2
MUCIJEVI DANI U ATELJEU 212 PETAK, 18. maj 2012 , broj 5345, godina XV, cena 30 din, 20 den, 1 KM, 0.7 EUR (CG), 5 kuna, 1.2 EUR (CG) www.danas.rs Oliver Frlji} autor predstave Zoran \in|i} 18 /MAJ/ petak Probna sala, 10.00 Master class Nikole Ristanovskog Gornji foaje, 19.00 Otvaranje izlo`be „Lica Mire Banjac“ Gornji foaje, 19.30 Sve~ano otvaranje tre}eg festivala „Mucijevi dani“ 2012. Festival otvara Jelisaveta Seka Sabli} Velika scena, 20.00 PREMIJERA ZORAN \IN\I] Autorski projekat Olivera Frlji}a Atelje 212, Beograd Igraju: Fe|a Stojanovi}, Branislav Trifunovi}, Ivan Jevtovi}, Vladislav Mihailovi}, Tanja Petrovi}, Milan Mari}, Milo{ Timotijevi}, Tamara Krcunovi} 19. /MAJ/ subota Probna sala, 10.00 Master class Nikole Ristanovskog Gornji foaje, 12.00 [kola za publiku – predava~i Ljubica Ristovski & Gordana Gonci} Velika scena, 20.00 LUKRECIJA ILITI @DERO Re`ija: Jago{ Markovi} Gradsko Pozori{te, Podgorica Igraju: Kristina Stevovi}, Emir ]atovi}, Branimir Popovi}, Dubravka Draki}, Bo`idar Zuber, Mi{o Obradovi}, Mom~ilo Ota{evi}, Petar Buri}, Simo Trebje{anin, Jelena Simi}, Julija Mila~i}, Maja [arenac, Radmila Bo`ovi}, Tijana Bjelica, Slavi{a Grubi{a, Marko Radonji}, Danijela Vukadinovi}, Andrea Deliba{i}, Ivana Draki}, Sanja Vujovi}, Ana Babac, Jelena Vuk~evi}, Slobodan Vuk~evi}, Vlado Popovi}, Milovan Vukovi}, Slavi{a Grubi{a, Emir ]atovi}, Tijana Bjelica, Radmila Bo`ovi}, Ana Babac, Ivana Draki}, Velimir ^uki} Scena Petar Kralj 20.30 VANJEK I SLADEK po motivima „Audijencije“ Vaclava Havela Alt Teatar, Sarajevo Igraju: Alen Muratovi} i Milan Pavlovi} 20. /MAJ/ nedelja Probna sala, 10.00 Master class Nikole Ristanovskog Gornji foaje, 12.00 [kola za publiku-– predava~i Sne`ana Tri{i}, Svetislav Bule Gonci} & Gorica Popovi} Velika scena, 20.00 Ivo Bre{an HAMLET U SELU MRDU[A DONJA ili HAMLET ZNA [TO NAROD NE ZNA Re`ija: Sulejman Kupusovi} Narodno Pozori{te Sarajevo Igraju: Josip Pejakovi}, Milan Pavlovi}, Mirsad Tuka, Sa{a Petrovi}, Amina Begovi}, Mirvad Kuri}, Aldin Omerovi}, Alma Terzi}, Slaven Vidak, Merima Lepi}, Riad Ljutovi} Scena Petar Kralj, 20.30 Jun Fose JA SAM VETAR Re`ija: Stevan Bodro`a Tvr|ava Teatar, Smederevo Igraju: Milutin Milo{evi}, Bojan @irovi} 21. /MAJ/ ponedeljak Probna sala, 10.00 Master class Nikole Ristanovskog Gornji foaje, 12.00 [kola za publiku – predava~i Darko Nedeljkovi} & Zora Mojsilovi} Velika scena, 20.00 Artur Miler SMRT TRGOVA^KOG PUTNIKA Re`ija: Du{an Jovanovi} Hrvatsko Narodno Kazali{te Split Igraju: Mustafa Nadarevi}, Snje`ana Sinov~i} [i{kov, Mijo Juri{i}, Goran Markovi}, Vladimir Posavec Tu{ek, Marko Petri}, Andrijana Vickovi}, Trpimir Jurki}, Josip Zovko, Tajana Jovanovi}, Duje Grubi{i}, Anastasija Jankovska, Andrea Mladini} Scena Petar Kralj, 20.30 Tanja [ljivar PO[TO PA[TETA? Re`ija: Sne`ana Tri{i} Atelje 212, Beograd Igraju: Zijah A. Sokolovi}, Katarina @uti}, Aleksandra Jankovi}, Milo{ Samolov, Nata{a Tapu{kovi}, Nikola Jovanovi}, Vladislav Mihailovi}, Jakov Jevtovi} 22. /MAJ/ utorak Probna sala, 10.00 Master class Nikole Ristanovskog Gornji foaje, 12.00 [kola za publiku – predava~ Irena Popovi} & Zavr{ni ~as – Analiza jedne pozori{ne predstave i podela diploma Velika scena, 20.00 Branislava Ili}, Kokan Mladenovi} IZA RE[ETAKA (Zlo~in i razgovori) Re`ija: Kokan Mladenovi} Kru{eva~ko pozori{te, Kru{evac Igraju: Branislav Trifunovi}, Milan Mari}, Nikola Raki}, Milija Vukovi}, Dejan Ton~i}, Toma Trifunovi}, Predrag Milenkovi}, Neboj{a Vrani}, Du{an Dule Jovanovi}, Dragan Marinkovi}, Boba Stojmirovi}, Nikola Pantovi}, Bojan Veljovi}, Olja Levi} Scena Petar Kralj, 20.30 JA I TI autorski projekat Branke Stojkovi} i Olivere Viktorovi} \ura{kovi} Bitef Teatar, Beograd 23. /MAJ/ sreda Probna sala, 10.00 Master class Nikole Ristanovskog Velika scena, 20.00 Dubravko Mihanovi} PROLAZI SVE Re`ija: Oliver Frlji} Gradsko dramsko kazali{te Gavella, Zagreb Igraju: Jelena Miholjevi}, Ksenija Paji}, Dijana Vidu{in, Ivana Ro{~i}, Antonija Stani{i} [peranda, Barbara Nola, Amar Bukvi}, Enes Vejzovi}, Janko Rako{, Filip Kri`an, Sven Medve{ek Scena Petar Kralj, 20.30 Boris Lije{evi} i Jelena Kislovski Lije{evi} PLODNI DANI Re`ija: Boris Lije{evi} Atelje 212 i Kulturni centar Pan~eva Igraju: Isidora Mini}, Milena Predi}, Radmila Tomovi}, Branka [eli}, Milica Mihajlovi}, Neboj{a Ili}, Bojan @irovi} 24. /MAJ/ ~etvrtak Scena Petar Kralj, 10.00 Master class Nikole Ristanovskog Velika scena, 20.00 Farid Ud-Din Attar, Jean-Claude Carriere, Peter Brook ZBOR PTICA Re`ija: Jernej Lorenci Slovensko narodno gledali{~e Maribor Igraju: Eva Kra{, Matej Pucko, Ma{a @idanik, Mirjana [ajinovi}, Zvezdana Novakovi}, Matev` Biber, Davor Herga, Branko Jordan, Viktor Megli~, Matija Stipani~, Vladimir Vla{kali} Scena Petar Kralj, 18.00 Master class Nikole Ristanovskog (Prezentacija rada dramske radionice) Festival pozori{ne igre MUCIJEVI DANI 18-24. maj 2012. Pozori{te Atelje 212 Lica Mire Banjac Izlo`ba povodom 60 godina umetni~kog rada Mire Banjac Izlo`ba se sastoji iz ~etiri segmenta koji predstavljaju ~etiri medija kroz koje je Mira Banjac, tokom svoje vi{edecenijske karijere, postizala vrhunska umetni~ka dostignu}a, a to su pozori{te, film, televizija i radio, a ~ine je: dokumenti, programske knji`ice, nagrade, crte`i, plakati, skice kostima, fotografije, audio i video zapisi i dr. „^ini mi se da se niz mojih li~nih nevolja pretvorio u kvalitet povoljan po moj rad u pozori{tu. Iz sopstvenog iskustva otkrila sam {ta je najva`nije u pozori{tu, a {ta u `ivotu. U pozori{tu je najva`nija koncentracija, a u `ivotu ravnote`a. Ja znam da glumim i tu sam dobra. Mislim da sam postala toliko suverena na sceni da se ni~ega vi{e ne pla{im, ~ak ni poraza, jer imam hrabrosti da i poraz podnesem. Svojoj karijeri nemam ni{ta ni da dodam ni da oduzmem. Po opredeljenju sam karakterna glumica. Jedna obi~na, jednostavna glumica koja je sa~uvala slavu koja traje 60 godina. Ja sam jednostavno Mira Banjac.“ Autor izlo`be i kataloga: Zoran Maksimovi} Dizajn izlo`be i kataloga: Ljiljana Dini} i Bojan Jovanovi} Organizator: Pozori{ni muzej Vojvodine www.atelje212.rs Atelje 212 i poklanjaju ~itaocima 15x2 karte za Mucijeve dane. Pozvati danas, 18. maja, telefon 011 344 11 86 od 9,00 ~asova od VE^ERAS PREMIJERA

petak /MAJ/ nedelja /MAJ/ utorak MUCIJEVI DANI odScena Petar Kralj, 20.30 Jun Fose JA SAM VETAR Re`ija: Stevan Bodro`a Tvr|ava Teatar, Smederevo Igraju: Milutin Milo{evi}, Bojan @irovi}

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: petak /MAJ/ nedelja /MAJ/ utorak MUCIJEVI DANI odScena Petar Kralj, 20.30 Jun Fose JA SAM VETAR Re`ija: Stevan Bodro`a Tvr|ava Teatar, Smederevo Igraju: Milutin Milo{evi}, Bojan @irovi}

MUCIJEVI DANI

U A T E L J E U 2 1 2

PETAK, 18 . m a j 2012 , b r o j 5 3 4 5 , g o d i n a X V, c e n a 30 d i n , 20 d e n , 1 K M , 0 . 7 E U R ( C G ) , 5 k u n a , 1 . 2 E U R ( C G ) www.danas. rs

Oliver Frlji}autor predstave Zoran \in|i}

18 / M A J /

petakProbna sala, 10.00

Master class Nikole Ristanovskog

Gornji foaje, 19.00Otvaranje izlo`be „Lica Mire Banjac“

Gornji foaje, 19.30Sve~ano otvaranje tre}eg festivala

„Mucijevi dani“ 2012.Festival otvara Jelisaveta Seka Sabli}

Velika scena, 20.00PREMIJERA

ZORAN \IN\I]Autorski projekat Olivera Frlji}a

Atelje 212, BeogradIgraju: Fe|a Stojanovi}, BranislavTrifunovi}, Ivan Jevtovi}, Vladislav

Mihailovi}, Tanja Petrovi}, Milan Mari}, Milo{Timotijevi}, Tamara Krcunovi}

19. / M A J /

subotaProbna sala, 10.00

Master class Nikole Ristanovskog

Gornji foaje, 12.00[kola za publiku – predava~i Ljubica

Ristovski & Gordana Gonci}

Velika scena, 20.00LUKRECIJA ILITI @DERO

Re`ija: Jago{ Markovi}Gradsko Pozori{te, Podgorica

Igraju: Kristina Stevovi}, Emir ]atovi},Branimir Popovi}, Dubravka Draki}, Bo`idar

Zuber, Mi{o Obradovi}, Mom~ilo Ota{evi},Petar Buri}, Simo Trebje{anin, Jelena Simi},

Julija Mila~i}, Maja [arenac, RadmilaBo`ovi}, Tijana Bjelica, Slavi{a Grubi{a,Marko Radonji}, Danijela Vukadinovi},

Andrea Deliba{i}, Ivana Draki}, SanjaVujovi}, Ana Babac, Jelena Vuk~evi},

Slobodan Vuk~evi}, Vlado Popovi}, MilovanVukovi}, Slavi{a Grubi{a, Emir ]atovi}, Tijana

Bjelica, Radmila Bo`ovi}, Ana Babac, IvanaDraki}, Velimir ^uki}

Scena Petar Kralj 20.30VANJEK I SLADEK

po motivima „Audijencije“ VaclavaHavela

Alt Teatar, SarajevoIgraju: Alen Muratovi} i Milan Pavlovi}

20. / M A J /

nedeljaProbna sala, 10.00

Master class Nikole Ristanovskog

Gornji foaje, 12.00[kola za publiku-– predava~i

Sne`ana Tri{i}, Svetislav Bule Gonci}& Gorica Popovi}

Velika scena, 20.00Ivo Bre{an

HAMLET U SELU MRDU[ADONJA ili HAMLET ZNA [TO

NAROD NE ZNARe`ija: Sulejman Kupusovi}

Narodno Pozori{te SarajevoIgraju: Josip Pejakovi}, Milan Pavlovi},

Mirsad Tuka, Sa{a Petrovi}, Amina Begovi},Mirvad Kuri}, Aldin Omerovi}, Alma Terzi},

Slaven Vidak, Merima Lepi}, Riad Ljutovi}

Scena Petar Kralj, 20.30Jun Fose

JA SAM VETARRe`ija: Stevan Bodro`a

Tvr|ava Teatar, SmederevoIgraju: Milutin Milo{evi}, Bojan @irovi}

21. / M A J /

ponedeljakProbna sala, 10.00

Master class Nikole Ristanovskog

Gornji foaje, 12.00[kola za publiku – predava~i Darko

Nedeljkovi} & Zora Mojsilovi}

Velika scena, 20.00Artur Miler

SMRT TRGOVA^KOGPUTNIKA

Re`ija: Du{an Jovanovi}Hrvatsko Narodno Kazali{te Split

Igraju: Mustafa Nadarevi}, Snje`anaSinov~i} [i{kov, Mijo Juri{i}, Goran

Markovi}, Vladimir Posavec Tu{ek, MarkoPetri}, Andrijana Vickovi}, Trpimir Jurki},

Josip Zovko, Tajana Jovanovi}, DujeGrubi{i}, Anastasija Jankovska, Andrea

Mladini}

Scena Petar Kralj, 20.30Tanja [ljivar

PO[TO PA[TETA?Re`ija: Sne`ana Tri{i}

Atelje 212, BeogradIgraju: Zijah A. Sokolovi}, Katarina

@uti}, Aleksandra Jankovi}, Milo{Samolov, Nata{a Tapu{kovi},

Nikola Jovanovi}, VladislavMihailovi}, Jakov Jevtovi}

22. / M A J /

utorakProbna sala, 10.00

Master class Nikole Ristanovskog

Gornji foaje, 12.00[kola za publiku – predava~ Irena

Popovi} & Zavr{ni ~as – Analizajedne pozori{ne predstave i podela

diploma

Velika scena, 20.00Branislava Ili}, Kokan Mladenovi}

IZA RE[ETAKA(Zlo~in i razgovori)

Re`ija: Kokan Mladenovi}Kru{eva~ko pozori{te, Kru{evac

Igraju: Branislav Trifunovi}, Milan Mari},Nikola Raki}, Milija Vukovi}, Dejan Ton~i},

Toma Trifunovi}, Predrag Milenkovi},Neboj{a Vrani}, Du{an Dule Jovanovi},Dragan Marinkovi}, Boba Stojmirovi},

Nikola Pantovi}, Bojan Veljovi}, Olja Levi}

Scena Petar Kralj, 20.30JA I TI

autorski projekat Branke Stojkovi} iOlivere Viktorovi} \ura{kovi}

Bitef Teatar, Beograd

23. / M A J /

sredaProbna sala, 10.00

Master class Nikole Ristanovskog

Velika scena, 20.00Dubravko Mihanovi}

PROLAZI SVERe`ija: Oliver Frlji}

Gradsko dramsko kazali{te Gavella,Zagreb

Igraju: Jelena Miholjevi}, Ksenija Paji},Dijana Vidu{in, Ivana Ro{~i}, Antonija

Stani{i} [peranda, Barbara Nola, AmarBukvi}, Enes Vejzovi}, Janko Rako{, Filip

Kri`an, Sven Medve{ek

Scena Petar Kralj, 20.30Boris Lije{evi} i Jelena Kislovski

Lije{evi} PLODNI DANI

Re`ija: Boris Lije{evi}Atelje 212 i Kulturni centar Pan~eva

Igraju: Isidora Mini}, Milena Predi}, RadmilaTomovi}, Branka [eli}, Milica Mihajlovi},

Neboj{a Ili}, Bojan @irovi}

24. / M A J /

~etvrtakScena Petar Kralj, 10.00

Master class Nikole Ristanovskog

Velika scena, 20.00Farid Ud-Din Attar, Jean-Claude

Carriere, Peter Brook ZBOR PTICA

Re`ija: Jernej LorenciSlovensko narodno gledali{~e

MariborIgraju: Eva Kra{, Matej Pucko, Ma{a @idanik,

Mirjana [ajinovi}, Zvezdana Novakovi},Matev` Biber, Davor Herga, Branko Jordan,

Viktor Megli~, Matija Stipani~, VladimirVla{kali}

Scena Petar Kralj, 18.00Master class Nikole Ristanovskog

(Prezentacija rada dramske radionice)

Festival pozori{ne igre

MUCIJEVI DANI

18-24. maj2012.

Pozori{te Atelje 212

Lica Mire BanjacIzlo`ba povodom 60 godinaumetni~kog rada Mire Banjac

Izlo`ba se sastoji iz ~etiri segmenta kojipredstavljaju ~etiri medija kroz koje je Mira Banjac,tokom svoje vi{edecenijske karijere, postizalavrhunska umetni~ka dostignu}a, a to su pozori{te,film, televizija i radio, a ~ine je: dokumenti,programske knji`ice, nagrade, crte`i, plakati, skicekostima, fotografije, audio i video zapisi i dr.

„^ini mi se da se niz mojih li~nih nevolja pretvorio ukvalitet povoljan po moj rad u pozori{tu. Izsopstvenog iskustva otkrila sam {ta je najva`nije upozori{tu, a {ta u `ivotu. U pozori{tu je najva`nijakoncentracija, a u `ivotu ravnote`a. Ja znam daglumim i tu sam dobra. Mislim da sam postalatoliko suverena na sceni da se ni~ega vi{e nepla{im, ~ak ni poraza, jer imam hrabrosti da i porazpodnesem. Svojoj karijeri nemam ni{ta ni dadodam ni da oduzmem. Po opredeljenju samkarakterna glumica. Jedna obi~na, jednostavnaglumica koja je sa~uvala slavu koja traje 60 godina.Ja sam jednostavno Mira Banjac.“

Autor izlo`be i kataloga: Zoran Maksimovi}Dizajn izlo`be i kataloga: Ljiljana Dini} i Bojan Jovanovi}Organizator: Pozori{ni muzej Vojvodine

www.atelje212.rs

Atelje 212 ipoklanjaju ~itaocima 15x2 karte za

Mucijeve dane. Pozvati danas, 18. maja,telefon 011 344 11 86 od 9,00 ~asova

od

VE^ERAS

PREMIJERA

Page 2: petak /MAJ/ nedelja /MAJ/ utorak MUCIJEVI DANI odScena Petar Kralj, 20.30 Jun Fose JA SAM VETAR Re`ija: Stevan Bodro`a Tvr|ava Teatar, Smederevo Igraju: Milutin Milo{evi}, Bojan @irovi}

IIIp e t a k , 1 8 . m a j 2 0 1 2 .

mucijevi dani u ateljeu 212IIp e t a k , 1 8 . m a j 2 0 1 2 .

mucijevi dani u ateljeu 212

Ni najmrskije, ni najdra`e, niti najva`nije re~i kojeizgovara u predstavi „Zoran \in|i}“ glumac Brani-slav Trifunovi} nije `eleo da otkriva. Jedino vero-vatno jeste da }e 18. maja ono {to bude stizalo sascene Ateljea 212 biti u sukobu sa publikom. Audi-torijumu }e biti re~eno mo`da ne{to {to ne `eli da~uje, ali ina~e zna, ka`e Branislav Trifunovi} u raz-govoru za Danas. Na pitanje {ta bi on najvi{e voleoda se dogodi nakon premijere spremno odgovara.

- Najvi{e bih voleo da se desi muk. Tema predstave je delikatna i njen sadr`aj ~i-

ni mnogo toga dokumentarnog? - Mi smo to nazvali dokumentarnom fikcijom.

Dokumentarno treba da postane predstava i to jepostupak s kojim se dosad nismo susretali. Ne{tosmo gledali, ali su{tinski taj na~in je za nas bio ne-poznanica i utoliko te`e da sve to prevedemo nascenski jezik. Da u~inimo da predstava ima po~e-tak, sredinu, kraj i da se ono {to znamo i {to smohteli sukobi sa publikom.

[ta treba publici da se ka`e? - Ne{to {to mo`da ne `eli da ~uje ali ina~e zna.

Sama tema predstave izaziva podeljenost i podo-zrenje. Kad god se spomene Zoran \in|i} svakoima neko svoje mi{ljenje. Ono {to smo mi hteli daispri~amo jeste da je taj ~ovek ubijen i da se tu zavr-{ava pri~a o tome. Svi ostali nisu ubijeni nego jeubijen ba{ taj ~ovek iz nama i dalje nepoznatih raz-loga. Mislim da to njemu daje eti~ku ~istotu jer daga nisu ubili verovatno bi druga~ije pri~ali o njemu.Oko toga smo se zapravo najvi{e lomili, poku{ava-ju}i da otkrijemo koliko mo`emo da se odmakne-mo od dokumentarnog i progovorimo o onome o~emu se mo`da pri~a u kuloarima... Da budemoglumci, stanemo na scenu i iska`emo to veoma ja-sno i glasno.

Sledstveno tome, postoji li strah ?- Nema straha. Mi smo tim koji od po~etka ovog

projekta zna {ta radi. Mo`da imam malu strepnjuho}e li predstava biti shva}ena na pravi na~in i zato

{to ne bih voleo da nas neko stavlja na bilo koju odstrana. Na strani smo ove zemlje i o njoj pri~amo.

Reditelj Oliver Frlji} se izvinio gluma~kom an-samblu {to je tokom rada na ovoj predstavi bionaporan. [ta je vama kao glumcu bilo najte`e daizdr`ite?

- Oliver je verovatno najzahtevniji reditelj pogo-tovo kada se bavimo ovakvom vrstom predstavekoja na po~etku nema tekst nego nastaje kroz na{erazgovore. Neretko oni nisu bili prijatni i prolaze}ikroz njih morali smo da pri~amo o svemu onome{to nas mu~i i ti{ti. U tom traganju meni je najte`epalo {to sam sve to morao da isfiltriram, sukobimse sa samim sobom i sa drugima, a Oliver je ~ovekkoji uvek tra`i jo{ i neprestano razmi{lja o predsta-vi. Uprkos svim problemima i te{ko}ama koji supratili projekat, ose}am da je vredeo truda i uverensam da nam je kao takav potreban.

Kome je namenjena predstava?- Ljudima izneverenim promenama i u{u{ka-

nim u apatiju. Mislim da to nije dobro re{enje i damoraju da budu jasni i glasni u svojim stavovima.To kako gledamo na politiku uti~e direktno na na-{e `ivote. Ne volim apoliti~nost kao izgovor jer todozvoljava politi~arima da rade {ta god ho}e a je-dina kontrola mo`emo da im budemo mi, gra|a-ni, koji nismo ~lanovi nikakvih politi~kih stranakanego ljudi koji ̀ ive u ovoj zemlji.

Dva dana pre predsedni~kih izbora u kojimasu glavni akteri Boris Tadi} i Tomislav Nikoli}bi}e odr`ana premijera predstave „Zoran \in-|i}“. Kako komentari{ete tu okolnost?

- Kad smo zakazivali predstavu, 18. maj je bio je-dini slobodan termin Olivera Frlji}a tako da smoznali da }e taj komad otvoriti Mucijeve dane jo{ pregodinu i po. O~igledno je sudbina htela da se to de-si na dan kad ve} po~inje „izborna {utnja“. Ljudimogu to da ~itaju kako god `ele. Sticaj okolnosti,mada li~no ne verujem u slu~ajnosti u ̀ ivotu... ̂ akje i to u{lo u ovu predstavu, ali ne bih otkrivao za{to

i kako. Verovatno ima onih koji misle da je to na-merno, ali verujte mi, tako se desilo.

[ta vama zna~i Zoran \in|i}?- Zoran \in|i} me podse}a na optimizam. Kad

god pomislim na njega setim se vremena kad samimao vi{e snage i energije da uradim ne{to za ovuzemlju i da se ne stidim toga. To mi je prva asoci-jacija i to mi je najva`nije.

Koju vrstu polemika o~ekujete nakon pred-stave?

- Raznorazne, {to politi~ke, {to pozori{ne. Mnogoje pri~a o predstavi napravljeno jo{ pre njene premi-jere i to ve} dovoljno govori u kom sistemu `ivimo ida se stavovi prave kao i oko ubistva Zorana \in|i-}a. Takva vrsta spinova se pravi uvek mnogo pre. Mismo o ovom projektu slu{ali kad nismo znali o ~emuse u njemu uop{te radi. Ve} su postojali stavovi od-re|enih krugova, {to kolega, {to politi~ara. Utolikomi njihovo mi{ljenje nije bitno ni posle premijere.Mo`emo da pri~amo o reakcijama ljudi koji su do{liu pozori{te da ne{to vide... Aleksandra ]uk

Branislav Trifunovi}, glumac u predstavi Zoran \in|i}

Najvi{e bih voleo dase desi muk

Oliver Frlji}RE^ REDITELJA

Predstava Zoran \in|i} govori o dru{tvu u kojem sedoga|a i istovremeno je i politi~ka i pozori{na.Te dve stvarise ne isklju~uju. Ono {to je dobar politi~ki teatar je uvek i

teatar, od Aristofana na ovamo. Ljudi koji su najvi{e uticali na mojepozori{no formiranje su bili ljudi koji su se na ovaj ili onaj na~inbavili politi~kim teatrom. Postoji ovde, ali i svugde, poku{ajzauzimanja apoliti~ne pozicije, jer time mi kao {titimo svojgluma~ki integritet. Mislim da je to glupost. Mislim da svaka vrstaumetnosti treba na ovaj ili onaj na~in da govori o dru{tvu u kojemse doga|a. Takva je i ova predstava. Fascinantno je da jo{ niko nijeradio u pozori{tu ni{ta na temu \in|i}a, kada su ve} napravljenetolike TV emisije i napisano toliko novinskih tekstova. Umetnostkao da ~eka neku distancu. Valjda treba da pro|e 50 godina pa dapo~nemo da govorimo o tim stvarima, kada se ne budu vi{e nikogadirektno doticale.

Kod glumaca se preklapa vi{e uloga i funkcija. Oni su u istovreme glumci, izvo|a~i i aktivisti. Ovo je projekat u kojemoni treba da zauzmu stav prema nekim stvarima, svoj

privatni stav, a onda da ga javno ka`u, {to nije uvek jednostavno,jer glumac je uvek za{ti}en tekstom ili na neki drugi na~in. Ja samod njih tra`io da elaboriraju ono {to misle o nekim stvarima i iztoga smo onda gradili strukturu predstave. Mislim da ne}u re}ini{ta novo, niti ima potrebe da se ka`e ne{to novo, ali na~in na kojise govori - mislim da je nov i da je potreban.

U srpskom dru{tvu, ~ini mi se, danas postoje dveparadigme o \in|i}u: pljuva~ka, koja negira bilo {ta {to jeon napravio i koja je kroz razli~ito medijsko obra}anje radila

sve da umanji ono {to je \in|i} realno napravio. Druga je ona kojaradi na njegovoj glorifikaciji, nekriti~nom stvaranju kulta njegoveli~nosti. U svom radu sam poku{ao da zaobi|em i jednu i druguparadigmu i nastojao sam da progovorim scenskim jezikom kojimislim da je adekvatan za to. Predstava Zoran \in|i} polazi odatentata na pomenutog tragi~no nastradalog premijera, aliposredno poku{ava da progovori i o Srbiji danas i razli~itimhipotekama koje to dru{tvo nosi.

Kad su svojevremeno pripadnici Be~kogumetni~kog kruga razmi{ljali {ta danapi{u na ku}i secesije, smislili su slogankoji va`i za umetnosti u svimvremenima - Svakom vremenu njegovaumetnost, svakoj umetnosti njenasloboda.Sloboda umetni~kog izraza je ne{to {todefini{e pozori{te. Predstava koju }etegledati 18. maja {to se Ateljea 212 ti~e jeizraz na{e velike potrebe da nakonprotesta tokom1995. i 1996. i posle 5.oktobra uspostavimo ~in gra|anskesmelosti i hrabrosti ili nezavisnogslobodnog mi{ljenja. Razo~aravaju}i seu proces demokratizacije zemlje,odustaju}i od `elje da sami ne{to va`no iglasno ka`emo, do{li smo jedino do togada mi{ljenje koje politi~ke partije nudeza svoj ra~un i interes budepredstavljeno kao javno mi{ljenje.Nezavisno mi{ljenje slobodno misle}ihljudi kao da ne postoji. U tom smislu,ova hrabra predstava upravo jesteponovno uspostavljanje smeloggra|anskog mi{ljenja i, u ovomtrenutku, po svojoj umetni~kojvrednosti ona jeste na{ najve}i uspeh. Mnogo toga je provokativnog u\in|i}evoj sudbini i podudara se saHamletovskim motivom. Hamlet dolaziiz Vitenberga, biva upleten u politi~keigre i u njima strada i gubi `ivot. Zoran\in|i} dolazi kao student filozofije izNema~ke biva upleten u savremenupoliti~ku srpsku scenu i u njoj gubiglavu. \ini|i}eva pri~a jeste gotovopodudarna sa Hamletovskom, pa ima iosnova za{to je u pozori{tu kao takva.Sve u svemu, hteli smo da poka`emo damoramo mnogo toga li~nog da uradimoda bi demokratija funkcionisala. Bogpostoji samo ako se u njega veruje, atako je i sa demokratijom. Ukolikoverujete u nju i borite se, ona }epostojati. Ukoliko je demokratija op{temesto ili parola na izborima, onasu{tinski ne postoji.

Jo{ kao student istorije umetnosti i vizantologije, Lju-bomir Muci Dra{ki} je 1965. godine gledao ^EKAJU]IGODOA i to je bila klju~na, prelomna ta~ka ne samo unjegovom pozori{nom `ivotu, nego i u `ivotu svih onihkoji su tu predstavu videli. Posle GODOA vi{e ni{ta nijebilo kao pre. Stvoreno je novo pozori{te Atelje 212.

Zapo~inju}i svoju rediteljsku karijeru kao asistent Bo-jana Stupice u predstavi Jaje, Muci Dra{ki} 1961. godinepostaje pomo}nik upravnika Mire Trailovi} i od tada ve-zuje svoj ̀ ivot za ovu pozori{nu ku}u. Izuzetna li~nost na-{eg pozori{ta, on je proveo 45 godina rade}i u Ateljeu 212.Zajedno sa svojom generacijom glumaca (Ru`ica Soki},Slobodan Cica Perovi}, Bata Stojkovi}, Maja ̂ u~kovi}, Ta-nja Beljakova, Vlada Popovi}, Bora Todorovi}, Ta{ko Na-~i}, Milutin Butkovi}, Zoran Radmilovi}, Seka Sabli}, Pe-tar Kralj, Dragan Nikoli}, Mira Banjac...) inaugurisao je,najvi{e kroz svoje predstave, ono {to }e kasnije postati stil,igra, duh Ateljea. Oni su postali koherentni i kompaktniateljeovski tim, {to nije bio slu~aj u drugim pozori{tima.

Jedna od programskih predstava bio je Kralj Ibi, koja jemaltene do~ekana na no ̀(mada je bilo i onih koji su je iz pr-ve prepoznali), da bi vremenom postala kultni, za{titni znakAteljea 212. Ta predstava je i rodila stil Ateljea, a po re~imaMucija Dra{ki}a „ispostavilo se da je to bio pronalazak Ateljeakoji je imao rezultate, uprkos svim poku{ajima negiranja.“

Ljubomir Muci Dra{ki} bio je najplodniji reditelj Ate-ljea – re`irao je 31 predstavu, a najve}i broj njegovihpredstava bile su rekorderi u gledanosti: Kralj Ibi (205),Kafanica, sudnica, ludnica (187), Na ludom, belom ka-menu (105), Maratonci tr~e po~asni krug (212), Pohvalaludosti (123), Sveti Georgije ubiva a`dahu (191), Knegi-nja od Foli-Ber`era (118), Radovan III (300).

Faze rediteljskog rada Mucija Dra{ki}a zapravo predsta-vljaju i istoriju Ateljea 212 – od po~etka sa poljskom i fran-cuskom avangardom (Ru`evi~eva Kartoteka, @arijev KraljIbi), preko praizvedbi doma}ih dramskih autora, koje je ka-rakterisala dru{tvena satira (Bora ]osi}, Brana Crn~evi},Borislav Peki}, Aleksandar Popovi}, Du{an Kova~evi}, Mi-lica Novkovi}, Zorica Jevremovi}...), do ruske i nema~keavangarde (Bulgakov, Babelj, Andrejev, Vedekind, Kaneti,Havel, Kohout), da bi zavr{io sa klasikom, [ilerovom Ma-rijom Stjuart i Molijerovim Gra|aninom plemi}em.

Svaka od Mucijevih predstava bila je otkri}e nekognovog autora ~iji se tekstovi nisu mogli na}i ni u jednomdrugom pozori{tu.

Kada je postao upravnik Ateljea 212, 1984. godine,njegov prvi i osnovni cilj bio je adaptacija, rekonstrukci-ja pozori{ta. Sveukupne pripreme i gradnja trajali su se-dam godina. Nova zgrada otvorena je 1992. godine. Mu-ci je znao gde se nalazi svaki {raf, jer je i po vi{e od 12 sa-ti provodio na gradili{tu. Sam je priznao da „svoju ku}unikada ne bi tako savesno sagradio.“

Ceo svoj ̀ ivot proveo je u Ateljeu brinu}i o njemu. Pri-mio je toliko mladih generacija koje je obu~avao i koje sumu i danas zahvalne kao ~oveku koji je obele`io dug i mo-`da najzna~ajniji period u razvoju ovog pozori{ta. On jezaslu`an {to je ve}ina dana{njeg gluma~kog ansambla da-nas u Ateljeu. Imao je ljubavi, uva`avanja i kolegijalnostiza sve, i po~etnike i ostvarene umetnike, i krasila ga je bes-krajna duhovitost. Smatrao je da su za pozori{te najva`ni-je probe i velike ansambl predstave koje stvaraju timskiduh i okupljaju sve oko zajedni~kog cilja. Na neki na~in onje simbol Ateljea kome je bio toliko posve}en.

Ro|en je u Zagrebu 1937. godine. Bio je upravnik Ateljea212 od 1984. do 1996.

Dobitnik je mnogobrojnih nagrada me|u kojima su Ste-rijina, Nagrada „Bojan Stupica“ i Zlatni lovorov vijenac na sa-rajevskom MESS-u.

Bio je redovni profesor pozori{ne re`ije na beogradskomFakultetu dramskih umetnosti, od 1996.

Preminuo je u Beogradu 25. januara 2004. godine.

GLU

MCI

GO

VO

REFe|a Stojanovi}Izuzetno hrabra predstava i politi~ki teatar, koji sedugo, dugo nije pojavljivao na ovim prostorima.Vi|ene su neke iskrice politi~kog teatra koje suvi{e milovale dok ova predstava udara direktno ustomak. Po drugi put sara|ujem sa OliveromFrlji}em i ne mogu da se otmem utisku da sumoje kolege odbile rad s njim. Definitivno samsiguran da oni ili nisu pokazali hrabrost da u|u une{to potpuno druga~ije od onoga {to jeuobi~ajeno u na{em pozori{tu ili su pokazalineverovatno neznanje. Kad gledam ove mladeljude, ja se ose}am ponosnim {to zajedno sanjima pripadam ovoj predstavi.

Ivan Jevtovi} U ovih 15 godina koliko se profesionalno bavimpozori{tem i glumom nisam nikad dosad do`iveotako uzbudljiv proces nastanka predstave. Uz sveokolnosti koje su bile u samom pozori{tu i izvannjega, ono {to me je motivisalo da do|em nasvaku probu jeste susret sa publikom. Ta vrstainterakcije i {ta sve mo`e da se desi na tojpredstavi izvesno jeste avantura.

Milo{ Timotijevi} Zadovoljan sam {to sam radio sa ovom ekipom irediteljem Oliverom Frlji}em u Ateljeu 212.

Tanja Petrovi}Drugi put radim sa Oliverom ali priznajem da samiznena|ena razli~ito{}u njegovih predstavabudu}i da sam igrala i u „Ocu na slu`benomputu“. Mislim da je ova predstava prva predstavapoliti~kog teatra. Nadam se da }e ona biti samojedna u nizu zato {to nam je takvo pozori{tepotrebno.

Vladislav Mihailovi} Ceo proces je bio specifi~an i jedinstven. Meni jeovo prvi put da radim sa Oliverom. Kad pogledamunazad drago mi je {to sam tu, {to smo sviizdr`ali do kraja i napravili predstavu koja bitrebalo da bude objektivna.

Tamara Krcunovi}Ta predstava koja se zbivala izvan na{e predstavebila je toliko intenzivna da sam u nekimtrenucima pomi{ljala da }e uticati na mene. Alinikada dosad, ni u jednom procesu, nisam bilasigurnija nego u ovom. Ni u jednom trenutkunisam imala sumnju u ono {to radimo i u re{enjakoja pronalazimo. Sre}na sam {to sam deo oveekipe.

Milan Mari}Za nekog ko je na tre}oj godini Akademije raditiba{ sa ovom gluma~kom postavom u pozori{tukakvo je Atelje 212 je privilegija i ~ast.

Kokan Mladenovi}

\in|i}evahamletovskasudbina

LJUBOMIR MUCI DRA[KI] (1937-2004)

@ivot za AteljePozori{te Atelje 212 organizova}e ove godine tre}i put Festival „Mucijevi dani“, u ~ast jednog od najboljih reditelja

biv{e Jugoslavije i dugogodi{njeg upravnika Ateljea 212 – Ljubomira Mucija Dra{ki}a, kao pozori{no dru`enje teatrasa teritorije biv{e Jugoslavije.

Kao {to je pre vi{e od 50 godina Atelje 212, po re~ima Ljubomira Mucija Dra{ki}a, osnovan „vi{e sa lepim ̀ eljamanego sa pravim konceptom pozori{ta, kao prostor u kome }e ljudi tra`iti, bez obzira da li }e na}i, dakle sa velikim zah-tevima i malim obavezama da se to postigne“ – tako i sedam izabranih predstava u sedam „Mucijevih dana“ predsta-vljaju prvi poku{aj da se napravi mali festival sa velikim ciljevima, festival koji }e probati da smanji i pribli`i prostor-ne, idejne, umetni~ke i sve vrste udaljenosti koje naizgled nisu velike, ali nam se ponekad ~ine nepremostivim.

O MUCIJU

Jovan ]irilov: Ljubomir Muci Dra{ki} je bio i ~ovek i umetnik izvan serije. Imao jeironi~an odnos prema mnogo ~emu u ̀ ivotu, pa i prema smrti. Aline zna~i da je bio cinik, cinici su ~esto nehumani, a Muci to nije bio.On je voleo da se s osloba|aju}om lako}om odnosi prema svemuonome ~emu ljudi daju pateti~an prizvuk. U mnogo ~emu je bio druk~iji nego {to je sebe voleo da predstavi.Na re~ima je bio protiv modernizma, a upravo on je, pored ZoranaRadmilovi}a, bio najzaslu`niji {to je prvo dramsko delo istorijskogmodernizma „Kralj Ibi“ u na{oj sredini (Atelje 212) ̀ ivelo decenija-ma, i to u punom rasko{nom sjaju.

Feliks Pa{i}: Pozori{te je do`ivljavao kao mesto gde ~ovek ima najve}u slobodu.S druge strane, osvajanje slobode, u svakom pogledu, bilo je po-kreta~ki motiv u njegovim umetni~kim poslovima, ba{ kao {to jemotivisalo njegove ̀ ivotne postupke. Biti slobodan zna~ilo je, presvega, ne pristajati na kompromise. Nije bilo malo isku{enja kojasu stavljala na probu ~vrstinu njegovog moralnog stava i postoja-nost njegovih uverenja. Kada je trebalo da preuzme upravu nadAteljeom 212, posle Mire Trailovi}, tra`eno je od njega, tra`ile sunadle`ne politi~ke strukture, da se u~lani u Savez komunista. „Jasam monarhista“, odgovorio je. Od Bojana Stupice koji ga je, jo{ kao studenta, uzeo za asistenta ikome je kasnije bio najbli`i i najdra`i saradnik, nau~io je, izme|uostalog, i to da je u pozori{tu vreme dragoceno, da se u njemu ne-sporazumi moraju re{avati brzo, ali je iznad svega od Stupice zaceo ̀ ivot preuzeo stroga na~ela visokog profesionalizma, discipli-ne, morala i posve}enosti poslu.

Muci o re`iji:Reditelj, kao i selektor, mora dobro da poznajesvoju gluma~ku ekipu, da uskladi unutarnje od-nose. Kao {to se neki glumci ne podnose, takoje i me|u fudbalerima. Znam da se fudbaleri nela`u u igri, jer se prema nekome name{ta daigra ovaj, a ne onaj.

Sve te elemente treba uzeti u obzir. I kadapravim gluma~ku podelu u komadu koji re`i-ram, ja gledam da svaki ~ovek bude na svommestu, da to bude uskla|ena i harmoni~na po-dela. Reditelj se slu{a donekle, a odnekle glu-mac treba da se odlepi da bi do{ao do takozva-nog gluma~kog ludila, jer tada dolazi do velikekreacije. Ukoliko se uloga odigra samo ta~no ini{ta vi{e, onda je to na nivou {kolskog rada, alito nije umetnost, to nema magiju i privla~nostkoju pozori{te treba da ima.

Foto:

Bran

islav

Pulje

vi}

ZORAN \IN\I]Atelje 212, Beograd

Autor i reditelj: OLIVER FRLJI]Scenograf: Marija Kalabi}Kostimograf: Sandra Dekani}Kompozitor: Irena Popovi}Dramaturg: Branislava Ili}Asistent reditelja: Nikola LjucaAsistent kostimografa: Ma{a Stankovi}Asistent kompozitora i dizajn zvuka: Dragan Stevanovi}Organizator: Nevena Vu~kovi}Organizator na praksi: Lina Bo{kovi}

Igraju:Fe|a Stojanovi}, Branislav Trifunovi}, Ivan Jevtovi}, VladislavMihailovi}, Tanja Petrovi}, Milan Mari}, Milo{ Timotijevi},Tamara Krcunovi}

Inspicijent: Emilija Rafajlovi}Sufler: Sne`ana Budimli}

Dizajn svetla: Radomir Stamenkovi}Tehni~ki menad`er: Vojin Butkovi}Produkcija i tehni~ka realizacija ATELJE 212 Fotografije: Du{an \or|evi}