Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
MUCIJEVI DANI
U A T E L J E U 2 1 2
PETAK, 18 . m a j 2012 , b r o j 5 3 4 5 , g o d i n a X V, c e n a 30 d i n , 20 d e n , 1 K M , 0 . 7 E U R ( C G ) , 5 k u n a , 1 . 2 E U R ( C G ) www.danas. rs
Oliver Frlji}autor predstave Zoran \in|i}
18 / M A J /
petakProbna sala, 10.00
Master class Nikole Ristanovskog
Gornji foaje, 19.00Otvaranje izlo`be „Lica Mire Banjac“
Gornji foaje, 19.30Sve~ano otvaranje tre}eg festivala
„Mucijevi dani“ 2012.Festival otvara Jelisaveta Seka Sabli}
Velika scena, 20.00PREMIJERA
ZORAN \IN\I]Autorski projekat Olivera Frlji}a
Atelje 212, BeogradIgraju: Fe|a Stojanovi}, BranislavTrifunovi}, Ivan Jevtovi}, Vladislav
Mihailovi}, Tanja Petrovi}, Milan Mari}, Milo{Timotijevi}, Tamara Krcunovi}
19. / M A J /
subotaProbna sala, 10.00
Master class Nikole Ristanovskog
Gornji foaje, 12.00[kola za publiku – predava~i Ljubica
Ristovski & Gordana Gonci}
Velika scena, 20.00LUKRECIJA ILITI @DERO
Re`ija: Jago{ Markovi}Gradsko Pozori{te, Podgorica
Igraju: Kristina Stevovi}, Emir ]atovi},Branimir Popovi}, Dubravka Draki}, Bo`idar
Zuber, Mi{o Obradovi}, Mom~ilo Ota{evi},Petar Buri}, Simo Trebje{anin, Jelena Simi},
Julija Mila~i}, Maja [arenac, RadmilaBo`ovi}, Tijana Bjelica, Slavi{a Grubi{a,Marko Radonji}, Danijela Vukadinovi},
Andrea Deliba{i}, Ivana Draki}, SanjaVujovi}, Ana Babac, Jelena Vuk~evi},
Slobodan Vuk~evi}, Vlado Popovi}, MilovanVukovi}, Slavi{a Grubi{a, Emir ]atovi}, Tijana
Bjelica, Radmila Bo`ovi}, Ana Babac, IvanaDraki}, Velimir ^uki}
Scena Petar Kralj 20.30VANJEK I SLADEK
po motivima „Audijencije“ VaclavaHavela
Alt Teatar, SarajevoIgraju: Alen Muratovi} i Milan Pavlovi}
20. / M A J /
nedeljaProbna sala, 10.00
Master class Nikole Ristanovskog
Gornji foaje, 12.00[kola za publiku-– predava~i
Sne`ana Tri{i}, Svetislav Bule Gonci}& Gorica Popovi}
Velika scena, 20.00Ivo Bre{an
HAMLET U SELU MRDU[ADONJA ili HAMLET ZNA [TO
NAROD NE ZNARe`ija: Sulejman Kupusovi}
Narodno Pozori{te SarajevoIgraju: Josip Pejakovi}, Milan Pavlovi},
Mirsad Tuka, Sa{a Petrovi}, Amina Begovi},Mirvad Kuri}, Aldin Omerovi}, Alma Terzi},
Slaven Vidak, Merima Lepi}, Riad Ljutovi}
Scena Petar Kralj, 20.30Jun Fose
JA SAM VETARRe`ija: Stevan Bodro`a
Tvr|ava Teatar, SmederevoIgraju: Milutin Milo{evi}, Bojan @irovi}
21. / M A J /
ponedeljakProbna sala, 10.00
Master class Nikole Ristanovskog
Gornji foaje, 12.00[kola za publiku – predava~i Darko
Nedeljkovi} & Zora Mojsilovi}
Velika scena, 20.00Artur Miler
SMRT TRGOVA^KOGPUTNIKA
Re`ija: Du{an Jovanovi}Hrvatsko Narodno Kazali{te Split
Igraju: Mustafa Nadarevi}, Snje`anaSinov~i} [i{kov, Mijo Juri{i}, Goran
Markovi}, Vladimir Posavec Tu{ek, MarkoPetri}, Andrijana Vickovi}, Trpimir Jurki},
Josip Zovko, Tajana Jovanovi}, DujeGrubi{i}, Anastasija Jankovska, Andrea
Mladini}
Scena Petar Kralj, 20.30Tanja [ljivar
PO[TO PA[TETA?Re`ija: Sne`ana Tri{i}
Atelje 212, BeogradIgraju: Zijah A. Sokolovi}, Katarina
@uti}, Aleksandra Jankovi}, Milo{Samolov, Nata{a Tapu{kovi},
Nikola Jovanovi}, VladislavMihailovi}, Jakov Jevtovi}
22. / M A J /
utorakProbna sala, 10.00
Master class Nikole Ristanovskog
Gornji foaje, 12.00[kola za publiku – predava~ Irena
Popovi} & Zavr{ni ~as – Analizajedne pozori{ne predstave i podela
diploma
Velika scena, 20.00Branislava Ili}, Kokan Mladenovi}
IZA RE[ETAKA(Zlo~in i razgovori)
Re`ija: Kokan Mladenovi}Kru{eva~ko pozori{te, Kru{evac
Igraju: Branislav Trifunovi}, Milan Mari},Nikola Raki}, Milija Vukovi}, Dejan Ton~i},
Toma Trifunovi}, Predrag Milenkovi},Neboj{a Vrani}, Du{an Dule Jovanovi},Dragan Marinkovi}, Boba Stojmirovi},
Nikola Pantovi}, Bojan Veljovi}, Olja Levi}
Scena Petar Kralj, 20.30JA I TI
autorski projekat Branke Stojkovi} iOlivere Viktorovi} \ura{kovi}
Bitef Teatar, Beograd
23. / M A J /
sredaProbna sala, 10.00
Master class Nikole Ristanovskog
Velika scena, 20.00Dubravko Mihanovi}
PROLAZI SVERe`ija: Oliver Frlji}
Gradsko dramsko kazali{te Gavella,Zagreb
Igraju: Jelena Miholjevi}, Ksenija Paji},Dijana Vidu{in, Ivana Ro{~i}, Antonija
Stani{i} [peranda, Barbara Nola, AmarBukvi}, Enes Vejzovi}, Janko Rako{, Filip
Kri`an, Sven Medve{ek
Scena Petar Kralj, 20.30Boris Lije{evi} i Jelena Kislovski
Lije{evi} PLODNI DANI
Re`ija: Boris Lije{evi}Atelje 212 i Kulturni centar Pan~eva
Igraju: Isidora Mini}, Milena Predi}, RadmilaTomovi}, Branka [eli}, Milica Mihajlovi},
Neboj{a Ili}, Bojan @irovi}
24. / M A J /
~etvrtakScena Petar Kralj, 10.00
Master class Nikole Ristanovskog
Velika scena, 20.00Farid Ud-Din Attar, Jean-Claude
Carriere, Peter Brook ZBOR PTICA
Re`ija: Jernej LorenciSlovensko narodno gledali{~e
MariborIgraju: Eva Kra{, Matej Pucko, Ma{a @idanik,
Mirjana [ajinovi}, Zvezdana Novakovi},Matev` Biber, Davor Herga, Branko Jordan,
Viktor Megli~, Matija Stipani~, VladimirVla{kali}
Scena Petar Kralj, 18.00Master class Nikole Ristanovskog
(Prezentacija rada dramske radionice)
Festival pozori{ne igre
MUCIJEVI DANI
18-24. maj2012.
Pozori{te Atelje 212
Lica Mire BanjacIzlo`ba povodom 60 godinaumetni~kog rada Mire Banjac
Izlo`ba se sastoji iz ~etiri segmenta kojipredstavljaju ~etiri medija kroz koje je Mira Banjac,tokom svoje vi{edecenijske karijere, postizalavrhunska umetni~ka dostignu}a, a to su pozori{te,film, televizija i radio, a ~ine je: dokumenti,programske knji`ice, nagrade, crte`i, plakati, skicekostima, fotografije, audio i video zapisi i dr.
„^ini mi se da se niz mojih li~nih nevolja pretvorio ukvalitet povoljan po moj rad u pozori{tu. Izsopstvenog iskustva otkrila sam {ta je najva`nije upozori{tu, a {ta u `ivotu. U pozori{tu je najva`nijakoncentracija, a u `ivotu ravnote`a. Ja znam daglumim i tu sam dobra. Mislim da sam postalatoliko suverena na sceni da se ni~ega vi{e nepla{im, ~ak ni poraza, jer imam hrabrosti da i porazpodnesem. Svojoj karijeri nemam ni{ta ni dadodam ni da oduzmem. Po opredeljenju samkarakterna glumica. Jedna obi~na, jednostavnaglumica koja je sa~uvala slavu koja traje 60 godina.Ja sam jednostavno Mira Banjac.“
Autor izlo`be i kataloga: Zoran Maksimovi}Dizajn izlo`be i kataloga: Ljiljana Dini} i Bojan Jovanovi}Organizator: Pozori{ni muzej Vojvodine
www.atelje212.rs
Atelje 212 ipoklanjaju ~itaocima 15x2 karte za
Mucijeve dane. Pozvati danas, 18. maja,telefon 011 344 11 86 od 9,00 ~asova
od
VE^ERAS
PREMIJERA
IIIp e t a k , 1 8 . m a j 2 0 1 2 .
mucijevi dani u ateljeu 212IIp e t a k , 1 8 . m a j 2 0 1 2 .
mucijevi dani u ateljeu 212
Ni najmrskije, ni najdra`e, niti najva`nije re~i kojeizgovara u predstavi „Zoran \in|i}“ glumac Brani-slav Trifunovi} nije `eleo da otkriva. Jedino vero-vatno jeste da }e 18. maja ono {to bude stizalo sascene Ateljea 212 biti u sukobu sa publikom. Audi-torijumu }e biti re~eno mo`da ne{to {to ne `eli da~uje, ali ina~e zna, ka`e Branislav Trifunovi} u raz-govoru za Danas. Na pitanje {ta bi on najvi{e voleoda se dogodi nakon premijere spremno odgovara.
- Najvi{e bih voleo da se desi muk. Tema predstave je delikatna i njen sadr`aj ~i-
ni mnogo toga dokumentarnog? - Mi smo to nazvali dokumentarnom fikcijom.
Dokumentarno treba da postane predstava i to jepostupak s kojim se dosad nismo susretali. Ne{tosmo gledali, ali su{tinski taj na~in je za nas bio ne-poznanica i utoliko te`e da sve to prevedemo nascenski jezik. Da u~inimo da predstava ima po~e-tak, sredinu, kraj i da se ono {to znamo i {to smohteli sukobi sa publikom.
[ta treba publici da se ka`e? - Ne{to {to mo`da ne `eli da ~uje ali ina~e zna.
Sama tema predstave izaziva podeljenost i podo-zrenje. Kad god se spomene Zoran \in|i} svakoima neko svoje mi{ljenje. Ono {to smo mi hteli daispri~amo jeste da je taj ~ovek ubijen i da se tu zavr-{ava pri~a o tome. Svi ostali nisu ubijeni nego jeubijen ba{ taj ~ovek iz nama i dalje nepoznatih raz-loga. Mislim da to njemu daje eti~ku ~istotu jer daga nisu ubili verovatno bi druga~ije pri~ali o njemu.Oko toga smo se zapravo najvi{e lomili, poku{ava-ju}i da otkrijemo koliko mo`emo da se odmakne-mo od dokumentarnog i progovorimo o onome o~emu se mo`da pri~a u kuloarima... Da budemoglumci, stanemo na scenu i iska`emo to veoma ja-sno i glasno.
Sledstveno tome, postoji li strah ?- Nema straha. Mi smo tim koji od po~etka ovog
projekta zna {ta radi. Mo`da imam malu strepnjuho}e li predstava biti shva}ena na pravi na~in i zato
{to ne bih voleo da nas neko stavlja na bilo koju odstrana. Na strani smo ove zemlje i o njoj pri~amo.
Reditelj Oliver Frlji} se izvinio gluma~kom an-samblu {to je tokom rada na ovoj predstavi bionaporan. [ta je vama kao glumcu bilo najte`e daizdr`ite?
- Oliver je verovatno najzahtevniji reditelj pogo-tovo kada se bavimo ovakvom vrstom predstavekoja na po~etku nema tekst nego nastaje kroz na{erazgovore. Neretko oni nisu bili prijatni i prolaze}ikroz njih morali smo da pri~amo o svemu onome{to nas mu~i i ti{ti. U tom traganju meni je najte`epalo {to sam sve to morao da isfiltriram, sukobimse sa samim sobom i sa drugima, a Oliver je ~ovekkoji uvek tra`i jo{ i neprestano razmi{lja o predsta-vi. Uprkos svim problemima i te{ko}ama koji supratili projekat, ose}am da je vredeo truda i uverensam da nam je kao takav potreban.
Kome je namenjena predstava?- Ljudima izneverenim promenama i u{u{ka-
nim u apatiju. Mislim da to nije dobro re{enje i damoraju da budu jasni i glasni u svojim stavovima.To kako gledamo na politiku uti~e direktno na na-{e `ivote. Ne volim apoliti~nost kao izgovor jer todozvoljava politi~arima da rade {ta god ho}e a je-dina kontrola mo`emo da im budemo mi, gra|a-ni, koji nismo ~lanovi nikakvih politi~kih stranakanego ljudi koji ̀ ive u ovoj zemlji.
Dva dana pre predsedni~kih izbora u kojimasu glavni akteri Boris Tadi} i Tomislav Nikoli}bi}e odr`ana premijera predstave „Zoran \in-|i}“. Kako komentari{ete tu okolnost?
- Kad smo zakazivali predstavu, 18. maj je bio je-dini slobodan termin Olivera Frlji}a tako da smoznali da }e taj komad otvoriti Mucijeve dane jo{ pregodinu i po. O~igledno je sudbina htela da se to de-si na dan kad ve} po~inje „izborna {utnja“. Ljudimogu to da ~itaju kako god `ele. Sticaj okolnosti,mada li~no ne verujem u slu~ajnosti u ̀ ivotu... ̂ akje i to u{lo u ovu predstavu, ali ne bih otkrivao za{to
i kako. Verovatno ima onih koji misle da je to na-merno, ali verujte mi, tako se desilo.
[ta vama zna~i Zoran \in|i}?- Zoran \in|i} me podse}a na optimizam. Kad
god pomislim na njega setim se vremena kad samimao vi{e snage i energije da uradim ne{to za ovuzemlju i da se ne stidim toga. To mi je prva asoci-jacija i to mi je najva`nije.
Koju vrstu polemika o~ekujete nakon pred-stave?
- Raznorazne, {to politi~ke, {to pozori{ne. Mnogoje pri~a o predstavi napravljeno jo{ pre njene premi-jere i to ve} dovoljno govori u kom sistemu `ivimo ida se stavovi prave kao i oko ubistva Zorana \in|i-}a. Takva vrsta spinova se pravi uvek mnogo pre. Mismo o ovom projektu slu{ali kad nismo znali o ~emuse u njemu uop{te radi. Ve} su postojali stavovi od-re|enih krugova, {to kolega, {to politi~ara. Utolikomi njihovo mi{ljenje nije bitno ni posle premijere.Mo`emo da pri~amo o reakcijama ljudi koji su do{liu pozori{te da ne{to vide... Aleksandra ]uk
Branislav Trifunovi}, glumac u predstavi Zoran \in|i}
Najvi{e bih voleo dase desi muk
Oliver Frlji}RE^ REDITELJA
Predstava Zoran \in|i} govori o dru{tvu u kojem sedoga|a i istovremeno je i politi~ka i pozori{na.Te dve stvarise ne isklju~uju. Ono {to je dobar politi~ki teatar je uvek i
teatar, od Aristofana na ovamo. Ljudi koji su najvi{e uticali na mojepozori{no formiranje su bili ljudi koji su se na ovaj ili onaj na~inbavili politi~kim teatrom. Postoji ovde, ali i svugde, poku{ajzauzimanja apoliti~ne pozicije, jer time mi kao {titimo svojgluma~ki integritet. Mislim da je to glupost. Mislim da svaka vrstaumetnosti treba na ovaj ili onaj na~in da govori o dru{tvu u kojemse doga|a. Takva je i ova predstava. Fascinantno je da jo{ niko nijeradio u pozori{tu ni{ta na temu \in|i}a, kada su ve} napravljenetolike TV emisije i napisano toliko novinskih tekstova. Umetnostkao da ~eka neku distancu. Valjda treba da pro|e 50 godina pa dapo~nemo da govorimo o tim stvarima, kada se ne budu vi{e nikogadirektno doticale.
Kod glumaca se preklapa vi{e uloga i funkcija. Oni su u istovreme glumci, izvo|a~i i aktivisti. Ovo je projekat u kojemoni treba da zauzmu stav prema nekim stvarima, svoj
privatni stav, a onda da ga javno ka`u, {to nije uvek jednostavno,jer glumac je uvek za{ti}en tekstom ili na neki drugi na~in. Ja samod njih tra`io da elaboriraju ono {to misle o nekim stvarima i iztoga smo onda gradili strukturu predstave. Mislim da ne}u re}ini{ta novo, niti ima potrebe da se ka`e ne{to novo, ali na~in na kojise govori - mislim da je nov i da je potreban.
U srpskom dru{tvu, ~ini mi se, danas postoje dveparadigme o \in|i}u: pljuva~ka, koja negira bilo {ta {to jeon napravio i koja je kroz razli~ito medijsko obra}anje radila
sve da umanji ono {to je \in|i} realno napravio. Druga je ona kojaradi na njegovoj glorifikaciji, nekriti~nom stvaranju kulta njegoveli~nosti. U svom radu sam poku{ao da zaobi|em i jednu i druguparadigmu i nastojao sam da progovorim scenskim jezikom kojimislim da je adekvatan za to. Predstava Zoran \in|i} polazi odatentata na pomenutog tragi~no nastradalog premijera, aliposredno poku{ava da progovori i o Srbiji danas i razli~itimhipotekama koje to dru{tvo nosi.
Kad su svojevremeno pripadnici Be~kogumetni~kog kruga razmi{ljali {ta danapi{u na ku}i secesije, smislili su slogankoji va`i za umetnosti u svimvremenima - Svakom vremenu njegovaumetnost, svakoj umetnosti njenasloboda.Sloboda umetni~kog izraza je ne{to {todefini{e pozori{te. Predstava koju }etegledati 18. maja {to se Ateljea 212 ti~e jeizraz na{e velike potrebe da nakonprotesta tokom1995. i 1996. i posle 5.oktobra uspostavimo ~in gra|anskesmelosti i hrabrosti ili nezavisnogslobodnog mi{ljenja. Razo~aravaju}i seu proces demokratizacije zemlje,odustaju}i od `elje da sami ne{to va`no iglasno ka`emo, do{li smo jedino do togada mi{ljenje koje politi~ke partije nudeza svoj ra~un i interes budepredstavljeno kao javno mi{ljenje.Nezavisno mi{ljenje slobodno misle}ihljudi kao da ne postoji. U tom smislu,ova hrabra predstava upravo jesteponovno uspostavljanje smeloggra|anskog mi{ljenja i, u ovomtrenutku, po svojoj umetni~kojvrednosti ona jeste na{ najve}i uspeh. Mnogo toga je provokativnog u\in|i}evoj sudbini i podudara se saHamletovskim motivom. Hamlet dolaziiz Vitenberga, biva upleten u politi~keigre i u njima strada i gubi `ivot. Zoran\in|i} dolazi kao student filozofije izNema~ke biva upleten u savremenupoliti~ku srpsku scenu i u njoj gubiglavu. \ini|i}eva pri~a jeste gotovopodudarna sa Hamletovskom, pa ima iosnova za{to je u pozori{tu kao takva.Sve u svemu, hteli smo da poka`emo damoramo mnogo toga li~nog da uradimoda bi demokratija funkcionisala. Bogpostoji samo ako se u njega veruje, atako je i sa demokratijom. Ukolikoverujete u nju i borite se, ona }epostojati. Ukoliko je demokratija op{temesto ili parola na izborima, onasu{tinski ne postoji.
Jo{ kao student istorije umetnosti i vizantologije, Lju-bomir Muci Dra{ki} je 1965. godine gledao ^EKAJU]IGODOA i to je bila klju~na, prelomna ta~ka ne samo unjegovom pozori{nom `ivotu, nego i u `ivotu svih onihkoji su tu predstavu videli. Posle GODOA vi{e ni{ta nijebilo kao pre. Stvoreno je novo pozori{te Atelje 212.
Zapo~inju}i svoju rediteljsku karijeru kao asistent Bo-jana Stupice u predstavi Jaje, Muci Dra{ki} 1961. godinepostaje pomo}nik upravnika Mire Trailovi} i od tada ve-zuje svoj ̀ ivot za ovu pozori{nu ku}u. Izuzetna li~nost na-{eg pozori{ta, on je proveo 45 godina rade}i u Ateljeu 212.Zajedno sa svojom generacijom glumaca (Ru`ica Soki},Slobodan Cica Perovi}, Bata Stojkovi}, Maja ̂ u~kovi}, Ta-nja Beljakova, Vlada Popovi}, Bora Todorovi}, Ta{ko Na-~i}, Milutin Butkovi}, Zoran Radmilovi}, Seka Sabli}, Pe-tar Kralj, Dragan Nikoli}, Mira Banjac...) inaugurisao je,najvi{e kroz svoje predstave, ono {to }e kasnije postati stil,igra, duh Ateljea. Oni su postali koherentni i kompaktniateljeovski tim, {to nije bio slu~aj u drugim pozori{tima.
Jedna od programskih predstava bio je Kralj Ibi, koja jemaltene do~ekana na no ̀(mada je bilo i onih koji su je iz pr-ve prepoznali), da bi vremenom postala kultni, za{titni znakAteljea 212. Ta predstava je i rodila stil Ateljea, a po re~imaMucija Dra{ki}a „ispostavilo se da je to bio pronalazak Ateljeakoji je imao rezultate, uprkos svim poku{ajima negiranja.“
Ljubomir Muci Dra{ki} bio je najplodniji reditelj Ate-ljea – re`irao je 31 predstavu, a najve}i broj njegovihpredstava bile su rekorderi u gledanosti: Kralj Ibi (205),Kafanica, sudnica, ludnica (187), Na ludom, belom ka-menu (105), Maratonci tr~e po~asni krug (212), Pohvalaludosti (123), Sveti Georgije ubiva a`dahu (191), Knegi-nja od Foli-Ber`era (118), Radovan III (300).
Faze rediteljskog rada Mucija Dra{ki}a zapravo predsta-vljaju i istoriju Ateljea 212 – od po~etka sa poljskom i fran-cuskom avangardom (Ru`evi~eva Kartoteka, @arijev KraljIbi), preko praizvedbi doma}ih dramskih autora, koje je ka-rakterisala dru{tvena satira (Bora ]osi}, Brana Crn~evi},Borislav Peki}, Aleksandar Popovi}, Du{an Kova~evi}, Mi-lica Novkovi}, Zorica Jevremovi}...), do ruske i nema~keavangarde (Bulgakov, Babelj, Andrejev, Vedekind, Kaneti,Havel, Kohout), da bi zavr{io sa klasikom, [ilerovom Ma-rijom Stjuart i Molijerovim Gra|aninom plemi}em.
Svaka od Mucijevih predstava bila je otkri}e nekognovog autora ~iji se tekstovi nisu mogli na}i ni u jednomdrugom pozori{tu.
Kada je postao upravnik Ateljea 212, 1984. godine,njegov prvi i osnovni cilj bio je adaptacija, rekonstrukci-ja pozori{ta. Sveukupne pripreme i gradnja trajali su se-dam godina. Nova zgrada otvorena je 1992. godine. Mu-ci je znao gde se nalazi svaki {raf, jer je i po vi{e od 12 sa-ti provodio na gradili{tu. Sam je priznao da „svoju ku}unikada ne bi tako savesno sagradio.“
Ceo svoj ̀ ivot proveo je u Ateljeu brinu}i o njemu. Pri-mio je toliko mladih generacija koje je obu~avao i koje sumu i danas zahvalne kao ~oveku koji je obele`io dug i mo-`da najzna~ajniji period u razvoju ovog pozori{ta. On jezaslu`an {to je ve}ina dana{njeg gluma~kog ansambla da-nas u Ateljeu. Imao je ljubavi, uva`avanja i kolegijalnostiza sve, i po~etnike i ostvarene umetnike, i krasila ga je bes-krajna duhovitost. Smatrao je da su za pozori{te najva`ni-je probe i velike ansambl predstave koje stvaraju timskiduh i okupljaju sve oko zajedni~kog cilja. Na neki na~in onje simbol Ateljea kome je bio toliko posve}en.
Ro|en je u Zagrebu 1937. godine. Bio je upravnik Ateljea212 od 1984. do 1996.
Dobitnik je mnogobrojnih nagrada me|u kojima su Ste-rijina, Nagrada „Bojan Stupica“ i Zlatni lovorov vijenac na sa-rajevskom MESS-u.
Bio je redovni profesor pozori{ne re`ije na beogradskomFakultetu dramskih umetnosti, od 1996.
Preminuo je u Beogradu 25. januara 2004. godine.
GLU
MCI
GO
VO
REFe|a Stojanovi}Izuzetno hrabra predstava i politi~ki teatar, koji sedugo, dugo nije pojavljivao na ovim prostorima.Vi|ene su neke iskrice politi~kog teatra koje suvi{e milovale dok ova predstava udara direktno ustomak. Po drugi put sara|ujem sa OliveromFrlji}em i ne mogu da se otmem utisku da sumoje kolege odbile rad s njim. Definitivno samsiguran da oni ili nisu pokazali hrabrost da u|u une{to potpuno druga~ije od onoga {to jeuobi~ajeno u na{em pozori{tu ili su pokazalineverovatno neznanje. Kad gledam ove mladeljude, ja se ose}am ponosnim {to zajedno sanjima pripadam ovoj predstavi.
Ivan Jevtovi} U ovih 15 godina koliko se profesionalno bavimpozori{tem i glumom nisam nikad dosad do`iveotako uzbudljiv proces nastanka predstave. Uz sveokolnosti koje su bile u samom pozori{tu i izvannjega, ono {to me je motivisalo da do|em nasvaku probu jeste susret sa publikom. Ta vrstainterakcije i {ta sve mo`e da se desi na tojpredstavi izvesno jeste avantura.
Milo{ Timotijevi} Zadovoljan sam {to sam radio sa ovom ekipom irediteljem Oliverom Frlji}em u Ateljeu 212.
Tanja Petrovi}Drugi put radim sa Oliverom ali priznajem da samiznena|ena razli~ito{}u njegovih predstavabudu}i da sam igrala i u „Ocu na slu`benomputu“. Mislim da je ova predstava prva predstavapoliti~kog teatra. Nadam se da }e ona biti samojedna u nizu zato {to nam je takvo pozori{tepotrebno.
Vladislav Mihailovi} Ceo proces je bio specifi~an i jedinstven. Meni jeovo prvi put da radim sa Oliverom. Kad pogledamunazad drago mi je {to sam tu, {to smo sviizdr`ali do kraja i napravili predstavu koja bitrebalo da bude objektivna.
Tamara Krcunovi}Ta predstava koja se zbivala izvan na{e predstavebila je toliko intenzivna da sam u nekimtrenucima pomi{ljala da }e uticati na mene. Alinikada dosad, ni u jednom procesu, nisam bilasigurnija nego u ovom. Ni u jednom trenutkunisam imala sumnju u ono {to radimo i u re{enjakoja pronalazimo. Sre}na sam {to sam deo oveekipe.
Milan Mari}Za nekog ko je na tre}oj godini Akademije raditiba{ sa ovom gluma~kom postavom u pozori{tukakvo je Atelje 212 je privilegija i ~ast.
Kokan Mladenovi}
\in|i}evahamletovskasudbina
“
“
“
“
LJUBOMIR MUCI DRA[KI] (1937-2004)
@ivot za AteljePozori{te Atelje 212 organizova}e ove godine tre}i put Festival „Mucijevi dani“, u ~ast jednog od najboljih reditelja
biv{e Jugoslavije i dugogodi{njeg upravnika Ateljea 212 – Ljubomira Mucija Dra{ki}a, kao pozori{no dru`enje teatrasa teritorije biv{e Jugoslavije.
Kao {to je pre vi{e od 50 godina Atelje 212, po re~ima Ljubomira Mucija Dra{ki}a, osnovan „vi{e sa lepim ̀ eljamanego sa pravim konceptom pozori{ta, kao prostor u kome }e ljudi tra`iti, bez obzira da li }e na}i, dakle sa velikim zah-tevima i malim obavezama da se to postigne“ – tako i sedam izabranih predstava u sedam „Mucijevih dana“ predsta-vljaju prvi poku{aj da se napravi mali festival sa velikim ciljevima, festival koji }e probati da smanji i pribli`i prostor-ne, idejne, umetni~ke i sve vrste udaljenosti koje naizgled nisu velike, ali nam se ponekad ~ine nepremostivim.
O MUCIJU
Jovan ]irilov: Ljubomir Muci Dra{ki} je bio i ~ovek i umetnik izvan serije. Imao jeironi~an odnos prema mnogo ~emu u ̀ ivotu, pa i prema smrti. Aline zna~i da je bio cinik, cinici su ~esto nehumani, a Muci to nije bio.On je voleo da se s osloba|aju}om lako}om odnosi prema svemuonome ~emu ljudi daju pateti~an prizvuk. U mnogo ~emu je bio druk~iji nego {to je sebe voleo da predstavi.Na re~ima je bio protiv modernizma, a upravo on je, pored ZoranaRadmilovi}a, bio najzaslu`niji {to je prvo dramsko delo istorijskogmodernizma „Kralj Ibi“ u na{oj sredini (Atelje 212) ̀ ivelo decenija-ma, i to u punom rasko{nom sjaju.
Feliks Pa{i}: Pozori{te je do`ivljavao kao mesto gde ~ovek ima najve}u slobodu.S druge strane, osvajanje slobode, u svakom pogledu, bilo je po-kreta~ki motiv u njegovim umetni~kim poslovima, ba{ kao {to jemotivisalo njegove ̀ ivotne postupke. Biti slobodan zna~ilo je, presvega, ne pristajati na kompromise. Nije bilo malo isku{enja kojasu stavljala na probu ~vrstinu njegovog moralnog stava i postoja-nost njegovih uverenja. Kada je trebalo da preuzme upravu nadAteljeom 212, posle Mire Trailovi}, tra`eno je od njega, tra`ile sunadle`ne politi~ke strukture, da se u~lani u Savez komunista. „Jasam monarhista“, odgovorio je. Od Bojana Stupice koji ga je, jo{ kao studenta, uzeo za asistenta ikome je kasnije bio najbli`i i najdra`i saradnik, nau~io je, izme|uostalog, i to da je u pozori{tu vreme dragoceno, da se u njemu ne-sporazumi moraju re{avati brzo, ali je iznad svega od Stupice zaceo ̀ ivot preuzeo stroga na~ela visokog profesionalizma, discipli-ne, morala i posve}enosti poslu.
Muci o re`iji:Reditelj, kao i selektor, mora dobro da poznajesvoju gluma~ku ekipu, da uskladi unutarnje od-nose. Kao {to se neki glumci ne podnose, takoje i me|u fudbalerima. Znam da se fudbaleri nela`u u igri, jer se prema nekome name{ta daigra ovaj, a ne onaj.
Sve te elemente treba uzeti u obzir. I kadapravim gluma~ku podelu u komadu koji re`i-ram, ja gledam da svaki ~ovek bude na svommestu, da to bude uskla|ena i harmoni~na po-dela. Reditelj se slu{a donekle, a odnekle glu-mac treba da se odlepi da bi do{ao do takozva-nog gluma~kog ludila, jer tada dolazi do velikekreacije. Ukoliko se uloga odigra samo ta~no ini{ta vi{e, onda je to na nivou {kolskog rada, alito nije umetnost, to nema magiju i privla~nostkoju pozori{te treba da ima.
Foto:
Bran
islav
Pulje
vi}
ZORAN \IN\I]Atelje 212, Beograd
Autor i reditelj: OLIVER FRLJI]Scenograf: Marija Kalabi}Kostimograf: Sandra Dekani}Kompozitor: Irena Popovi}Dramaturg: Branislava Ili}Asistent reditelja: Nikola LjucaAsistent kostimografa: Ma{a Stankovi}Asistent kompozitora i dizajn zvuka: Dragan Stevanovi}Organizator: Nevena Vu~kovi}Organizator na praksi: Lina Bo{kovi}
Igraju:Fe|a Stojanovi}, Branislav Trifunovi}, Ivan Jevtovi}, VladislavMihailovi}, Tanja Petrovi}, Milan Mari}, Milo{ Timotijevi},Tamara Krcunovi}
Inspicijent: Emilija Rafajlovi}Sufler: Sne`ana Budimli}
Dizajn svetla: Radomir Stamenkovi}Tehni~ki menad`er: Vojin Butkovi}Produkcija i tehni~ka realizacija ATELJE 212 Fotografije: Du{an \or|evi}