PERUŠKO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1

5/10/2018 PERU KO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1 - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/perusko-predavanja-tekstovi-seminari-ispit-1 1/36

PERUŠKO – 2. DIO

1. PREDAVANJE – ALTERNATIVNE PARADIGME

- Postoje namjerni i nenamjerni učinci sa dugotrajnim ili kratkotrajnim efektima

- Kritička paradigma smatra da se društvo mora promijeniti

- Katz – „mediji određuju ono o čemu da ne mislimo“

- Struktura procesa društvene proizvodnje vijesti medijima omogućava poziciju

stvaratelja društvene zbilje

- Mediji zadržavaju status quo

- Frankfurtska škola (kritička teorija od 30ih godina)

o Institut za društvena istraživanja

o Frankfurt 1930. – emigrirali na Columbia University u New York 1933. –

1943.

o Max Horkheimer (direktor), Theodor W. Adorno, Herbert Marcuse, Walter

Benjamin, Erich Fromm, Jurgen Habermass (asistent Adornu 1959.)

o Suvremena njemačka kritička teorija

o Teorijski pristup temelji se na marksističkoj teoriji i njenoj kritici

- Osnovne teze kritičke teorije:

o Masovni mediji (tisak, radio, film) omogućavali su postojanje totalitarizma

o Mediji manipuliraju društvo vulgarizacijom kulture

o Mediji omogućavaju zamjenu dobrih sadržaja vrijednostima lošima tj.

površnom kulturom i tako pripremaju teren za promjenu demokracije u

totalitarizam

- Frankfurtska škola o medijima



o Zajedničko je masovnim medijima da zabavljaju, popularnom – masovnom –

kulturom koja anestezira građane i pretvara ih u „klijente“

o Proizvodnja kulture je standardizirana, industrijalizirana, ponavljanje,

prevladava profit

o Mediji uništavaju elitnu kulturu masovnom distribucijom

o Masovno društvo je potrošačko društvo

o Komercijalizirana masovna kultura omogućava obnavljanje kapitalističkog

društva i onemogućava revolucionarnu promjenu

o Frankfurtska škola jako negativno gleda na masovno društvo

- Kritička teorija

o Horkheimer – autor termina

o Prepoznaje i teži objasniti razliku između deklariranih društvenih

vrijednosti i stvarnog djelovanja društva te to i promijeniti

o Marx – 11. Teza o Foerbachu – svijet nije dovoljno analizirati, nego ga

treba i promijeniti

- Kulturna industrija

o Suprotstavljene teze

Benjamin vs. Adorno i Horkheimer

o Masovna reprodukcija kao ulazak kapitalizma u tkivo kulture (Adorno i

Horkheimer) protiv demokratizacije kulture (Benjamin)

o Masovnu kulturu nazivali su masovnom industrijom

- Proizvod kulturne industrije

o Novine, radio, film, fotografija



o Heteronoman (a ne autonoman kao umjetnost)

o Kultura je predodređena tehnologiji

o

Standardizacija i homogenizacija

o Uniformnost

o Trijumf spektakla – predstavljanje je sebi svrha

o Umjetnost je napetost i konflikt – kulturna industrija je čak i senzacija

o Nema neočekivanog – nema rješavanja konflikta

- Umjetnost vs. kulturna industrija

o Umjetnost

Aura, jedinstvenost, udaljenost

o Kulturna industrija

Mehaničko umnožavanje ili proizvodnja (uništava auru)

Demokratizacija umjetnosti (Benjamin) ili lažna svijest

Fašizam kao estetizacija politike – masovna kultura kao lažni ritual,

kult masovnih događaja

Socijalizam – politizacija umjetnosti

- Masa i kultura

o Masa je proizvod kulturne industrije

o Kulturna industrija proizvodi proizvod i njegovu publiku

o Kulturna industrija kao obrnuta psihoanaliza – konstituira i ulijeva komplekse

publici

o TV infiltrira privatnu sferu, stvara lažnu zajednicu

o Sitcom – strukturalno mirenje s kapitalom



- Ideologija zabave

o Kulturna industrija je strukturalna ideologija – ništa nije zamislivo izvan njih

o Zabava kao vrijednost

o Kulturna industrija ima ulogu društvenog regulatora na strukturalnoj razini u

homogeniziranju različitih elemenata kapitalističkog sustava

o Fetišizacija kulture i trijumf lažne stvarnosti

o „Matrix“ – primjer frankfurtske škole

+tekstovi

PAUL A. TAYLOR I JAN HARRIS – THEODOR ADORNO AND THE CULTURE

INDUSTRY

- Theodor Adorno (1903. – 1969.) – ono što je on nazivao kulturna industrija

razvilo se unutar Frankfurtske škole i kritičke teorije

- Frankfurtska škola kretala je od marksističke pozicije

- Za vrijeme Hitlera, Adorno je posvjedočio snažnoj ulozi masovnih medija u kreiranju

mišljenja i ponašanja dok je dolaskom u Ameriku vidio da je tamo utjecaj medija bio

velik, ali i bezopasan

- Benjamin je smatrao da masovnu kulturu stvaraju mase za mase

- Adorno i Horkheimer pričaju o instrumentalnim razlozima, a izrazom „dijalektprosvjetljenja“ opisuju različite stadije dominacije

o Dominacija nad sobom

o Dominacija nad radom

o Dominacija nad prirodom

- Adorno i Horkheimer smatraju da je normalni odnos čovjeka i prirode onaj ukojem ima straha (angst)



- Prvotno se to ostvaruje kroz mit, to jest pred-tehnološka društva koja nisu imala lažnu

apstraktnu kvalitetu

- Adorno je razlikovao „visoku“ i „nisku kulturu“ – razlika je u odvajanju „visoke

kulture“ od masovne kulture i potrebe za profitom

- Film, radio i magazini stvaraju uniformni sistem

- Kulturna industrija igra važnu regulatornu funkciju – harmonizacija različitih

elemenata u kapitalističkom sistemu

- Važna je uloga nedostatka tenzije ili konflikta u outputu kulturne industrije

- Adorno – poznat po svojim viđenjima umjetnosti (ponajviše jazza)

- „visoka kultura“ može se koristiti u komercijalne svrhe, ali nije stvarana za to

- Benjamin je govorio o auri

- Adorno i Horkheimer – standardizacija je primarna karakteristika kulturne

industrije

- Benjamin je vjerovao u autonomnost masovne kulture

- Adorno je vjerovao da je masa produkt kulturne industrije

- Radio – u nacističkoj Njemačkoj bio je instrument propagande, a u Americi je

doživljavao svoje zlatne godine

- Adorno – radio na Princton Radio Projectu

- Radio je stvarao pasivnog slušatelja koji je upijao sve

- Adorno i Horkheimer – Dijalect of Enlightenment

- Adorno i Horkheimer – o televiziji – predvidjeli su da će taj medij biti fuzija svih

umjetnosti do sada (Gesamtkunstwerk)

- Adorno je vidio televiziju kao obrnutu psihoanalizu – teoretičari Frankfurtske

škole su pokušavali primijeniti Freudovo viđenje psihe kako bi bolje shvatili

masovnu kulturu



- Televizija je uljuljavala osobu u pasivnog gledatelja te je zauzimala domaći prostor

(osoba nije trebala izaći van kao za kino)

- Adorno smatra da televizija razdvaja ljude jer postaje supstitut za prave odnose

PADDY SCANNELL – MASS CULTURE

- Socijalno pitanje – razlikuje se u Europi i SAD-u

- Europa – ekonomske i političke naravi

- Institute of Social Research, Frankfurt

- Negativna kritika imala je pozitivni cilj i svrhu

- Frankfurtovci su bili nasljednici Aufklarunga (prosvjećivanje)

- Horkheimer – prvi upotrijebio termin kritička teorija

- Adorno i Horkheimer – društvo ima 3 karakteristike: ekonomsku, političku i

kulturnu

- Kritika masovne kulture iz 1930. bila je odbačena 1970.

- Karl Marx – Kapital – na njegovom učenju temelji se Frankfurtska škola

- Dijalektika prosvjećivanja

o Adorno i Horkheimer smatrali su da nestajanje Prosvjećivanja je gotovo te su

istraživali samouništenje Prosvjećivanja

o Glavna tema antisemitizam

- Horkheimer – The end of reason

- Masovna kultura naziva se kulturna industrija jer nisu htjeli da se zamjeni da

popularnom kulturom ili kulturom masa

- Benjamin – The work of art in the age of mechanical reproduction

o Smatra da je umjetnost izgubila auru (masovna produkcija ju je uništila)



o Svakodnevne stvari nemaju auru

o Umjetnost se raspoznaje svojom posebnošću i udaljenosti od svijeta

o

Demokratizacija umjetnosti uništava auru

o Vjerovao u revolucionarni potencijal masa – novi oblici masovne

komunikacije mogu konzumenta pretvoriti u aktivnog člana publike i u

tome leži ključ za novi odnos proizvođača, proizvoda i publike

- Benjamin – The Storyteller

- Benjamin – The author as a producer

o Povezuje se s idejama Brechtanskog kazališta

- Podjela glazbe na ozbiljnu i popularnu (ili visoka i niska)

o Mozart je zadnji kompozitor koji je kombinirao obje vrste

SEMINAR – EKSPERIMETIRANJE S FILMOM: SLANJE VOJNIKA U RAT

- „Why we fight films“

o Istraživanje provodi Hovland

o Redatelj Frank Capra

Filmovi su bili objektivni i snimani kao dokumentarci

Bilo je grešaka u filmu (nije bilo stranih jezika nego su glumci govoriliengleski sa stranim naglaskom)

Prikazivali su 2. svjetski rat od uspona fašizma preko japanskog napada

pa do ulaska SAD-a u rat

o Postojalo je 7 filmova od kojih su izdvojena 4

Prelude to war

The nazis strike



Divide and conquer

The battle of Britain

o

Postojale su 2 grupe – eksperimentalna (gledala film) i kontrolna (nije gledala)

o U upitnicima se ispitivalo faktično znanja i promjena mišljenja

o Filmovi su poboljšali faktično znanje vojnika o ratu

o Došlo je do promjene mišljenja i interpretacija kao što su htjeli stvaratelji

filma, ali u tom polju nije bila tako velika razlika između 2 grupe

o

Film nije poboljšao moral niti motivaciju gledatelja iako je cilj filma bio pojačati želju vojnika da obrani državu, na te stavove film nije uopće utjecao

• Razlike među grupama između 1 i 4 % smatrale su se

nevažnima

o Glavna razlika između filmova bila je ta da su se kod svih filmova gledali

kumulativni učinci, samo kod Battle of Britain su se procjenjivali učinci samo

tog filma

o Bilo je straha oko toga da li gledatelji vide filmove kao propagandu ili kao

prepričavanje nečega što se stvarno dogodilo

o Većini gledatelja (90%) su se svidjeli „The why we fight“ filmovi

o Veći broj ispitanika smatrao je da ih pokušavaju educirati, dok je nekolicina

vojnika smatrala da su pokusni kunići i da se na neki način njima manipulira

o Najuvjerljiviji je bio The nazis strike, odmah nakon toga The battle of Britain

- Druga studija „The war“ – ispitanici su bili podijeljeni u fokus grupe, u ovom slučaju

ispitanici su se sami javljali, filmovi su se gledali u kinu gdje je osoba mogla odabrati

da li joj se scena sviđa, ne sviđa ili ostati neutralna. Ti filmovi su imali 5 epizoda –

završetak škole, ponovno doma, ja sam bio tamo, prvi rođendan i snafu

- Pretpostavka je da promjena mišljenja, stavova i slično dovodi do promjene u

ponašanju



- Battle of Britain istraživao je i kratkotrajne i dugotrajne promjene zato što je film bio i

poučan i mijenjao je mišljenja

- Postojanje dugotrajnih učinaka mjereno je nakon 9 tjedana

- Nakon dulje vremena pokazala se veća promjena u mišljenjima – to je objašnjeno

„sleeper effectom“

- Uvjeravanje putem radija – 2 grupe – rasprava o tome koliko će trajati rat

2. PREDAVANJE – POLITIČKA EKONOMIJA MEDIJA I KOMUNIKACIJE

- Istraživanje društvenih odnosa – posebno odnosa moći koji zajedno čine produkciju,

distribuciju i uporabu komunikacijskih resursa

- 3 procesa prema Vincentu Moscou:

o Komodifikacija – za prodaju i kupovinu (kada proizvod postane masovno

korišten i time postaje roba)

o

Spacijalizacija – geografsko proširenje (nadvladavanje ograničenjaprostora)

o Strukturacija – proces stvaranja društvenih odnosa (često klasa)

- Horkheimer – začetnik kritičke teorije

- Kritička teorija – ne proučavaju se samo mediji nego odnos društva i medija

- Politička ekonomija o medijima:

o Javni komunikacijski sustavi dio su „kulturnih industrija“

o Dualna priroda medija – i kulturna i industrijska

o Liberalna politička ekonomija – tržište kao najbolji regulator

o Kritička politička ekonomija – javno dobro kao glavni cilj

Primjer – promjena zakona o HRT-u



- Kritička politička ekonomija

o Fokus je na međuigri simboličke i ekonomske dimenzije javne komunikacije

o Analizira kako različite oblike:

Financiranja kulturne proizvodnje

Organiziranja kulturne proizvodnje

o Rezultiranju različitim rasponom diskursa i reprezentacije u javnoj domeni

o Kakav pristup imaju publike

o „romantično slavljenje subverzivne potrošnje“ nije u skladu s kritičkom

političkom ekonomijom

o Masovni mediji djeluju ideološki da bi poduprli prevladavajuće odnose

dominacije

- 3 područja analize kritičke političke ekonomije

o Proizvodnja i dostupnost kulturnih dobara

Svjetski medijski konglomerati

Digitalna konvergencija, seljenje proizvoda po medijima, povećanje

izvora, a ne umanjivanje mogula

Koncentracija kontrole moći

Utjecaj na autonomiju, kvalitetu medijskog sadržaja

o Politička ekonomija teksta

Reprezentacije u medijskom tekstu povezane s njihovom proizvodnjom

Odnos gledatelja prema tekstu iz klasne perspektive

o Politička ekonomija kulturne potrošnje

Materijalne barijere (novac)



Kulturne barijere (znanje, prostor, manjak slobodnog vremena)

- Radikalna politička ekonomija medija – Noam Chomsky i Edward S. Herman,

1988. (5 filtara modela propagande)

o 1. Pretpostavka – elitni konsenzus – mediji podržavaju vladu

o 2. Pretpostavka – u uvjetima korporativne kontrole

Koncentrirano vlasništvo i profitni motiv medija

Reklamiranje kao osnovni izvor prihoda masovnih medija

Oslanjanje na vladine i ekspertne izvore informacija

Blaćenje (flak) kao dio discipliniranja neposlušnih medija i

pojedinaca – menadžment javnosti – spin (oblik blaćenja – uzima

se samo ono pozitivno – ulovili Sanadera to je borba protiv

korupcije, a njegov prijašnji položaj se zanemaruje)

Komunizam/ terorizam kao glavni neprijatelj – dijeljenje etiketa

- Kritička politička ekonomija je odnos moći i raspodjele resursa

+tekstovi

VINCENT MOSCO – OVERVIEW OF THE POLITICAL ECONOMY OF

COMMUNICATION

- Politička ekonomija povezana je s istraživanjima o komunikaciji

- Povezanost ekonomije (novac koji vodi medije) i kulture (odabir publike vodi medije)

- Politička ekonomija je učenje o socijalnim odnosima koji zajedno čine produkciju,

distribuciju i potrošnju (uključivši i komunikaciju)

- Kvalitete koje cijene zagovornici škole političke ekonomije: povijest, društveni

totalitet, filozofiju morala i praksu

- Začetnici Adam Smith, John Stuart Mill…

- Smythe – Sveučilište u Illinoisu



- Modernizacija – urbanizacija, edukacija i ostale društvene snage bi trebale jačati

ekonomski, socijalni i kulturni razvitak

- Internet pomaže komodifikaciji (odnosi se i na publiku u na sadržaj)

- Spacijalizacija ide ruku pod ruku s globalizacijom

- 3 procesa – komodifikacija, spacijalizacija i strukturacija

JAGGERY KLAHEAN – A CRITICAL REVIEW

- Edward Herman i Norman Chomsky – Manufacturing Consent: The Political

Economy of Mass Media

o Model propagande

Predstavlja slobodnu analizu tržišta medija

- Hermanov i Chomskyjev model propagande objašnjava ponašanje medija unutar

institucionalnih imperativa

- Model propagande naziva se teorijom zavjere, autori to odbacuju iz 3 razloga:

o Sam naziva stavlja na model određenu etiketu

o Model pretpostavlja da uzorke medijskog ponašanja treba objašnjavati preko

strukturalnih termina, a ne teorije zavjere

o Postoji barem 5 mehanizama filtriranja

imaju nelinearne efekte poput interesa i odabira

- Model propagande se razlikuje od modela gate – keepinga

- Model propagande je institucionalna kritika izvođenja medija

- Model propagande smatra da je proces kontrole često nesvjestan

- Model propagande smatra da elite sve kontroliraju te da mediji štite interese

dominantnih elita



- Model proučava medijski sadržaj te ne obraća pozornost na medijske efekte

- Model propagande ili teorija o slobodnim medijima

- Herman i Chomsky razlikuju elitne medije (The New York Times) od popularnih

novina (The Boston Globe)

- Chomsky – brainwashing under freedom

- 5 filtara modela propagande

SEMINAR – KOMUNIKACIJA I PERSUAZIJA

- Carl Hovland – htio je stvoriti sistematičnu teoriju o persuaziji

- 1946. – 1961. – Yale Program of Research on Communication and Attitude Change

- 1953. – Communication and Persuasion

- Komunikacija jest proces po kojem pojedinac (komunikator) šalje podražaj (uglavnom

verbalni) da modificira ponašanje drugih ljudi (publike)

- Harold D. Lasswell – who said what over what channel with what effect

- Promjena u pristupu (stav) mogla je utjecati na očekivanja (mišljenje)

- Hovland, Janis i Kelley koji su provodili eksperimente smatrali su da su stavovi i

mišljenja trajni te da se mogu promijeniti samo ako naučimo nešto novo. Taj model

učenja jest upravo podražaj – reakcija model

- Važna su bila 3 faktora: pozornost, shvaćanje i prihvaćanje

- Glavne kategorije istraživanja: komunikator, sadržaj, publika i reakcije

- Komunikator

o Kredibilitet – ekspertnost i pouzdanost



- Sadržaj

o Motivacijske apeli – najmanji apeli su imali najviše učinka na promjenu

stavova – kod apela straha to je značilo da najmanja količina je bila

najučinkovitija pri persuaziji

o Organizacija persuazijskih argumenata – jednostrane protiv dvostranih poruka

– ako nije bilo protu-propagande obje verzije su jednako djelotvorne, no kada

slijedi protu-propaganda dvostrane verzije su učinkovitije kod promjene

mišljenja

- Publika

o Učinci pri sudjelovanju u grupi – grupne norme pojedinca da se protivi

promjeni te persuazija nije efektna, otpor promjeni ovisi o tome koliko je

pojedinac predan toj grupi

o Osobni faktori kod uvjeravanja dijele se na intelektualne sposobnosti i na

faktor motivacije

- Reakcije

o Aktivna vs. pasivna participacija – kod aktivnog sudjelovanja prije će doći do

promjene mišljenja

o Trajanje efekata

Komunikator može uvjeriti pojedinca da promjeni mišljenje, ali nakon

nekog vremena pojedinac se vrati svom početnom razmišljanju (češće)

Pojedinac u početku ne prihvati mišljenje, ali nakon nekog vremena

shvati da je komunikator bio u pravu

- Komunikacija je bila jednosmjerna

3. PREDAVANJE – KULTURNE STUDIJE I KRITIČKA POLITIČKA EKONOMIJA



- Sličnosti:

o Neomarksistički pristup (konfliktno društvo)

o Interes za formiranje i provođenje moći

o Suprotnost s liberalno pluralističkim tradicijama (nekonfliktno društvo)

- Kulturne studije:

o Proizvodnja značenja kroz ekspresivne forme i pregovarano i destruktivno

značenje kroz svakodnevne djelatnosti – društvene/ kulturne prakse

- Analiza teksta kod kulturnih studija

o Značenje je varijabilno i ovisno o žanru, narativnoj cjelini, publicitetu tj. kritici

djela

o Relacijski karakter značenja

- Analiza publike kod kulturnih studija

o Etnografski pristup, kreativnost potrošača, aktivne publike

o Subverzivna uloga publike u otporu vladajućoj ideologiji (Fiske)

- Britanske kulturne studije (1970ih) :

o Marksistički pristup u temelju:

Društvo je strukturirano oko klasnog konflikta

Način analize prikladan za klasno sukobljeno društvo u VelikojBritaniji 70ih i 80ih godina

- Glavni koncepti:

o Kultura – uglavnom kao način života u političkom, a ne estetskom značenju

o Kulturne studije – proizvodnja i križanje značenja u industrijskim društvima

- Glavni predstavnici:



o Raymond Williams – slobodna komunikacija (flow) televizijskog

programa

o Centre for Contemporary Cultural Studies, University of Birmingham –

Stuart Hall – simbolički oblici dominacije koji nisu klasno ukorijenjeni

(Hall je začetnik)

o Glasgow University Media Group (GUMG) – empirijski dokazi o klasnoj

pristranosti medija u televizijskim vijestima (prikazali štrajk)

- Glavni prethodnici:

o Louis Althusser (1918. – 1990.)

Francuski znanstvenik, marksizam i strukturalizam

Ideološki državni aparati (IDA) – društvene institucije (obitelj,

obrazovanje, jezik, mediji…)

Društvene norme su ideološki pristrane vladajućoj klasi – teorija

neodređenosti (overdetermination) zamjenjuje model baza –

superstruktura

IDA naglašavaju samostalnost, a norme zajednički ideološke

Ideologija – dinamička društvena praksa (a ne statistički skup

ideja i filtara za promatranje svijeta, lažna svijest)

Ideologija stalno djeluje na mikro-razini pojedinca

Pojedinac (prirodno stanje) zamjenjuje se subjektom (kulturnikonstrukt)

2 načina:

• Obraćanje (halling) - jezik konstruira društvenu poziciju

adresata



• Interpelacija – širi proces u kojem jezik konstrira društvenu

stvarnost za oba sudionika komunikacijskog čina (pošiljatelj i

primatelj) i tako ih stavlja u društveni odnos

o Antonio Gramsci (1881. – 1937.)

Teorija hegemonije – ideološka i društvena moć (a ne mateijalna ili

vojna) koje imaju društvene grupe (nacije)

U kulturnoj teoriji, hegemonije je „proces u kojem dominantna klasa

pridobiva podređenu klasu da prihvati sustav koji osigurava njihovu

podređenost (J. Fiske, British Cultural Studies and Television)

Hegemonija je stalna ideološka borba između ideologije i stvarnog

društvenog statusa

U teoriji hegemonije ideologiji se stalno suprotstavljaju (za razliku od

IDA)

- 2 glavne teme u britanskim kulturnim studijama:

o Obrasci vlasništva i kontrole u kulturnim industrijama

o Njihova uloga u stvaranju kulturnog sadržaja i subjektivnosti

- Raymond Williams

o Djelo „Kultura i društvo“ 1961.

o Analiza televizije

Materijalni i društveni odnosi koji determiniraju razvoj televizije

Iskustvo gledanja televizije – analiza protoka ili ritmova televizijskog

sadržaja – način distribucije televizijskog programa na mrežama; tok je

sekvencijalan, ane kritički angažiran

Kritika pretpostavki istraživanja medijskih efekata – nedovoljna pažnja

socijalnom kontekstu gledatelja

- Nad-određenost televizije ekonomijom:



o Glavna je ekonomija, a ne tehnologija

o „overdeterminated“ – privatni uvjeti recepcije + državna politika javnog

emitiranja (u Europi) + interes kapitala

o Komercijalizacija televizije – privatna potrošnja

o Javna televizija – država može promovirati svoj legitimitet (loše)

o Kapitalističko svjetsko tržište (globalna kultura)

o Teza o kulturnom imperijalizmu

- Stuart Hall

o Enkodiranje i dekodiranje

o Televizijski programi nemaju jedno značenje nego su relativno otvoreni

tekstovi koje se može čitati različito

o Značenje iz teksta + društvena situacija ljudi tj. gledatelja = značenje

o

Tenzija između strukture teksta (koja uvijek nosi dominantnu ideologiju) idruštvene pozicije gledatelja (odnos prema ideologiji teksta)

o Čitanje i gledanje televizije je proces pregovaranja (postoji konflikt koji se

treba razriješiti) između teksta i gledatelja

o Hallova teorija preferiranog čitanja

Čitatelj je aktivan proizvođač značenja iz teksta, a ne pasivan

primatelj već konstruiranih značenja

3 generalizirane društvene pozicije čitatelja u odnosu na dominantnu

ideologiju:

• Dominantno + ideologija + subjektivitet

• Pregovarano + ideologija – subjektivitet

• Opozicijsko – ideologija – subjektivitet



Televizijski programi uglavnom preferiraju skup značenja koja

promoviraju dominantne ideologije

Ta značenja ne mogu biti nametnuta, nego ih čitatelji primaju ili

odbacuju u skladu sa svojom društvenom pozicijom

- Polisemičnost, heteroglosija, višenaglašenost

o Polisemičnost (višeznakovnost) teksta – omogućuje različito čitanje

o Polisemija je strukturirana i ograničena dominantno ideologijom

o Teorija heteroglosije (raznojezičnost) Mikhaila Bakhtina – mnogoglasni ili

homogeni tekst nasuprot heteroglosiji (metafora kotača) – hegemonija – cetripetalna (dominacija) i centrifugalna sila

o Valentin Volosinov – višenaglašenost – značenje znaka je u društvenom

kontekstu upotrebe, a ne u odnosu prema znakovima (strukturalizam)

+tekstovi

SCANNELL, PADY – COMMUNICATION AS IDEOLOGY

- Medijske studije počele su 1970ih

- Raymond Williams i Richard Hoggart su osnovali Centar za suvremene kulturne

studija, a Stuart Hall je kasnije bio direktor

- Centar za suvremene kulturne studije bavio se svim medijima, s posebnim

naglaskom na televiziju

- Strukturalistička paradigma bila je kritika kulturalističkog pojma

- Stuart Hall

o Smatrao je da je najbolja strana strukturalizma određenost uvjeta – iskustvo se

ne može predstavljati kao kategorija koja sama sebe potvrđuje/ provjerava

o Ideologija je sfera proživljenog – sfera proživljavanja, a ne razmišljanja



o Htio je model koji bi omogućio medijski output – transmisiju i recepciju –

model enkodiranja i dekodiranja (Birmingham, 1970ih)

Encoding/ decoding – objavljeno u Culture, Media, Language, 1980.

Model se može vidjeti kao odgovor na dominantnu paradigmu

povezano sa američkom tradicijom medijskih efekata

Dekodiranje znači nasilno otvaranje onoga što je sakriveno u kodovima

Termini enkodiranje i dekodiranje pojavljuju se i u Claude

Shannonovom eseju – poruku se pokušava zaštiti od buke u procesu

izvor-enkoder-poruka-dekoder-primatelj

• Hall kritizira takav tradicionalni model jer je linearan i

fokusira se na razmjenu poruka te nudi novi model baziran

na marksističkom modelu proizvodnje robe/ produkta

E/ D model tvrdi da nema veze između momenta enkodiranja i

momenta dekodiranja – pošiljatelji enkodiraju poruku prema

dominantnoj ideologiji, ali primatelji ju ne moraju primiti kao

takvu u procesu dekodiranja

3 pozicije čitanja: dominantna, pregovarano i opozicijsko

o Komunikacijski proces je neutralan

o Hall preferira povezati Althusserovu ideologiju sa Gramscijevom

hegemonijom (klasnom borbom)

o Zbog povezanosti dvaju uvjerenja Hall doživljava zdrav razum kao podsvjesno

- Althusser – Ideological State Apparatuses

- Hall vs. Halloran = Birmingham vs. Leicester

- Jurgen Habermas – proučava freudovsku psihoanalizu kao znanstveni izvor za

otkrivanje podsvjesnog



- Strukturalizam u Birminghamu polazi od Saussureanske lingvistike – bazična razlika

između denotacijskog i konotacijskog stupnja značenja koje je ubačeno u E/ D model

- Birmingham – medijski output su nazivali tekstovima

- Althusser – razdvojio je općenitu i pojedinu ideologiju

- Ljudska bića su konstruirana kao subjekti zbog jezika

- Screen – studija kina – gledatelji su bili postavljeni tako da uvijek vide film iz pozicije

kamere

- Feminist Media Studies (Lisbet van Zoonen) predstavlja kritički uvod o odnosu

spolova, medija i kulture koji započinje u Hallovu E/ D modelu

GERAGHTY – REPRESENTATION AND POPULAR CULTURE – naklapanja o diskursu

fotografije, prikazu žena u sapunicama i njihovom shvaćanju viđenog

SEMINAR – OSOBNI UTJECAJ: DVOSTEPENI TIJEK KOMUNIKACIJE

- 1945. – 1955. – puno istraživanja o masovnoj komunikaciji

- Istraživanje predsjedničkih kampanja u Erie countyju otkrilo je mogućnost

povezanosti publike sa dvostepenim tijekom komunikacije

- Istražitelji su vjerovali da ipak efekti nisu tako snažni i direktni već minimalni

- 1955. – Lazarsfeld i Katz – Personal Influence

- Cooley – primarne grupe (klike) – nastaju iz okvira velikih, formalnih

organizacija socijalne strukture

- Fritz J. Rothlisberger i William J. Dixon – Hawthorne studies (prema plantaži)

- DeFleur – teorija značenja vrti se oko činjenice da u komunikaciju su jednako važni i

mediji i male grupe

- Decatur studija (Katz i Lazarsfeld)



o Studija se fokusira na ulogu opinion makera u 4 područja: tržište, moda, javna

pitanja i odabir filmova

o Provodili su istraživanje licem u lice pokušavajući otkriti tko na koga utječe

o Opinion leaderi su osobe koje njihovi bližnji vide kao osobu od posebne

kompetencije

o opinion leaderi čine – osoba koje posjeduju znanje o temama o kojima se

raspravlja, socioekonomski statusi, osobe sa većim brojem poznanika

o Decatur studija prekretnica u istraživanja o masovnoj komunikaciji

4. PREDAVANJE – TEHNOLOŠKA PARADIGMA – TEORIJA MEDIJUMA

- „mediji određuju kako mislimo“

- Raspršeni i nespecifični utjecaj uporabe medija

- Utjecaj medija je kroz njegovu formu, a ne sadržaj

- Mediji mijenjaju naše navike i oblik percepcije

- Medijski determinizam – mediji su uzročnik društvene promjene

- Povijest komunikacije kroz 4 tehnološke prekretnice: pismo, tisak (15. St.),

telekomunikacije (19. St.) i kompjuter (20. St.)

- Torontska škola

o Harold Innis – kanadski povjesničar ekonomije, osnivač škole nakon

II.svjetskog rata

o Bias (pristranost) komunikacijske tehnologije prema određenom obliku

društvene organizacije

o Stare civilizacije

- 2 Innisova principa djelovanja medija:



o Ekonomska sfera

Komunikacija dovodi do monopolizacije proizvodnje i distribucije

znanja od strane jedne grupe ili klase

Neravnoteža – društvene promjene – konkurentski razvoj drugog oblika

komunikacije

Ponovno se uspostavlja ravnoteža nakon komunikacijske tehnologije

o Pristranost komunikaciji kroz prostor ili vrijeme

- Marshall McLuhan

o Razumijevanje medija – mediji kao čovjekovi produžeci

o Medij, a ne poruka

„medij kao poruka“

Predvidio „globalno selo“

o

Mehaničko doba – produženje tijela u prostoru

o Električna tehnologija – živčani sustav u „globalnom zagrljaju“ – ukinuli

prostor i vrijeme

o Završna faza čovjekovih produžetaka – tehnološka simulacija svijesti

o Čovjekovi produžeci – mediji – i njihove psihičke i društvene posljedice

o

Pismenost vs. elektrika

Pismenost – odvaja akciju od reakcije, moguć emotivni odmak

„električna brzina, spajajući sve društvene i političke funkcije u

iznenadnoj imploziji, uvelike je povećala ljudsku svijest o

odgovornosti“

Implozija (zgušnjavanje) društva radi električnih medija

o Medij je poruka



Svaka nova tehnologija uvodi nove odnose u ljudske poslove

• Mehanička tehnologija – fragmentacija, linearno, repetativno,

ujednačeno, rasplemenjivanje

• Automatska tehnologija – ujedinjavanje, integralna,

decentralizirana, uplemenjivanje

• Električna svjetlost – medij bez poruke – čista informacija

o „sadržaj svakog medija, uvijek je neki drugi medij“ – zato ima snažan učinak

Pismo – govor, tisak – pismo, telegraf – tisak, govor – proces mišljenja,

film – roman, drama

o Poruka tehnoloških medija – promjena obrazaca ljudskih odnosa

Željeznica – ubrzavanje i proširenje ljudskih funkcija, stvorila nove

vrste gradova, rada

Cjelovitost medija – posebni cilj i sadržaj medija (kao teret na

željeznici) nije bitan za njegov učinak na društvo

Medij utječe i kroz kulturalnu matricu u kojoj djeluje – kulturno

specifičan utjecaj

o Vrući i hladni mediji

Vrući mediji

•

Film, radio, fotografija, fonetsko pismo, papir, seminar, knjiga

• Produžuju jedno osjetilo u visokoj definiciji

• Ne ostavlja puno prostora za nadopunjavanje od strane

publike

• Malo sudjelovanje publike

•

Zagrijavanje medija – od pisma do ponovljenog tiskanja na papiru – vruće i horizontalno širenje



• Visoka definicija i snaga stvaraju fragmentaciju u životu i u

razonodi

Hladni mediji

• Televizija, govor, telefon, strip, hijeroglif, ideogram,

predavanje, razgovor

• Potiče publiku na sudjelovanje i uključuje

• Svaki vrući događaj (visoko definiran, zasićena informacija)

treba prvo ohladiti (cenzurirati) prije razumijevanja

Elektronsko je hladno, a mehaničko vruće

Prijelom sustava – križanje sa drugim sustavom (tisak + tiskarski stroj,

film + radio)

Vrući mediji djeluju drugačiji na publiku od hladnih

Vrući oblik isključuje, a hladni uključuje

+tekstovi

TAYLOR, HARRIS – MCLUHAN'S UNDERSTANDING OF THE MEDIA

- Marshall McLuhan (1911. – 1980.)

o Knjige je nazivao mozaicima, isto kao što se mogu listati kanali na televiziji ili

pretraživati Internet (predvidio razvoj medija)

o U početku svoga rada razmatrao je sadržaj i vrijednosti, a kasnije strukturalnu

analizu



o The Mechanical Bride – utjecaj medijske tehnologije

o Uspoređivao odnos između kulturalne superstrukture i tehnološke

infrastrukture

o Plemenske kulture – korištenje akustičnog prostora – usta i uši su mediji

komunikacije

o Zaleže se za pismenu komunikaciju (započinje abecedom)

o Tiskanje počinje masovna proizvodnja

o Televizija utjelovljuje sve pozitivno i negativno elektroničkog doba

o Understanding Media 1964.

o Stvarni unos tehnoloških medija nije sadržaj, nego njihovo materijalno

postojanje kao tehnologija

o Poruka medija je zapravo medijalizacija

o Mediji dominiraju nad porukom

o Hiper – realnost

o Hladni i vrući mediji

o Televizija je fokus McLuhanova istraživanja – tv je fuzija uha i oka – sintezija

SEMINAR – TELEVIZIJA U ŽIVOTU DJECE

- 1950. – početak zlatnog doba televizije

- Predsjednik Roosevelt je održao prvi govor na televiziji

- Wilbur Schramm, Jack Lyle i Edwin Parker prvi su krenuli u istraživanje o utjecajima

televizije na društvo, točnije djecu

- Fokus istraživanja bile su uporaba i gratifikacija potreba



- Istražitelji su smatrali da su djeca aktivni konzumenti tog medija koji sami biraju što

će gledati

o Efekt je netočan termin – tv direktno ništa ne radi djeci

o Djeca su u stvarnosti bila ta koja iskorištavaju medij

- Provedeno je 11 studija

- Djeca se koriste televizijom iz potreba zabave, zbog informacija i društvene korisnosti

- Djeca i odrasli imali su iste stavove prema novom mediju

- Odrasle je brinulo nasilje

- Autori smatraju da većina toga što djeca nauče preko televizije jest slučajnost

- Najviše su naučili gledajući tv između 3 i 8 godine

- Efekti televizije: fizički, emocionalni, kognitivni i utjecaji na ponašanje

5.

PREDAVANJE – KOMUNIKACIJSKA GALAKSIJA MASOVNIH MEDIJA – MCLUHANOVA GALAKCIJA (CASTELLS)

- Masovni mediji – sustav u kojem prevladava televizija

- Sadržaj i oblik poruke prema najnižem zajedničkom nazivniku (tržište ili javni interes)

- Publika se smatra homogenom

- Državna ili korporacijska kontrola – masovno društvo – masovna kultura

- Televizija – kulturni epicentar naših društava

- Televizijski oblik komunikacije temeljno je novi medij – zavodljivost, osjetilnastimulacija, stvarnost, komunikativnost na crti najmanjeg psihološkog napora

- Od nastanka do kraja 90ih komunikacijsku eksploziju predvodi televizija

- Izlaganje medijima je kumulativno

- Širenje televizije – u televizijskom okolišu – kultura u kojoj se i predmeti i simboli

odnose prema televiziji (namještaj, likovi)

- Stvarna moć televizije (Eco): pozornica za sve procese koji se trebaju komunicirati u

cijelom društvu – biznis, politika, sport, zabava, umjetnost- „televizija uokviruje jezik društvene komunikacije“



- Mediji izraz kulture, a kultura djeluje preko materijala što ga daju mediji

- Razvoj komunikacije

o 700 pr. n. e. – otkriće abecede

Kvalitativna preobrazba ljudske komunikacije

Neutralna infrastruktura za kumulativnu komunikaciju zasnovanu na

znanju

Racionalni diskurz

Odvajanje pisane komunikacije od audiovizualnog sustava simbola

Audiovizualno – slike, zvukovi – u privatnost emotivnog izričaja –

umjetnost, a u javnosti običaja

- Novi mediji i diversifikacija masovne publike

o 1980te – nove tehnologije mijenjaju svijet medija

o Tiskanje na daljinu, walkman, specijalizirani i talk radio, videokazeta, muzički

video spot (novi kulturni oblik), videorekorder, kabelska i satelitska televizija

o Diversifikacija i segmentacija programa i publika, informacija, ideologija,

vrijednosti, ukusa, životnih stilova

o Neformalnost, samo – usmjerenost komunikacije, interaktivnost,individualizacija

o Digitalna tehnologija – univerzalnost digitalnog jezika

Kompjuter, unix, tep/ip protokol, modem (telefon)

ARPANET i Internet, Usenet, BBS, www

o Poruka je medij značenjem poruke oblikuje se medij (glazba za tinejdžere –

MTV, globalne vijesti – CNN)

o Sadašnjost i budućnost televizije – decentralizacija, diversifikacija, prilagođavanje potrebama pojedinačnih korisnika

- Oko 1990ih – digitalizacija i umrežavanje komunikacijske tehnologije

o Tehnološka preobrazba komunikacijski sličnih razmjera koja mijenja prirodnu

komunikaciju

o Uključenost različitih oblika komunikacije u interaktivnu mrežu

o Stvaranje super teksta i meta jezika koji prvi put ujedinjuje sve pisane,

govorene i audiovizualne oblike ljudske komunikacijeo Komunikacija oblikuje kulturu



o Kulturno virtualne stvarnosti – posljedica novog komunikacijskog sustava,

posredovanog preko društvenih interesa, državne politike i poslovnih strategija

- Interaktivno društvo

o nova komunikacijska kultura oblikuje se 1990ih

o temelj je kompjuterski posredovana komunikacija (CMC)

email, kupovanje, telebanking, politika

o CMC – mnogi s mnogima, ne zamjenjuje druge oblike komunikacije

- Multimediji

o Spajanje globaliziranih, promijenjenih masovnih medija i računalno

posredovanje komunikacije (CMC)o 1990ih oblikuje se sustav nove elektroničke komunikacije

o Novi sustav multimedija – interakcija različitih medija i njihov

interaktivni potencijal

o Širenje komunikacije na sva područja života

- Industrija multimedijske zabave

o Profit u zabavi

o Poruka je glavna

o Promjena medijske navike – promjena dokolice – smanjenje vremena uz

televiziju?

o Kulturni obrazac multimedija

Široka društvena i kulturna diferencijacija

• Segmentacija korisnika, čitatelja, gledatelja, slušatelja virtualne

zajednice

Povećana društvena stratifikacija među korisnicima

• Spol, klasa, zemlja, rasa

Komunikacija svih poruka u jednom sustavu

• Integracija u zajednički kognitivni obrazac, zamagljenje razlike

između sadržaja (informacije – zabava, stvarnost – fikcija)

o Multimediji – kraj odvajanja i razlikovanja između audiovizualnih i

tiskanih medija popularne i visoke kulture, zabava i informacije,

obrazovanja i uvjeravanja



- Nova kultura stvarne virtualnosti u umreženom društvu

o Posredna slika stvarnosti nadvlada neposrednu

o Tehnološka jezgra, multimedijska sredina

o Vrijeme je sažeto – trenutačnost

o Masovni mediji integrirani su u sustav multimedije

o Komunikacija se ne odvija prema masovnom obrascu (pošiljatelj prema

pasivnom primatelju)

o Pretvaranje virtualne stvarnosti u stvarnu virtualnost (Murphy Brown)

o Stvarna virtualnost – ne pripada jednoj kulturi, nego uzima od svih

o Novi simbolički okoliš u kojoj virtualnost postaje naša stvarnost

o Prostor toka i bezvremeno vrijeme su materijalni temelji nove kulture („where

make believe is a belief in the making“)

- Prostor i vrijeme u umreženom društvu

o Prostor toka – kompjuterska, komunikacijske mreže, komunikacijska sjecišta,

međunarodno povezane (globalno povezane)

o

Prostor mjesta – gdje živimo i radimo – sve se više provincijalizira idezintegrira (radnički pokret, gradovi) – isključeni

- Umreženo društvo – umjesto informacijskog društva nastaje umreženo društvo

- Castellovo umreženo društvo

o društvo podijeljeno na:

Oni koji grade i sastavljaju mreže

Oni koji su uključeni u mreže

Oni koji su isključeni – ne sudjeluju

- Rad

o Nestaje stalno i trajno radno mjesto

o Povećanje privremenih i povremenih radnika

o Kapital na štetu rada uz pomoć informacijske tehnologije

- 3 nove stvarnosti umreženog društva:

o Pod utjecajem nove tehnologije, ekonomije i društvene dinamike



+ tekstovi

CASTELLS

- Internet je nastao 1960ih pod okriljem američkog Ministarstva obrane – mitska

DARPA

- Restrukturacija ili perestojka

- Abeceda – omogućuje pojmovni diskurs

- Stvaranje super teksta i meta jezika – tzv. informatičke autoceste

- 60te – McLuhan

- 80te – pojava decentraliziranih i raznolikih novih medija

- 90te – multimedija

- Nova kultura – kultura virtualne stvarnosti

- Najniži zajednički nazivnik (SAD – marketinški stručnjaci)

- Homogena publika

- Televizija označava kraj Gutenbergove galaktike, kraj sustava komunikacije

kojim prevladava tipografski um i fonetski abecedni poredak

- McLuhan – zbog nedefiniranosti gledatelji pune jazove i time postaju emotivnije

uključeni u program

- Izlaganje medijima je kumulativno

- Pojam masovnih medija odnosi se na tehnološki sustav, a ne na oblik kulture –

masovnu kulturu

- Publika nije pasivni objekt nego interaktivni subjekt

- Zbog različitosti medija i mogućnosti ciljanja publike možemo reći da je u

novome medijskom sustavu poruka medij – značajke poruke oblikuju značajke

medija



- Mediji su postali globalno povezani i poruke teku svjetskom mrežom i mi ne

živimo u globalnom selu nego u u prilagođenim kolibama koje se proizvode

globalno, a distribuiraju lokalno

- 2 velika eksperimenta:

o Francuski MINITEL

o Američki ARPANET, prethodnik Interneta

- Univerzalnost digitalnog jezika i čista logika umrežavanja sustava stvorila je

tehnološke uvjete za vodoravnu, globalnu komunikaciju

o Prva takva mreža je ARPANET (kasnije za znanstvene svrhe)

o MILNET – za vojne potrebe

o UNIX – operativni sustav koji je omogućio pristup računala računalu

o Prilagodili UNIX za TCP/ IP protokol – omogućilo kodiranje i dekodiranje

o Usenet – elektronički sustav za razgovore

o Bulletin – board system (BBS) – nisu trebali sofisticirane mreže, nego osobna

računala, modeme i telefonske linije

Howard Rheingold – „virtualne zajednice“

o www – prevladao dugotrajno kaotično pretraživanje

- Računalno posredovana komunikacija (RPK)

o Nije opći medij za komunikaciju

o U području obrazovanih, kasnije će prestati biti elitna

o Simbolizam utjelovljen u interpersonalnoj komunikaciji nije još našao svoj

jezik u RPK

o Korištenje RPK događa se na poslu

- Multimedija



o E – mail – pisani telefon

o Esprit i Eureka – europski tehnološki programi

o

Novi multimedijski sustav nisu oblikovale vlade, nego biznis

o Usko grlo širenja multimedije – poruka usporava medij

o Steven Spielberg – zbog raznolikih sadržaja poruka je poruka

o Novi elektronički mediji ne udaljavaju se od tradicionalnih kultura, oni ih

apsorbiraju

o

Kulturni obrasci multimedija (3)

o Multimedija obuhvaća veći dio kulturnog izričaja u svoj njegovoj različitosti

SEMINAR – NASILJE I MEDIJI

- Postojala je Komisija nasilja – izdali su svezak Nasilje i mediji koje je pomoglo

pri shvaćanju masovne komunikacije

- Svezak je imao 3 dijela: povijesna perspektiva, novosti medija, televizijska

zabava i nasilje

- Autori Robert Baker i Sandra Ball raspravljaju o razvoju, strukturi i funkciji masovnih

medija

- Task Force smatra da borba za slobodni govor potječe od medijske borbe protiv

cenzure i regulacije

- Task Force je odbio argument da mediji ne bi trebali biti pod kontrolom države

- Task Force usredotočio se na interpersonalnu komunikaciju te utjecaj medija na nasilje

- Istraživanje se sastojalo od analize sadržaja i nacionalne ankete

- Analizirani sadržaj mogao bi se podijeliti na 3 grupe:



o Opseg nasilja

80% programa na sve 3 televizijske kuće bilo je nasilje

ABC imao najveći postotak nasilja

o Kvalitativni svijet nasilja

Nasilje je prikazivano više kao ozbiljno nego kao smiješno

Pozitivni likovi činili su jednako nasilja kao loši likovi, ali su pobijedili

i nisu snosili posljedice za svoja dijela

Crnci i stranci su češće bili negativci

Kada je nasilje provodila osoba u uniformi ispitanici su ga prije

odobravali

o Interpretiranje analize sadržaja

Nasilje je bila dominantna karakteristika televizijskog programa

Nasilje je prikazivano kao dobar način rješavanja sukoba ili dolaska doželjenih rezultata

- Htjeli su usporediti televizijsko nasilje s nasiljem u pravom svijetu

- Norme o nasilju – hipotetske situacije u kojima se ispituju standardi ponašanja

(tinejdžeri malo lakše odobravaju nasilje nego odrasli)

o Najlakše se oprašta ljudima u uniformama

o Najteže se oprašta nasilje između žena i muškaraca

- Stvarni doživljaji nasilja – najveći broj ispitanika svjedočio je nasilju indirektno, kao

promatrač

- Korištenje medija – i odrasli i djeca su koristili najviše televiziju kako bi se relaksirali

SEMINAR – TELEVIZIJA I SOCIJALNO PONAŠANJE



- 5 svezaka istraživanja

- Popularno su nazvani Surgeon general's report

- Jedan dio zove se Televizija i odrastanje te objašnjava povezanost nasilnog ponašanja i

gledanja agresivnih programa

- Koristili su se analizom sadržaja, laboratorijskim eksperimentima, anketama,

promatranjem promjena te eksperimentima izvan laboratorija

- Započeli su s radom 16. 6. 1969.

- Prvi svezak – medijski sadržaj i kontrola

o U SAD – u program je bio nasilniji nego u Velikoj Britaniji, Izraelu i Švedskoj

- Drugi svezak – televizija i socijalno učenje

o Dio učenja događa se promatranjem

o Razlika je između stjecanja i prihvaćanja takvog ponašanja

o Albert Badura 1965. – eksperiment s klaunom Bobom

o 2 efekta – oponašanje ili agresivnost različita od one s TV-a

o Laboratorijski pokusi su najučinkovitiji, ali se nekada ne mogu pretočiti

situacije u svakodnevni život

- Treći svezak – televizija i nasilje u adolescenciji

o Provođene ankete

o 3 zadatka: mjerenje korištenja televizije, mjerenje agresivnosti i usporedba

nasilje koje gledaju s nasilnim ponašanjem

- Četvrti svezak – televizija i svakodnevni život

o Djeca počinju gledati TV sa 3 godine pa do 12 godine gledaju puno i ponovno

raste u srednjim godinama

- Peti svezak – utjecaji televizije



- Završni svezak – televizija i odrastanje

- Lefkowitz – longitudinalno istraživanje u trajanju 10 godina u Columbiji, New York

Documents

PERUŠKO (predavanja, tekstovi, seminari) ispit- 1