PERUSIC__PLAN.doc · Web viewMože se konstatirati da u pogledu izvornih resursa područje Općine značajnije učestvuje kroz šumsko zemljište dok u ukupnim resursima poljoprivrednog

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PERUŠIĆ

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

O P Ć I N E P E R U Š I Ć

Zagreb, lipanj 2003. U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B

1


Direktor Instituta

mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

Broj elaborata: 1165Broj radnog naloga: 9702

Direktor Instituta

mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B

2


Naručitelj: HEP PROIZVODNJA, D.O.O. Direktor JOSIP GABELA, dipl.ing.

OPĆINA PERUŠIĆ Načelnik ŽELJKO UREMOVIĆ

Izvršitelj: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE,d.d. - ZAGREBDirektor InstitutaMr.sc. NINOSLAV DUSPER, dip.ing.arh.

Koordinatori izrade: Ispred naručitelja: ZORAN NEŽIĆ, dipl.ing.

Ispred Općine Perušić: BOŽO MILKOVIĆ, ing.građ.

Ispred Instituta: BOŽICA MUNJIĆ, ing.arh.

Radna ekipa:

PROSTORNO PLANIRANJE VLADIMIR TUTEK, dipl.ing.arh.BOŽICA MUNJIĆ, ing.arh.GORDANA MULLER, dipl.ing.arh.GORANKA LISAC, dipl.ing.arh. VESNA MARIJETIĆ, arh.tehn.LUSIANA IVEKOVIĆ, dipl.ing.arh.

PROMET I INFRASTRUKTURA MARIO NEVŽALA, dipl.ing.građ.SLAVKO ŠIMUNOVIĆ, dipl.ing.građ.Mr. IGOR KUZLE, dipl.ing.el.TOMISLAV MARAS, dipl.ing.el.IVICA TOMLJENOVIĆ, ing.prom.ALENKO KORADE, ing.prom.

KONZERVATORSKA PODLOGA: MINISTARSTVO KULTURE - UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE KONZERVATORSKI ODJEL U KARLOVCU VODITELJ IZRADE MILAN PEZELJ, dipl.ing.arh.

INFORMATIČKA PODRŠKA: Informatičko-računarski centar Instituta


3


Konzultacije i suradnja: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, RAZVOJ I ZAŠTITU OKOLIŠA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE, GOSPIĆ,Ravnatelj: STIPE MUDROVČIĆ, dipl.ing.građ.

OPĆINA PERUŠIĆ IVAN RUKAVINA BOŽO MILKOVIĆ, ing.građ.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA, d.d. ZAGREBZORAN NEŽIĆ, dipl.ng..

Prijepis i obrada teksta: MIRJANA STANČIĆ-BELANOVIĆ,ek.tehn.


4


SADRŽAJ Str.

I OBRAZLOŽENJE

0. UVOD....................................................................................................................9 ....................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

0.1. Uvodna razmatranja.................................................................................................9....................................................................................................................................

0.2. Razlozi i pravna osnova za pristup izradi Plana.......................................................90.3. Granica prostornog obuhvata i vremenska dimenzija planiranja...........................100.4. Tijek izrade Plana...................................................................................................11

1. POLAZIŠTA..........................................................................................................131.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine

u odnosu na prostor i sustave Županije i Države..................................................131.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru........................................................................171.2.1. Geoprometna i prirodno-geografska obilježja.......................................................171.2.2 Prostorno-funkcionalne cjeline..............................................................................271.2.3. Gospodarsko-razvojne karakteristike.....................................................................291.2.4. Demografski pokazatelji........................................................................................321.2.5. Urbani sustav i naselja...........................................................................................391.2.6. Zatečena namjena površina....................................................................................411.3. Prostorno razvojne i resursne značajke..................................................................431.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja

šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova...........................................461.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu

na demografske i gospodarske podatke i prostorne pokazatelje............................501.5.1. Ocjena dosadašnjeg prostornog razvoja i korištenja prostora................................501.5.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja..........................................................................521.6. Zaštita kulturnih dobara..........................................................................................541.6.1. Povijesni pregled razvoja prostora.........................................................................541.6.2. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja..............................................................611.6.3. Stanje evidencije i zaštite kulturnih dobara............................................................62

2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA..........................................642.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.....................................................642.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava..................................642.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora..................................................................662.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša....................................672.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja.......................................................682.2.1. Demografski razvoj................................................................................................682.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture......................................................................722.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..........................732.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-

povijesnih cjelina...................................................................................................772.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine.......................................792.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................79


5


2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja............................................................812.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture.....................................89


6


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA....................................................................923.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu

i gospodarsku strukturu županije...........................................................................923.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora.............................933.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina.................................................993.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti........................................................1023.3.1. Gospodarske djelatnosti.......................................................................................1033.3.2. Društvene djelatnosti............................................................................................1073.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.......................................................1103.4.1. Prirodne vrijednosti i resursi................................................................................1103.4.2. Kulturna dobra.....................................................................................................1113.4.2.1. Valorizacija kulturnih dobara...............................................................................1113.4.2.2. Mjere i uvjeti zaštite kulturnih dobara.................................................................1193.4.3. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja................................................................1313.4.4. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja

i prostorne cjeline.................................................................................................1323.4.4.1. Prirodna baština....................................................................................................1323.4.4.2. Kulturna dobra.....................................................................................................1333.5. Razvoj infrastrukturnih sustava............................................................................1353.5.1 Prometni infrastrukturni sustav............................................................................1353.5.1.1. Cestovni promet...................................................................................................1353.5.1.2. Željeznički promet...............................................................................................1373.5.1.3. Javni promet.........................................................................................................1383.5.2. Javne telekomunikacije........................................................................................1393.5.3. Energetski sustav..................................................................................................1453.5.3.1. Elektroopskrba.....................................................................................................1453.5.3.2. Plinoopskrba........................................................................................................148 3.5.4. Vodnogospodarski sustav.....................................................................................1493.5.4.1. Vodoopskrba........................................................................................................1493.5.4.2. Odvodnja otpadnih voda......................................................................................1533.6. Postupanje s otpadom...........................................................................................1553.7. Spriječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš......................................................157

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine................................1672. Uvjeti za uređenje prostora.....................................................................................1732.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju.........................................................1732.2. Građevinska područja naselja.................................................................................1742.2.1. Općenito..................................................................................................................1742.2.2. Namjena građevinskog područja............................................................................1752.2.3. Planske podloge za uređenje građevinskog područja.............................................1762.2.4. Komunalna opremljenost građevinskih područja...................................................1772.2.5. Uvjeti za gradnju stambenih građevina stalnog i povremenog

stanovanja (S i M3) jednoobiteljskih, višeobiteljskih i višestambenih objekata stambene (S) i mješovite M1 i M2) namjene...................178

2.2.5.1. Veličina građevinske parcele..................................................................................1782.2.5.2. Izgrađenost građevne čestice..................................................................................1822.2.5.3. Uvjeti građenja u izgrađenim dijelovima naselja...................................................1822.2.5.4. Položaj objekta na građevnoj čestici......................................................................183


7


2.2.5.5. Visina građevina.....................................................................................................1852.2.5.6. Prometni pristup i parkirališni prostor....................................................................1862.2.6. Uvjeti za gradnju pratećih sadržaja – objekata uz stanovanje

(radno-poslovne, ugostiteljsko-turističke, pomoćne igospodarske građevine)..........................................................................................187

2.2.6.1. Opći uvjeti..............................................................................................................1872.2.6.2. Prostorna lokacija i kapacitet pratećih sadržaja......................................................1882.2.6.3. Uvjeti za izgradnju manjih poslovnih sadržaja uz stanovanje................................1892.2.6.4. Uvjeti za izgradnju zasebnih pomoćnih, gospodarskih i malih

poslovnih građevina na stambenoj parceli..............................................................1912.2.6.5. Uvjeti za zbrinjavanje otpadnih voda i tvari...........................................................1942.2.6.6. Uvjeti za udaljenost građevina od cestovnih prometnih koridora..........................1952.2.6.7. Ograda na građevinskoj čestici...............................................................................1962.2.6.8. Oblikovanje građevina............................................................................................1972.2.6.9. Uređenje građevne čestice......................................................................................1972.3. Izgrađene strukture van naselja..............................................................................1982.3.1. Razvoj i uređenje površina izvan naselja...............................................................1982.3.1.1. Općenito.................................................................................................................1982.3.1.2. Gospodarska namjena – proizvodna, pretežito industrijska (I1)

i pretežito zanatska (I2)..........................................................................................1992.3.1.3. Gospodarska namjena – poslovna (pretežito trgovačko-uslužna

i servisno-komunalna: K1, K2, K3).......................................................................1992.3.1.4. Iskorištavanje mineralnih sirovina..........................................................................1992.3.1.5. Ugostiteljsko-turistička namjena............................................................................2002.3.1.6. Športsko-rekreacijska namjena...............................................................................2002.3.1.7. Površine infrastrukturnih sustava...........................................................................2012.3.1.8. Groblja....................................................................................................................2012.3.2. Gradnja izvan građevinskog područja (naselja i izvan naselja).............................2012.3.2.1. Općenito.................................................................................................................2012.3.2.2. Spremište voća – povrća i klijet.............................................................................2022.3.2.3. Gospodarske građevine (farme, tovilišta, staje, peradarnici, pčelinjaci)................2032.3.2.4. Gospodarske građevine za primarnu proizvodnju, obradu

i konfekcioniranje proizvoda, staklenici i plastenici..............................................2052.3.2.5. Rekreacijske, zdravstveno-rekreacijske, zdravstveno-turističke,

šumske, lovačke, izletničke i slične građevine.......................................................2062.3.2.6. Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe

i potrebe seoskog turizma.......................................................................................2072.3.2.7. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina,

vojne građevine i objekti za smještaj i čuvanje eksploziva....................................2082.3.2.8. Benzinske postaje s pratećim sadržajima...............................................................2103. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti..............................................................2113.1. Gospodarske djelatnosti unutar područja naselja...................................................2113.2. Gospodarske djelatnosti izvan naselja....................................................................2103.2.1. Općenito..................................................................................................................2103.2.2. Gospodarske djelatnosti: ugostiteljstvo i turizam - (T3).........................................2103.2.3. Gospodarske djelatnosti: eksploatacija mineralnih

sirovina - (E3)..........................................................................................................2114. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti...................................................................2124.1. Općenito..................................................................................................................2124.2. Uvjeti za izgradnju građevina društvenih djelatnosti.............................................213


8


5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometai drugih infrastrukturnih sustava.............................................................................214

5.1. Prometni koridori i površine...................................................................................2145.2. Infrastrukturni sustavi.............................................................................................2185.2.1. Općenito..................................................................................................................2185.2.2. Vodoopskrba...........................................................................................................2195.2.3. Odvodnja................................................................................................................2205.2.4. Elektroopskrba........................................................................................................2215.2.5. Cijevni transport plina............................................................................................2225.2.6. Pošta i telekomunikacije.........................................................................................2235.3. Komunalni objekti i montažno-demontažne građevine (kiosci).............................2245.3.1. Komunalni objekti – kamionski terminal...............................................................2245.3.2. Postavljanje montažno-demontažnih građevina.....................................................2246. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

kulturno-povijesnih cjelina.....................................................................................2256.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti............................................................2256.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina (kulturne baštine)............................................2267. Postupanje s otpadom.............................................................................................2308. Mjere spriječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš...............................................2319. Mjere provedbe Plana.............................................................................................2339.1. Obveza izrade prostornih planova..........................................................................2349.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera...........................................................2359.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna

planiranoj namjeni..................................................................................................236

III KORIŠTENA DOKUMENTACIJA............................................................................

KARTOGRAFSKI PRIKAZI PLANA mjerilo 1:25000

0. GRANICE I SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA.........................................................................................1:25000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA ..............................................................1:25000

1a. PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE..........................................................1:25000

2. ENERGETSKI SUSTAV..........................................................................................1:25000

2a. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MREŽE - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.........................................................................1:25000

3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA....................................................1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA...................................................................................1:5 000


9


0. UVOD

0.1. UVODNA RAZMATRANJA

Postojeća prostorno-planska dokumentacija kojom je provođeno reguliranje uređivanja prostora i izgradnje na području Općine Perušić sastoji se od Prostornog plana općine (bivše) Gospić, izrađenog 1979. godine. Izrada tog Plana temeljila se na ranijim zakonskim propisima, načinu i metodologiji planiranja, pa sadržajni opseg Plana nije u skladu sa novim propisima i ne može poslužiti za kvalitetno utvrđivanje lokacijskih dozvola. Također i način određivanja građevinskog područja kroz posebnu odluku, koju nisu pratili potrebni grafički prikazi njegovih granica, onemogućava kvalitetnu provedbu tog Plana na području općine Perušić. Njegovi nedostaci prisutni su i kroz vremensku distancu (protekli 23-godišnji vremenski period od donošenja) pri čemu mnoge postavke (demografski i gospodarski razvitak, prostorni razvitak naselja, infrastruktura i dr.) nisu do danas ostvarene i realizirane.

Isto tako, i čitav niz promjena nastalih na području Republike Hrvatske, vezanih uz društveno-političke odnose, teritorijalnu podjelu na nove jedinice lokalne samouprave i uprave, izmjenjene odnose u okviru gospodarstva (pretvorba poduzeća, privatizacija vlasništva i dr.), ratna razaranja i migracije stanovništva utjecale su na odluku da se priđe izradi novog prostorno-planskog dokumenta. Naime, stanje u pogledu postojeće prostorno-planske dokumentacije rezultiralo je realnom potrebom za novim Planom, kojim će se osigurati prostor za kvalitetan i efikasan razvitak temeljen na poštivanju svih vrijednosti i resursa na razmatranom području općine Perušić. Unutar takovog novog prostorno-planskog dokumenta najviše razine za područje Općine, treba kroz utvrđene realne ciljeve i smjernice, budući razvitak i uređivanje prostora ostvarivati na postojećim resursima, samo uz uvjet njihovog korištenja na principima održivog razvitka, te ih na taj način sačuvati od svih mogućih posljedica neadekvatne, pretjerane ili eventualno nekontrolirane izgradnje.

Uvažavajući potrebu i nužnost izrade novog prostorno-planskog dokumenta, kao važne podloge za budući demografski i gospodarski razvitak, općina Perušić provela je potrebne pripremne i organizacijske radnje za početak njegove izrade.

0.2. RAZLOZI I PRAVNA OSNOVA ZA PRISTUP IZRADI PLANA

Prostorno-planskim dokumentima izrađenim u prethodnom periodu (Osnova korištenja i zaštite prostora bivše općine Gospić, 1993. god., te Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, 2003.g.) utvrđene su znatne poteškoće u daljnjoj realizaciji i primjeni postojećeg - zakonski važećeg Prostornog plana bivše općine Gospić, kao dokumenta koji treba predstavljati podlogu svim zahvatima u prostoru nove jedinice lokalne samouprave općine Perušić. Naime, velika vremenska distanca od trenutka izrade tog plana (donesen 1979. godine) i promjene koje su se reflektirale na razmatrani prostor Općine Perušić, ukazuju da su ranija razvojna usmjerenja, planski ciljevi i problemi koje je trebalo riješiti gotovo u potpunosti izgubili na svojoj aktualnosti. Iz iznesenog proizlazi potreba vrlo hitnog pristupa izradi novog Prostornog plana uređenja područja općine Perušić, kako bi se, kroz posve novi prostorno-planski dokument, usaglašen sa stanjem u prostoru i potrebama jedinice lokalne samouprave, dobile nužne prostorno-planske podloge za osiguranje potrebnih prostora za budući razvitak u segmentu gospodarstva, urbanih funkcija, stanovanja, sa ciljem realizacije optimalnih urbanih prostora za život postojećeg i privlačenje novog stanovništva.


10


Upravo temeljem spoznanih potreba za izradu novog Prostornog plana uređenja, utvrđena je i u okviru Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru na području općine Perušić nužnost izrade novog Prostornog plana uređenja jedinice lokalne samouprave - Općine Perušić, te se u točki 2. navedenog Programa (procjena potreba izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja) konstatira:

“Izrada novog Prostornog plana uređenja jedinice lokalne samouprave općine Perušić, kojim treba osigurati prostorno-planski dokument za usmjeravanje gospodarskog razvitka i stvaranje podloge za izgradnju “velike” magistralne i regionalne infrastrukture. Budući da je Prostorni plan bivše općine Gospić, koji obuhvaća i dio jedinice lokalne samouprave općine Perušić izrađen 1979. godine, te je uslijed vremenske distance većim dijelom zastario, nameće se kao prioritetni zadatak izrada novog vlastitog razvojnog dokumenta kojim će Općina kao nova jedinica lokalne samouprave definirati svoj program gospodarskog i prostornog razvoja, uvažavajući sva ograničenja koja proizlaze iz potrebe zaštite okoliša, te osigurati preduvjete za izgradnju velikih sustava na tom području”.

Osim Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru nužnost izrade ovog Plana proizlazi i iz drugih zakonskih odnosno planskih uvjeta. Naime, prostornim planom Ličko-senjske županije utvrđena je člankom 161. Odredbi za provođenje (Odluka o donošenju PP Ličko-senjske županije, Županijski glasnik br. 16/02.) obveza izrade PPUO Perušić.

Temeljem usvojenog PP Ličko-senjske županije i Programa mjera o stanju u prostoru i kao pravne i zakonske osnove za pristup izradi PPUO Perušić potpisanog ugovora između investitora - Javnog poduzeća “Hrvatska elektroprivreda” i Urbanističkog instituta Hrvatske,d.d. kao stručnog izrađivača Plana uz učešće Općine Perušić, kao nositelja izrade kao nositelja Plana koji će nadzirati i koordinirati radove, započela je izrada novog prostorno-planskog dokumenta za područje općine Perušić na nivou Prostornog plana uređenja čitavog prostora jedinice lokalne samouprave.

0.3. GRANICA PROSTORNOG OBUHVATA PLANA I VREMENSKA DIMENZIJA PLANIRANJA

Prostorni obuhvat plana postavljen je po rubnim granicama nove jedinice lokalne samouprave – Općine Perušić. Predmetno područje određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” br. 10/97.) kojim su u članku 14. u okvirima Ličko-senjske županije određeni gradovi i općine odnosno naselja koja ulaze u njihov sastav. Tako je područje općine Perušić utvrđeno kao prostor jedinice lokalne samouprave na nivou Općine sa ukupno 20 naselja:

1. BUKOVAC PERUŠIĆKI2. DONJI KOSINJ 3. (RUDINKA -u okviru naselja Donji Kosinj)4. (VUKELIĆI - u okviru naselja Donji Kosinj)5. GORNJI KOSINJ6. KALUĐEROVAC7. KLENOVAC 8. KONJSKO BRDO9. KOSA JANJAČKA10. KOSINJSKI BAKOVAC


11


11. KVARTE 12. KRŠ13. LIPOVO POLJE14. MALO POLJE 15. MEZINOVAC 16. MLAKVA 17. PERUŠIĆ 18. PRVAN SELO19. STUDENCI 20. SVETI MARKO.

Taj Planom razmatrani prostor obuhvaća područje orijentacionih dimenzija - prosječne širine u smjeru istok - zapad od 36,0-37,0, te prosječne dužine u smjeru sjever - jug od 12,0-14,5 km. Ukupna obuhvaćena površina općine Perušić iznosi 382,94 km2 (38.294 ha), a nalazi se u okvirima katastarskih općina – (K.O) Gornji Kosinj, Kvarte, Kaluđerovac, Donji Kosinj, Konjsko Brdo, Lipovo Polje, Mlakva Perušić i Studenci.

Popisom stanovništva 1991. godine kao i posljednjim iz ožujka 2001. godine (publikacija br. 1137) Državnog zavoda za statistiku “Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine - prvi rezultati po naseljima, Zagreb, 2001. godine) prikazan je manji broj naselja. Naime, u popisu su izostavljena naselja Rudinka i Vukelići, kao samostalna naselja, čiji se brojčani podaci iskazuju zajedno sa naseljem Donji Kosinj.

Prostorni plan uređenja područja općine Perušić ima svoju vremensku dimenziju u okviru koje se analiziraju prostorne potrebe i programira predvidivi razvitak. Obzirom da prostorno-planski dokument nivoa Prostornog plana uređenja ima dugoročni karakter, to je vremenski period sagledavanja, predviđanja i dimenzioniranja prostorno-razvojnih procesa određen sa 10-15 godina. To znači da će se u okviru Plana svi procesi sagledavati u vremenu od 2002. (uključivo statistički podaci iz 1991. i 2001. godine ) do 2015. godine. U tim odnosima 2015. godina predstavlja ciljnu godinu na koju će se provesti određene projekcije (demografska, gospodarska i dr.) i osigurati potrebni prostori (građevinsko područje i dr.) za realizaciju programiranih procesa.

0.4. TIJEK IZRADE PLANA

Izrada Plana započela je krajem 2001. godine. Prva faza izrade obuhvatila je radove na prikupljanju i izradi potrebnih kartografskih podloga i dokumentacije, kao i svih podataka o prostoru i planiranim zahvatima na području nove općine Perušić.

U skladu sa uvjetima iz važećih zakonskih akata (Zakona, Pravilnika, Uredbe) provedena je adekvatna obrada raspoložive dokumentacije, te je korištenjem svih prikupljenih podataka kao i iskazanih potreba općine Perušić u pogledu novih prostora za gospodarski razvitak, stanovanje i izgradnju nove magistralne infrastrukture, definiran osnovni koncept Prostornog plana. Pri tome su razmatrani i drugi prostorno planski dokumenti koji preko svojih smjernica i uvjeta utječu na izradu PPUO Perušić, , kao što su Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, te važeći - usvojeni Prostorni plan Ličko-senjske županije


12


U okviru osnovnog koncepta Plana predložena je organizacija prostora Općine, temeljem pogodnosti i ograničenja prirodne osnove, raspoloživih resursa te izgrađene urbane, gospodarske i prometno-komunalne infrastrukture. Također i analizom postojeće mreže naselja - utvrđivanjem značaja pojedinog naselja u okviru čitavog područja, uključivo naprijed opisane prirodne i prostorne resurse za njihov razvitak, dobivena je podloga za određivanje njihove buduće veličine. Paralelno je provedeno sagledavanje potrebnog građevinskog područja koje može osigurati planirani razvitak naselja, vezano uz potrebe prostora za sadržajima javne namjene, gospodarstvo i prometno-komunalnu infrastrukturu, neophodnih za njihovu funkciju.

U ovoj fazi radova posebno su sagledani prostorni parametri vezano uz izgradnju prometno-infrastrukturnih objekata od interesa za državu, kao i potrebe za prostorom u okviru budućeg gospodarskog razvitka (nove radne zone, kamenolomi, zaštita poljoprivrednog i šumskog zemljišta). Takove potrebe obuhvaćene su Planom utvrđenim građevinskim područjima naselja, ili definirane kao zasebne lokacije gospodarskog razvitka izvan građevinskog područja pojedinog naselja. Dokument Nacrta prijedloga Prostornog plana uređenja općine Perušić razmotren je u okviru prethodne rasprave te je nakon dopune i korekcije, temeljem dobivenih primjedbi i zahtjeva zajedno sa Izvješćem usvojen od Poglavarstva Općine Perušić, koje ga je u formi Prijedloga plana uputilo u proceduru javne rasprave.

Pojedine faze PPUO Perušić razmatrane su u okviru Zakonom utvrđene procedure, pa su u njegovoj dosadašnjoj izradi provedene slijedeće rasprave:

- Razmatranje Nacrta prijedloga PPUO Perušić od strane Povjeranstva za praćenje izrade održanog 19.02.2002.godine,

- Održavanje prethodne rasprave o Nacrtu prijedloga PPUO Perušić, 26.03.2002. godine,- 15. sjednica Općinskog poglavarstva održana 13.06.2002. godine sa razmatranjem

Izvješća o prethodnoj raspravi i Nacrta prijedloga PPUO Perušić te utvrđivanjem prijedloga Prostornog plana za javnu raspravu.


13


1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

Novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske formirana je na dijelu prostora bivše općine Gospić (unutar Ličko-senjske županije) nova općina Perušić (kao jedna od jedanaest novonastalih jedinica lokalne samouprave unutar tog područja. Po svom prostornom položaju u granicama Ličko-senjske županije općina Perušić zauzima dio njezinog središnjeg prostora, pri čemu svojim zapadnim rubom graniči Gradom Senjom, dok sjeverni rub predstavlja granicu prema Gradu Otočcu i općini Plitvička jezera. Svojim preostalim jugoistočnim i južnim rubnim dijelovima općina Perušić graniči sa Gradom Gospićem koji predstavlja središte Ličko-senjske županije. Prostorno-zemljopisna lokacija područja Općine nalazi se neposredno uz teritorij županijskog središta – Grada Gospića, pa se može konstatirati da je u odnosu na neke druge jedinice lokalne samouprave u okviru Ličko-senjske županije njezin položaj relativno povoljniji. Također i obzirom na dobru povezanost preko državne ceste D-50 ostvarena je kvalitetna prometna komunikacija kako prema ostalim većim središtima - Senju (Rijeci), Otočcu i Karlovcu. Položaj uz državnu cestu D-50 i magistralnu pomoćnu prugu I. reda koje predstavljaju prometnu vezu u pravcu sjever-jug omogućeno je dobro povezivanje i sa drugim udaljenijim gradskim središtima i jedinicama lokalne samouprave.

Takav položaj općine Perušić na trasama važnih cestovnih i željezničkih prometnih pravaca unutar Ličko-senjske županije pruža općini Perušić povoljne uvjete za buduću gospodarski razvitak u okvirima Ličko-senjske županije.

U odnosu na prostor Županije sa veličinom od 5350,5 km2, područje općine Perušić sa površinom od 382,94 km2 čini tek 7,15% površine Županije. Ličko-senjska županija sastoji se od 12 jedinica lokalne samouprave (4 grada i 8 općina) pri čemu je općina Perušić po svojoj površini na šestom mjestu, ispod veličine prosječne jedinice lokalne samouprave.

Demografski potencijali Općine iskazani su sa 5.648 stanovnika - popis 1991. odnosno 3.515 -popis 2001. Županiju Ličko-senjsku nastanjuje 85.135 stanovnika (popis 1991.), odnosno prema popisu 2001.god., taj broj iznosi 53.899 stanovnika. Analizom odnosa broja stanovnika može se konstatirati da područje općine Perušić u ukupnom stanovništvu Županije učestvuje sa oko 6,63% (1991. godina) odnosno 6,52% prema popisu 2001. godine. Naime, na području Općine i Županije došlo je do smanjenja stanovništva u periodu 1991-2001. god., koje na dijelu općine Perušić iznosi oko 2.133 stanovnika (index 62), dok na području Županije taj pad iznosi ukupno 31.236 stanovnika (index 63).

Vezano uz utvrđeni broj stanovnika prosječna gustoća naseljenosti na području Općine 1991.god. može se iskazati sa 14,84 st./km2, odnosno 9,23 st./km2 u 2001. godini, što je niže od pokazatelja za područje Županije (15,91 st./km2=1991.god.) i 10,09 st./km2 u 2001. godini, ali i znatno ispod prosjeka za Republiku Hrvatsku koji iznosi oko 85 st./km2. Navedena gustoća naseljenosti ovog područja svrstava općinu Perušić među najrjeđe naseljene prostore Republike Hrvatske.


14


Prema županijskom prosjeku, vezano uz broj naselja po jedinici lokalne samouprave (Županija - 246 naselja sa prosjekom 20,5 naselja po jedinici lokalne samouprave), općina Perušić sa ukupno 20 naselja spada u jedinicu lokalne samouprave sa prosječnim brojem naselja. Kao rezultat takvog broja naselja, javlja se njihova prosječno manja naseljenost, pa općina Perušić u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave ima više manjih naselja (procentualno), pri čemu se prosječna veličina naselja kreće oko 282 stanovnika (osim centralnog naselja Perušić i lokalnog središta Donji Kosinj), dok taj prosjek za Županiju iznosi 346 stanovnika.

Osnovni pokazatelji odnosa između županijskog i općinskog područja dati su u tablici 1:


15


LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

PODRUČJE OPĆINEPERUŠIĆ

POVRŠINA STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVAgustoća naseljenosti

BROJ STANOVN./KM2

km2 %1981. 1991. 2001. Index

2001/1991.

1981. 1991. 1981. 1991. 2001.1981. 1991.

Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj Broj Broj

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA 5350,50 100 90.846 100 85.135 100 53899 100 63,3 28.095 100 29.431 100 27.557 28.559 19602 16,98 15,91

OPĆINA PERUŠIĆ 380,69 7,11/100 6379 7,02/

100 5648 6,63 /100 3515 6,52/

100 62,2 1983 7,06/100 1903 6,47/

100 1984 1943 1391 16,76 14,84

1. BUKOVAC PERUŠIĆKI 7,64 2,01 190 2,98 221 3,91 110 3,13 49,8 71 3,58 3,31 70 70 77 40 24,87 28,93

2. DONJI KOSINJ 22,06 5,79 1220 19,13 1025 18,15 688 19,57 67,1 336 16,94 318 16,71 332 325 260 55,30 46,46

3. RUDINKA 27,22 7,15 - - - - - - - - - - - - - - - -

4. VUKELIĆI 10,19 2,68 - - - - - - - - - - - - - - - -

5. GORNJI KOSINJ 13,97 3,67 562 8,81 344 6,09 198 5,63 57,6 198 9,98 168 8,83 175 149 102 40,23 24,62

6. KALUĐEROVAC 12,01 3,15 84 1,32 52 0,92 27 0,77 51,9 37 1,87 29 1,52 38 29 16 6,99 4,33

7. KLENOVAC 6,72 1,77 116 1,82 97 1,72 56 1,59 57,7 42 2,12 42 2,21 40 37 23 17,26 14,43

8. KONJSKO BRDO 12,63 3,32 261 4,09 287 5,08 147 4,18 51,2 89 4,49 92 4,83 78 92 53 20,67 22,72

9. KOSA JANJAČKA 63,69 16,73 363 5,69 361 6,39 136 3,87 37,7 109 5,49 103 5,41 118 127 61 5,70 5,67

10. KOSINJSKI BAKOVAC 46,18 12,13 472 7,39 372 6,59 179 5,09 48,1 138 6,96 112 5,89 129 118 84 10,22 8,06

11. KVARTE 9, 38 2,46 349 5,47 366 6,48 277 7,88 75,7 111 5,59 135 7,09 114 116 100 37,21 39,0212. KRŠ 24,83 6,52 142 2,23 90 1,59 52 1,48 57,8 70 3,53 42 2,21 61 42 25 5,72 3,62

13. LIPOVO POLJE 65,65 17,25 461 7,23 321 5,68 185 5,26 57,6 153 7,72 139 7,30 143 120 79 7,02 4,8914. MALO POLJE 4,58 1,20 168 2,63 136 2,41 91 2,59 66,9 62 3,13 49 2,57 53 53 39 36,68 29,69

15. MEZINOVAC 3,99 1,05 88 1,38 64 1,13 40 1,14 62,5 26 1,31 28 1,47 30 26 17 22,06 16,04

16. MLAKVA 20,51 5,39 169 2,65 114 2,02 63 1,79 55,3 65 3,28 50 2,63 59 50 29 8,24 5,56

17. PERUŠIĆ 12,21 3,21 1218 19,09 1316 23,30 966 27,48 73,4 305 15,38 377 19,81 378 422 353 99,75 107,78

18. PRVAN SELO 3,55 0,93 226 3,54 202 3,58 155 4,42 76,7 70 3,53 73 3,84 67 67 55 63,66 56,90

19. STUDENCI 11,09 2,91 172 2,70 144 2,55 84 2,39 58,3 59 2,98 53 2,79 59 49 26 15,51 12,98

20. SV.MARKO 2,59 0,68 118 1,85 136 2,41 61 1,74 44,9 42 2,12 30 1,58 40 44 37 45,56 52,51

UKUPNO: 380,69 100 6379 100 5648 100 3515 100 62,2 1983 100 1903 100 1984 1943 1391 16,76 14,84


16


Značaj prostornog položaja Općine Perušić unutar granica Ličko-senjske županije proizlazi i iz lokacije na važnim prometnim i infrastrukturnim pravcima države i županije. Njezinim središnjim područjem (potez sjever-jug) prolazi državna cesta D-50. Središnjim dijelom prolazi i važan željeznički pravac - magistralna pomoćna pruga I. reda. Preostala prometna infrastruktura ima prvenstveno županijski značaj, a sastoji se od županijskih cesta Ž-5155, Ž-5154,Ž-5155, Ž-5146, Ž-5112 i Ž-5153 koje u poprečnom smislu predstavljaju glavne lokalne pravce za vezu općine Perušić sa drugim središtima okolnih jedinica lokalne samouprave. Neke od navedenih županijskih cesta imaju samo uži lokalni značaj (Ž-5152, Ž-5155) i povezuju pojedina manja naselja u pravcu glavne prometnice D-50. Dio pristupnih prometnica imaju samo najužu lokalnu funkciju, a sastoje se od većeg broja lokalnih cesta. Izneseni podaci o postojećoj prometnoj infrastrukturi ukazuju na zadovoljavajuću prometnu povezanost unutar Općine, ali i prema drugim dijelovima županijskog i državnog prostora.

Prateći pružanje glavnog prometnog longitudinalnog pravca od sjevera prema jugu (državna cesta D-50) izgrađen je najveći dio trasa glavne telekomunikacijske i energetske infrastrukture, što ukazuje na činjenicu da središnje područje Općine ima poseban značaj za Županiju i državu upravo radi prolaza tih magistralnih prometnih i infrastrukturnih pravaca, kao dijelova državnih - županijskih sustava. Također, i lokacija HE Sklope daje dodatni značaj području općine Perušić u okviru energetskih izvora na području Županije.

Na području općine Perušić postoje kvalitetni prirodni resursi zastupljeni kroz postojeće poljoprivredno i šumsko zemljište. Može se konstatirati da u pogledu izvornih resursa područje Općine značajnije učestvuje kroz šumsko zemljište dok u ukupnim resursima poljoprivrednog proizvodnog područja Županije zastupljeno sa relativno ograničenom površinom, pa nema gospodarski ili drugi značaj za državu i/ ili Županiju. Radi svoje veličine (poljoprivredno zemljište - obradive površine 3448 ha i šumsko zemljište 19.469 ha) i učešća u prostoru Županije (poljoprivredno zemljište 4,3% i šumsko zemljište 7,4%) ima samo u segmentu šumskog zemljišta određen gospodarski značaj. Međutim, u okvirima samog općinskog prostora poljoprivredno i šumsko područje predstavlja dio važnih - osnovnih (temeljnih) lokalnih izvora i gospodarskih potencijala, na kojima se temelji značajan dio gospodarskih aktivnosti stanovništva.

Postojeća izgrađena urbana i gospodarska struktura sadrži takove funkcije i djelatnosti koje predstavljaju samo uži lokalni - općinski značaj. Naime, urbana-društvena infrastruktura nije značajnije razvijena (radi neposredne blizine bivšeg općinskog središta - Grada Gospića) te zadovoljava uglavnom osnovne lokalne potrebe, bez nekih značajnijih funkcija - sadržaja koji bi imali županijski - državni značaj. Ranija razvijenost gospodarske strukture, kao i veličina pojedinih gospodarskih subjekata imala je lokalni ali i širi značaj u okvirima bivše općine Gospić. Međutim, obzirom na današnje stanje, postojeći gospodarski subjekti predstavljaju samo potencijal koji bi u budućnosti mogao općinu Perušić svrstati u značajnija gospodarsko-razvojna područja u Županiji.

Karakteristike općine Perušić, vezano uz naselja, izgrađenost prostora i stanovništvo nemaju poseban značaj, budući se radi o pretežito manjim naseljima, osim središnjeg naselja Perušić sa 1316 stanovnika 1991.god., odnosno 966 stanovnika 2001.god. Ova naselja u okviru svojih funkcija (osim središnjeg naselja Perušić) nisu uspjela značajnije razviti određenu urbano-društvenu ili gospodarsku infrastrukturu čime bi imala širi značaj na područje Županije ili države. U tim odnosima samo naselje Perušić, obzirom na svoju razvijenost i veći gravitacijsko-utjecajni prostor, kao područno (manje razvojno) središte, ima širi županijski značaj.


17


Zaključno se može konstatirati da općina Perušić predstavlja područje veličine prosječne jedinice lokalne samouprave unutar Županije i vrlo niske naseljenosti, sa manjom izgrađenosti prostora, te određenim razvojnim potencijalima izraženim prvenstveno kroz postojeće prirodne karakteristike u okviru poljoprivrednog - šumskog zemljišta (uz prisutnu visoku očuvanost okoliša), energetskih i vodnih resursa, te zatečene proizvodno-gospodarske strukture, pa se može govoriti prvenstveno o ekološki vrijednom prostoru u okviru Ličko-senjske Županije.

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

1.2.1. GEOPROMETNA I PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA

1.2.1.1.Geografski, prometni i geopolitički položaj

Općina Perušić prostorno je smještena unutar centralnog dijela Ličke regije obuhvaćajući njezin zapadni dio, pri čemu to područje predstavlja ujedno i zapadni završetak prostranog Ličkog polja. Prema općini Otočac javljaju se rubni izdanci planinskog masiva kao određena reljefna barijera, dok se u pravcu Gospića otvaraju ravničarski-otvoreniji prostori i pejzaži prostora Ličke zavale (polja). Ovako prostorno definirano područje Općine Perušić predstavlja karakteristično, usko (smjer sjever-jug) i izduženo (smjer istok-zapad) gorsko područje sa visinskim kraškim poljima uvučenim u masiv Velebita, na kojem se diferenciraju tri prirodno-geografske cjeline:

- zapadno izrazito gorsko-planinsko područje sa udolinama – poljima između gorskih grebena,

- središnje, relativno ravničarsko područje (dio Ličkog polja) uz državnu cestu D-50 i smještajem glavnog naselja – urbanog područja Perušića.

- istočno područje (istočno od državne ceste D50, brežuljkasto-prigorsko, kao dio blagih padina Velebita uz završetak ravničarskog dijela Ličkog polja.

Svaka od njih odlikuje se prirodnim obilježjima i pruža različite mogućnosti gospodarskog vrednovanja. Gorski pojas čini prostrano planinsko područje Velebita, dok istočni nizinsko-brežuljkasti dio obuhvaća prostor između nižih izdanaka Velebita, a središnji nizinski dio predstavlja završetak Ličkog polja, kao prijelazno – vezno područje između različitih prostora istočnog i zapadnog ruba Općine.

Prostorna lokacija općine Perušić unutar Ličko-senjske županije je dobra, te Općina zauzima gotovo središnji dio njezinog područja. Neposredna blizina prostora grada Gospića kao županijskog središta (udaljenost od Perušića do Gospića iznosi oko 14,0 km), povoljno utječe na funkciju i organizaciju života unutar područja nove općine Perušić, te pruža mogućnost “oslanjanja“ na određene institucije locirane unutar Grada Gospića, kao subregionalnog i županijskog središta sa širim gravitacijskim područjem.

Prostorne karakteristike razmatranog područja općine Perušić mogu se iskazati putem njezine površine od 382,94 km2, te orijentacionim dimenzijama prostora sa prosječnom dužinom u smjeru istok-zapad od 35-37 km, te prosječnom širinom (dubinom) u smjeru sjever-jug 12-14,5 km. U odnosu na ukupnu površinu Ličko-senjske županije od 5.350,50 km2, prostor Općine Perušić čini samo 7,16%. Okvirne relacije udaljenosti ovog područja u odnosu na


18


ostala gradska – općinska središta, te druge značajnije subregionalne i regionalne centre iznose: prema Rijeci i Karlovcu oko 145 km, Zagrebu 210 km, Zadru 130 km, Splitu 285 km, te okolnim središtima od 15-75 km (Senj - 74 km , Otočac – 32 km, Korenica – 46 km, Gospić – 14 km).

Perušićkim prostorom prolazi prometna infrastruktura državnog i županijskog značaja: željeznička pruga M-11 i državna cesta D-50, koje predstavljaju dio prometne okosnice od posebnog državnog značaja radi povezivanja središnjeg i južnog dijela Hrvatske. Sekundarni prometni pravci prolaze u smjeru istok - zapad, koji kompletiraju ukupnu prometnu povezanost ovoga prostora.

Položaj područja Općine na važnom prometnom koridoru Republike Hrvatske, ukazuje na izuzetno značajnu tranzitno-prometnu funkciju perušićkog prostora. Takav položaj u širem prostoru Republike Hrvatske otvara nove mogućnosti za razvitak općine Perušić. Poseban značaj imaju i županijske ceste koje longitudinalno povezuju područje Općine u pravcu istoka prema području Plitvičkih jezera (općina Plitvička jezera), te na zapad prema parku prirode Velebit (i nacionalnom parku), uključivo turistička područja uz morsku obalu.

Ovakovim položajem, uz vrlo kvalitetne i “brze” prometne pravce (državna cesta D-50 i magistralna pomoćna željeznička pruga br. 11) perušićki prostor ulazi u sferu utjecaja regionalnih centara – grada Rijeke i Karlovca, što se obzirom na prihvatljivu vremensku udaljenost od jednog i drugog centra nesumnjivo odražava na usmjeravanje njegovog razvoja i povezivanja prema tim središtima sa značajnom koncentracijom funkcija i područja rada. Radi toga je utjecaj i povezanost sa okolnim urbanim područjima Senja i Otočca, te županijskog središta Grada Gospića vezana prvenstveno na osnovne dnevne potrebe. Način formiranja ovog i neposrednih okolnih urbanih područja ukazuje na mogućnost realizacije budućeg razvojnog i utjecajnog koridora Senj – Otočac – Perušić – Gospić.

Unutar prostora Ličko-senjske županije, kao prostorno-političke i gospodarske makrocjeline, općina Perušić kao jedinica lokalne samouprave zauzima središnji dio prostora sa vrlo dobrom povezanosti prema centru Županije.

1.2.1.2.Klima

Klimatološko-meteorološki pokazatelji dobiveni su preko postojećih meteoroloških stanica: na rubnom promatranom području glavna stanica Gospić i obična Ličko Lešće dok su između njih kišomjerne stanice: Selište, Kosinjski Bakovac, Gornji Kosinj, Kruščica-Sklope i Studenci. Osim toga, već ranije izrađen čitav niz stručnih elaborata poslužio je kao izvor za obradu tih pokazatelja.

Lika ima pretežno planinsku klimu s karakteristikama kontinentalne klime, ljeta su svježa, količina padalina je znatno veća, a srednja godišnja temperatura prelazi 10oC. Temperatura srpnja većinom je ispod 19o, a siječnja -10o do 3o. Na najvišim planinama iznosi -4 do 5o. Vegetacijsko razdoblje je znatno kraće nego u umjerenoj kontinentalnoj klimi. Trajanje perioda iznad 5 stupnjeva srednje temperature kad je moguća vegetacija trave i žitarica, iznosi 210-250 dana, a s temperaturom iznad 10 stupnjeva 140-180 dana (jedan do dva mjeseca kraće nego u umjerenoj kontinentalnoj klimi). Stoga ne mogu uspijevati kulture s toplim i umjerenim rastom. Količine padalina su velike, maksimum je zimi i u jesen, a minimum ljeti. U Lici može doći do ljetne suše. Snijega ima mnogo i dugo se zadržava na tlu. Razdoblja bez


19


mraza su vrlo rijetka, ona ovise o apsolutnoj visini i položaju. Na visini od 1500 m gotovo nema mjeseca bez mraza.

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 8-9 stupnjeva. U godišnjem hodu najviša temperatura je u srpnju 18-19 stupnjeva, a najniža u siječnju od -2 stupnja. Godišnja amplituda temperatura iznosi prosječno oko 20 stupnjeva. Kolebanje temperature zraka najveće je u zimskim mjesecima kada iznosi 7-15 stupnjeva, znatno je manje krajem proljeća i osobito u ljetnim mjesecima kada iznosi samo 2-5 stupnja. Kolebanja godišnjih srednjih temperatura manja su od mjesečnih srednjaka i iznose do 2 stupnja.

Pokazatelji vezano uz kretanje srednje godišnje i apsolutne minimalne – maksimalne temperatura zraka dati su u tabeli 2:

STANICELičko Lešće Gospić

Srednja godišnja temperatura zraka 0C 8,9 8,3

Apsolutna minimalna temperatura zraka 0C

-30,9(II.1956)

-34,0(II.1956)

Apsolutna maksimalna temperatura zraka 0C

37,9(VIII.1957)

35,0(VIII. 1957)

Osnovna obilježja klime ovog područja odraz su prije svega njegovog položaja i pružanja reljefa kao brane prema mediteranskom utjecaju iz pravca Jadranske obale. Radi toga postoje čak tri varijateta klime na ovom relativno malom prostoru što upućuje da su pojedini klimatski elementi znatno modificirani i rezultat su naprijed navedenog položaja, nadmorske visine i utjecaja reljefa. Po prosječnoj godišnjoj količini oborina prevladava humidna, a pojedine godine imaju obilježja i perhumidne klime. Viši dijelovi Velebita prosječno godišnje prime iznad 2500 milimetara oborina, a opadanjem nadmorske visine prema unutrašnjosti količina oborina se smanjuje (područje meteorološke stanice Gospić, 564 mnm., primi 1419 milimetara oborina). Maksimalna količina oborina padne u kasnu jesen i ranu zimu, a minimalna u ljetnim mjesecima. Za ovo područje su karakteristične velike snježne oborine, pa je snijeg važan klimatski element, a srednji broj dana sa snježnim pokrivačem na tlu iznosi prosječno godišnje 65 dana, dok vremenski raspon od prvog do posljednjeg (srednjeg) dana s padanjem snijega iznosi čak 163 dana. Za ovo područje karakteristične su i izrazite dnevne amplitude temperature, znatno veće nego u Jadranskom primorju. Naime, dok za područje Ličkog polja važe uvjeti kontinentalne klime uz znatan utjecaj gorske klime, pojedina područja – uži lokalitet imaju i znatno nepovoljnije klimatske uvjete ovisno o nadmorskoj visini, o izloženosti insolaciji, zaštićenosti i dr. te ulaze u generalne okvire planinskih klimatskih obilježja (viši dijelovi Velebita). Na osnovi izloženog lako je zaključiti da klima ima velik utjecaj na pedološki pokrov, prirodni vegetacijski pokrov te razvoj kulturnog bilja, odnosno da je ona glavni limitirajući faktor intenzivnije ratarske i voćarske proizvodnje.

Područje Like je dosta vjetrovito. Jaki vjetrovi uglavnom pušu izvan vegetacijskog razdoblja. Na tom području uglavnom pušu vjetrovi iz smjera: sjeveroistok, sjever, sjeverozapad, jugoistok i jugozapad. Sjeverni vjetrovi pretežno pušu zimi i u proljeće, dok je učestalost južnih vjetrova veća tokom ljeta i jeseni.


20


1.2.1.3.Reljef

Jedno od specifičnosti prostora općine Perušić predstavlja reljef koji se kao ograničavajući faktor iskazuje ne samo direktno u odnosu na mogućnosti korištenja prostora već i indirektno kroz djelovanje na klimatske i hidrografske i druge faktore. Glavnu karakteristiku reljefa općine Perušić čine gorsko planinsko područje Velebita i ravničarsko područje Ličkog polja kao jedne od najvećih zavala Ličke regije, smještene između padina Velebita i Ličkog sredogorja. Ta je zavala rasčlanjena nizom polja i krških uzvišenja, a najveće od njenih polja je Ličko polje, najveće polje u kršu na području Hrvatske. Ova zavala nije jedinstvena (kontinuirana) poljska zaravan, već se sastoji od većeg broja manjih polja (Pazariško, Smiljansko, Bilajsko, Ribničko, Medačko, Ostrvičko i Osičko - Široko Kulsko polje) okupljenih pod zajedničkim nazivom Ličko polje. Sjeverozapadni dio zavale zaprema Perušićko polje, dok se najniži dio zavale nalazi na njezinom krajnjem – rubnom sjevero-zapadnom dijelu a čine ga Kosinjsko polje s udolinom Bakovca i Lipovo polje.

Temeljem iznesenog, može se konstatirati da područje općine Perušić čini dio jedinstvenog prostora – zavale Srednje Like, smješteno na njezinom sjeverozapadnom rubnom dijelu, reljefno odvojenim u dva različita područja: Kosinjsko i Perušićko. Jedan dio ovog prostora zavale zaprema Perušićko polje (oko 15 km2) koje se sastoji od tzv. Velikog i Malog Perušićkog polja s prosječnom n.v. od 580 m. Dobra reljefna povezanost Velikog i Malog Perušićkog polja s Likom, opravdavaju njegovo uključivanje, odnosno promatranje u sklopu šireg pojma Ličkog polja. Najniži dio zaravnjenog dna zavale nalazi se u njezinu sjeverozapadnom dijelu, u slivu donjeg toka Like. To su Kosinjsko polje s udolinom Bakovca i Lipovo polje (oko 13 km2) s nadmorskom visinom u ponorskoj zoni Like oko 480 m.

Prostrana fluvio-krška zaravan Srednje Like izmodelirana je na podlozi od klasičnih naslaga mlađeg paleona. Njihov sastav i vrijeme nastanka upućuje da su osnovne konture reljefne zavale formirane već krajem krede, početkom tercijara. Kao posljedica geološkog sastava, hidroloških i fluvijalnih - erozijskih procesa dolazi do oblikovanja reljefa koji je snižavan, a površinski su oblici bili skidani i uništavani. Rezultat toga je današnji izgled blago valovite do mikromorfološki veoma raščlanjene zaravni, iznad koje se uzdižu manja uzvišenja i humovi. Na tako okršenoj podlozi Lika i njene pritoke usjekli su plitka korita. Pojačanim spiranjem i usijecanjem tokom pleistocena, korito Like produbljeno je u plitki kanjon dubine i do 20 m.

Visinska razlika između pojedinih dijelova reljefa ima značajan utjecaj na klimu i klimatske uvjete u pojedinim dijelovima prostora. Tako se nadmorska visina zavale kreće od 480 - 600 mnm., do 1450 m koliko prosječno iznosi visina najviše zone Velebita, dok na sredogorskom obodu tek najviši vrhovi prelaze visinu od 1200 m. Karakteristike reljefa imale su znatnog uticaja na korištenje prostora, kako u pogledu namjene površina (poljoprivreda, šumarstvo, područja naselja), tako i u lociranju postojećih i budućih prometnih pravaca na području općine Perušić

Pregled reljefa na području Općine Perušić u okvirima šireg pregleda zapadnog ruba Ličkog Polja dat je na grafičkom prilogu.


21


VISINSKA ZONSKA PODJELA RELJEFA PODRUČJA OPĆINE PERUŠIĆ


22


1.2.1.4. Geološki, hidrogeološki i seizmotektonski faktori

Kao rezultat reljefa odnosno njegovog formiranja i nabiranja, kao i razvijanja vertikalnim tektonskim pokretima, nastala je današnja geološka struktura terena na području općine Perušić. Tako je jugozapadni blok Velebita građen sa dolomitima i vapnencima, središnji ravničarski prostor oko rijeke Like čine jelar naslage (vapnenački plastiti), dok je sjeveroistočni pojas (područje sredogorja) formiran u kombinaciji vapnenaca i vapnenaca s dolomitima.

Prostrana fluvio-krška zaravan Srednje Like izmodelirana je na podlozi od klasičnih naslaga mlađeg paleogena (vapnenačke breče, konglomerati, vapnenci), koji su u stručnoj literaturi poznate pod nazivom jelar – naslage. Njihov sastav i vrijeme nastanka upućuje da su osnovne konture reljefne zavale formirane već krajem krede, početkom tercijara. Nakon taloženja diferenciranom erozijom, prvenstveno fluvijalnim procesima, te su naslage raznesene po dnu sedimentacijskog bazena. Istovremeno je iniciran i krški proces, koji je bio osobito intenzivan tokom mlađeg tercijara. Prema S.Bahunu, korozija je uzimala maha barem u tri vremenska razdoblja. Svakom novom fazom, reljef je snižavan, a površinski su oblici bili skidani i uništavani.

Površinsko odvodnjavanje kanjonom Like omogućeno je specifičnim hidrogeološkim osobinama jelar – naslaga, po čemu se one znatno razlikuju od karbonatnih slojeva jure i krede na kojima leže i koje ih okružuju. Zbog prisutnosti breča s laporovitim vezivom, te laporovitih i glinovitih leća, njihova vodopropusnost je oko 50% manja nego kod karbonatnih naslaga krede. Zbog toga se i površinska morfologija fluvio-krške zaravni koju izgrađuju te naslage razlikuje od okolnih krških prostora. Dio zaravni od Ribnika do kanjonskog korita Like nizvodno od Kaluđerovca ima sve osobine krškog reljefa, na površini i u podzemlju, ali i gušću, teže prohodnu vegetaciju (šikara), što joj mjestimično daje izgled divljine.

Veći, središnji i sjeverozapadni dio Ličkog polja te Veliko i Malo Perušićko polje nastali su na podlozi od proluvijalnog materijala (šljunka, gline i ilovače, mjestimično i pijeka). U jugozapadnom dijelu Ličkog polja te su naslage debele i više od 15 m, na središnjem dijelu polja 50-200-300 cm, a prema sjeveroistoku debljina im se postupno smanjuje na manje od 1 m. U podini tih naslaga su šljunci, na koje se nastavljaju gline i ilovače nastale spiranjem padina i nanošenjem deluvijalnih i aluvijalnih nanosa u morfološki niže dijelove terena. U kvartarnim naslagama između Donjeg Pazarišta i Ličkog Osika nataložile su se znatne količine glina pogodnih za opekarsku industriju, a mjestimično kod Kaluđerovca i lončarske gline. Sedimenti gline naknadno su zatrpani ilovastim nanosima, a mjestimično, gdje je površinski sloj ilovače jače erodiran, izlaze i na površinu.

Najveću cjelovitu površinu pod naplavnim ravnicama u Srednjoj Lici čini Lipovo polje, 9 km dugo i 1,2 do 2,5 km široko polje između bočnih ogranaka Velebita u Kosinju. Nastalo je spiranjem trošina u slivu gornjeg i srednjeg toka Like, te njihovim transportiranjem i akumulacijom na prostranoj zaravni oko donjeg toka rijeke tijekom mlađeg tercijara i kvartara. U debelom pokrovu naplavljenog materijala (pijeska, šljunka, ilovina i recentnih nanosa) Lika je usjekla plitko meandarsko korito. Debljina naplavljenog materijala povećava se prema sjeverozapadnom rubu polja, gdje oko ponorske zone iznosi i do 13 m. Pregradnjom korita Like branom “Sklope” 1967.g. transport materijala iz uzvodnog dijela zavale je onemogućen što se, zbog manjeg naplavljivanja recentnih nanosa (plodnog mulja), odražava i u manjoj biološkoj produktivnosti obradivog zemljišta na rubovima Lipovog polja.


23


Zapadni i jugozapadni obod zavale Srednje Like izgrađuje strme padine sjevernog, srednjeg i južnog Velebita. Njihov nagib posljedica je snažnih vertikalnih pokreta duž rubnih dislokacija između zaravni Like i diferencijalno erodiranih viših platoa velebitskog masiva. Relativnom visinom od 500 do 1100 – 1150 m natkriljuju i zatvaraju jugozapadni rub ličke zaravni. Uzduž gotovo cijele kontinentalne padine slojevi padaju prema sjeveroistoku, za razliku od njihova sjeverozapadnog smjera na primorskoj padini, što odgovara antiklinalnoj građi masiva.

U morfološkim osobinama pojedinih manjih dijelova padina postoje izrazite razlike, koje su rezultat diferencirane erozije u vezi s njihovim različitim petrografskim sastavom. Dok u višim dijelovima Velebita i njegovim bočnim ograncima prevladavaju karbonatne naslage, jezgra masiva s kontinentalnom padinom, osobito srednjeg i južnog Velebita, izgrađena je od nepropusnih naslaga – paleozojskih škriljaca, starijih i mlađih eruptiva te litološki složenih naslaga trijesa. Stoga uz kršku eroziju na karbonatnoj podlozi značajnu ulogu u modeliranju unutrašnjih padina imaju i padinski procesi: erozija, spiranje i akumulacija trošina u podnožju.

U najvišem dijelu masiva, izgrađenom od jurskih vapnenaca, nalaze se brojne krške udoline – “dulibe” i izdužena korita. Najbrojnije su u sjevernoj Velebitu, osobito u najširem dijelu raščlanjene kontinentalne padine, dok su u južnom ograničene na uski prostor s obje strane glavnog grebena.

Sličan, jednostavan, petrografski sastav imaju i niže padine sjevrnog dijela masiva koji izgrađuju jurski vapnenci i donjokredne breče. Rezultat toga su dinarski izdužene i pretežno asimetrične kose nižih padina trupine Velebita i njegova bočnog ogranka (Velika Kosa 1.074 m, Markovića rudine 1.106 m, Bobinci 952 m), koji zatvaraju zaravan Lipovog polja u krajnjem sjeverozapadnom dijelu zavale. Između tih relativno blago nagnutih kosa s rebrasto razvedenim padinama nalaze se okršene udoline s brojnim ponikvama. Povezani vapnenački nizovi nižih padina sjevernog Velebita završavaju strmom padinom pravolinijske doline rječice Bakovac. Uz vapnence i karbonatne klastite na njenim ravnomjerno nagnutim dolinskim stranama izbijaju i područja trijaskih lapora, odnosno škriljaca, pa su njene blago erodirane padine rezultat složene, fluvio-krške erozije.

Promatrajući ovo područje sa stajališta tektonskih karakteristika, mogu se uočiti tektonske cjeline za koje se pretpostavlja da uvjetuju i određene hidrogeološke i seizmičke odnose. Prvo se područje pruža od Bakovca do Gračačkog polja, prateći na neki način centralni prostor polja, a nalazi se između dvaju regionalnih dislokacija, obilježenih jelar naslagama, te je uzdužno podjeljena u dva dijela na masiv Velebita koji predstavlja jugozapadni dio velike Bore, i izduženi dio terena izgrađenog od karbonatnih sedimenata jure i krede koje čini sjeveroistočno područje. Drugo područje okruženo sa mnoštvom vertikalnih rasjeda pruža se od Otočca preko Perušića do Mekinjara, gdje je kontinuitet tih rasjeda prekidan jelar naslagama. Treći prostor koji predstavlja tektonsku cjelinu čini područje Senjsko Bilo - Kras-no, okruženo sa istoka, juga i zapada jelar naslagama čije rasprostranjenje ukazuje na dublje starije dislokacije.

Osnovne geološke i tektonske karakteristike prostora imaju značajan utjecaj na seizmičku senzibilnost razmatranog područja Općine Perušić. Prema pokazateljima opće seizmološke karte predmetno područje ulazi u zonu sa intenzitetom potresa od VIo MCS skale.

Hidrogeološke karakteristike prostora ovise o propusnosti geoloških slojeva gdje dolomiti i vapnenci čine djelomično propusne naslage dok dobro propusne stijene sadrže vapnence, vapnenačke breče, te vapnence i dolomite u izmjeni. Kao djelomično nepropusne naslage,


24


javljaju se one sa učešćem glinovite komponente te se propusnost u ovim naslagama smanjuje većim učešćem glinovite komponente ili prevladavanjem dolomita u sastavu. Među djelomično nepropusne naslage spadaju i jelar naslage,iako ovisno o prisutnosti breča i rasporedu laporovitih sedimenata može doći i do posve suprotnog hiorogeološkog efekta. Ove naslage izgrađuju najveći dio terena uz tok rijeke Like, uzduž Lipovog polja preko Bakovca do mora. Posve nepropusne naslage čine šejlovi pješčenjaci, dolomiti, kvarconi koglomerati i amfibolitski porfirit, kao slojevi iz paleozoika i donjeg trijasa koji su locirani uz masiv Velebita čime na njegovim pojedinim dijelovima stvaraju barijeru kretanju podzemnih voda.

Glavni sliv na području općine Perušić čini sliv rijeke Like, pa su sve vode, kako površinske tako podzemne, usmjerene prema rijeci Lici. To je stalan tok koji ponire u više manjih i većih ponora na području Lipovog Polja i podzemno odlazi prema izvorima i vruljama u morsku obalu što je dokazano bojenjem. Velebitska barijera je uvjetovala postojanje visokog nivoa podzemnih voda i formiranje stalnih vodotoka na platou Ličkog polja, od izvora Like do Pazarišta. Rijeka Lika je dugačka 64,5 km, a površina sliva iznosi 1227 km2. Apsolutna visina izvora nalazi se na 650 m.n.m, a ponire na 489 m.n.m. Pad riječnog korita iznosi 161 m sa kanjonskim izgledom jer je usječena u vapnence. Visoki vodostaji javljaju se zimi, dok ljeti gotovo presuši, pa su prema tome velika kolebanja količine vode. Preostali vodotoci i vodene površine sastoje se od potoka Bakovac i dijelova akumulacije Krušćica, koji ulaze unutar granica općine Perušić.


25


POKAZATELJI GEOLOŠKE STRUKTURE PODRUČJA OPĆINE PERUŠIĆ


26


1.2.1.5. Vegetacijske karakteristike

Kao rezultat uvjetovanosti proizašlih iz reljefa, pedoloških i klimatskih karakteristika javlja se vegetacijska podloga općine Perušić. Zato se može konstatirati da generalnu prostornu podjelu općine Perušić na tri glavna područja (Velebit sa udolinama Kosinjskog Bakovca, te polja uz Gornji i Donji Kosinj, centralna zona kao krajnji zapadni dio Ličkog polja - zavale i sjeveroistočni dio sa padinama Ličkog sredogorja) prate i adekvatne vegetacijske karakteristike. Generalno se može konstatirati da je Velebitsko područje prostor kvalitetne visoke vegetacije, pa je to područje radi svoje ljepote i proglašeno parkom prirode sa prijedlogom da se najvrednija vršna područja proglase i nacionalnim parkom. U pogledu šumskog pokrova, ovo područje spada u Europsko - sjevernoameričku šumsku regiju (Europsku subregiju) sa pretežnom zastupljenošću dinarske i amfipanonske gorske neutrofilne, mješovite šume bukve i jele, te manjim područjima (vršnim) sa subilirskom pretplaninskom čistom šume bukve. Područja postojećih polja – udolina uvučenih u masiv Velebita (Bakovac Kosinjski, te Gornji i Donji Kosinj) predstavljaju kvalitetno poljoprivredno područje, koje omogućava poljoprivrednu proizvodnju u okvirima klimatskih i pedoloških ograničenja. Ovi poljoprivredni prostori ugroženi su periodičkim plavljenjem postojećim vodotocima (rijeka Lika i potok Bukovac) što ugrožava poljoprivrednu proizvodnju.

Nizinsko područje koje zauzima centralna zona uz naselje Perušić čine više ili manje kvalitetna polja koja se koriste kao područja poljoprivredne proizvodnje ili pašnjaci. Danas na tom području postoje još relativno velike rezerve u smislu njegovog privođenja kvalitetnijoj i intenzivnijom poljoprivrednoj proizvodnji. Područje centralnog polja okruženo je sa sjeveroistočne strane padinama Ličkog sredogorja, a sa jugozapadne strane, nižim djelovima - padinama Velebita na kojima se prisutna visoka - šumska vegetacija sastoji od medioevropskih i ilirskih brdskih mezofilnih, acidofilnih ili neutrofilnih čistih šuma bukve. Unutar tih šumovitih predjela, a posebno na predjelu Velebita javljaju se planinski pašnjaci i livade koji imaju izuzetne pejzažne kvalitete, koji čine sastavni dio cjelokupne vrijednosti Parka prirode Velebit. Osim ranije navedenih pejzažnih kvaliteta unutar područja Velebita posebnu ljepotu predstavljaju krajolici kraških polja unutar Ličke zavale, gdje se vegetacijska struktura prostora susreće sa potezima vodenih tokova, a to je posebno slučaj kod nešto zatvorenijih prostora kao na primjer polja uz Kosinjski Bakovac i Donji Kosinj, pa bi takove vegetacijske i pejzažne karakteristike trebalo čuvati jer predstavljaju podlogu i budućem gospodarskom (turističkom) razvoju.

1.2.1.6. Poljoprivredno i šumsko zemljište

Osim prostorno-geografskog položaja kao značajnog podsticajnog čimbenika za budući razvitak područja, poljoprivredne i šumske površine predstavljaju osnovni prirodni resurs na kojem se može temeljiti budući razvitak.

Unutar cjelokupnog područja općine Perušić veličine 38.294 ha, poljoprivredno i šumsko zemljište različitih kategorija učestvuje sa površinom 33.093,03 ha i čini 86,4% prostora općine. Obzirom na takovo učešće, proizlazi da šumsko i poljoprivredno zemljište predstavljaju vrlo značajan resurs za razvoj Općine. Naime, već i u dosadašnjem periodu poljoprivreda, šumarstvo i prerađivačka industrija vezana uz te grane činili su glavne razvojne pravce općine Perušić.


27


Poljoprivredno zemljište (oranica, livada, pašnjak) obuhvaća površinu 17.601 ha ili 46% čitavog prostora Općine. Unutar cjelokupne strukture poljoprivrednog zemljišta, obradive površine, kao njihov kvalitetniji dio čine 18% sa površinom 6.698 ha, dok oranice kao proizvodno najkvalitetniji dio učestvuju samo sa 9% ili 3.448 ha. Posve je jasno da se zemljište s ekonomskog stanovišta, može poistovjetiti sa prirodnim bogatstvima, koja obuhvaćaju adekvatne prirodne uvjete za poljoprivrednu djelatnost. Dominacija pašnjaka (10.903 ha ili 29%) u poljoprivrednim površinama općine Perušić vrlo je uočljiva, no veličina pašnjačkih površina nije jasno određena jer je često teško razlikovati pašnjake od šumskog zemljišta. Također i prekomjernim proređivanjem šuma one postupno prelaze u druge kategorije, dok se pak livade radi nedostatka obrade pretvaraju u pašnjake. Determiniranost kategorija obradivog zemljišta uvjetovana je i čitavim nizom geografsko - fizičkih elemenata. Sprečavanje uzmicanja ili stagnacije kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta pred ostalim nižim kategorijama zahtijeva visoka ulaganja, pa se u nedostatku sredstava i nepovoljnih uvjeta u okviru radne snage javljaju promjene u strukturi gdje se smanjuje površina oranica, a povećavaju prostori livada. Također i nepovoljan pedološki pokrivač utječe na ukupni bonitet zemljišta, gdje treba provesti i dodatne radove na odvodnjavanju odnosno navodnjavanju pojedinih područja. Bonitetno pedološki pokazatelji kvalitete tla za poljoprivrednu proizvodnju ukazuju na velike površine zemljišta koje se radi svoje kiselosti (Vrištinska zemljišta, kisela smeđa tla u kombinaciji s lesiviranim i pseudoglejnim zemljištima) te ekstremno vlažnih uvjeta podvelebitske zone predstavljaju značajno ograničenje (uz klimatske uvjete) za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ograničene samo na jedan uski izbor kultura. Šumsko zemljište zauzima 19.469 ha ili 51% područja Općine. Na tom području nalaze se prirodne (samonikle) i zasađene šume (plantaže). Površine pod prirodnim šumama su daleko veće, te plantaže učestvuju sa minimalnim površinama. Unutar cjelokupnog područja šumskog zemljišta, površine pod šumama čine otprilike 80%, dok na neobraslo produktivno i neplodno otpada odprilike 20% zemljišta. Postojeći statistički podaci ukazuju na određen raskorak i nesklad u evidentiranim površinama šumskog zemljišta i poljoprivrednog zemljišta do čega dolazi najvjerojatnije napuštanjem poljoprivrednog zemljišta i njegovim pretvaranjem u šumsko. Također je moguće da su sječom šumskih površina nastali visinski pašnjaci za koju veličinu nisu reducirane površine ukupnog šumskog zemljišta.

1.2.2. PROSTORNO-FUNKCIONALNE CJELINE

Zatečene prirodne i prometne pogodnosti ili ograničenja rezultiraju određenim zoniranjem prostora te formiranjem zasebnih prostorno-funkcionalnih cjelina.

Obzirom na vrlo velika ograničenja priozašla iz specifičnosti prirodne osnove (brdsko-planinsko okružje, kraška polja, vodotoci), te lokacije glavnih prometnih veza i središnjih naselja, formiraju se tri osnovne prostorno-funkcionalne cjeline sa različitim obilježjima u korištenju prostora.

Osnovni čimbenici koji su utjecali na stvaranje takovih cjelina i način izgradnje naselja u njihovim okvirima bili su topografija terena, prometne veze, te raspoloživi resursi kao podloga za gospodarsku aktivnost stanovništva, uključivo položaj urbanih žarišta (lokalnih centara i općinskog središta) kao mjesta sa određenom koncentracijom radno-poslovnih i urbanih sadržaja i funkcija.


28


Tako se unutar područja općine Perušić mogu utvrditi tri osnovne prostorno-funkcionalne cjeline koje obuhvaćaju slijedeća područja:

- Zapadni dio Općine površine 23.192 ha (60,6% prostora Općine), kao gorsko-planinsko područje unutar kojeg se uvlače kraška polja, sa izgradnjom koncentriranom u naseljima Donji Kosinj (uključivo Rudinka i Vukelići), Gornji Kosinj, Krš, Mlakva, Lipovo polje, Bakovac Kosinjski smještenih uz rubove kraških polja - Lipovo, Bakovačko i Kosinjsko kao glavnih resursa za osnovnu gospodarsku djelatnost na ovom području (poljoprivreda i stočarstvo),

- Istočni prigorski dio općine veličine 6.374 ha (16,6% površine Općine) sa velikom disperzijom manjih zaselaka u okviru samo jednog naselja - Kosa Janjačka, a sve kao rezultat ograničenja i nepogodnosti reljefa i prirodne osnove odnosno vrlo ograničenih mogućnosti gospodarskih aktivnosti.

- Središnje područje veličine 8.728 ha (22,8% površine Općine), smješteno uz glavni prometni pravac - državnu cestu D-50 i odvojke županijskih odnosno lokalnih cesta, koristeći kvalitete Perušićkog polja za osnovne gospodarske potrebe (poljoprivredu i stočarstvo), ali i druge pogodnosti razvijene urbane strukture središnjeg naselja Općine, kako u pogledu aktivnosti unutar radno-poslovnih sadržaja, te mogućnosti korištenja većeg broja centralnih funkcija lociranih na tom dijelu Općine.

Osnovni kvantifikacijski pokazatelji za navedene tri prostorno-funkcionalne cjeline dati su u narednoj tablici:

Tablica 3.

PodručjeStanovništvo

2001.%

Površina naselja

ha%

Izgrađeno

građevinsko

područje (GP)

ha

%

Gustoća

naseljenosti

unutar GP

st./ha

Zapadno 1365 38,83 23.192 60,56 270,62 35,54 5,04

Središnje 2014 57,30 8.728 22,79 433,36 56,93 4,65

Istočno 136 3,87 6.374 16,65 57,3 7,53 2,37

Ukupno Općina 3515 100 38.294 100 761,28 100 4,62


29


1.2.3. GOSPODARSKO-RAZVOJNE KARAKTERISTIKE

Gospodarska aktivnost unutar područja jedinice lokalne samouprave koncentrirana je gotovo u potpunosti na području naselja Perušić. Takova koncentracija gospodarskih (industrijskih, radnih i radno-proizvodnih djelatnosti) aktivnosti također je jedan od faktora koji naglašavaju značaj Perušića kao radno-gospodarskog središta. Gospodarske aktivnosti u segmentu industrije locirane su uglavnom uz prometnu infrastrukturu. Unutar tog prostora locirani su veći industrijski subjekti kao “Alan” (bivši DIP Perušić), “Drvoplast”, “Kopitar” – Krapina (proizvodnja opekarskih proizvoda), Zadruga “Perušićanka” te trgovine “Visočice” Gospić, te niz poduzeća i trgovačkih društava u segmentu trgovine, ugostiteljstva i turizma, građevinarstva, prometa, obrtništva, servisa i drugih osobnih usluga.

Vrlo značajan dio gospodarske aktivnosti vezan je uz tercijarne aktivnosti koje obuhvaćaju određene usluge privrednog i vanprivrednog tipa vezano uz centralnu funkciju pojedinog naselja. Taj će dio aktivnosti biti u budućnosti najnaglašeniji, budući da taj segment djelatnosti upravo proizlazi iz značaja naselja Perušić kao općinskog središta.

Analizom statističkih pokazatelja vezanih uz raspodjelu stanovništva prema područjima djelatnosti (pokazatelji 1991. godine) može se konstatirati da od ukupnog broja stanovništva (5.648 stanovnika) 21% ili 1.208 otpada na aktivno stanovništvo, čemu treba dodati aktivno poljodjelstvo sa 528 stanovnika ili 9,3% ukupnog stanovništva. Unutar aktivnog stanovništva najzastupljenije su djelatnosti u segmentu primarnih sektora, industrije i rudarstva (poglavito industrije), poljoprivrede i šumarstva, sa ukupnim učešćem od 51% ili 586 zaposlenih.

Sektor sekundarnih djelatnosti učestvuje relativno malo sa samo 204 zaposlena (uz naglašeno učešće dijela industrije i građevinarstva) dok tercijalni sektor obuhvaća 358 zaposlenih sa najvećim učešćem u djelatnostima tijela lokalne samouprave te prometa i veza.

U pogledu poljoprivredne aktivnosti stanovništva najveći broj poljoprivrednog stanovništva nalazi se na zapadnom dijelu općine (214 stanovnika ili 40%) dok je centralno područje slabije zastupljeno sa 193 poljoprivednika (37%) te najmanji broj na istočnom dijelu u okviru naselja Kosa Janjačka (121 poljoprivrednik ili 23%).

Generalna slika strukture zaposlenih može se definirati sa učešćem primarnih aktivnosti od oko 51%, sekundarnih sa 18% i tercijarnih sa oko 31%. U okviru budućeg razvojnog perioda sigurno će doći do značajnih kvalitetnih promjena u strukturi zaposlenosti vezano uz područja djelatnosti, te će sve naglašeniji utjecaj imati “malo” obiteljsko gospodarstvo (proizvodno i uslužno) uključivo i dio obilježja urbanog i općinskog središta sa većim gravitacijskim prostorom.

U daljnjem prilogu – tablici ilustriraju se pokazatelji vezano uz današnje (1991.god.) učešće stanovništva u pojedinim područjima djelatnosti.


30


Tablica 4. Stanovništvo prema područjima djelatnosti

OPĆINA PERUŠIĆUkup-

noP O D R U Č J E D J E L A T N O S T I

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1 BUKOVAC PERUŠIĆKI

26 9 6 - - - 2 - - 5 - - - - 3

2 DONJI KOSINJ 231 28 53 59 - 37 12 4 6 3 - 1 4 1 13

3 RUDINKA - - - - - - - - - - - - - - -

4 VUKELIĆI - - - - - - - - - - - - - - -

5 GORNJI KOSINJ 61 10 11 - - 21 4 4 1 1 1 - 3 - 2

6 KALUĐEROVAC 15 2 12 - - - - 1 - - - - - - -

7 KLENOVAC 21 4 12 2 - 1 1 - - - - - - - 1

8 KONJSKO BRDO 40 4 20 - - 4 1 - 2 - 1 - - 1 7

9 KOSA JANJAČKA 130 3 101 - - 3 8 2 1 1 1 - 2 - 8

10 KOSINJSKI BAKOVAC

67 7 11 21 - 6 2 - 4 2 - - 2 - 3

11 KVARTE 61 13 6 2 - 4 5 3 4 2 2 - 5 4 3

12 KRŠ 24 6 3 1 - 1 5 1 1 1 - - 3 - -

13 LIPOVO POLJE 106 2 49 27 - 7 4 2 - 1 - - 4 2 4

14 MALO POLJE 38 7 26 1 - - 1 - 1 1 1 - - - -

15 MEZINOVAC 19 3 14 - - 1 1 - - - - - - - -

16 MLAKVA 21 5 3 - - 3 - - - 1 - - - 1 -

17 PERUŠIĆ 280 46 45 10 - 13 16 26 13 20 2 3 21 21 31

18 PRVAN SELO 35 9 2 1 - 1 2 2 5 3 1 1 2 1 5

19 STUDENCI 27 4 2 3 - - 13 2 - - - - 1 - 1

20 SVETI MARKO 6 2 1 - - - 1 - 1 - - - - - 1

UKUPNO 1208 164 377 127 - 102 78 47 39 41 9 5 47 31 82

01-Industrija i rudarstvo 08-Ugostiteljstvo i turizam 13-Zdravstvena zaštita i socijalna02-Poljoprivreda i ribarstvo 09-Obrtništvo i osobne usluge skrb03-Šumarstvo 10-Stambeno-komunalne 14-Tijela državne vlasti, tijela 04-Vodoprivreda djelatnosti i uređenje lokalne samouprave, fondovi,05-Građevinarstvo naselja udruženja i organizacije06-Promet i veze 11-Financijske,tehničke i07-Trgovina poslovne usluge

12-Obrazovanje,znanost, kultura i informacije


31


Tablica 5. Poljoprivredno stanovništvo

OPĆINA PERUŠIĆ

POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO

Ukupno poljoprivredno stanovništvo

Aktivno poljoprivredno stanovništvo

Uzdržavano poljoprivredno

stanovništvo

1 2 3

1 BUKOVAC PERUŠIĆKI 35 17 18

2 DONJI KOSINJ 57 33 24

3 RUDINKA - - -

4 VUKELIĆI - - -

5 GORNJI KOSINJ 17 11 6

6 KALUĐEROVAC 15 13 2

7 KLENOVAC 17 11 6

8 KONJSKO BRDO 29 18 11

9 KOSA JANJAČKA 121 101 20

10 KOSINJSKI BAKOVAC 35 17 18

11 KVARTE 7 3 4

12 KRŠ 5 2 3

13 LIPOVO POLJE 82 47 35

14 MALO POLJE 34 27 7

15 MEZINOVAC 19 14 5

16 MLAKVA 3 3 -

17 PERUŠIĆ 48 27 21

18 PRVAN SELO 4 4 -

19 STUDENCI - - -

20 SVETI MARKO - - -

UKUPNO 528 348 180


32


1.2.4. DEMOGRAFSKI POKAZATELJI

Analizirani pokazatelji o stanovništvu po naseljima i ukupno za čitavo područje Općine ukazuju na stalni trend smanjenja stanovništva, osim na području naselja Perušić, koje u dužem periodu ima pozitivni trend rasta broja stanovnika. Generalni pregled ukazuje na činjenicu da je stanovništvo Općine u odnosu na 1900. god. (max. broj stanovnika = 15.507) smanjeno na trećinu (1991. = 5.648 stanovnika ili 36% 1900. god.), odnosno da je prema pokazateljima iz 1948. god. (općina 1948. = 11.674 stanovnika) stanovništvo gotovo prepolovljeno. Najveći gubitak stanovništva evidentiran je u ranije većim naseljima na rubnim područjima koja su 1900. godine imala preko 1.300 stanovnika (Donji Kosinj 1900. god. = 2.426 stanovnika, Kosa Janjačka 1900. god = 1.934 stanovnika).


33


TABLICA 6. OPĆINA PERUŠIĆ: PREGLED KRETANJA BROJA STANOVNIKA PO NASELJIMA

R.BR. NASELJE 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

1. Bukovac Perušićki 478 540 490 400 425 453 473 450 351 364 329 278 190 221 110

2.Donji Kosinj 2108 3121 3025 2491 2515 2426 2342 2373 2175 1972 1695 1573 1220 1025

688RudinkaVukelići

3. Gornji Kosinj 806 2081 2176 1397 1409 1407 1162 1211 1976 969 848 775 562 344 1984. Kaluđerovac 399 460 478 565 653 683 514 528 460 375 276 149 84 52 275. Klenovac 264 300 280 280 307 358 371 287 84 187 177 151 116 97 566. Konjsko Brdo 1199 1410 1242 850 800 902 636 598 516 505 424 379 261 287 1477. Kosa Janjačka 152 1634 1934 1621 1450 1804 1305 1161 903 669 363 361 1368. Kosinjski Bakovac 659 1015 1163 1308 1058 996 1064 935 813 697 472 372 1799. Kvarte 919 979 778 734 840 809 707 721 706 643 680 562 349 366 27710. Krš 562 734 751 673 733 661 268 276 240 195 142 90 5211. Lipovo Polje 1185 1207 1041 1138 1292 1342 1260 1164 973 903 788 584 461 321 18512. Malo Polje 250 270 320 337 396 365 336 309 353 317 265 248 168 136 9113. Mezinovac 294 255 162 158 193 198 214 295 176 169 161 115 88 64 4014. Mlakva 759 516 492 786 762 821 791 685 272 275 300 223 169 114 6315. Perušić 995 1060 904 839 919 966 1150 1216 1003 1159 1290 1343 1218 1316 96616. Prvan Selo 432 448 423 396 411 411 470 358 299 263 291 271 226 202 15517. Studenci 431 443 439 432 500 436 454 444 242 252 252 233 172 144 84

18. Sveti Marko (Markovo Polje) 195 221 213 177 237 230 238 272 351 233 220 164 118 136 61

UKUPNO 12087 13311 12463 14363 15507 15409 14359 14372 11674 10958 9952 8609 6379 5648 3515


34


Značajna karakteristika unutar zatečene mreže naselja jeste njihova veličina. Tako je za područje općine Perušić karakterističan veliki broj malih naselja koja su disperzno ili međusobno povezana locirana unutar općinskog područja. Analiza veličine naselja ukazuje da naselja veličine do 500 stanovnika čine 90% ukupnog broja naselja (veličine do 250 stanovnika 55% broja naselja), a veličina preko 500 stanovnika učestvuje sa samo 10%. Slijedeća tabela daje pregled veličine naselja i raspodjele učešća stanovništva po naseljima određene veličine.

Tablica 7. VELIČINA NASELJA I RASPODJELA STANOVNIŠTVA (1991. godina)

VELIČINA NASELJA BROJ NASELJA % STANOVNIKA %

0 – 100 stanovnika 4 20 303 5,4

100 – 250 stanovnika(x) 7 35 1.153 20,4

250 – 500 stanovnika(x) 7 35 2.321 41,1

500 – 1.000 stanovnika(xx) 1 5 555 9,8

1.000 - 1.500 stanovnika 1 5 1.316 23,3

veća od 1.500 stanovnika 0 0 0 0

UKUPNO: 20 100% 5.648 100%

(x) Obuhvaćena su naselja Vukelići i Rudinka prema procjeni – podacima općine Perušić(xx) Uključuje naselje Donji Kosinj, bez naselja Vukelići i Rudinka

Na osnovu demografske valorizacije svakog pojedinog naselja koja je izvršena na temelju primjene posebnog metodskog pristupa u demografskom istraživanju, dobila se slika demografskih prilika naselja:

Izabrani demografski pokazatelji su:

- veličina općine prema broju stalnih stanovnika,- relativna gustoća naseljenosti (stalnih stanovnika na km2),- kretanje broja stanovnika između dva posljednja popisa (indeks),- prirodno kretanje stanovništva između dva posljednja popisa (stopa kretanja),- dobna struktura stanovništva (koeficijent starenja),- stanovništvo prema izvorima prihoda (udio poljodjelskog stanovništva),- gospodarska obilježja stanovništva (udio radnika).

Unutar svakog od navedenih pokazatelja određeni su kriteriji, koji se raščlanjuju u 5 stupnjeva, a oni se vrednuju od 1 – 5 bodova. Zbroj bodova čini skupni pokazatelj od 6 kategorija koji odražavaju različite demografske prilike. Ovi pokazatelji izražavaju dinamička i vitalna obilježja kao i procese. Naselja I. i II. kategorije demografske valorizacije u Općini nema. U III. kategoriju demografske valorizacije sa zadovoljavajućim demografskim prilikama uvrštava se naselje Perušić. Naselja Bukovac Perušićki, Kvarte, Markovo Polje i Prvan Selo pripadaju IV. kategoriji demografski nezadovoljavajućih i nepovoljnih prilika.


35


Ostala se naselja uvrštavaju u V. i VI. kategoriju sa prevladavajućim negativnim pojavama i procesima. Razlike među njima ukazuju na intenzitet negativnih utjecaja i procesa.

Pored promjena u kretanju stanovništva, značajne su promjene i u strukturama. U općini u cjelini prevladava staro stanovništvo s nepovoljnim koeficijentom starenja od 1,38 (granična vrijednost je 0.400). Unutar ukupne dobne strukture starosne grupe preko 60 godina učestvuju sa 28%, što je daleko iznad kritične granice udjela starog stanovnštva od 12%. Povoljniji koeficijent ima samo naselje Perušić (0.761), dok su sva ostala naselja ušla u duboku starost. Cjelokupno stanovništvo Općine uvrštava se u demografsku starost (IV. grupa po demografu Edwardu Rossetu). Tome je pridonijela emigracija mlađeg stanovništva u najboljoj fertilnoj dobi. Posljedice starenja stanovništva, ogledaju se i na dobnoj strukturi, koja je izrazito nepovoljna i nepravilna, kako u cjelini, tako i po pojedinim naseljima. U odnosu na prethodni popis (1981. godine), došlo je do smanjivanja u dobnoj skupini 0-19 godina, kao u radno-sposobnoj grupi, uz povećanje udjela starih iznad 60 godina života. Baza dobne piramide je uska i krnja. U cjelini, Općinu karakterizira regresivni (kontraktivni) tip dobne strukture s niskim udjelom djece. To indicira nizak, opadajući prirodni prirast i ukazuje na proces depopulacije uvjetovane prirodnim kretanjem. Stope nataliteta niže su od stopa mortaliteta, pa oblik “piramide” prelazi u oblik “urne.”.

Opisane trendove i procese u okviru demografske strukture Općine ilustriraju priložene tabele.


36


Tablica 8. Stanovništvo

OPĆINA PERUŠIĆ

BROJ STANOVNIKA DOBNA STRUKTURA

1991 1981 Index Starost u godinama

Ukupno U zemlji Ukupno 91/81 0-19 20-59 60 i više

1 2 3 4 5 6 7

1. BUKOVAC PERUŠIĆKI

221 154 190 116,3 37 105 77

2. DONJI KOSINJ 1025 883 1220 84,0 218 519 255

3. RUDINKA - - - - - - -

4. VUKELIĆI - - - - - - -

5. GORNJI KOSINJ 344 300 562 61,2 44 171 119

6. KALUĐEROVAC 52 46 84 61,9 3 19 30

7. KLENOVAC 97 80 116 83,6 15 42 40

8. KONJSKO BRDO 287 190 261 110,0 63 137 82

9. KOSA JANJAČKA 361 221 363 99,4 54 181 114

10. KOSINJSKI BAKOVAC

372 296 472 78,8 81 189 94

11. KVARTE 366 293 349 104,9 67 187 100

12. KRŠ 90 90 142 63,4 9 39 42

13. LIPOVO POLJE 321 307 461 69,6 61 167 87

14. MALO POLJE 136 111 168 81,0 25 72 37

15. MEZINOVAC 64 51 88 72,7 8 28 28

16. MLAKVA 114 113 169 67,5 11 54 49

17. PERUŠIĆ 1316 1137 1218 108,0 352 657 268

18. PRVAN SELO 202 175 226 89,4 31 100 65

19. STUDENCI 144 137 172 83,7 27 69 48

20. SVETI MARKO 136 83 118 115,3 36 59 37

UKUPNO 5.648 4.667 6.379 88,5 1.142 2.745 1.572


37


Tablica 9. Domaćinstva

OPĆINA PERUŠIĆ

BROJ DOMAĆINSTAVA

PROSJEČNA VELIČINA

PREMA GOSPODARSTVU

1991. 1981. 1991. 1981. Sa zemljom Bez zemlje

1 2 3 4 5 6

1. BUKOVAC PERUŠIĆKI 77 70 2,9 2,7 59 18

2. DONJI KOSINJ 325 332 3,2 3,7 284 41

3. RUDINKA - - - - - -

4. VUKELIĆI - - - - - -

5. GORNJI KOSINJ 149 175 2,3 3,2 124 25

6. KALUĐEROVAC 29 38 1,8 2,2 25 4

7. KLENOVAC 37 40 2,6 2,9 32 5

8. KONJSKO BRDO 92 78 3,1 3,3 61 31

9. KOSA JANJAČKA 127 118 2,8 3,1 72 55

10. KOSINJSKI BAKOVAC 118 129 3,2 3,7 101 17

11. KVARTE 116 114 3,2 3,1 91 25

12. KRŠ 42 61 2,1 2,3 38 4

13. LIPOVO POLJE 120 143 2,7 3,2 100 20

14. MALO POLJE 53 53 2,6 2,9 41 12

15. MEZINOVAC 26 30 2,5 2,9 22 4

16. MLAKVA 50 59 2,3 3,2 43 7

17. PERUŠIĆ 422 378 3,1 3,4 191 234

18. PRVAN SELO 67 67 3,0 3,2 54 13

19. STUDENCI 49 59 2,9 2,9 43 6

20. SVETI MARKO 44 40 3,1 2,9 28 16

UKUPNO 1.943 1.984 2,9 3,2 1.409 537


38


Tablica 10. Stanovništvo

OPĆINA PERUŠIĆŠKOLSKA SPREMA AKTIVNOST

Bez škole,osnovna

Srednjaškola

Viša ivisoka Aktivno Uzdržavano Osobni

prihod

1 2 3 4 5 6

1. BUKOVAC PERUŠIĆKI 130 51 7 129 51 7

2. DONJI KOSINJ 749 105 12 739 100 16

3. RUDINKA - - - - - -

4. VUKELIĆI - - - - - -

5. GORNJI KOSINJ 273 34 5 274 32 5

6. KALUĐEROVAC 44 5 1 44 5 1

7. KLENOVAC 73 11 3 72 12 3

8. KONJSKO BRDO 164 65 9 162 67 9

9. KOSA JANJAČKA 223 70 18 219 68 19

10. KOSINJSKI BAKOVAC 264 50 5 264 50 5

11. KVARTE 205 81 14 202 81 16

12. KRŠ 63 16 2 63 16 2

13. LIPOVO POLJE 225 46 9 226 43 9

14. MALO POLJE 97 27 - 93 28 1

15. MEZINOVAC 42 15 - 42 15 -

16. MLAKVA 83 20 2 83 20 2

17. PERUŠIĆ 576 396 58 587 398 59

18. PRVAN SELO 114 51 11 112 50 12

19. STUDENCI 90 34 1 89 34 1

20. SVETI MARKO 87 22 3 89 22 3

UKUPNO 3.502 1.099 160 3.489 1.092 170


39


1.2.5. URBANI SUSTAV I NASELJA

Naprijed opisana prirodno-geografska obilježja i karakteristike prostora imale su svog odraza i na formiranje izgrađenih dijelova prostora pojedinih naselja unutar jedinice lokalne samouprave – općine Perušić. Prirodne i prostorno-geogafske karakteristike definirale su razmatrano područje sa tri osnovna pojasa koji se sastoje od istočnog prigorskog i brežuljkastog, središnjeg ravničarskog prostora, završetka Ličkog polja – Zavale i zapadnog, rubnog gorsko-planinskog pojasa sa padinama i dijelovima Velebita (uključivo proplanke i visinske pašnjake) te dolinska kraška polja uz rijeku Liku i potok Banovac (polja uz Gornji i Donji Kosinj te Kosinjski Bakovac).

Navedene karakteristike prostora imale su svoj utjecaj na prostornu i funkcionalnu organizaciju područja jedinice lokalne samouprave. Tako gorsko-planinsko područje s većim i manjim poljima na tom zapadnom dijelu područja Općine (Bakovačko, Kosinjsko, Lipovo, Malo i dr.) predstavlja prostor prvenstveno poljoprivredne namjene, unutar kojeg je lociran veći broj naselja sa najvećim naseljem - lokalnim središtem zapadnog dijela Općine – Donjim Kosinjem. Središnje područje – središnji razvojni i prometni koridor obuhvaća većinu zatečene izgradnje, kako urbanih dijelova naselja (središte Općine – naselje Perušić), tako i gospodarskih funkcija, prometne infrastrukture i drugih važnih, prvenstveno državnih – županijskih (magistralnih) infrastrukturnih koridora. To je područje znatnije izgrađeno te je nužno ostvariti nove prostore za daljnju izgradnju. Istočni brežuljkasti prigorski pojas predstavlja danas prirodno i krajobrazno atraktivno područje korišteno prvenstveno u formi male poljoprivrede i sa relativno disperznom izgradnjom malih naselja i zaselaka na čitavom području. Taj prostor po svojim ukupnim kvalitetama interesantan je kao buduće područje proširenja naselja Perušić iz središnjeg prostora u pravcu istoka.

Unutar ukupnog područja jedinice lokalne samouprave – općine Perušić površine 38.294 ha smješteni su prostori 20 naselja i to: Bakovac Perušićki, Donji Kosinj, Rudinka, Vukelići, Gornji Kosinj, Kaluđerovac, Klenovac, Konjsko Brdo, Kosa Janjačka, Kosinjski Bakovac, Kvarte, Krš, Lipovo Polje, Malo Polje, Mezinovac, Mlakva, Perušić, Prvan Selo, Studenci, Sveti Marko. Prostorna lokacija nekih naselja realizirana je unutar kontinuiranog urbanog područja koje je rezultiralo povezivanjem urbanog područja pojedinih naselja Kvarte – Perušić – Prvan Selo, Gornji Kosinj – Kosinjski Bakovac, Donji Kosinj – Lipovo Polje tvoreći manje konurbacije. Samo je istočno područje sa naseljem Kosa Janjačka izrazito disperzno izgrađen dio Općine. Navedeno povezivanje pojedinih naselja i njihovih dijelova rezultat je lokacije uz značajne prometne komunikacije ili položaja uz poljoprivredne resurse – polja.

Osim područja naselja Perušić koje je dijelom razvijeno kao prostorno organizirana urbana struktura (ulična mreža, centralna zona, način izgradnje i opremljenosti urbanog prostora) preostala naselja izgrađena su kao linearna naselja koja prate pružanje prometne mreže ili disperzno – točkasto smještena u prostoru.

Glavno središnje naselje i općinski centar Perušić locirano je u okviru prometno-razvojnog koridora, te je neposredno povezano sa okolnim naseljima Kvarte i Prvan Selo na potezu uz državnu cestu D-50. Drugi pravci urbanog rasta kreću prema istoku (preko željezničke pruge) u pravcu naselja Konjsko Brdo i Bukovac Perušićki. Zapadni prostori proširenja usmjeravaju se prema naseljima Sveti Marko, Malo Polje, Mezinovac, Klenovac i Studenci uz županijske i lokalne ceste. Predmetno područje 1991. god. okuplja 2.969 (1987 = 2001. god.) stanovnika


40


(Perušić 1.316 ili 44% - 49% = 2001. god. stanovništva središnjeg pojasa, odnosno 23% stanovništva Općine 1991. god. odnosno 27% = 2001. god.) što čini oko 53% (57% = 2001. god.) ukupnog stanovništva Općine.

Naselja u zapadnom dijelu Općine (velebitski i kosinjski kraj) prostorno su smještena uz velika kraška polja kao egzistencijalne resurse (poljoprivredna i stočarska proizvodnja). Obzirom na svoje pružanje uz rubove polja, prostorno su realizirana linijski sa velikom dužinom pružanja u formi manjih odvojenih konurbacija. Najveće naselje i glavni centar tog udaljenijeg dijela zapadnog područja čini lokalni centar Donji Kosinj (1.025 stanovnika). Zbog prostorne odvojenosti i ostala naselja sadržavaju određene središnje funkcije, pri čemu se ističe područje Gornjeg Kosinja. Ova rubna područja Općine nastanjuje oko 2.314 stanovnika ili 41% ukupnog stanovništva Općine. Prijelazno područje između središnjeg pojasa i rubnih zapadnih dijelova čini prigorski – brežuljkasti pojas sa naseljima Kaluđerovac, Mlakva i Krš sa niskom naseljenosti te samo 256 stanovnika.

Rubni istočni dio brežuljkasto-prigorskog područja Općine danas je rijetko naseljen stanovništvom samo jednog naselja (Kosa Janjačka). Izgradnja je vrlo disperzna sa velikim brojem zaselaka – dijelom glavnog naselja, a unutar izgrađenih dijelova borave 372 stanovnika (136 stanovnika = 2001. god.). Iako je ovo područje danas rijetko naseljeno, ono će u budućnosti sa izgradnjom nove ličko-jadranske autoceste imati znatno bolje perspektive razvitka.

Sustav središnjih naselja sastoji se od naselja koja svojom veličinom i brojem urbanih funkcija – sadržaja javne namjene predstavljaju mjesto zadovoljavanja određenog opsega i broja dnevnih i posebnih – povremenih potreba lokalnog stanovništva unutar njegovog gravitacijskog područja. Tako naselje Perušić, kao sjedište Općine, obavlja funkciju općinskog središta, a obzirom na svoju veličinu i gravitacijski prostor spada u centralno naselje kategorije važnijeg lokalnog središta sa utjecajem na područje veličine do 5.000 stanovnika. Potrebe rubnih područja pokrivaju manja lokalna središta (sa zadovoljavanjem pretežito dnevnih potreba stanovništva na gravitacijskom području veličine do 1.000 stanovnika), pri čemu Donji Kosinj kao najveće naselje kosinjskog područja obavlja funkciju manjeg lokalnog središta za zapadni dio Općine, dok naselje Kvarte pokriva potrebe naselja u sjevernim i istočnim dijelovima Općine. Neka naselja, bez obzira na svoju veličinu, a radi određenog broja postojećih sadržaja javne namjene obavljaju funkciju pomoćnog manjeg lokalnog središta (Rudinka, Kosinjski Bakovac, Gornji Kosinj) iako se kao posljedica smanjenja broja stanovnika u tim rubnim područjima Općine pomalo “gase” i određene urbane funkcije.


41


1.2.6. ZATEČENA NAMJENA POVRŠINA

Naprijed iznesene prostorno-geografske, prirodno-reljefne i prometne karakteristike područja Općine imale su direktnog utjecaja na korištenje prostora. Tako u okviru ukupne namjene dominiraju šumske, poljoprivredne i vodene površine, dok je učešće urbaniziranih – izgrađenih površina (naselja, prometna i druga infrastruktura) gotovo zanemarivo. Zatečena namjena površina na taj način potvrđuje ranije konstatacije da općina Perušić predstavlja relativno slabo izgrađeno područje sa izrazito prisutnim i gotovo nedirnutim prirodnim obilježjima i kvalitetnim okolišem. Takova namjena odnosno struktura površina unutar područja Općine ujedno ukazuje na dominantne gospodarske aktivnosti koje su se u dosadašnjem razvojnom periodu oslanjale samo na izvorne (lokalne) resurse. Detaljna ukupna analiza postojeće namjene površina i njezine strukture prikazana je u narednim tablicama.

Tablica 11.

NAMJENA POVRŠINA

POSTOJEĆE STANJE 1998. GODINE

NAMJENA HA %

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 761,28 1,98

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE(oranice, voćnjaci) 4.602 12,02

VODE (VODOTOCI I DIO AKUMULACIJSKOG JEZERA KRUŠČICA) 54,50 0,14

ŠUME - (GOSPODARSKE, ZAŠTITNE) 19.469,00 50,84

KORIDOR ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE 82,50 0,22

KORIDORI CESTOVNE INFRASTRUKTURE (DRŽAVNA, ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE) 131,50 0,35

OSTALE POVRŠINE(pašnjaci i ostalo) 13.193,22 34,45

UKUPNO: 38.294 100%


42


Tablica 12.

STRUKTURA NAMJENE I KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA PO NASELJIMA 2000. GODINE

KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA

HA

UKUP-NO

K.O. DONJI

KOSINJ

K.O. GORNJI KOSINJ

K.O. KALU-ĐERO-

VAC

K.O. KO-

NJSKO BRDO

K.O. KVARTE

K.O. LIPOVO POLJE

K.O. MLAKVA

K.O. PERU-

ŠIĆ

K.O STUDE-

NCI

ORANICA 4292 554 476 243 849 665 287 113 758 347

VOĆNJAK 155 47 15 13 14 16 13 7 22 8

LIVADA 2406 1035 158 41 259 84 399 65 146 219

PAŠNJAK 10903 2637 1359 388 3359 592 577 279 673 1039

ŠUMA 19469 4679 3895 885 889 101 5225 925 650 2217

NEPLODNO 1069 146 167 165 64 55 154 116 119 83

UKUPNO 38294* 9098 6070 1735 5434 1516 6655 1505 2368 3913

Napomena:Površine su iskazane u hektarima

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

* Podaci - Državna geodetska uprava Područni ured za katastar - Gospić - 38.293 ha 9952 m2


43


1.3. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

Područje općine Perušić predstavlja teritorijalnu jedinicu površine prosječne veličine na području Ličko-senjske županije unutar koje se razlikuju tri specifična fizionomska područja i krajolika karakteristična za sjeverni rub zapadnog dijela Ličko-senjske županije, i to: planinsko-brdsko područje na zapadnom i sjevernom rubu prostora Općine sa velikim terenskim i reljefnim ograničenjima, definiran većim dijelom kao šumsko područje sa većim brojem manjih naselja smještenih prvenstveno uz rubove kraških polja unutar gorsko-planinskog prostora. Prostorima polja prolaze i vodotoci - rijeka Lika i potok Bakovac kao glavni vodeni resursi, ali koji osim neophodne količine voda za naselja i poljoprivredu predstavljaju i potencijalnu opasnost za plavljenje okolnog područja.

Takove karakteristike pretežito šumovitog i prigorsko-brdskog prostora uglavnom obilježavaju i područje uz istočni i sjeverni rub Općine, iako to područje ima povoljnije terenske karakteristike (prigorski prostor) ali sa značajno manje kvalitetnih poljoprivrednih poršina disperzno smještenih u prostoru. Uz navedene poljoprivredne prostore (vrlo ograničene veličine i kvalitete) locirana su i disperzno smještena mala naselja - zaseoci vezani uz lokalni centar .- naselje Kosa Janjačka.

Ova krajobrazno i ekološki značajna područja predstavljaju podlogu za potencijalno unaprijeđenje postojećeg šumarstva i stočarstva, te čine dio prirodne osnove za razvoj određenih sektora gospodarstva (prvenstveno obiteljskih gospodarstava).

Preostali dio prostora općine Perušić koji obuhvaća južno i dio središnjeg područja, predstavlja većim dijelom ravničarski i brežuljkasti prostor - Perušićko polje pogodan za poljodjelstvo, stočarstvo, voćarstvo, te je uz izuzetak Perušića kao općinskog središta, izgrađen uglavnom manjim naseljima. Glavni potezi razvoja pružaju se uz državnu cestu D-50 uključivo županijske i lokalne ceste, te nastavno na prostor općinskog središta - naselja Perušić sa njegove istočne i zapadne strane. Od zatečenih naselja smo Perušić, Kvarte, Konjsko Brdo, Bukovac Perušićki, Malo Polje i Sveti Marko imaju bolje uvjete za daljnji razvitak, vezano uz veće raspoloživo i pogodnije ravničarsko zemljište te postojeću prometnu i gospodarsku infrastrukturu. Unutar tog pretežito ravničarskog i blago brežuljkastog područja sa povoljnim uvjetima za daljnji razvoj naselja i proizvodno-zanatskih gospodarskih područja (prvenstveno općinsko središte Perušić), prisutna je i ograničena poljoprivredno-stočarska aktivnost stanovništva.

Zatečeni prirodni uvjeti, blizina okolnih razvojnih središta (Gospić, Otočac, Senj, Karlovac,Rijeka) kao i postojeća izgrađenost prostora (u pogledu naselja i infrastrukture), te tradicija gospodarskih aktivnosti, (pilana, ciglana) a djelomice i zanatsko-obrtničke proizvodnje, pružaju povoljne mogućnosti za budući gospodarski razvitak. Naime, općina Perušić u okviru svog teritorija raspolaže sa velikim površinama kvalitetnog šumskog zemljišta, vrijednim objektima povijesne baštine te atraktivnim prirodnim prostorom za ostvarenje lovnog-ribolovnog, izletničkog i rekreativnog turizma, značajnim resursima vode za proizvodnju električne energije i vodoopskrbu šireg prostora, kao i povoljnih uvjeta za razvitak specifične ekološke poljprivredno-stočarske proizvodnje u okviru seoskih obiteljskih gospodarstava, te male privrede (servisno-zanatskog i obrtničko-proizvodnog tipa), kao prateće proizvodnje uz postojeću industriju većih okolnih gospodarsko-industrijskih središta.


44


Razvijenost većih proizvodnih struktura gospodarstva nije prisutna na ovom području, te se može konstatirati da glavni oslonac ukupnom gospodarstvu već danas predstavljaju ranije navedene manje gospodarske jedinice u formi male privrede ili obiteljskih gospodarstva bilo u sektoru zanatsko-servisne proizvodnje, trgovine, usluga i ugostiteljstva ili poljoprivredne odnosno stočarske proizvodnje. Naime, područje općine Perušić u pogledu zaposlenosti stanovništva oslanja se i na okolna radno-gospodarska središta.

Isto tako, temeljem značajnih prirodnih vrijednosti gorskog područja moguće je na području Općine razvijati i određene segmente turizma (seoski, ekološki, izletnički, lovni) koristeći pri tom i postojeća lovna područja kao jednu od mogućnosti za daljnji razvoj turizma. Kako su danas samo djelomično iskorištene komparativne prednosti i vrijednosti ovog prostora (položaj, resursi), te blizina Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit i blizina morske obale (sa zonama koncentracije turističkih kapaciteta) treba nastojati optimalno iskoristiti sve one prednosti koje pružaju glavni čimbenici i na kojima treba temeljiti budući razvitak ove Općine (prometne pogodnosti, postojeći veći okolni gospodarski sustavi, razvijenost komunalne infrastrukture). U skladu s glavnim obilježjima prostora, vrednujući njegov položaj, prirodnogeografske uvjete, demografske prilike i dosadašnji razvitak gospodarstva te ocjenjujući mogućnosti budućeg razvitka, daju se planske smjernice za usmjeravanje društvenog, gospodarskog, demografskog i prostornog razvitka u naseljima i izdvojenim područjima izvan naselja u općini Perušić:

- Ne očekuju se veće strukturne promjene u usmjeravanju razvoja gospodarstva. Dakle, i dalje treba očekivati da će osim postojeće industrije , te buduće energetike i prometa uglavnom “malo” lokalno gospodarstvo, uz ekspoloataciju mineralnih sirovina (kamenolomi i gliništa) i proizvodnje hrane, uključivo poljodjelstvo, stočarstvo i voćarstvo, zajedno sa očekivanim razvojem seoskog turizma i lovstvom predstavljati nositelje gospodarskog razvitka općine Perušić. Razvijanjem drugih djelatnosti (proizvodno-prerađivačkih i uslužnih), kao i čitavog niza kvartarnih djelatnosti vezanih uz funkcije jedinice lokalne samouprave, treba podržavati potrebe ostalih djelatnosti, koristiti komparativne prednosti ovog područja (prometna infrastruktura i blizina županijskog središta Grada Gospića), sve i u funkciji podizanja standarda i kvalitete življenja lokalnog stanovništva i drugih posjetitelja općine Perušić.

- U središnjim naseljima općine Perušić treba, ovisno o broju stanovnika u njihovom gravitacijskom području, razvijati prvenstveno one društvene djelatnosti i središnje funkcije, koje su potrebne stanovništvu ovog područja u svakodnevnom životu. Sve ostale središnje funkcije i društvene djelatnosti više razine stanovnici ove Općine koristit će najprije u gradu Gospiću kao najbližem gradskom središtu, ali i na područjima drugih bližih gradskih središta (Karlovac, Rijeka, Senj, Otočac).

- Ako se budu optimalno koristile prostorno-razvojne i resursne značajke, koje obuhvaćaju oko 3.448 ha poljoprivrednog (P2 i P3) zemljišta (9% površine Općine) i površina pod šumama (Š1, Š2) veličine 19.469 ha (51% površine općine), uključivo vodno-energetski potencijal područja (nova vodoopskrbno-energetska akumulacija površine 1472 ha ili oko 40% površine Općine), može se očekivati manji porast stanovništva do 2015. godine, pa se temeljem toga može prognozirati ukupni broj stanovnika u općini Perušić, sa maksimalno 4.500 stanovnika u oko 1.550 domaćinstava, te prosječnom veličinom domaćinstava od 2,9 članova. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila bi 11,75 stanovnika na km2. Unutarnji razmještaj stanovništva kretati će se sukladno atraktivnosti pojedinih njegovih područja i naselja, prema područjima i naseljima s najoptimalnijim uvjetima za rad i stanovanje lokalnog


45


stanovništva. Pri tomu se i nadalje najveća koncentracija očekuje na području naselja Perušić kao općinskog središta sa 1.550 stanovnika (2015. god.), odnosno oko 35% ukupnog budućeg stanovništva općine Perušić.

- Vezano uz koncentraciju stanovništva i gospodarstva treba usmjeravati daljnji razvitak infrastrukturnih sustava (prometa, energije, opskrbe vodom, odvodnje i telekomunikacija), kako bi se što uspješnije ostvarili postavljeni ciljevi i zadovoljile potrebe. Prioritet u razvitku infrastrukturnih sustava imaju mreže vodoopskrbe, odvodnje i energetike uz osiguranje prostora polja od plavljenja čime se mogu postići nužni ekološki standardi i zaštita okoliša (posebice voda), te omogućiti povoljni uvjeti za život i rad stanovništva na ovom dijelu prostora Ličko-senjske županije.


46


1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Ukupno područje, ali i pojedini dijelovi općine Perušić bili su tijekom prethodnog perioda razmatrani u okviru čitavog niza dokumenata prostornog uređenja više i niže razine (PPO Gospić, PUMN Perušić) kao dio teritorije bivše Općine Gospić. Naime, za to je područje donesen 1979. godine Prostorni plan općine Gospić sa odlukom o objavljenoj u službenom glasilu Općine Gospić.

Već sama godina donošenja osnovnog dokumenta 1979. godine ukazuje da je od dana izrade proteklo više od 20 godina, što znači da su određeni gospodarsko-razvojni i demografski planski ciljevi na ukupnom prostoru bivše općine Gospić (uključivo i područje nove općine Perušić) do danas značajno promijenjeni. Iz tog razloga su i ranije projekcije date u pogledu broja stanovnika, uključivo mrežu središnjih naselja i veličinu građevinskih područja te njihovo opremanje urbanom i komunalnom infrastrukturom, postavljene na značajno predimenzioranim prognozama pa ih treba revidirati. Isto tako, radi značajnih razlika u metodologiji izrade i sadržaju planske dokumentacije te drugih čimbenika važnih za izradu takvog planskog dokumenta (društveno-političko i teritorijalno ustrojstvo, gospodarsko-razvojni uvjeti i vlasnički odnosi), primjena tog Plana je danas značajno otežana.

Naime, tom prostorno-planskom dokumentu nedostaju potrebni elementi provedbe i praćenja njegove realizacije, pri čemu razvojno-gospodarski, demografski te prometno-infrastrukturno-komunalni segmenti Plana ne odgovaraju današnjoj situaciji u pogledu teritorijalnog ustrojstva i novih vlasničkih odnosa. Iz tog razloga je moguće koristiti samo dijelove analitičkih razmatranja provedenih u okviru tog Plana. Radi toga se novi prostorno-razvojni ciljevi, trebaju temeljiti na smjernicama Strategije i Programa prostornog razvitka RH te Prostornog plana Ličko-Senjske županije, uključivo današnje i buduće potrebe lokalnog stanovništva u pogledu namjene i kapacitiranja prostora, što se realizira u okvirima posve novog prostorno-planskog dokumenta izrađenog za područje općine Perušić.

Upravo i iz tih razloga došlo je do izrade novog Prostornog plana uređenja za područje općine Perušić, kako bi se u ovim izmjenjenim uvjetima sagledale realne mogućnosti budućeg kvalitetnog razvitka Općine, te dala adekvatna i primjenjiva prostorno-planska rješenja.

Osim navedenog prostorno-planskog dokumenata (PPO Gospić), koji je na određen način rezultirao samo generalnim smjernicama za uređivanje prostora općine Perušić (ranije u okviru općine Gospić) postoji i određen broj prostorno-planskih dokumenata najviše razine koji su također dali opće ciljeve i smjernice vezano uz uređivanje prostora, kao i utvrdili određen značaj područja općine Perušić u okviru ukupnog državnog teritorija. Tako su 1997. godine i 1999. godine usvojeni i doneseni od Zastupničkog doma hrvatskog državnog Sabora “Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske”, “Program prostornog uređenja Republike Hrvatske” i “Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske”. Obzirom na najvišu razinu tih dokumenata, značajnih za prostorno uređenje pojedinog užeg područja u smislu formiranja općih smjernica, ciljeva i standarda za uređivanje prostora pojedinih manjih prostornih jedinica (prvenstveno županija, gradova i općina), želi se i u okviru analize planskih pokazatelja i obveza iz drugih dokumenata prostornog uređenja istaknuti osnovne smjernice “Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske”, a koji se odnose na:


47


- Potrebu povećanja kvalitete življenja i uravnoteženja razvoja svih područja države, kroz uspostavu policentričnog modela prostornog razvitka sa snažnijom afirmacijom srednjih i malih gradova;

- Osiguranje racionalnog korištenja i zaštite nacionalnog dobra, prvenstveno kroz svrhovito korištenje i namjenu prostora, pri čemu se takovim korištenjem prostora treba očuvati fizička i funkcionalna kvaliteta poljoprivrednog i šumskog zemljišta, uključivo zaštitu prirodnih vrijednosti i stvorenih resursa, uz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti;

- Predviđanje smanjenja koncentracije stanovništva u velikim gradovima te poticanje njegovog naseljavanja prema srednjim i malim gradovima, lokalnim središtima i slabije naseljenim područjima, s usmjeravanjem procesa urbanizacije ne samo prema gradskim naseljima, već treba uključiti i ruralna područja, posebno u depopulacijskim prostorima;

- U okvirima planiranja sustava – mreže naselja, što predstavlja jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora, treba omogućiti uravnoteženu strukturu i oblik razvoja naselja i prostorni raspored stanovništva, kod čega je posebno važno razvijanje ili osnivanje lokalnih žarišta razvitka kao uporišta za policentrični razvitak mreže gradskih središta.

- U okviru manjih naselja treba osigurati njihovu revitalizaciju, posebno kod onih za koja postoji jasno određeni javni interes zbog njihove uloge u prostornoj organizaciji određenog područja, pri čemu treba poticati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja i zaustaviti njihova daljnja neopravdana širenja.

Pažljiv i kvalitetan odnos treba uspostaviti i prema krajoliku, pa se u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske definira da u okviru prostornog planiranja treba, izborom odgovarajućih namjena, prvenstveno osigurati zaštitu i primjereno uređenje područja s karakterističnim uzorcima naselja (poluurbane i ruralne cjeline), područja s naglašenim kulturno-krajobraznim značenjem, područja izuzetnih – svojstvenih vizuelnih oblika s velikom raznolikošću prirodnih i kulturnih elemenata, odnosno područja većeg značenja za zaštitu prirode (prirodni vodotoci, šume i dr.), uključivo područja prirodnih biotopa. Kod toga prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti treba ih sanirati odgovarajućim mjerama. Pri tome planiranje lokacija velikih gospodarskih i infrastrukturnih građevina, te planiranje i projektiranje trasa magistralne infrastrukture mora proizlaziti iz krajnje pažljivog i pozitivnog odnosa prema krajobrazu.

“Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske” definirane su i osnovne smjernice za organizaciju i uređenje prostora, uz uvjet da se prostori za izgradnju određuju na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine uz osiguranje zaštite voda. Korištenje prostora izvan građevinskog područja namijenjeno je prioritetno poljoprivredi i šumarstvu i vodnom gospodarstvu s težnjom očuvanja što većih i kontinuiranih površina i prirodnih režima. Fomiranje novih ili proširenje postojećih građevinskih površina treba bazirati na prostornim rezervama već zauzetog prostora, mogućnostima ostvarenja optimalnih gustoća naseljenosti. Ista se ne mogu proširivati uz državne ceste, vrijedna poljoprivredna zemljišta, te druga zaštićena i rezervirana područja za potrebe državne i regionalne infrastrukture. Prilikom dimenzioniranja veličine građevinskih područja daje se orijentacijski standard koji iznosi 300 m2 površine naselja po stanovniku. Navedeni ciljevi i smjernice utvrđeni u okviru Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske trebaju poslužiti kao


48


pokazatelj za daljnje dimenzioniranje i organizaciju prostora općine Perušić, uvažavajući sve postavke zaštite prostora.

Glavni državni prometni koridori koji prelaze kroz područje općine Perušić obuhvaćeni su u okviru Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske. Tako cestovni pravac Zagreb-Split-Dubrovnik predstavlja II.skupinu prioriteta u cestovnoj mreži Republike Hrvatske, u prioritetnoj izgradnji autoceste. Postojeća magistralna pomoćna željeznička pruga Zagreb-Split već danas zahtijeva određene preinake radi udovoljavanja potrebama brzine do 160 km/h. Ovaj važni longitudinalni državni željeznički pravac treba osigurati kvalitetno povezivanje velikih urbanih i gospodarskih središta (Zagreb i Split) unutar granica državnog teritorija.

Prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske prioriteti ulaganja u prugu Zagreb-Split (dionica Oštarije - Split) obuhvatili bi zahvate na toj pruzi (elektrifikacija, viša razina sigurnosti) i veće rekonstrukcije radi povećanja brzine i nosivosti na čitavoj trasi do 160 km/h i postizanja potrebne razine sigurnosti prometa. Razmatranom Strategijom uspostavljen je djelomično i posve novi koridor željezničke pruge (pruga velikih brzina) preko područja općine Perušić, uz dio zahvata koji se ostvaruju unutar postojećeg koridora.

Paralelno sa izradom Prostornog plana uređenja područja općine Perušić realiziran je i Prostorni plan Ličko-senjske županije (PPŽ), koji je u međuvremenu donesen, te je time postao mjerodavna planska podloga više razine koju treba primjeniti prilikom izrade ovog Plana. Tijekom izrade Prostornog plana Općine konzultirana je dokumentacija PPŽ, te je u okviru suradnje sa stručnjacima Županijskog zavoda uspostavljena potrebna razina koordinacije i usaglašenosti između Prostornog plana Općine i Prostornog plana Županije.

Analizom usvojenog Prostornog plana Ličko-senjske županije (Zavod za prostorno uređenje, srpanj 2002. godine) mogu se specificirati slijedeći prostorni, razvojni i prometno-infrastrukturni pokazatelji značajni za izradu PPUO Perušić:

U okviru ukupne procjene razmještaja stanovništva na području Županije, područje općine Perušić participira sa 3000-3500 stanovnika, prema prognozi za plansku

2015. godinu*

Racionalno korištenje prostora razmatrano je i kroz analizu građevinskih područja, pa je kao planski cilj uspostavljena njegova maximalna veličina s površinom:

izgrađeni dio građevinskog područja.............................................100% neizgrađeni dio građevinskog područja

(naselja sa porastom većim od indexa 100)....................................25% izgrađenog dijela neizgrađeni dio građevinskog područja (središnja naselja).............70% izgrađenog dijela. ukupno građevinsko područje........................................................170% izgrađenog dijela,

_____________________________

* Prema podacima popisa stanovništva iz 2001. godine Općina Perušić broji 3.515 stanovnika što premašuje plansku prognozu PPŽ za 2015. godinu


49


Prilikom analize građevinskih područja date su i generalne smjernice za njihovo oblikovanje i dimenzioniranje, te data određena ograničenja za njihovo proširenje, i to:

potreba optimalnog korištenja postojećih nedovoljno ili neracionalno izgrađenih građevinskih područja, i sprečavanje njihovog neopravdanog širenja;

dimenzioniranje građevinskih područja u skladu sa potrebama naselja (demografski i gospodarski pokazatelji);

prioritetno korištenje za izgradnju postojećih građevinskih područja opremljenih komunalnom infrastrukturom.;

unutar određenih kategorija osjetljivosti prostora (I-III) ograničava se mogućnost proširenja građevinskog područja unutar I, II i III zaštitne zone izvorišta, osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta (P1 i P2), te unutar zaštićenih dijelova prirode.

Između drugih središnjih naselja i razvojnih središta, naselje Perušić tretirano je kao važnije lokalno središte (malo razvojno središte) sa nužnim osiguranjem određenog opsega sadržaja središnjih funkcija.

Prostorni plan Županije definirao je i osnovne parametre prometno-infrastrukturnih sustava državne i županijske razine koji se primjenjuju i u okviru PPUO Perušić.


50


1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE I PROSTORNE POKAZATELJE

1.5.1. Ocjena dosadašnjeg prostornog razvoja i korištenja prostora

Prostorno-prometne karakteristike

Mogućnosti valoriziranja Perušićkog prostora mogu se razmotriti sa 2 aspekta: funkcionalnog, s obzirom na dominantne značajke prirodno-geografske osnove promatrane u cjelini i teritorijalnog kod kojeg dolaze do izražaja konkretne mogućnosti manjih prostornih cjelina.

Sa 382,94 km2 površine (22,7% površine bivše općine Gospić i 7,1% površine Županije) predstavlja jednu od površinski manjih jedinica lokalne samouprave unutar Ličko-senjske županije (12 jedinica sa prosječnom površinom 446 km2).

Relativnom gustoćom naseljenosti od 14,8 stanovnika na 1 km2 (Županija oko 16 st./km2) općina Perušić predstavlja područje niže gustoće stanovništva u okviru Ličko-senjske županije. Među 12 jedinica lokalne samouprave unutar županije, ova Općina se površinom nalazi na 6. mjestu, sa površinom manjom od prosjeka Županije. Brojem stanovnika od 5.648 (1991.god.) sa padom na 3.515 stanovnika 2001. godine ova Općina učestvuje u ukupnom stanovništvu Županije sa oko 7% . Prednosti perušićkog prostora očito treba tražiti u njegovim kvalitetnim prirodnim obilježjima, dobrom prometno-geografskom položaju, postojećim resursima – agrarnim i sirovinskim izvorima, te zatečenoj razvijenosti urbane i industrijsko-gospodarske infrastrukture na središnjem području uz naselje Perušić.

Položaj na značajnoj prometnoj infrastrukturi Države i Županije (državna cesta i željeznica), te na njihovim priključnim pravcima – županijskim cestama, omogućava svim dijelovima općinskog prostora relativno dobro povezivanje i uključivanje u gospodarske tokove šireg područja. Osim toga, daljnje prometno povezivanje teritorija Republike Hrvatske utjecat će i na porast prometne važnosti ovog koridora, pa i tu činjenicu valja imati u vidu Budući gospodarski razvoj treba zato maksimalno uskladiti sa konkretnim prometnim uvjetima podržavajući u znatno većoj mjeri koncept prostorne ekonomije vezane na okolna državna, županijska i druga regionalna središta i područja razvitka.

Prirodne kvalitete, osobitosti i ograničenja

Danas postojeća relativna udaljenost ovog područja (u odnosu na glavne prometne pravce), kao i niski stupanj izgrađenosti prostora Općine omogućili su da prirodne kvalitete općine Perušić ostanu još uvijek gotovo intaktne. Prisutnost šumskih i poljoprivrednih područja sa 97% ukupnog prostora Općine jasno govori o izrazitoj sačuvanosti prirodnog okoliša u cjelokupnoj slici krajolika. Ljepota krajolika, koja se manifestira kroz izmjenjivanje planinskog prostora i slikovitih područja kraških polja unutar brdskog i planinskog masiva, jasno govori o prirodnim osobitostima i kvalitetama ovog područja. Najznačajnije mjesto unutar prirodnih kvaliteta predstavlja područje Velebita, kao jedinstvene biosfere i zaštićenog prirodnog prostora sa izuzetnim ljepotama. Značajnu kvalitetu ovog područja predstavljaju relativno velike količine voda, podzemnih i nadzemnih tokova kao vrlo važan resurs za vodoopskrbu šireg područja i kao energetski izvor u okviru akumulacije za potrebe HE Senj. Također, i postojeća energetska akumulacija “Kruščica” djelomično preuzima ulogu vodoopskrbnog resursa te preko regionalnog


51


vodovoda Hrvatskog primorja osigurava opskrbu tog dijela priobalnog područja (uključivo i otok Pag), značajnim količinama vode za vodoopskrbu (stanovništvo i turizam).

Sveukupna ograničenja u prostoru Općine rezultat su ograničavajućih faktora najvećim dijelom vezanih uz prirodnu osnovu, dok jednim dijelom proizlaze iz djelovanja čovjeka u tom prostoru. Kao najznačajnije ograničenje javlja se postojeća prometna izolacija koja bitno djeluje na gospodarski razvoj Općine, a s time i na demografsku situaciju na ovom području. Prometna izolacija rezultat je uspostavljanja povoljnijih i kraćih prometnih pravaca iz unutrašnjosti prema morskoj obali koji danas zaobilaze područje Općine na svom pružanju prema Rijeci, Senju, Zadru i Splitu. Drugo značajno ograničenje, koje je već duži period prisutno na ovom prostoru, predstavlja negativan demografski trend u smislu stalnog smanjivanja broja stanovnika. Ovo ograničenje ne iskazuje se samo kroz smanjivanje broja stanovnika nego i kroz izrazito nepovoljnu demografsku strukturu u kojoj prevladava starije stanovništvo. Takova demografska struktura bit će (a već je i danas) značajno ograničenje u okviru ukupnog iniciranja i uspostavljanja novog gospodarskog razvoja.

Dosadašnji gospodarski razvitak je u svojim razvojnim programima, ali i u okviru realizacije određenih privrednih subjekata, davao prednost "velikoj" industriji kao bazi gospodarskog razvitka na štetu drugih gospodarskih djelatnosti. Time je značajno bio otežan razvitak “malog” gospodarstva i privatnog sektora, poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i turizma. Međutim, u industriji nisu postignuti takovi efekti koji bi nadoknadili slabije rezultate i štete u okviru drugih gospodarskih djelatnosti. Ograničenja u okvirima korištenja prostora pojavit će se i kroz nedostatak potrebne infrastrukturne opremljenosti postojećih struktura i to posebno u segmentu odvodnje otpadnih voda i vodoopskrbe manjih naselja Kosinjskog kraja i dijela Kose Janjačke. Glavni problemi će nastati na područjima većih naselja i industrijskih zona (Perušić) na kojem području se već danas mogu konstatirati negativni utjecaji na okoliš i vodotoke. Naprijed navedeni značaj voda ovog područja za potrebe vodoopskrbe šireg područja Županije nameće posebna ograničenja i stroge uvjete u pogledu otpadnih voda i njihovog tretmana. Ograničenja vezana uz vodnogospodarstveni sustav javljaju se dijelom i kao posljedica plavljenja prostora uz vodotoke (rijeka Lika, potok Bakovac), što je dijelom rezultat neuređenih korita i ponora, te nedostatnih retencija – akumulacija koje bi prihvatile vodeni val. U budućnosti će, nakon izvedbe potrebnih zahvata (izgradnju nove akumulacije Kosinj i izvedbe potrebnih hidromelioracijskih radova u Lipovom polju), ovo područje uz vodotoke predstavljati kvalitetno poljoprivredno zemljište.

Međutim, do realizacije tih zahvata predmetna područja imaju određena ograničenja u smislu korištenja prostora. Prirodne i po čovjeku stvorene kvalitete u prostoru predstavljaju također ograničenje u smislu slobodnog korištenja prostora. Naime, njihovo korištenje treba uskladiti sa zakonima koji reguliraju zaštitu prirode i zaštitu spomenika kulture. Prolaz značajnih infrastrukturnih koridora bilo izvedenih ili planiranih stvara određena ograničenja u pogledu korištenja prostora pa se radi toga preporuča grupiranje i zgrušnjavanje istovrsnih koridora, odnosno vođenje što je moguće većeg broja infrastrukturnih koridora zajedno, čime se širina ograničenja svodi na ipak značajno manje područje. Naime, ovim područjem već danas prolazi veliki broj trasa magistralnih dalekovoda, koji sa postojećom magistralnom cestom i željezničkom prugom zauzimaju jedan dio prostora, a uz dodatak novih sistema (dalekovodi, željeznica, autocesta) očekuje se daljnje povećanje potreba za prostorom pa se radi toga traži maksimalna racionalnost.


52


1.5.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja

Provedene analize zatečenih karakteristika i osebina prostora kao i dostignutog nivoa prostorno-urbanog, gospodarskog i prometno-infrastrukturnog razvitka predstavljaju osnov za donošenje opće ocjene daljnjih mogućnosti prostornog razvitka uz utvrđivanje podsticajnih i ograničavajućih faktora koji mogu utjecati na budući razvitak.

Mogućnosti budućeg prostornog razvitka nalaze se pod značajnim utjecam prirodnih, geopolitičkih i prometnih čimbenika. Pri tome određen značaj ima veličina i funkcija postojećih naselja te nasljeđena društvena, gospodarska i prometno-komunalna infrastruktura.

Specifičnosti prirodnih karakteristika, vezano uz posebnosti pojedinih dijelova područja jedinice lokalne samouprave rezultiraju različitim mogućnostima razvitka u pojedinim njezinim dijelovima. Tako se očekuje da će koncentracija buduće izgradnje biti locirana na najpovoljnijem području tj. u okviru središnjeg prometno-razvojnog koridora, gdje je već danas smješteno najrazvijenije i najveće urbano područje naselje Perušić (općinsko središte).

Obzirom na konfiguraciju terena, reljef i prirodne uvjete, te vrstu i bonitet zemljišta na području gorsko-planinskog (“zapadnog područja”, prostori locirani zapadno od državne ceste) koje obuhvaća poljoprivredna područja Lipovog polja i Kosinjskog Bakovca, te Malog Polja uz Perušić uključivo šumske predjele na rubnim zapadnim dijelovima Općine, može se konstatirati da će isto biti usmjereno prema poljoprivredi, stočarstvu i šumarstvu.

Istočni, više zaravnjeni dio prostora predstavljat će područje pretežito orijentirano prema stočarstvu i voćarstvu, a manje poljoprivrednoj proizvodnji sa ograničenim (uglavnom disperziranim) područjima izgradnje.

Specifične karakteristike reljefa i postojeći vodni resursi, te izgrađena energetska infrastruktura (akumulacija Kruščica, tunel Lika-Gacka i HE Senj) omogućavaju izgradnju nove akumulacije Kosinj koja će također imati značajnu ulogu u općem gospodarskom prosperitetu Općine. Naime, osim novih energetskih potencijala i osiguranja dodatnih količina vode za područje priobalja i otoka, omogućit će se trajna zaštita područja Donjeg Kosinja od plavljenja, te melioracija i uređenje Lipovog Polja uz njegovo buduće korištenje za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Paralelno s time otvaraju se i potencijalne mogućnosti razvitka ribarstva vezano uz novu akumulaciju, ali i građevinarstva koje treba pratiti njezinu izgradnju.Razvitak građevinarstva biti će podstaknut i drugim velikim zahvatima u prostoru (autocesta i dr.) te će se za te potrebe osigurati i povoljne lokacije za eksploataciju mineralnih sirovina – nove kamenolome.

Relativno dobra razvijenost zatečene prometne infrastrukture, te lagana i direktna pristupačnost područja jedinice lokalne samouprave sa glavnih cestovnih i željezničkih pravca osigurava uključivanje područja općine Perušić u državne i regionalne prometne tokove, te također predstavlja podsticajnu osnovu budućeg razvitka, sa usmjeravanjem i privlačenjem urbanih funkcija, stanovništva i gospodarstva na ovo područje.Prostorni položaj općine Perušić u neposrednom zaleđu razvijenog turističkog područja uz obalu također će rezultirati određenim tranzitom prometa ljudi (posjetitelja, turista) i roba, iz čega može proizaći niz pozitivnih gospodarsko-razvojnih utjecaja.


53


Važan podsticajni faktor budućeg razvitka predstavlja i prirodno okruženje pri čemu dio područja Općine ulazi u Park prirode Velebit. Osmišljavanjem novog gospodarsko-razvojnog vrednovanja prostora Velebita, uključivo visoku kvalitetu prirodnog okoliša kao podlogu za razvitak turizma i specifične “ekološke” poljoprivrede, dobivaju se široke mogućnosti budućeg gospodarskog razvitka baziranog na aktivnostima “malog mjerila”. Naime, treba znati da u ovom području neće biti moguće ostvariti velike gospodarske subjekte već će se čitav razvitak uglavnom bazirati na malim poduzećima tipa male privrede i obiteljskih gospodarskih jedinica.

Naprijed izneseni podsticajni čimbenici budućeg razvitka poduprti su raspoloživim pogodnim prostorom za proširenje postojećih naselja (stanovanja i gospodarstva) uz vrlo povoljne prostorne i lokacijsko-funkcionalne uvjete za daljnju izgradnju i razvitak različitih gospodarskih aktivnosti i sadržaja na zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Općine. Osim toga, na razmatranom području postoji dugogodišnja tradicija industrijske proizvodnje, što uz zadržavanje stanovništva i stabilizaciju demografskih trendova predstavlja važan preduvjet za kvalitetniji gospodarski razvitak.

Temeljem iznesenog, može se zaključiti da postoje realne osnove za daljnji razvitak ovog područja, kako u segmentu privlačenja novog stanovništva sa okolnog slabije razvijenog područja, tako i u okviru koncentracije malih obiteljskih gospodarskih subjekata. Pri tome se očekuje da će još naglašenija centralna uloga naselja Perušić kao Općinskog središta i njegovo intenzivnije djelovanje na okolno gravitacijsko područje rezultirati većim učešćem tercijarnih gospodarskih aktivnosti u okvirima novog restrukturiranog gospodarstva.

Osim iznesenih pogodnosti razmatranog područja, vezano uz potencijalne mogućnosti budućeg prostornog razvitka, postoje i određena ograničenja koja proizlaze iz pojedinih specifičnih pozitivnih ili negativnih prostornih karakteristika.

Posebnu vrijednost područja, ali i određeno ograničenje za buduće korištenje prostora čine prirodne i krajobrazne karakteristike gorskog pojasa Velebita, te ih treba očuvati kroz daljnje unapređenje prirodnih vrijednosti, ograničeno iskorištavanje šumskog fonda, te prostorno usmjerenu i reduciranu izgradnju.

Gorsko područje karakterizira stanje vrlo očuvanog i kvalitetnog prirodnog okoliša, koji treba ograničeno koristiti samo u izvornom prirodnom izgledu kao osnovni resurs daljnjeg razvitka specifičnih tipova turizma (seoski turizam). Takove osobine prostora predstavljaju ograničenje u pogledu moguće lokacije i načina izgradnje pojedinih objekata visokogradnje i niskogradnje.

Unutar užeg područja pojedinih naselja postoje prirodno i povijesno vrijedni prostori, koji postavljaju posebne uvjete za daljnju namjenu i korištenje prostora, te novu izgradnju interpoliranu u takova područja. To se prvenstveno odnosi na područja naselja Perušić, Donji Kosinj i Kosinjski Bakovac.

Poseban značaj u pogledu zaštite postavlja se na očuvanju osnovnih resursa sa naglaskom na vrijednijem poljoprivrednom i šumskom zemljištu (oranice i gospodarske šume). Izuzetnu važnost, kao rezervati prostora neophodnog za budući razvitak, imaju koridori prometne (autocesta i željeznica) i energetske infrastrukture te ih treba u potpunosti zaštititi i sačuvati.

Pojedini danas nezadovoljavajući dijelovi infrastrukturnih sustava, koji bilo kapacitetom ili nedovoljnim stupnjem izgrađenosti otežavaju korištenje prostora, predstavljaju također


54


limitirajući faktor budućeg razvitka. Navedena ograničenja odnose se na nedovoljne kapacitete i izgrađenost sustava vodoopskrbe, te nedovoljnu izgrađenost sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda uključivo potrebne objekte i uređaje. Pri tome u okviru Plana, a kasnije kroz njegovu provedbu, treba osigurati mjere zaštite od plavljenja vrijednog zemljišta, a posebno na područjima pojedinih naselja.

Specifičnu vrstu ograničenja predstavljaju teško rješivi imovinsko-pravni odnosi. Radi toga određene tipove društveno značajne izgradnje treba usmjeravati na područja gdje je uz odgovarajuće zahtjeve izgradnje moguće riješiti i vlasničke odnose na zemljištu. Također treba nastojati, gdje je to god moguće, provoditi urbanu komasaciju.

Također i zastarjelost postojeće ili nedostatak nove detaljne prostorno-planske dokumentacije za dalju provedbu ovog Plana može također predstavljati određeno ograničenje za budući prostorni razvitak.

1.6. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.6.1. Povijesni pregled razvoja prostora

Prostor općine Perušić poprište je intenzivnog i kontinuiranog čovjekovog života od pretpovijesti do danas. Prirodne pogodnosti ovog kraja: pitka voda, vegetacijski pokrov, klimatološke i geomorfološke karakteristike ovog područja, brojne pećine i zakloni, bogati i raznovrsni pašnjaci i šume, omogućile su da je čovjek nastavao perušički kraj od najstarijih vremena. Osim toga, ovaj prostor presijecaju i važni komunikacijski pravci koji su oduvijek povezivali alpski prostor, sjevernu Italiju s jadranskim prostorom te dalje prema Albaniji, Grčkoj i Maloj Aziji. Moderna autocesta u izgradnji (2002. godine) nalazi se u neposrednoj blizini trase starih pretpovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih cestovnih komunikacija.

Pretpovijesno razdoblje

Paleolitik, neolitik i bakreno doba na ovom su području gotovo potpuno neistraženi (osim pojedinačnih tragova u brojnim pećinama koji upućuju na kontinuitet života). Kasnija su razdoblja nešto bolje istražena. Tijekom brončanog i željeznog doba naselja su bila smještena na uzvisinama, često opasana suhozidnim bedemima. Tijekom ovih razdoblja pećine bile također nastanjene (kao povremena staništa, zbjegovi ili kultna mjesta) – posebno je važna Samogradska pećina u samoj blizini Perušića. Ova gradinska naselja bila su najčešće razmještena na padinama, uz rub krških polja, u ovom slučaju Perušičkog polja i kosinjske doline. Na području Perušičkog polja najvažniji je naseobinski kompleks (naselja blizu jedno drugog i u očitoj međusobnoj povezanosti), dio kojeg su gradinska naselja na Lipovoj Glavici, Malom Čardaku (Čakovcu) i Jelačinu Vrščiću, te je on imao i funkciju središta šireg prostora. Japodska zajednica koja je nastavala ovo područje svoju je snagu crpila i iz vrlo povoljnog geostrateškog položaja na stjecištu različitih putova koji su povezivali udaljenije prostorne cjeline.

Naselje na Lipovoj Glavici (kota 670), oko 1,5 km sjeveroistočno od naselja Bukovac Perušićki, bilo je dobro utvrđeno pojasom suhozidnih bedema. O postojanju pretpovijesnog japodskog naselja svjedoče i brojni površinski nalazi keramike i ostataka podova nastambi.


55


Prema dosadašnjim spoznajama ovo je naselje vrlo vjerojatno bilo najveće i najvažnije od svih u neposrednoj blizini. I tijekom srednjeg vijeka ovo naselje ne gubi na važnosti. Nalaz ostave akvilejskog, mletačkog i padovanskog novca iz 14. i 15. stoljeća (sakrivene vjerojatno u vrijeme turskih provala na ovo područje) te toponimi «Sajmište» i «Turski sajam», pokazuju da ovo mjesto ne gubi svoju geostratešku vrijednost niti tijekom srednjeg vijeka.

U neposrednoj blizini nalazi se i naselje na Malom Čardaku (kota 694). Nastambe ovog japodskog naselja su se nalazile na terasama oko uzvišenja. Na zaravni ispod Malog Čardaka, na lokalitetu Ibrešić branjevine, nalazila se velika i bogata japodska nekropola (djelomično devastirana). Među grobnim prilozima ističu se različiti metalni predmeti (nakit) te keramičke posude, među kojima ima i primjeraka fine helenističke keramike, što svjedoči o bogatstvu japodske zajednice koja je ovdje živjela i ukapala svoje mrtve od vremena kasnog brončanog doba (od 9. stoljeća prije Krista) sve do antičkog doba. Mali Čardak prijevojem je spojen sa susjednim uzvišenjem Jelačin Vrščić (kota 676), koji je tijekom pretpovijesti također bio naseljen, a pregledom zračnih snimaka i na njemu su vidljivi su tragovi bedema i naseobinskih terasa. Koncentracija utvrđenih naselja na Lipovoj Glavici, Malom Čardaku i Jelačinu Vrščiću, vrlo vjerojatno naseljenih tijekom istog razdoblja, svjedoči o koncentraciji stanovništva (pa i njegovoj brojnosti), ali i postojanju naseobinskog kompleksa koji je kontrolirao velik dio Perušičkog polja. Naselja su bila smještena na uzvisinama zbog bolje obrane, ali su njihovi stanovnici imali povremene stanove i izvan njih. Ova je činjenica bila od izuzetne važnosti zbog kretanja stoke, ali i kontrole obradivih površina. Naime, samo polje nije bilo pogodno za stalna naselja i nekropole jer je otapanjem snijega i nakon velikih kiša, bilo redovito poplavljeno. Usprkos tomu, polje također bilo važno kao ispaša i obradiva površina za određene poljoprivredne kulture. Za perušićki je kraj Perušićko polje, tijekom čitave njegove povijesti, bilo jedan od najvrijednijih njegovih prirodnih resursa.

Na području samog Perušića, tijekom pretpovijesti, važnija i veća japodska naselja nalazila su se na uzvišenjima Kunjača i Klisa. Gradina Kunjača (kota 648) dominirala je jugozapadnim dijelom Perušičkog polja. Radi se o utvrđenoj gradini, zapravo kompleksu naselja na dva uzvišenja. I danas su vidljivi ostaci bedema i naseobinskih terasa, kućnog lijepa i ostataka keramike. Na ovom se području nalazi i veći broj manjih gradinskih naselja, od kojih su neka kontrolirala putove prema današnjem Kaluđerovcu i dalje te prema Kosinju.

Kosinjski kraj predstavlja reljefno izdvojenu i vrlo dobro zaštićenu cjelinu. Prirodni resursi i mogućnost kontrole komunikacija koje su preko Velebita vodile od jadranske obale prema unutrašnjosti, bitno su odredili povijesni razvoj ovog kraja. Japodi su i na ovom području ostavili najbrojnije i najdublje tragove, od vremena početaka stvaranja ovog naroda (tijekom kasnog brončanog doba, 12.-9. stoljeće prije Krista) i tijekom željeznog doba (9.-1. stoljeće prije Krista), sve do vremena kada dolaze pod rimsku vlast (1. stoljeće prije Krista). Među najvažnijim središnjim japodskim naseljima je bedemima utvrđena dvojna gradina Prijespa ili Prespa (kota 541), u Lipovom Polju. Izvan naselja, na padinama, nalazilo se i japodsko groblje (koje bi tek trebalo istražiti, kao uostalom i čitavo naselje). Važno i bogato naselje bilo je i na gradini Basarica (nedaleko Donjeg Kosinja), koja se kao i Prijespa, nalazi u samom središtu polja. Također i na području Gornjeg Kosinja i Kosinjskog Bakovca nalazi se velik broj japodskih gradinskih naselja, od kojih su neka djelomično i istražena (Marin Vrščić u Mlakvi; Panos ili Žegarova glavica, Plešina glavica ili Grčko groblje, Plešetova glavica u Gornjem Kosinju te Ribnik u Kosinjskom Bakovcu).

Na čitavom su području brojne i pećine, povremeno ili stalno nastanjene tijekom pretpovijesti, antike, srednjeg vijeka, u vrijeme turskih osvajanja (špilja kod Podnareva vrela, špilja Golubinjača u Mlakvi, više špilja u Studencima i u okolici Mezinovca te brojne špilje u


56


okolici Perušiča). Kao zbjegovi pećine su služile sve do današnjih vremena. U pretpovijesti one su mogle biti i mjestima sahranjivanja, a i kasnije, tijekom antike, one su štovane kao posebno sveta mjesta.

Antičko razdoblje

Rimskim osvajanjem i organizacijom rimskog provincijalnog ustroja (gradnja cesta, urbanih struktura, romanizacija lokalnog stanovništva, doseljavanje rimskih građana i doseljenika iz udaljenih dijelova države i dr.), osnivaju se i nova naselja, najčešće ipak u blizini starijih naselja i na čvorištima trgovačkih putova. Japodi ostaju živjeti u svojim tradicionalnim zajednicama, ali se vremenom postepeno uključuju u gospodarski i politički život urbanih središta koja nastaju na ovom području. Najvažnije antičko naselje ovog područja nalazilo se na području Kvarta, podno položaja Megdan. Tijekom željeznog doba ovdje se nalazilo japodsko gradinsko naselje. Najpoznatiji nalazi antičkog razdoblja su svakako kamene posude koje su služile kao rimske mjere (33.3, 13.5 i 7.95 litara), ali i sanduk kamene urne s natpisom. Dio nalaza danas je u Arheološkom muzeju u Zagrebu i Muzeju Like, a velik dio nalaza nažalost nije završio u muzejima već je izgubljen ili uništen (ostaci mozaika, olovne cijevi vodovoda, posude i rimski novac). Ostaci grobova nalaženi su podno Megdana, istočno od ceste za Otočac (nedaleko kuće Kurtešovih). Vrlo vjerojatno antički Epidotium, zabilježen na antičkim kartama i itinerarima, možemo smjestiti upravo ovdje, na područje naselja Kvarte, istočno i zapadno od ceste Gospić-Otočac. Prema dostupnim podacima ovo je naselje imalo središnju funkciju na širem prostoru, a služilo je i kao putna postaja i odmorište na rimskoj cesti od Akvileje prema Saloni. Središnju funkciju ovo naselje duguje i činjenici da se ovdje križaju putevi iz Gacke prema Srednjoj Lici te putevi prema Kosinju i Pazarištima i dalje prijevojima preko Velebita prema Jablancu na jadranskoj obali. Antički kameni spomenici pronađeni su i na prostoru Malog Čardaka (Tisni klanac), na prijevoju između gradina Mali Čardak i Jelačin Vrščić, u blizini ceste od Perušića prema Kosi. O postojanju antičke nekropole iz 1. i 2. stoljeća poslije Krista svjedoče ostaci japodskih urni i drugih kamenih spomenika u neposrednoj blizini japodske nekropole na Ibrešić branjevini. Japodsko je naselje, prema tome, nastavilo živjeti i tijekom rimske vlasti (nakon 35. godine prije Krista). Ono se nalazilo na starom pretpovijesnom i rimskom putu koji je išao iz pravca Ramljana, preko Janjča i Kvarta prema Širokoj Kuli.

Kosinjski je kraj također intezivno živio tijekom antičkog razdoblja. Antički natpis na velikoj kvadratnoj urni ugrađenoj u ogradu crkve sv. Ivana u Donjem Kosinju, vjerojatno iz 3. stoljeća poslije Krista, potvrđuje postojanje municipija na području Donjeg Kosinja. Municipalni status mogla su imati samo veća i važnija antička naselja. Najvjerojatnija je pozicija ovog naselja upravo prostor obližnje Basarice, u dolini rijeke Like (municipium Tesleum).

U ogradu crkve sv. Ivana ugrađeni su i ulomci druge urne. Poklopac jedne urne iskorišten je i kao postament za raspelo. Spomenuti su spomenici pripadali nekropoli ovog važnog antičkog naselja. Sanduk kamene urne ugrađen je i u zid crkve sv. Mlade Nedjeljice, a jedna je urna pronađena i u selu Krš, na putu iz Gornjeg Kosinja prema Perušiću.

Nedaleko Kosinjskog Bakovca, na velebitskom predjelu Gavranuša, na koti 1282, u živoj je stijeni uklesan natpis (Pisani kamen) koji govori o razgraničenju dvije epihorske zajednice, Ortoplina i Parentina (vjerojatno iz 1. stoljeća prije Krista): EX CONVENTIONE FINIS / INTER ORTOPLINOS ET PARE / NTINOS ADITUS AD AQUAM / VIVAM ORTOPLINIS PASUS / D LATUS I (Prema ugovoru ovdje je granica između Ortoplina i Parentina; prijelaz


57


preko granice dopušten je Ortoplinima do žive vode 500 koraka u daljinu, korak u širinu). Izvor koji se spominje u natpisu nalazi se zapadnije od natpise, na lokalitetu Begovača. Ortoplini su živjeli na području oko Stinica kod Jablanca), a Parentini na kosinjskom području. Rimljani su intervenirali u teritorijalni spor dvije zajednice zbog pristupa živoj vodi. Ovaj je natpis jedan od dokaza živih i intenzivnih veza stanovništva s obe strane Velebita. Ovaj je prostor bio od izuzetne tranzitne važnosti od najstarijih vremena jer je kontrolirao planinski prijevoj Veliki Alan i putove prema obali Jadrana.

Srednji vijek

Kraj antike i početkom srednjeg vijeka nije značio i prekid naseljenosti na ovom području. Ovo pretežito ruralno područje je ostalo po strani od turbulentnih zbivanja u ostalim dijelovima provincije Dalmacije. Doseljeni Hrvati miješaju se s manje ili više romaniziranim Japodima te ostalim zatečenim stanovništvom. Konstantin Porfirogenet u svom djelu De administrando imperio iz 10. stoljeća, spominje 11 hrvatskih župa te hrvatskog bana koji vlada Likom, Krbavom i Gackom. Na ovom su prostoru, osim najjačeg hrvatskog, bili također prisutni avarski i slavenski etnički elementi. Od 11. stoljeća na ovom se prostoru spominju župe kao glavni oblik teritorijalne i političke organizacije. Tako se pored Krbavske i Ličke, javlja i Buška župa (Bužani ili Bužane i Bočaći), kojoj je u najvećem dijelu pripadao i prostor današnje općine Perušić (Perušićki i Kosinjski kraj). Političko i administrativno središte ove župe bio je grad Bužan s podgrađem Potorjan, u Pazarištima, nedaleko današnjeg sela Aleksinice (izvan teritorija današnje općine Perušić). Godine 1185. osnovana je Krbavska biskupija (1460. premještena u Modruš, a 1493. u Vinodol), a najvjerojatnije joj je pripadalo i područje Buške župe, dakle i povijesni prostor današnje općine Perušić. Veća naselja koja su imala središnju ulogu tijekom pretpovijesti i antike ne gube na svojoj važnosti niti u ranom srednjem vijeku. Početkom ranog srednjeg vijeka važno rodovsko središte nastaje na ruševinama antičkog naselja u Kvartama, oko crkve sv. Vida i na području tvrđave Štitar, gdje se razvija naselje Mohlići (današnje Kvarte). Današnja crkva sv. Vida, u podnožju Megdana, sagrađena je na temeljima starije crkve iz predturskog vremena. Nešto južnije od crkve sv. Vida nalazi se lokalitet Crkvina koji izričito upućuje na postojanje arheološkog lokaliteta na ovom području. Od presudne je važnosti utjecaj starijeg antičkog na stvaranje mlađeg srednjovjekovnog naselja.

Tijekom srednjeg vijeka perušićki je kraj bio dobro naseljen, posebno zbog prostranih obradivih površina na Velikom i Malom polju, najvećima u Buškoj župi. U razvijenom srednjem vijeku važno feudalno središte, perušićki Stari grad, podignuto je na odvojku puta iz Perušićkog polja prema Bužanu (Pazarištima). Perušić se prvi puta spominje 1487. godine, a dobiva ime prema hrvatskoj plemićkoj obitelji Perušić, koja je od 15. stoljeća ovdje držala svoj utvrđeni dvorac Od tog vremena Perušić se razvija i ostaje središnjim naseljem ove prostorne cjeline. Ovaj se srednjovjekovni grad smjestio na glavici koja zapravo predstavlja produžetak ili treću glavicu Klise (kota 603). Dvojna gradina Klisa (kota 631), u samom Perušiću, vjerojatno je bila naseljena i tijekom brončanog i željeznog doba, a sam toponim upućuje na kontinuitet tijekom srednjeg vijeka i postojanje srednjovjekovne crkve na ovom mjestu. Na povijesnom arealu današnjeg Perušića nekoć su bila dva zaselka. Oko perušićkog kaštela smjestilo se naselje Vrhovina, a istočno od kaštela, na mjestu središta današnjeg mjesta, stajalo je u srednjem vijeku selo Čelopeka. Vjerojatno je župna crkva ovog sela bila na Lipovoj Glavici, na položaju “Klisa”.


58


Na Gradini (Stari grad u Perušiću) se nalazi i crkva sv. Križa s gotičkim dovratnikom iz 14. ili 15. stoljeća. Ova je crkva nastala u istom vremenu kada nastaju i gotičke župne crkve sv. Jeronima u Konjskom Brdu (na položaju Crkvina) i sv. Trojice u Podovima. Ovom “perušićkom krugu” gotičkih crkava pripada i crkva sv. Marka u Markovom Selu (Selo Sveti Marko) iz početka 15. stoljeća. Izuzetno je važno istaknuti činjenicu da se radi o vrlo kvalitetno izvedenim građevinama. Spomenute crkve predstavljaju ujedno i glavna žarišta naseljenosti Perušićkog kraja. Na području današnjeg mjesta Kaluđerovac, nalazilo se srednjovjekovno naselje Zalužani. Na području Malog Polja, nalazilo se selo Rotča s crkvom sv. Jelene pod Vršeljkom. Broj crkava i pripadajućih naselja jasno potvrđuje i relativno veliku naseljenost perušićkog kraja tijekom srednjeg vijeka.

Povoljan geografski položaj kosinjske doline (posebice posrednički položaj na starim karavanskim putovima iz pravca Krbave, preko Ličkog polja, Velebitom preko Velikog Alana do Jablanca i dalje prema Rabu i drugim jadranskim centrima), istovremeno dobra zaštićenost i izoliranost, ali i otvorenost komunikacijskim pravcima, utjecali su na njegov gospodarski i kulturni prosperitet sve do vremena turskih osvajanja. Gospodarska snaga kosinjsih knezova, ali i razvitak čitavog kraja, temeljili su se upravo na kontroli trgovačkih putova, kvalitetnoj obradivoj zemlji Lipovog Polja te pašnjačkim površinama sjevernog i srednjeg Velebita. Glavno središte ovog područja bio je utvrđeni grad Bočaj (kota 659), koji je bio i sjedištem kosinjskih knezova.Područje oko današnjeg sela Kruščica u srednjem su vijeku nastavali Psivići. Crkva sv. Marije u Psivićima spomenuta je u darovnici kosinjskog kneza Lacka iz 1461. godine te godine 1487. kao zborno mjesto narodnog suda. Na području sela Mlakva, na položaju Mlakvena Greda (kota 632), vidljivi su tragovi srednjovjekovnog naselja (Banji Dvori?), crkve, a vjerojatno i samostana. Prema nekim mišljenjima ovdje je bilo i sjedište bana koji je u 9. i 10. stoljeću, u ime hrvatskog kneza i kralja, upravljao Likom, Gackom i Krbavom (toponimi Banji Dvori, Banje Polje i Banji Stol). U samoj Mlakvi, ispod japodske gradine Marin Vrščić, na mjestu današnje pravoslavne crkve Sv. Mlade Nedjeljice, nalazila se i starija crkva, oko koje su bili grobovi. U zidu crkve ugrađeni su i antičke spolije. Jedan od važnijih lokaliteta na kosinjskom području svakako je i srednjovjekovno gradinsko naselje u Ribniku (zaseok Zlatani, Ribnik, položaj Gradina - smješteno na mjestu starijeg japodskog pretpovijesnog naselja). Glagoljski natpisi i grb Anža Frankapana (ali i jedan antički kameni spomenik) ugrađeni u obližnju kapelicu sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu, obično se dovode u vezu upravo sa srednjovjekovnim naseljem u Ribniku.

Gornji je Kosinj također vrlo staro naselje, oko crkve sv. Antuna Padovanskog (sagrađene 1692. godine, kada je osnovana i župa) ima i starijih grobova (iz 15. stoljeća), a isti je slučaj i s grobovima u blizini crkve sv. Ane (iz 19. stoljeća).

U Donjem Kosinju, na uzvišenju Basarica, vjerojatno nedaleko starijeg antičkog naselja, nalazila se tijekom srednjeg vijeka crkva sv. Marka (položaj Markovača). Basarica je zbog svojeg povoljnog dominantnog položaja i blizine rijeke Like, imala i tijekom srednjeg vijeka ulogu važnijeg naseljenog mjesta.

Na položaju Kloštar u zaselku Selište u Donjem Kosinju, danas se nalazi crkva sv. Petra. Ovdje je vjerojatno bio samostan s crkvom sv. Marije (ne znamo radi li se o samostanu Pavlina ili Augustinaca). Patronat nad crkvom imali su Frankapani, a spominje se u jednom popisu iz 1464. godine. Bez obzira što se ne može s potpunom sigurnošću utvrditi točan položaj samostana (ili možda više njih) na prostoru kosinjske doline, lako možemo zaključiti da je ovdje doista djelovao najmanje jedan samostan, kao važno kulturno i gospodarsko


59


žarište. Naime, broj naselja i utvrda, intenzivne trgovačke veze, kvalitetno obradivo tlo te neosporna gospodarska moć kosinjskih feudalnih gospodara, ukazuju na gotovo sigurno postojanje samostana (jednog ili više njih). Oni su također više puta izravno spomenuti u povijesnim izvorima.Pretpostavke o postojanju kosinjske tiskare (koju bismo mogli povezati s više lokaliteta (Mlakvena greda, Kloštar, Kloštar-sv. Petar, Prijespa i Ribnik), doista dobivaju na snazi, ali istovremeno iziskuju i konkretna temeljna (povijesna i arheološka) istraživanja.

U Lipovom Polju, na padinama pretpovijesne gradine Prijespe, nalazila se crkva sv. Marine (ili Marije). Više izvora spominje hospital sv. Marije Magdalene, koji se možda nalazio upravo na ovom mjestu. Također se i u predaji lokalnog stanovništva, na ovom lokalitetu spominje jedna stara crkva, vjerojatno crkva sv. Marije (ili sv. Marine). Ova je crkva pripadala selu Marinci, također spomenutom u srednjovjekovnim izvorima.

Turska osvajanja

Turska su osvajanja i za perušićki i kosinjski kraj donijela razaranja i napuštanje starih naselja. Turci su Liku i Krbavu pokorili 1527. godine, a tada je pod njihovu vlast došao i Perušić. Ubrzo je obnovljena utvrda na prostoru Gradine (Perušićki Stari grad). Ovaj je prostor u vrijeme stalnih ratova i nesigurnosti gotovo potpuno opustio, te su Turci počeli sustavno naseljavati novo stanovništvo. U prvom valu naseljavanja, sredinom 16. stoljeća, prevladavalo je morlačko (vlaško) stanovništvo - balkanski stočari nemuslimani. U drugom valu naseljavanja naseljen je i velik broj muslimana. Tako Perušić, kao dio Ličkog sandžaka, postaje glavnom obranom Like. Unutar kotareva ustrojeno je i nekoliko vojvodstava, posebno oko značajnijih utvrda. Od turskih utvrda ovog prostora danas su vidljivi ostaci utvrda na Štitaru i utvrde na Perušićkom starom gradu, te niz manjih suhozidnih i zidanih utvrda koje su također povremeno imale obrambenu funkciju (povremeno su služili samo kao vlaški stočarski stanovi). Turcima je u istom razdoblju pripadao i čitav kosinjski kraj.

Stalno naseljavanje opustjelih područja Turci poduzimaju kako bi utvrdili svoj granični pojas prema Veneciji i Habsburškoj monarhiji. Ovo je granično područje, tromeđa tri velika imperija (Habsburške monarhije s ostacima Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, Venecije i Otomanskog carstva), bilo poprište stalnog ratovanja. Godine 1636. graničari iz Otočca upadaju u turski Perušić i razaraju ga, ali je ubrzo bio obnovljen. Toponimi “Razbojište” i “Bojište” na širem području Janjča, između Perušićkog i Gackog polja, podsjećaju upravo na razdoblje stalnih sukoba (tzv. Mali rat), na prostoru turske i austrijske granice.

Poslijetursko razdoblje

Bečkim ratom (1683-1699) prostor je Like oslobođen od Turaka 1689. godine. Mirom u Sremskim Karlovcima granica između Habsburške Monarhije i Otomanskog Carstva pomaknuta je istočnije, duž planinskog hrpta Plješevice.

Već prije oslobođenja dio je kršćanskog stanovništva iz Otomanskog Carstva bježalo na prostor Habsburške Monarhije. Prostor je Like i Krbave bio nakon Bečkog ili Velikog rata, gotovo potpuno pust. Važne podatke o ovom vremenu (ali i o starijim razdobljima) saznajemo iz opisa senjskog biskupa Sebastijana Glavinića koji je 1696. godine posjetio čitav prostor Like i Krbave i detaljno ga opisao. U Perušiću (ali i Budaku, Ribniku, Bilaju, Novom i Širokoj Kuli) zadržao se značajan broj islamiziranog stanovništva, a na prostoru Kosinja zatečeno je i petnaestak kršćanskih obitelji (naseljenika iz balkanske unutrašnjosti – Vlaha).


60


Tako ovaj prostor postaje poprištem ponovnog naseljavanja stanovništva iz različitih područja (Bosne, Primorja, sjeverne Dalmacije, Gorskog Kotara i drugih).

Ovaj je prostor 1712. godine uključen u sustav Vojne Krajine i ostaje njenim dijelom sve do njezina razvojačenja. Stanovništvo je uglavnom živjelo od ekstenzivnog stočarenja te nešto manje od poljoprivredne proizvodnje, a bilo je organizirano u obiteljske kućne zadruge. Stroga vojna uprava i zatvorenost obiteljskih zadruga, na koje se oslanjao vojni sustav, osnova su društvene organizacije čitavog vojnokrajiškog razdoblja.

Prostor današnje općine Perušić pripao je Otočkoj pukovniji (1765. godine) – Kosinjska i Perušićka kumpanija. Na razvoj Perušića sada posebno utječe činjenica što se nalazio na glavnoj krajiškoj prometnici koja je, između ostalog, povezivala pukovnijska središta Otočac i Gospić (današnja cesta Gospić-Otočac-Žuta Lokva-Senj). Perušić postaje središtem satnije. Župna crkva sv. Križa sagrađena je na mjestu starije srednjevjekovne crkve 1698. godine. Krajiška je škola postojala od 1779. godine, a djevojačka je škola otvorena 1874. godine.

Razvojačenjem Vojne Krajine 1871. godine i integriranjem vojnokrajiškog teritorija u sustav Hrvatske 1881. godine, započinje novo razdoblje u povijesnom razvoju Like, pa tako naravno i perušićkog područja.¸Postepeno dolazi do razbijanja obiteljskih zadruga i usitnjavanja posjeda. Godine 1900. regija je dosegnula najveću naseljenost, a uslijed nepovoljnih gospodarskih prilika ubrzo dolazi do iseljavanja stanovništva. Cijelo 20. stoljeće obilježeno je stalnim demografskim padom, uslijed stalne emigracije, ali ratnih zbivanja – 1. i 2. Svjetski rat, Domovinski rat 1991-1995.

Prema popisu stanovništva 1857. godine Perušić je imao 561 stanovnika u 45 kuća (558 katolika i 4 “grčko-istočne” vjeroispovijesti). Godine 1892. ovdje je uređena stanica za ličku diližansu od Gospića do Ogulina. Izgradnjom pruge od Splita, Knina i Gospića, prema Zagrebu, od 1920. godine, u Perušiću je uspostavljena i željeznička postaja. Kotar Perušić, kao jedan od sedam kotareva Ličko-krbavske županije (od 70-tih godina 19. stoljeća), obuhvaćao je općine Perušić, Kosinj i Klanac. Perušićki je kotar popisom 1910. godine brojio 20925 stanovnika (17313 rimokatolika i 3609 “grčko-istočne” vjere te 3 inovjerca).

Gornji je Kosinj bio sjedištem prve satnije otočke krajiške pukovnije. Godine 1826. ovdje je osnovana pučka škola, a 1834. godine osnovana je i u Donjem Kosinju. Prema popisu iz 1857. godine u Gornjem Kosinju je živjelo 518 žitelja u 35 kuća. U Donjem Kosinju bilo je 99 kuća s 1128 stanovnika (793 rimokatolika i 335 pravoslavca). Ukinućem Vojne Krajine Gornji Kosinj postaje sjedištem upravne općine. Popisom stanovništva iz 1910. godine općina je brojila 7977 stanovnika, od kojih 5045 katoličke i 2932 pravoslavne vjeroispovijesti. Gornji Kosinj (samo Kosinj) brojao je samo 621 stanovnika (611 rimokatolika), a Donji Kosinj 1361 stanovnika (1325 rimokatolika i 36 pravoslavne vjeroispovijesti). U selima Koš, Mlakva, Poljan, Zamost, Vir, Dulibica, Podobljaj živjelo je pravoslavno stanovništvo. U selu Lipovo Polje od 1244 stanovnika, 1201 bilo je “grčko-istočne”, a 43 katoličke vjeroispovijesti.

Tijekom 20. stoljeća i perušićki je prostor, kao i ostala lička područja, prostor obilježen stalnim iseljavanjem i nepovoljnim gospodarskim razvojem. Ratna zbivanja su također doprinijela vrlo nepovoljnoj demografskoj slici (posebice tijekom Domovinskog rata kada se ovaj prostor nalazio na prvoj liniji obrane Republike Hrvatske).

Prostor općine Perušić intezivno je naseljen tijekom čitavog 1. tisućljeća prije Krista. O tome nam svjedoči vrlo velik broj većih i manjih gradinskih naselja. U antičko vrijeme, 1. – 5. stoljeće poslije Krista, veća naselja (Kvarte, Kosinj) žarišta su gospodarskog i kulturnog


61


života. Posebno je obilježje ovog razdoblja što je zahvaljujući magistralnim prometnicama ovaj prostor integriran u gospodarski i kulturni život šireg prostora (rimska provincija Dalmacija te čitavo Rimsko Carstvo). U srednjem vijeku, nakon kraćeg razdoblja nesigurnosti, ponovno se javlja veći broj naselja, od kojih su neka naseljena i u kontinuitetu od pretpovijesti i antike. Razdoblje turskih osvajanja svakako je prevratničko vrijeme, vrijeme prekida kulturnog i društveno-demografskog kontinuiteta. Gradnjom moderne autoceste Zagreb-Split (koja se uglavnom podudara s pravcem pretpovijesne antičke prometnice prema Dalmaciji) perušićki će se kraj (slično kao u antičkom razdoblju) moći integrirati u gospodarski razvitak šireg područja.

To se prije svega odnosi na održivi razvitak turizma, temeljen na bogatoj prirodnoj i kulturnoj baštini ovog prostora. Istraživanje, zaštita i prezentiranje kulturno-povijesne baštine tako će ostati osnovnim razvojnim prioritetima ovog područja.

1.6.2. Značaj, osjetljivost i posebnost područja

Kulturna dobra predmetnog prostora nisu naročito brojna ali njihov poseban značaj proizlazi iz opstanka kroz učestala razaranja kojima je Lika bila izložena sve do nedavno. Posebno tragično sliku nosi povijesno graditeljstvu poznato uglavnom iz pisanih dokumenata. Niti jedna srednjovjekovna sakralna građevina nije sačuvana u izvornom obliku. Tijekom Domovinskog Rata teško je oštećena jedina građevina čiji korpus u cijelosti vuče porijeklo iz predturskog razdoblja. Kapela Sv. Duha nalazi se u razrušenom stanju, nedostupna zbog miniranosti okolnjeg područja. Župna crkva Sv. Križa pretrpjela je previše izmjena da bi se bez detaljnih konzervatorskih istraživanj mogao sa sigurnošću utvrditi njen srednjovjekovni izgled. Sve preostale građevine, a samo na širem području Perušića spominje ih se osam, uglavnom su u potpunost nestale. Značajnije ruševine sa fragmentima gotičkog kamenog portala (portal je bio u cijelosti samostojeći do sredine šezdesetih godina 20. stoljeća) zatičemo još jedino kod Sv. Marka u istoimenom naselju.

Veći broj kulturnih dobara skoncentriranih na relativno malu površinu nalazima kod starog Perušića. Uzvisine na kojima se nalaze ŽC Sv. Križa, turska kula, agin han, župni dvor te stara škola i cisterna, snažno dominiraju širom okolinom. Posebnost položaja i koncentracija dobara nadilaze lokalno značenje, te su rezultirale zaštitom starog Perušikća kao kulturno-povijesnog krajolika.

Prostor Kosinja ima vlastita obilježja koje ga izdvajaju na nivou regije. Tu zatičemo sačuvani kulturni slovevi koji za razliku od preostalog dijela općine nisu uništeni učestalim ratnim pustošenjima. Temeljen na rimskoj prisutnosti koje se uočava i danas, kontinuirani razvoj ostvario je upečatljiv i osebujan razvoj graditeljskih detalja koji se posebice ističu u impozantnim kamenim ogradama i cinkturama slaganim od neuobičajeno velikih formata kamena u kiklopskom slogu. Kontinuitet življenja i kulturna slojevitost koja se očuvala u kvalitetnom prirodnom krajoliku rezultirala je zaštitom doline Donjeg Kosinja i Lipovog polja kao kulturno-povijesnog krajolika. Nažalost, potapanje značajnog dijela kosinjske kotlone ostavit će poguban trag na kulturnu baštinu.

Kosa Janjačke zaravnjen je plato na sjeveroistočnom dijelu općine, izrazitih ruralnih obilježja, koji je ponajviše bio izložen učestalim razaranjima. Na tom prostoru graditeljsko nasljeđe u potpunosti je uništeno. Ulomci srednjovjekovne arhitektonske plastike nalaze se na dva


62


lokaliteta. Nažalost, kvalitetno tradicijsko graditeljstvo većim dijelom je uništeno te ne nalazi okvir u kojem bi opstalo. Posebnost prostora predstavljaju prapovijesni arheološki lokaliteti, čiji potpuni broj nije bilo moguće utvrditi zbog nepristupačnosti terena.

1.6.3. Stanje evidencije i zaštite nepokretnih kulturnih dobara

Na postojećim popisima Ministarstva kulture nalaze se kulturna dobra koja se s obzirom na pravni status zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara mogu svrstati u dvije skupine. U skupinu nad kojom je uspostavljena zaštita prema, spadaju registrirana i preventivno zaštićena kulturna dobra. Na njih se mogu primjenjivati odredbe navedenog zakona. Nad evidentiranim kulturnim dobrima kao i nad kulturnim dobrima koja nisu evidentirana postojećim popisima već su utvrđena istraživanjima provedenim za potrebe PPO, takva zaštita nije uspostavljena. Stoga se odredbe istog zakona na njih ne primjenjuju. Ona će svoju zaštitu ostvariti uspostavljanjem zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno usvajanjem prostornog plana.

Stanje evidencije i pravne zaštite na postojećim popisima Ministarstva kulture izgleda kako slijedi:

SZ - STANJE ZAŠTITE VZ - VALORIZACIJA BROJ RJEŠENJAR - Registracija N - Nacionalni značaj KZG - Konzervatorski odjel u Zagrebu

P - Preventivna zaštita R - Regionalni značaj KKA - Konzervatorski odjel u Karlovcu E – Evidencija L - Lokalni značaj N – Nije evidentirano B - Bez značaja

Tablica 13NASELJELOKACIJA

NAZIVADRESA VRSTA SZ VZ BROJ

RJEŠENJA

BAKOVAC KOSINJSKI KAPELA SV. VIDA SAKRALNA R KZG

02-76/274-1969BUKOVAC PERUŠIČKI

SPOMENIČKO MJESTO, KUĆA HEĆIMOVIČ ANTE MEMORIJALNA E -

DONJI KOSINJ (DRAŠKOVIĆI) KAPELA SV. PETRA SAKRALNA R KZG

02-76/385-1969

DONJI KOSINJ Ž.C. SV. IVANA KRSTITELJA SAKRALNA R KZG 02-76/277-1969

DONJI KOSINJ PRAVOSLAVNA CRKVA SV. NIKOLE SAKRALNA E BEZ

RJEŠENJA

DONJI KOSINJ SPOMENIČKO MJESTO ZGRADE BIVŠE BOLNICE MEMORIJALNA R KZG

02-76/296-1969.

GORNJI KOSINJ ŽUPNA CRKVA SV. ANTUNA PADOVANSKOG SAKRALNA P

KZG 612-08/89-01/162

GORNJI KOSINJ ZGRADA SPOMENIČKO MJESTO (ZGRADA BIVŠE OPĆINE) MEMORIJALNA R KZG

02-76/298-1969.KALUĐEROVAC CRKVA SV. NIKOLE SAKRALNA E -

KONJSKO BRDO ZGRADAKONJSKO BRDO 53/32 MEMORIJALNA R KZG

02-76/286-1969.

KONJSKO BRDO SPOMENIČKO MJESTO ŠKRLJAK MEMORIJALNA R KZG 02-76/293-1969.


63


NASELJELOKACIJA

NAZIVADRESA VRSTA SZ VZ BROJ

RJEŠENJA

KRŠ SPOMENIK PALIM BORCIMA MEMORIJALNA E -KVARTE KAPELA SV. VIDA SARKALNA E -

LIPOVO POLJE PRAVOSLAVNA CRKVA SV. MIHAJLA SAKRALNA E -

LIPOVO POLJE ZGRADA-SPOMENIČKO MJESTOLIPOVO POLJE 24 MEMORIJALNA R KZG 02-

76/320-1969.MALA RUDINKA KAPELA SV. KRIŽA SAKRALNA E -MALO POLJE KAPELA SV. JELENE SAKRALNA E -

MLAKVA PRAVOSLAVNA CRKVA SV. NEDJELJICE SAKRALNA E -

MLAKVA ZGRADA MEMORIJALNA R KZG 02-76/230-1969.

MLAKVA RUŠEVINE ZGRADE JOVE GLUMIČIĆA MEMORIJALNA R KZG 02-

76/241-1969. MLAKVA SPOMEN KOSTURNICA MEMORIJALNA E -

MLAKVA SPOMENIČKO MJESTO MEMORIJALNA R KZG 02-76/229-1969.

PERUŠIĆ KAPELA SV. ROKA SAKRALNA P LKKA 034-02/93-01/41

PERUŠIĆ Ž.C. SV. KRIŽA SAKRALNA R R KZG 02-76/179-1969

PERUŠIĆ TURSKA KULA OBRAMBENA R N KZG 02-76/236-1969

PERUŠIĆ ZGRADA-SPOMENIČKO MJESTO MEMORIJALNA R KZG 02-76/321-1969.

PERUŠIĆ ZGRADA SOKOLIĆ IVICE MEMORIJALNA R KZG02-76/262-1969.

BUKOVAC PERUŠIĆKIPODOVI

KAPELA SV. TROJICE SAKRALNA R KZG02-76/279-1969.

RUDINKA KAPELA SV. JOSIPA SAKRALNA E -ŠUŠANJ KAPELA SV. ANE SAKRALNA E -

ZAMOST KOSINJSKI MOST PREKO RIJEKE LIKE CIVILNA P

KZG612-08/90-01/379


64


2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Područje općine Perušić čini u okviru teritorijalne podjele Republike Hrvatske sastavni dio Ličko-senjske županije. Osim pripadanja toj Županiji, ovo područje predstavlja također dio jednog užeg – prostorno kontinuiranog izgrađenog urbanog pojasa, koji se razvija uz državnu cestu od Gospića preko Ličkog Osika do Perušića. Unutar tog područja naselje Perušić ima, kao općinski centar i središte šireg područja, posve specifičnu ulogu, čineći dio šireg urbanog, gospodarskog i prometno-infrastrukturnog sustava, te predstavljajući zapadnu težišnu točku navedene konurbacije. To znači da će se na budući prostorni razvitak Općine značajno odraziti i svi utjecaji s okolnog prostora, odnosno da će se određeni problemi, bilo okolnog bilo perušićkog prostora, morati rješavati zajednički. Isto tako je vrlo značajno da se u pogledu raspodjele gospodarskih kapaciteta kao i osiguranja odgovarajućeg nivoa urbanog i komunalnog standarda postigne ujednačavanje na čitavom području gospićko-perušićke konurbacije unutar prostora Ličko-senjske županije.

U odnosu na druge prostore Ličko-senjske županije područje općine Perušić posjeduje značajne specifičnosti vezano uz prirodne karakteristike, razvoj posebnih gospodarskih djelatnosti, te širok i kvalitetan fond prirodne, kulturne i spomeničke baštine. Prirodne specifičnosti i kvalitete usmjeravat će razvitak ovog prostora prema takovim gospodarskim djelatnostima koje se baziraju na održivom razvitku, t.j. da uz korištenje svih prirodnih potencijala bude osigurano očuvanje njihove kvalitete i atraktivnosti.

Teritorijalnom podjelom provedenom temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97.), bivša općina Gospić podijeljena je na 3 nove jedinice lokalne samouprave (Grad Gospić i općine Perušić i Karlobag). Takovom podjelom utvrđeno je i razgraničenje osim u prostornom i u gospodarskom smislu, pa se je dio prirodnih resursa i gospodarskih kapaciteta, koji su ranije predstavljali dio ukupne osnove postojeće i planirane gospodarske aktivnosti bivše Općine, dijelom našao izvan granica nove jedinice lokalne samouprave (područje Pazarišta, akumulacija Krušćica i dr.). Iz tog razloga postoji djelomično smanjena gospodarska osnova, ali koja će uz određenu dogradnju gospodarskog sustava, posebno kroz izgradnju nove prometne infrastrukture, realizaciju akumulacije Kosinj i uređenje poljoprivrednih površina na području Donjeg Kosinja, predstavljati kvalitetnu podlogu za rad i životni standard lokalnog stanovništva. Posve je jasno da će se razmatrano područje u gospodarskom smislu osloniti i preklapati sa razvijenijim područjem preostalih dijelova bivše Općine, Županije i šire regije, te će u tom preklapanju gospodarskih aktivnosti i općina Perušić naći svoj ekonomski interes.

Specifičnosti dosadašnjeg razvoja općine Perušić, čije je područje ranije razvijano u okviru bivše općine Gospić, nije rezultiralo nastankom naselja sa posebnim funkcijama vezano uz gospodarsko-radne zone, područja koncentracije društvene infrastrukture i urbanih funkcija, odnosno naselja od određenog posebnog značaja za šire okolno područje. Naime, područje općine Perušić u dosadašnjem razvitku oslanjalo se prvenstveno na susjedna gospodarski i urbano značajnije razvijena područja, a posebice na prostore i funkcije bivšeg općinskog središta grada Gospića (danas županijskog središta). Iz tog je razloga i razvoj naselja zadržan u lokalnim okvirima, pri čemu se obzirom na zatečeni prostorni položaj, razlikuje i njihova


65


specifična urbana struktura vezano uz poljoprivredno-ruralno ili središnje (urbano, gospodarski i prometno) razvijenije područje. Može se samo konstatirati da je na središnjem razvojno najatraktivnijem području prisutan razvitak naselja pretežito mješovitog – prelaznog (seosko-gradskog) tipa (Perušić) usmjeren na određenu koncentraciju gospodarsko-proizvodnih, zanatsko – servisnih i drugih uslužnih djelatnosti. Pri tome se dijelovi unutar tih naselja koriste kao radne zone prvenstveno u formi manjih industrijsko-proizvodnih zona, sadržaja male privrede (zanatsko-servisne djelatnosti) ili obiteljskog gospodarstva. To znači da će u budućnosti doći do namjenskog strukturiranja naselja na području općine Perušić, pri čemu će neka dobiti značajniji naglasak proizvodno-gospodarskih funkcija, dok će udaljenija rubna naselja zapadnog i sjevernog gorsko-prigorskog područja i dalje biti prvenstveno usmjeravana prema poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji (obiteljska gospodarstva, farme i dr.) sa određenom mogućnosti privlačenja i ograničene turističke aktivnosti kroz seoski, lovni i ekološki turizam baziran na šumovitim i prirodno atraktivnim dijelovima općinskog prostora. Na taj će se način, ovisno o svom položaju unutar područja Općine, formirati i specifično oblikovana naselja sa razlikama u pogledu opremljenosti sadržajima urbane infrastrukture, gospodarsko-proizvodnim zonama, te razlikama u oblikovanju ukupne urbane strukture naselja, ali i pojedinačnih objekata.

Komunalni infrastrukturni objekti – sustavi državnog i županijskog značaja prvenstveno obuhvaćaju magistralnu prometnu i energetsku infrastrukturu prisutnu na ovom području. Navedeno se odnosi na postojeću državnu cestu D-50 koja prolazi središnjim dijelovima Općine i povezuje njezino područje sa drugim važnim središtima (Otočac, Gospić, Karlovac i dr.). Osim toga, postojeće županijske i lokalne ceste omogućavaju povezivanje unutarnjeg područja Općine na središnji prometni pravac - cestu državnog značaja (D-50), ali i prema neposrednom okolnom području, prvenstveno gradu Gospiću (Ž-5154).

Osim postojeće cestovne prometne infrastrukture, Prostornim planom uređenja općine Perušić (u suglasju sa prostorno-planskim dokumentima državne i županijske razine, te drugim studijama i projektima) predviđa se realizacija novih prometnih koridora državnog značaja koji obuhvaćaju dionicu autoceste Zagreb – Split kroz prostor Općine te rekonstrukciju magistralne pomoćne pruge (djelomice po novoj trasi) radi postizanja većih brzina, nosivosti i osiguranja više razine sigurnosti.

Drugi značajni infrastrukturni sustavi koji prolaze dijelom ove Općine sastoje se od izgrađene magistralne energetske infrastrukture (dalekovodi 400, 220, 110 i 35 kV), te energetskih akumulacija i proizvodnih energetskih objekata (jezero Krušćica. HE Sklope) koji ulaze u okvire županijskih energetskih sustava, a dijelom imaju državni značaj. Njihov daljnji razvitak omogućava se unutar njihovih postojećih koridora autoceste dogradnjom zatečenog energetskog sustava novim dalekovodima (400, 110, 35 kV) uz povećanje akumulacijskog prostora i izgradnju novih proizvodnih i prijenosnih energetskih objekata.

Telekomunikacijska mreža, osim glavnog pravca magistralnog svjetlovodnog voda uz državnu cestu D-50 zadržava u preostalim dijelovima lokalnu razinu, te samo glavno općinko komutacijsko čvorište - UPS Perušić ima županijski značaj kao područna telefonska centrala.

Poseban razvojni, ali i sanitarno-zdravstveni značaj Županije ima i postojeći dio budućeg međuopćinskog vodoopskrbnog sustava na potezu (Ličko Lešće) – Perušić – Gospić koji sa svojom trasom djelomično prati pružanje državne ceste D-50 i županijsku cestu Ž-5154. Daljnji razvitak ovog sustava i povezivanje sa sustavima drugih okolnih jedinica lokalne uprave i samouprave (Županija, Općina i Gradova) u širu prostornu i funkcionalno-tehničku


66


cjelinu predstavlja osnovu za formiranje kvalitetnijih uvjeta vodoopskrbe na značajno većem prostoru vodonosnih područja.

Izgradnja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda ima samo lokalni značaj, budući se radi o manjim i parcijalnim sustavima koji trebaju pokriti uglavnom područja najveće koncentracije stanovništva (naselja Perušić i zone izgradnje oko akumulacije Kosinj). Prihvaćanje oborinskih voda lateralnim kanalima na nizinskom dijelu prostora uz naselje Perušić te u prostoru Lipovog Polja kao i regulacija brdskih vodotoka ima obzirom na njihovu veličinu samo lokalni značaj. U tom sustavu zaštite od voda upravo će nova vodoopskrbna i energetska akumulacija Kosinj pružiti potrebnu zaštitu od poplava na području Lipovog polja uz razvijanje meliorativnih kanala na tom području.

Temeljem iznesenog može se konstatirati da glavni ciljevi prostornog značaja u segmentu razvoja naselja i infrastrukturnih sustava obuhvaćaju:

- osiguranje dovoljno velikog i pogodnog prostora za razvitak Perušića kao razvojnog žarišta na ovom dijelu Županije,

- podsticanje daljnjeg gospodarskog razvitka na području središnjeg naselja Perušić kao tradicionalno gospodarsko-proizvodno-radnog središta.

- rezerviranje prostora potrebnog za realizaciju novog hidroenergetskog potencijala – akumulacije Kosinj s pratećim energetskim objektima (HE Kosinj, rasklopište, transformatorsko postrojenje i dr.),

- uspostavljanje potrebnih planiranih koridora za magistralnu postojeću i planiranu energetsku, telekomunikacijsku i vodoopskrbnu infrastrukturu,

- zaštitu voda izvan i unutar nove akumulacije Kosinj kao važnog vodoopskrbnog resursa za priobalno i otočno područje Hrvatskog primorja,

- zaštitu od voda na dijelovima prostora općine Perušić, a posebno u Lipovom i Perušićevom polju,

- definiranje novog sustava središnjih naselja koji će biti sukladan ustrojstvu Županije, ali i omogućiti policentričan razvoj oslonjen na razvitak manjih urbanih žarišta i razvojnih središta,

- utvrđivanje građevinskog područja u veličini i lokaciji koja odgovara potrebama demografskog i gospodarskog razvitka uz uvažavanje potreba zaštite područja posebnih vrijednosti i njihovog izuzimanja iz zona izgradnje,

- revitalizaciju i unapređenje seoskih naselja kroz oživljavanje – intenziviranje seoske ekonomije i povećanje stambenog, komunalnog i drugog standarda,

- usmjeravanje stambene i gospodarske izgradnje u područja opremljena potrebnom komunalnom infrastrukturom.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

U okvirima ukupnih prirodnih resursa najveći značaj, koji prelazi lokalne okvire, obzirom na svoju vrijednost imaju kvalitetno poljoprivredno i šumsko zemljište kao podloga određenog gospodarskog razvitka te postojeći vodotoci u funkciji energetske proizvodnje i vodoopskrbe. Navedeni resursi čine dio prostorno-prirodnih vrijednosti i predstavljaju glavnu podlogu za razvitak ukupnog općinskog prostora te kao takovi, obzirom na svoju relativno veliku površinu i učešće u čitavom Županijskom prostoru imaju, osim lokalnog - općinskog i djelomice županijski značaj.


67


U okvirima racionalnog korištenja prirodnih izvora treba posebno obratiti pažnju na:- spriječavanje ugrožavanja ili umanjenja vrijednosti prirodnih izvora: vode, zraka, tla i

šuma,- očuvanje prirodnih izvora na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski

svijet,- zaštitu i očuvanje produktivnosti tla uz razumno korištenje, spriječavanje i izbjegavanje

nepovoljnih učinaka na tlo,- omogućavanje svih zahvata u prostoru koji imaju štetan učinak na biološku raznolikost te

očuvanje sklada prirodnih zajednica, živih organizama i neživih tvari.

Paralelno sa gospodarskim značajem određenih ravničarskih – poljoprivredno/stočarskih područja i prigorski/gorski prostor Velebita predstavlja posebno atraktivno prirodno područje, koje može činiti važnu podlogu za razvitak čitavnog niza gospodarskih aktivnosti baziranih na stočarstvu, lovstvu, turizmu vezano na obiteljska gospodarstva (farme, proizvodnja voća i dr), što uvjetuje posebnu zaštitu i pažnju kod namjene i korištenja tog prirodnog područja.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednosti dijelova okoliša

Osnovne kvalitete okoliša i postojeće ekološke vrijednosti prostora zastupljene su prvenstveno u očuvanom prirodnom okruženju velebitskog područja, relativno maloj izgrađenosti prostora Općine te postojećim resursima poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Kao rezultat tih vrijednosti jeste i njihovo uključivanje u posebno zaštićena područja, kao što su Park prirode Velebit, zaštićeni krajolik dijelova velebitskog prostora te spomenici prirode (spilje) i posebni rezervat šumske vegetacije (botanički).

Osim ovih izvornih prirodnih područja, kao dijelova vrijednog okoliša, Planom je naglašena potreba očuvanja vrijednosti prirodnog i kultiviranog krajobraza, kako ravničarskog poljoprivrednog dijela (Lipovo polje, područje Kosinjskog Bakovca, tako i šumovitog prigorja koje se djelomično koristi i kao područje voćnjaka i pašnjaka. Na tom dijelu formira se zanimljiv krajobraz sa razigranom konfiguracijom terena uz izmjenjivanje prostora šuma sa područjima pašnjaka i kultiviranog krajobraza, na kojima je Planom predviđeno ograničenje izgradnje radi zadržavanja postojećeg atraktivnog izgleda ovih krajolika.

Unutar područja općine Perušić treba provesti potpunu sanaciju postojećeg odlagališta kao i uklanjanje niza divljih deponija, čime će biti stvoreni preduvjeti za dosizanje više razine ekološke stabilnosti na predmetnom području. Odlaganje komunalnog i kućnog otpada predviđa se u budućnosti na uređenom sanitarnom odlagalištu predviđenom Županijskim planom za područje Srednje Like na lokaciji Ostrvica – Litićev vrh izvan granica općine Perušić. Isto je tako neophodno ostvariti očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednosti okoliša na prostoru postojećeg jezera Krušćica i planirane akumulacije Kosinj te rijeke Like i potoka Bakovac koje treba predvidjeti u okvirima II. kategorije kvalitete voda i vodotoka. Naime, navedene akumulacije (energetske) te najveći lokalni vodotok rijeku Liku treba zadržati sa visokom kvalitetom vode, pri čemu treba poduzeti sve mjere njegove zaštite od eventualnog zagađenja iz postojećih naselja, budući navedeni vodeni resursi služe i za vodoopskrbu Hrvatskog primorja.

Nizinsko područje općine Perušić dijelom je ugroženo plavljenjem pod utjecajem postojećih vodotoka i slivnih površina prigorskog i brdskog područja. Takvi procesi prisutni su


68


prvenstveno unutar Lipovog, Kosinjskog i Perušićkog polja kao većih udolina uz postojeće vodotoke i potoke. Temeljem iznesenog treba provesti određene zahvate na uređenju vodotoka i zemljišta, dok će se dio opasnosti od plavljenja riješiti i kroz izgradnju akumulacije Kosinj. Očuvanje ekološke stabilnosti postignuto je i kroz smanjenje ranije utvrđenog građevinskog područja i stavljanje u okvire realno potrebne veličine, čime su očuvane važne ekološke komponente prostora kao što su poljoprivredno i šumsko zemljište.

Lociranjem – prostornim smještajem novih građevinskih područja uz naselja bez planiranja izdvojenih prostora građenja izvan naselja, osim očuvanja zemljišta dolazi do jače zaštite akumulacijskih i izvorišnih područja uz koja se uspostavljaju i zone sanitarne zaštite te onemogućava nova izgradnja.Režimi očuvanja vrijednosti okoliša uspostavljaju se i prema postojećim vodotocima kroz utvrđivanje minimalne razine – kategorije kvalitete voda postojećih vodotoka.

Također i postojeće aktivnosti eksploatacije mineralnih sirovina zadržavaju se u okvirima utvrđenih eksploatacijskih područja uz uvjete eksploatacije na ekološki prihvatljiv i za okoliš održiv način.

Zaključno se može konstatirati da sa županijskog gledišta osnovni cilj razvoja u prostoru ovog područja svakako predstavlja potpunije korištenje prirodnih resursa na održivi način, kako bi se u potpunosti očuvala biološka raznolikost i ekološka ravnoteža, u okviru koje se postiže intenziviranje poljoprivredne i stočarske proizvodnje te daljnje unaprijeđenje malog i srednjeg poduzetništva prvenstveno kroz seoska obiteljska gospodarstava. Na taj će se način i na ovom području očuvati prostorne – krajobrazne karakteristike koje čine dio ukupnog prostornog identiteta Županije.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

2.2.1.1. Demografska slika područja Općine

Kretanje broja stanovnika na području Općine Perušić analizirano je temeljem popisnih podataka iz 1981. i 1991. godine uz dopunu dostupnim podacima popisa 2001. godine. Navedene analize provedene, kako u broju i dugogodišnjem trendu kretanja broja stanovnika (1857-1991.), tako i u drugim strukturnim obilježjima stanovništva kao što su dobna struktura, školska sprema, narodnosni sastav, broj i veličina domaćinstava i aktivnost po pojedinim djelatnostima.

Unutar čitavog prostora Općine, koji je u pogledu lociranja pojedinih naselja i njihovog povezivanja “zoniran” u tri karakteristična područja (Kosinjsko-zapadno, Perušićko-središnje i istočno sa naseljem Kosa Janjačka), posebno naglašen značaj imaju veća naselja Perušić i Donji Kosinj. Unutar tih naselja smješteno je 41% ukupnog stanovništva općine, dok na drugih 18 manjih naselja (veličine ispod 500 stanovnika), otpada samo 59% ukupnog stanovništva. Navedena dva naselja predstavljaju u stvari dio jedinstvenog – šireg izgrađenog područja većeg broja naselja, koja se kontinuirano pružaju uz lokalne prometnice ili prate rubove velikih polja.


69


Kratkoročni (1981-1991.) i dugoročni pregled kretanja broja stanovnika daje nepovoljnu sliku demografske situacije na području Općine. Naime, tijekom dugogodišnjeg perioda dolazi do stalnog opadanja broja stanovnika na području Općine, uz djelomično kontinuiran rast središnjeg naselja Perušić. Ovakova demografska situacija rezultat je negativnog djelovanja prometne izolacije područja Općine, te nedovoljne razvijenosti vlastite proizvodno-gospodarske osnove. Radi toga dolazi do migracijskih procesa prema drugim središtima rada izvan područja Općine, te postepenog “pražnjenja” ovog područja, osim njegovih najrazvijenijih dijelova uz naselje Perušić.

Pored promjena u kretanju stanovništva, značajne su promjene i u strukturama.Unutar razmatranog područja prevladava staro stanovništvo, koje na pojedinim područjima, kao posljedica smanjenog prirodnog priraštaja i emigracije, poprima karakteristike duboke demografske starosti (Kosinjsko područje),. U razdoblju 1981.-1991. prirodni je priraštaj bio nizak, ali se ni on nije u potpunosti zadržao na području Općine, tako da je gubitak populacije još veći. Udio starog stanovništva povećava se na račun mladog, tako da je i dobna struktura nepravilna, smanjen je udio mladog stanovništva, a povećan je udio starih od 60 na više godina.

U 1991. godini na prostorima općine došlo je do smanjenja prosječnog broja članova domaćinstava od 3,1 (1981.) na 2,9 uz istovremeno smanjenje ukupnog broja domaćinstava od 2.073 (1981.) na 1.946 (1991.). Trend smanjenja broja stanovnika nastavljen je i u periodu 1991 – 2001. godine pa prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Općine boravi 3.615 stanovnika ili samo 62% broja iz 1991. godine.

Nova jedinica lokalne samouprave - općina Perušić formirana je sa 20 samostalnih naselja, pri čemu se popisni podaci za naselja Rudinka i Vukelići iskazuju u okviru njihovog matičnog naselja Donji Kosinj. Samo 2 naselja imaju (prema popisu iz 2001. godine) statističku veličinu preko 500 stanovnika, što znači da je najveći broj stanovnika živio u manjim naseljima veličine 100 – 200 (300) stanovnika. Pri tome glavno naselje Općine – općinsko središte Perušić i lokalno središte Donji Kosinj obuhvaćaju gotovo ½ ukupnog stanovništva na Planom obuhvaćenom području.

2.2.1.2. PROGNOZA KRETANJA BROJA STANOVNIKA

Procjena budućeg broja stanovnika općine Perušić temelji se na ocijenama planersko-prostorne valorizacije, utvrđivanju mogućnosti budućeg društveno-gospodarskog razvoja, te analizi dosadašnjih trendova demografskih procesa uključivo procjene i planerske pretpostavke utjecaja razvoja šire regije.

Kretanje broja stanovnika određenog područja rezultat je vrlo složenih i dugoročnih procesa sa velikim brojem utjecajnih faktora. Tako je kao posljedica veoma složene društveno-gospodarske krize između dva popisa stanovništva i teških ratnih stradanja došlo do korjenitih promjena u kretanju i strukturama stanovništva. Kao posljedica iznesenog, očekuje se da će se negativni demografski trendovi nastaviti još izvjesno vrijeme. Do stabilizacije populacije doći će do kraja planskog perioda oko 2015. godine, a procjena kretanja stanovnika na duži rok vrlo je teška, jer ovisi i o određenim podsticajnim faktorima koji se očekuju na ovom području (izgradnja ličko-jadranske autoceste, akumulacija Kosinj, restrukturiranje gospodarstva, otvaranje novih poduzeća u segmentu malog i srednjeg poduzetništva).


70


U okviru drugih prostorno-planskih dokumenata - Prostornog plana bivše općine Gospić bilo je planirano da će se 2000.godine ostvariti ukupno 39.000 stanovnika, od čega se procjenuje da bi nova općina Perušić učestvovala sa oko 10.000-12.000 ( Donji Kosinj 2500, Perušić 3000). Projekcije po Prostornom planu bivše općine Gospić posljednji je popis iz 2001. godine demantirao u potpunosti. Međutim, prema projekcijama Prostornog plana Ličko-senjske županije donesenog 2002. godine, prognozirano je da će se broj stanovnika na području ove regije do 2015. godine i dalje smanjivati, sa stabilizacijom kod broja od oko 3.000 – 3.500 stanovnika.

Demografske promjene, procesi i trendovi vezani su uz čitav niz pokazatelja i podsticajnih faktora. Poseban utjecaj na daljnji demografski razvitak imat će značaj samog Općinskog središta - naselja Perušić kao važnijeg lokalnog središta sa koncentracijom većeg broja urbanih funkcija i sadržaja javne namjene, a posebno u sferi lokalne uprave i samouprave, prosvjete i školstva, kulture, zdravstva, sporta i dr. Drugi značajan podsticajni faktor predstavlja zatečena gospodarska struktura i infrastruktura, te tradicionalna funkcija središta rada. U tom pogledu će se područje Perušića u budućnosti razvijati kao radno-gospodarsko-poslovno i proizvodno središte locirano uz glavnu državnu prometnu infrastrukturu sa vrlo dobrom pristupnošću iz šireg gravitacijskog prostora. Navedeni faktori imat će pozitivan učinak u pogledu daljnjeg trenda porasta broja stanovnika na području jedinice lokalne samouprave.

Na području samog naselja Perušić evidentirana je najbolja demografska situacija u odnosu na čitavo područje Općine, pa će se pozitivni trendovi vjerojatno i nadalje održati. To tim prije ako se nastavi jačanje njegovih urbanih funkcija uz novi razvojni podsticaj kroz značajnije učešće manjih i srednjih poduzeća, a posebno tzv. “male privrede” i proizvodnog zanatstva. Temeljem takovih pozitivnih promjena, naselje Perušić kao središte Općine, trebalo bi 2015.godine imati oko 1.550 stanovnika.

Unutar zapadnog rubnog pojasa općine doći će do potpunog pražnjenja pojedinih naselja radi izgradnje nove energetske i vodoopskrbne akumulacije Kosinj. Stanovništvo sa područja tih naselja premjestit će se u okvire drugih naselja (prvenstveno Perušić i Donji Kosinj). Međutim, uslijed takovih promjena u prostoru, naselje Donji Kosinj preuzeti će još naglašeniju ulogu lokalnog središta što će se reflektirati i na porast stanovništva, pa će to naselje postići veličinu od oko 950 stanovnika. Preostala naselja doživjeti će manji porast.

Perspektivni populacijski razvoj pojedinih naselja bit će rezultat njihovog utjecaja i na područja unutar i izvan jedinice lokalne samouprave, postignutog stupnja deagrarizacije, te mogućnosti dobre interne i eksterne povezanosti posebno prema većim središtima i turističkom priobalnom području. Pri tome će Perušić, kao relativno jači radni centar, stimulirati razvoj dnevnih migracija i poljodjelske proizvodnje namijenjene za snabdijevanje lokalnog i šireg tržišta, uz eventualnu turističku valorizaciju odgovarajućih prirodnih i kulturno-povijesnih sadržaja i posebnosti.

Projekcija kretanja broja stanovnika za plansku 2015. godinu na čitavom području općine Perušić (uz pokazatelje iz popisa 1857. godine) ilustrirana je u priloženoj tabeli.


71


Tablica 14. Općina Perušić: Pregled kretanja broja stanovnika s projekcijom 2015. godine


72


2.2.2. ODABIR PROSTORNO-RAZVOJNE STRUKTURE

Glavna uloga Prostornog plana uređenja općine Perušić sastoji se u osiguranju temeljnih – generalnih smjernica prostornog razvoja i uređenja Općinskog teritorija. To znači, više osnovnu i globalnu orijentaciju upotrebe pojedinih prostornih cjelina, nego točno definiranu namjenu površina, više osnovne – glavne pravce povezivanja pojedinih naselja i zona nego točno trasiranu mrežu prometnica, dajući samo orijentaciju kvantitativnog i kvalitativnog razvoja naselja.

Prirodne karakteristike dijele teritorij općine Perušić na tri temeljne zone: zapadno gorsko-planinsko, istočno prigorsko-brežuljkasto, te središnje pretežito nizinsko – ravničarsko razvojno-prometno područje. Glavna orijentacija upotrebe prostora time je već u velikoj mjeri definirana. S jedne strane javlja se mogućnost rekreacije, turizma, šumarstva, voćarstva, brdske poljoprivrede i stočarstva, lokalnih prometnih sistema i ograničene izgradnje, dok s druge strane u ravničarskom dijelu, uključivo kraška polja unutar gorsko-planinskog masiva Velebita, dolazi do većih površina na kojima je moguće ostvariti intenzivnu poljoprivredu sa manjom interpolacijom postojećih naselja i njihovih proširenja. Središnje područje obuhvaća glavni razvojni prostor u kojem se osim koncentracije stanovanja i gospodarskih djelatnosti nalaze i glavni – veliki prometni i infrastrukturni sustavi

Pri tome posebno obilježje općine Perušić kao nove jedinice lokalne samouprave čini njezina prostranost, sa disperznom izgradnjom naselja i prostora Općine (velik broj manjih dijelova pojedinih naselja – zaselaka) te slabom naseljenosti uključivo zatečene negativne demografske trendove. Naime, na ovom velikom i prirodno kvalitetnom području smješteno je relativno malo stanovnika, pri čemu je samo središnji pojas sa naseljem Perušić značajnije izgrađen. Nešto veća koncentracija stanovništva i izgradnje uključivo i gospodarske aktivnosti prisutna je samo na području naselja Perušić što ukazuje na činjenicu da se radi o središnjem području Općine sa većim stupnjem iskorištenja prostora i povoljnijim gustoćama naseljenosti.

Naprijed navedene karakteristike područja predstavljaju osnovnu podlogu za organizaciju prostora pri čemu treba provesti usmjeravanje procesa razvoja u pravcu pozitivnih trendova vezano uz postojeće kvalitetne resurse područja, temeljeno na principima održivog razvitka, uz onemogućavanje negativnih utjecaja tog razvitka na organizaciju i korištenje prostora, a posebno u segmentu zaštite okoliša (prvenstveno vode i tla). Vezano uz izneseno proizlazi i logična prostorno-razvojna struktura koja se oslanja na glavno središte Perušić locirano u ravničarskom dijelu uz glavne prometne i infrastrukturne sustave te drugo lokalno žarište Donji Kosinj koje koristi blagodati poljoprivrednog prostora Lipovog polja i potencijalnu prometnu vezu između ličkog prostora i turističkog obalnog pojasa, uključivo i određene razvojne pogodnosti Parka prirode Velebit. Preostalo područje u formi malih seoskih naselja gravitira prema tim urbanim i razvojnim žarištima.


73


2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Razvoj naselja

Razvoj naselja unutar granica općine Perušić bit će pod znatnim utjecajem prirodnih i prostorno-prometnih karakteristika, te mogućeg gospodarskog usmjerenja pojedinog područja kao i utjecaja okolnih većih središta (rada i urbanih funkcija). Pri tome će osnovne karakteristike pojedinog naselja proizlaziti iz pogodnosti njegove lokacije (bliže ili dalje od glavnih prometnih pravaca, odnosno ovisno o kvaliteti i veličini proizvodnih poljoprivrednih površina) te dominantnog gospodarskog usmjerenja, odnosno njegove funkcije u okviru Općine kao dijela mreže središnjih naselja. Znači, da će neka naselja predstavljati područja sa većim brojem urbanih funkcija, koje trebaju osigurati određenu autonomnost, kako pojedinih dijelova Općine, tako i njezinog ukupnog prostora. Predviđenu koncentraciju urbanih funkcija prvenstveno treba ostvariti u okviru naselja Perušić, koje predstavlja općinsko središte. Dio manjih naselja, koja već danas imaju razvijeniju urbanu i funkcionalnu strukturu, u svom će budućem razvoju preuzeti i dio urbanih funkcija radi zadovoljenja osnovnih potreba užeg - lokalnog gravitacijskog prostora. U okvirima cjelovitog sustava središnjih naselja glavnu ulogu imati će područje naselja Perušić (sjedište Općine) kao područno središte sa utjecajnim prostorom i van granica Općine, te naselje Donji Kosinj kao važnije lokalno središte uz druga naselja (Kosa Janjačka, Kvarte, Bakovac Kosinjski) u funkciji manjih (pomoćnih) lokalnih središta. U budućem razvitku na području Perušić doći će do manje promjene u veličini naselja, te će ona povećati (krajem planskog perioda prema prognozi za 2015. godinu) u rangu malih naselja veličine do 350 stanovnika, uz izuzetak općinskog središta – naselja Perušić (1550 stanovnika) i lokalnog središta - naselja Donji Kosinj (950 stanovnika). Određeni razvoj naselja predviđen je prvenstveno u okviru središnjeg prometno-razvojnog koridora oslanjanjem na budući gospodarski razvitak, vezano uz postojeće i nove industrijsko-zanatske, servisne i druge uslužne djelatnosti. Ostala će naselja unutar gorskog, prigorskog i ravničarskog područja svoj razvoj realizirati kroz korištenje vlastitih - lokalnih (prvenstveno prirodnih) resursa, kao i pod utjecajem razvijenijih središnjih naselja i lokalnih središta. Preostala manja naselja u poljoprivrednom, prigorskom i gorskom području zadržati će svoju tipologiju usitnjenih ruralnih – seoskih naselja. Pojedina naselja na ovim područjima neće značajnije promjeniti svoju veličinu, tek uz manja povećanja današnjeg broja stanovnika.

U cilju postizanja navedenog razvoja svakog pojedinog naselja te cjelovitog uravnoteženog i funkcionalnog sustava naselja na području Općine postavljaju se slijedeće planske smjernice:

- Planom se uspostavlja policentrični sustav naselja s ravnomjernim razvojem mreže naselja koja treba zadovoljiti potrebe korisnika prostora na svim dijelovima Općine,

- uspostavljeni sustav naselja predstavlja dio ukupne mreže naselja – područnih i lokalnih središta unutar Ličko-senjske županije

- predloženim sustavom naselja realizira se usaglašavanje s očekivanom raspodjelom stanovništva za koje se osigurava ravnomjerniji razmještaj urbanih i drugih uslužnih, radnih i rekreacijskih funkcija, što sve proizlazi iz utvrđenog policentričnog sustava naselja,

- optimalna mreža naselja osigurati će ravnomjerniji razvoj u prostoru i postići smanjenje u razlikama urbaniziranosti između pojedinih područja te rezultirati unaprijeđenjem fizionomskih obilježja i sadržajne strukture naselja uz postizanje efikasnije zaštite vrijednosti graditeljske baštine, prirodnih vrijednosti i okoliša,


74


- potrebno je ostvariti zadržavanje naselja u okvirima cjelovitih prostornih jedinica kao kompaktnog izgrađenog područja uz izbjegavanje nekontroliranog širenja duž lokalnih prometnica ili velike disperzije, te na prostore vrijednih poljoprivrednih ili šumskih površina. Podržavanje disperznosti izgradnje provodi se u vrlo ograničenom opsegu samo kao dopuna na već disperzno izgrađenim područjima pojedinih zaselaka kao udaljenih dijelova osnovnog naselja,

- novom izgradnjom naselja i izvan naselja ne smiju se umanjiti postojeće kvalitete prirodnih vrijednosti i okoliša niti ugroziti područja od interesa za zaštitu kulturnih dobara.

2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture

Društvena infrastruktura proizlazi iz sustava naselja koji će se razviti na području Općine. Pri tome će se najviši stupanj razvoja društvene infrastrukture ostvariti u okviru općinskog središta (naselje Perušić), gdje treba realizirati značajan broj novih funkcija, a razvijati će se kao područno središte. Time će Perušić kao središnja točka Općine postati i dio ukupne mreže manjih naselja - općinskih središta, urbanih i razvojnih žarišta značajnih za formiranje cjelovite strukture i mreže naselja na području Ličko-senjske županije. Radi toga je nužno, a u cilju postizanja određene autonomnosti funkcije područja Općine, unutar glavnog središnjeg naselja koncentrirati dio značajnijih funkcija iz segmenta uprave, odgoja i obrazovanja, kulture, zdravstva i socijalne skrbi, športa i rekreacije te financijskih usluga. Obzirom na disperznost, tip i veličinu naselja na području Općine, dio tih funkcija, a vezano uz upravu, odgoj, obrazovanje, te šport i rekreaciju nužno treba naći svoje mjesto i u danas već razvijenijim područjima naselja-manjih lokalnih središta (poticajnih razvojnih središta), kao što su Donji Kosinj, Kvarte, Bakovac Kosinjski i Kosa Janjačka. Na taj način će distribucijom središnjih funkcija biti pokrivena sva gravitacijska područja, pri čemu manja naselja gravitiraju prema pojedinim lokalnim središtima, odnosno središnjem naselju Općine ili korištenje posebnih usluga realiziraju u drugim većim gradskim središtima kao što su Gospić, Otočac, Senj, Rijeka i dr.

U okviru ukupnog formiranja sadržajne strukture naselja, treba se posebno podsticati:

- veću gustoću osnovnih sadržaja društvene infrastrukture (društvene, kulturno-prosvjetne, upravne i znanstvene funkcije)

- intenzivniji razvoj zanatsko-servisnih sadržaja kao dio sadržajne ali i gospodarske strukture naselja,

- koncentracije društvene infrastrukture usklađeno sa značajem naselja, veličinom gravitacijskog područja i brojem korisnika,

- lokaciju određenih sadržaja društvene infrastrukture koji pokrivaju minimalne dnevne potrebe i u naseljima s manjim brojem stanovnika, kako bi se ostvarilo njihovo zadržavanje u tim naseljima te spriječile migracije prema glavnim središtima.

2.2.3.3. Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

Jedan od vrlo značajnih ciljeva prostornog razvoja općinskog značaja predstavlja prometna i komunalna infrastruktura. Ona će pozitivno djelovati na urbani, gospodarski i demografski razvoj područja Općine, a po svom značaju dio te infrastrukture predstavlja županijski i državni interes. Najznačajniji razvoj prometne cestovne infrastrukture predviđen je kroz središnji dio Općine, a realizira se u formi nove longitudinalne prometnice – autoceste Zagreb – Split koja predstavlja prometnu okosnicu ovog dijela državnog prostora te osigurava bolju integraciju ličke regije u razvojno-gospodarske procese Države i šire. Osim izgradnje nove


75


autoceste za koju se Planom osigurava potreban koridor središnjim prostorom općine Perušić trasiran je i koridor nove brze pruge Zagreb – Split koji djelomično koristi trasu postojeće magistralne pomoćne pruge. Nova željeznička pruga sa značajno višim prometnim standardom predstavlja drugi važan čimbenik za razvitak županijskog i općinskog prostora.

Razvoj komunalne infrastrukture prvenstveno treba obuhvatiti mrežu odvodnje otpadnih voda na postojećim i novim razvojnim područjima, a posebno uz naselja sa najvećom koncentracijom stanovništva i gospodarskih aktivnosti (Perušić, Donji Kosinj). Osim toga, potrebno je ostvariti zaštitu ukupnog prostora, a posebice podzemnih voda i akumulacijskih jezera u odnosu na ispuštanje otpadnih voda iz objekata stanovanja i gospodarstva. Zaštita vodenih resursa je od posebnog županijskog značaja pa je potrebno uspostaviti kvalitetnije zbrinjavanje otpadnih voda svih naselja, a posebno onih dijelova koji mogu imati značajniji negativni utjecaj na okoliš, uključivo na postojeće i nove energetske i vodoopskrbne akumulacije (Krušćica, Kosinj) kao dio regionalnog vodoopskrbnog sustava Hrvatskog primorja. Temeljem iznesenog se odvodnja otpadnih voda realizira izvedbom mreže – sustava javne kanalizacije razdjelnog, polurazdjelnog i mješovitog tipa koja će obuhvatiti prvenstveno naselja Perušić (uključivo Kvarte) i Donji Kosinj te druga naselja u slivnom i području navedenih akumulacija (Lipovo polje, Krš, Bakovac Kosinjski, Kaluđerovac). Ostala udaljenija i manja naselja veličine ispod 200 stanovnika će, obzirom na ekonomičnost izgradnje posebnih sustava javne kanalizacije i njihov mogući minorni utjecaj na kvalitetu okoliša, i nadalje koristiti nepropusne sabirne jame, koje se prazne putem specijalnog komunalnog vozila.

Infrastruktura vodoopskrbe realizirana je na većem dijelu Općine, te se za vodoopskrbu koriste lokalni resursi (izvorišta) dovoljnog kapaciteta za potrebe žitelja i planiranog gospodarstva. Potrebna rezerva vezano uz količine vode i njihovu dobavu ostvarena je kroz magistralni cjevovod postavljen uz državnu cestu D-50 kojom se Perušićki vodoopskrbni sustav povezuje s Gospićkim i izvorišnim resursima na području grada Otočca. Time će se u potpunosti zadovoljiti potrebe vodoopskrbe ove Općine u dugoročnom razvojnom periodu.

Postojeći energetski sustav zadovoljava potrebe korisnika prostora sa opskrbom preko 35/10 kV transformatorske stanice Perušić, te se u ovom trenutku ne predviđa njegovo proširenje osim određenih zahvata na 10 kV mreži. Realizaciju novih gospodarskih kapaciteta i proširenje građevinskih područja naselja pratiti će i izgradnja odgovarajućih dijelova visokonaponske (10 kV dalekovoda i transformatorskih stanica) i niskonaponske mreže. Međutim, taj distribucijski dio energetske mreže nije predmetom analiza Prostornog plana uređenja Općine. Samo ukoliko unutar novog razvojno-gospodarskog područja planiranog uz naselje Perušić dođe do izgradnje sadržaja ili proizvodnih kapaciteta sa većom potrebom za električnom energijom, trebati će dograditi 35 kV naponsku razinu u okviru postojeće TS 35/10 kV njezinom rekonstrukcijom.

Posebno značajan dio ukupnog razvoja energetske infrastrukture koji prelazi općinski značaj, a realizira se unutar prostora općine Perušić ima novo akumulacijsko jezero kao hidroenergetski potencijal koji će se koristiti za proizvodnju električne energije u novim i postojećim hidrocentralama. Paralelno s realizacijom akumulacijskog prostora i proizvodnih energetskih objekata Planom će se osigurati potreban prostor za nove transformatorske stanice (35 kV), rasklopišta te prenosne objekte – dalekovode 400 i 110 kV.

Prostorom Općine prolaze trase postojećih i planiranih magistralnih dalekovoda kao dijelova državnog, županijskog i energetskog sustava u okviru elektroopskrbe. Svi postojeći


76


dalekovodi razine 400, 220, 110 i 35 kV zadržavaju se sa svojim zaštitnim koridorima, dok se za planirane DV 400 i 110 kV rezervira potrebni planski koridor.

Osim elektroenergetske infrastrukture, središnjim prostorom Općine uspostavljena je i trasa za prolaz magistralnog plinovoda Vrbovsko – Otočac – Gospić – Split (paralelno s koridorima dalekovoda, izvan područja naselja), te je ista tretirana kao koridor u istraživanju. Prolaz ovog energetskog – planskog koridora kao infrastrukturnog objekta od interesa za Državu i Županiju otvara ujedno i nove mogućnosti opsrkbe ovim energentom i područja općine Perušić.

Mreža telekomunikacija u ovom trenutku zadovoljava potrebe razvijenijih dijelova područja te u svojoj ukupnosti ima prvenstveno lokalni značaj samo pružanje magistralnog pravca svjetlovodnog kabela povezanog uz državnu cestu D-50 te područja centrala – UPS Perušić imaju županijski značaj. Pri tome je ukupna telekomunikacijska mreža Općine, preko mjesne AXE centrale na području naselja Perušić (kao udaljenog pretplatničkog stupnja UPS), u budućnosti oslanja na novu centralu TC/LC, AXE – 501 u Gospiću. Budućim razvitkom novih zona gospodarskih djelatnosti i proširenjem građevinskog područja naselja (sa povećanjem broja domaćinstava), a i sukladno potrebama povišenja telekomunikacijskog standarda i boljeg povezivanja unutar područja Općine, dugoročno se predviđa izgradnja novih ATC (tip UPS) na područjima naselja u funkciji lokalnog središta (Kosa Janjačka), uz zamjenu postojećeg UPS Perušić. Time će se ostvariti visoka razina telekomunikacijske povezanosti unutar Općine, kao i sa drugim područjima, čemu treba dodati i daljnji razvitak mobilnih mreža s većim brojem korisnika.

Zaključno je moguće, obzirom na opće ciljeve županijskog značaja, vezano uz razvoj prometne i komunalne infrastrukture, ovim Planom utvrditi slijedeće smjernice:

- predvidjeti racionalnu, funkcionalnu i ekonomičnu prometnu mrežu koja osigurava dobre preduvjete za gospodarski razvitak te omogućava kvalitetno povezivanje naselja unutar Općine i prema drugim okolnim središtima,

- zaštititi koridore državne i županijske prometne infrastrukture a posebno trase autoceste i planirane brze željeznice,

- omogućiti realizaciju novih energetskih potencijala plina i električne energije (akumulacija, proizvodni i prenosni objekti plinovodi) kroz osiguranje potrebnog prostora i predviđanje novih lokacija za preseljenje stanovništva iz poplavljenih dijelova,

- provesti obvezujuću izgradnju javne kanalizacije, za najveća naselja na području Općine (Perušić, Donji Kosinj) i bliže gravitacijsko područje te zone naselja oko budućeg akumulacijskog jezera,

- ostaviti ujednačeni standard u prostoru kvalitetne opskrbe vodom na čitavom prostoru Općine,

- realizirati daljnje unapređenje već postignute relativno kvalitetne razine razvijenosti telekomunikacijske mreže.


77


2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

U okvirima ciljeva prostornog razvoja županijskog značaja treba ostvariti i potrebnu zaštitu svih prostornih vrijednosti državne i županijske razine (krajobraz, prirodna i spomenička baština) na razmatranom području općine Perušić, može se stoga konstatirati da dio ukupnih registriranih krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti uključivo kvalitete kulturno-povijesne baštine predstavljaju i županijski značaj, a ujedno čini i dio razvojnih resursa općine Perušić. Naime, određeni segmenti gospodarskog razvitka ovog područja (Županije i Općine) osnivati će se i na visokoj kvaliteti i atraktivnosti prirodnog prostora, koji u ekološkom smislu treba zadržati najvišu razinu. U tom pogledu neki od raspoloživih resursa na području općine Perušić imaju ne samo lokalni značaj, nego i širi europski, državni i županijski. Postojeća zaštićenost prostora vezano uz njegove krajobrazne, prirodne i druge vrijednosti povećati će se u budućnosti kroz određivanje novih zaštićenih područja i strožih režima zaštite, kako bi se postojeće vrijednosti u potpunosti očuvale i unaprijedile. U tom smislu se kroz ciljeve prostornog razvoja, uz već ostvarene predviđaju i dodatni režimi zaštite za određena područja krajobraznih i prirodnih vrijednosti, odnosno prostora od značaja za graditeljsku baštinu, koji vezano uz njihov županijski značaj obuhvaćaju:

- dio Parka prirode Velebit (u okviru granica Općine) sa najvišom razinom zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti i već uspostavljenim statusom zaštite (zakonsko proglašenje), pri čemu pojedina područja unutar Parka prirode tretiraju kao prostori zaštićenog krajolika. Veličina zaštićenog područja Parka prirode unutar prostora općine Perušić iznosi 3.714 ha.

Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti odnosi se na zaštićena kulturna dobra državnog i županijskog značaja koja se sastoje od slijedećih objekata:

Tablica 15NASELJE LOKACIJA I OBJEKT VRSTA, NAMJENA ZNAČAJ

Bakovac Kosinjski Kapela Sv. Vida sakralna regionalniBakovac Kosinjski Kapela Sv. Vida arheološki lokalitet regionalniBakovac Kosinjski Mlin Kašikar na D. Bakovcu gospodarska regionalniBakovac Kosinjski (Ruja) Mlin Kašikar na D. Bakovcu gospodarska regionalniBakovac Kosinjski (Zlatani) Ribnik arheološki lokalitet regionalniBakovac Kosinjski (Velebit) Degovača arheološki lokalitet regionalniBukovac Perušićki Lipova Glavica arheološki lokalitet regionalniBukovac Perušićki (Podoli) Sv. Trojica arheološki lokalitet regionalniDonji Kosinj Selište Kloštar Sv. Petar arheološki lokalitet regionalniDonji Kosinj Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja sakralna regionalniDonji Kosinj (Draškovići) Kapela Sv. Petra sakralna regionalniDonji Kosinj (Rudinka) Kapela Sv. Josipa sakralna regionalniDonji Kosinj Župni dvor civilna regionalniDonji Kosinj (Petranović Draga) Donji Kosinj BIN 361 tradicijska kuća regionalni

Gornji Kosinj Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog sakralna regionalni

Gornji Kosinj (Podjelar) Kapela Sv. Duje sakralna regionalniGornji Kosinj Župni dvor civilna regionalniGornji Kosinj Gornji Kosinj br. 66 civilna regionalniGornji Kosinj Pećina Golubinjača arheološki lokalitet nacionalniGornji Kosinj Bočaj (Bočkaj) arheološki lokalitet regionalni


78


Gornji Kosinj Plešina Glavica ili Grčko groblje arheološki lokalitet regionalniGornji Kosinj Mramornica arheološki lokalitet regionalniKaluđerovac Naselje ruralna cjelina regionalniKaluđerovac Župna crkva Sv. Nikole Biskupa sakralna regionalniKaluđerovac Kaluđerovac, objekt br. 18 tradicijska kuća regionalni

Konjsko Brdo- Mali Čardak- Tisni Klanac- Ibrešić Branjevina

arheološki lokalitet regionalni

Konjsko Brdo Veliki Čardak arheološki lokalitet regionalniKosa Janjačka (Jurkovica do) Kuća br. 77 tradicijska kuća regionalniKosa Janjačka (Jurkovica do) Kuća br. 78 tradicijska kuća regionalniKosa Janjačka (Pocrnići) Kuća br. 168 tradicijska kuća regionalniKrš S.P.C. Sv. Nikole sakralna regionalniKrš (Kosinj Most) Most preko rijeke Like civilna nacionalniKvarte Megdan arheološki lokalitet regionalniKvarte Štitar arheološki lokalitet regionalni

Lipovo Polje (Bastaško selo) S.P.C. Sv. Mihajla sakralna regionalniLipovo Polje (za most) Kuća br. 16 tradicijska kuća regionalniLipovo Polje (kućišta) Kuća br. 189 tradicijska kuća regionalniLipovo Polje Prespa (Prijespa) arheološki lokalitet regionalniMlakva P.S.C. Sv. Nedjeljice sakralna regionalniMlakva (Poljan) Kuća br. 10 tradicijska kuća regionalniMlakva Kuća br. 12 tradicijska kuća regionalniMlakva Pod Mlakvenom Gredom arheološki lokalitet regionalniMlakva Mlakvena Greda arheološki lokalitet regionalniMlakva Marin Vrščić (Marina Glavica) arheološki lokalitet regionalniPerušić Kulturni krajolik Starog Perušića Podr. poseb. obilježja regionalniPerušić Župna crkva Sv. Križa sakralna regionalniPerušić Tonska kula obrambena regionalniPerušić Župni dvor civilna regionalniPerušić Stara škola civilna regionalniPerušić zgrada Općine civilna regionalniPerušić Bašići br. 9 civilna regionalniPerušić Gradina/Stari Grad arheološki lokalitet regionalniSveti Marko (Kulaši) Ruševine crkve Sv. Marka sakralna regionalniStudenci Gligina pećina arheološki lokalitet regionalniStudenci Konopljeva pećina arheološki lokalitet regionalniStudenci Petrićeva pećina arheološki lokalitet regionalni

Obzirom na iznesene ciljeve zaštite sveukupnih prostornih vrijednosti evidentno je da u budućnosti treba još više pozornosti posvetiti sveobuhvatnoj zaštiti velebitskog područja, ali i ostalog prigorskog i nizinskog-ravničarskog dijela radi očuvanja atraktivnosti postojećeg krajolika, te održanja visoke kvalitete zraka, voda i tla. Prirodne i krajobrazne vrijednosti u kombinaciji s bogatom i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom trebale bi postati dio ukupnog spektra razvojnih resursa na području općine Perušić (proizvodnja zdrave hrane, turizam, lovstvo).

Iako je evidentno da će budući intenzivniji razvoj izgradnje (naselja, energetske i prometne infrastrukture) predstavljati faktor određenog ugrožavanja kulturih dobara te krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti potrebno je planskim mjerama i odredbama za provođenje ovog Plana kao i posebnim uvjetima zaštite u najvećoj mogućoj mjeri uskladiti sve ove aktivnosti u prostoru i temeljiti ih na načelima održivog razvitka, vezano uz nužnost očuvanja svih naprijed navedenih prirodnih potencijala i povijesnih vrijednosti. Radi toga jedan od posebno značajnih zadataka prostornog plana uređenja Perušić predstavlja osiguranje potrebnih preduvjeta za kvalitetan gospodarski, društveni i kulturni razvitak baziran na


79


održivom korištenju resursa primjenom različitih planskih mjera, čime će se postići zaštita postojećih vrijednosti područja državnog i županijskog značaja ali i ostvariti unapređenje i zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti uključivo spomeničku baštinu, kao dio povijesnog i kulturnog identiteta ovog dijela županijskog područja.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Naprijed utvrđene ukupne vrijednosti prostora uvjetuju njegovo racionalno korištenje usklađeno sa potrebama sagledivog razvitka Općine u periodu do 2015. Pri tome će se prostori koji predstavljaju razvojni resurs područja koristiti u skladu sa načelima održivog razvitka, na način koji osigurava očuvanje i zaštitu njegovih vrijednosti, uključivo ukupnu obnovljivost pojedinog resursa. Temeljem iznesenog, daljnja se izgradnja veže uz postojeća naselja sa razvojem mreže prostorno i funkcionalno cjelovitih jedinica, unutar kojih je moguće ostvariti kvalitetan urbani standard, potrebne funkcije gospodarskog razvitka te sadržaje i objekte društvene i komunalne infrastrukture. Drugi tipovi izgradnje vezani uz gospodarski razvitak (industrijsko-proizvodne, zanatsko-servisne i komunalne zone) ili uređivanje prostora za potrebe sadržaja rekreacije, komunalnih objekata i infrastrukture (prometni koridori, vodovodni rezervoari, eksploatacijska područja i groblja) djelomice se razvijaju i izvan građevinskog područja naselja, kao zasebne gospodarske odnosno komunalne zone. Ukupno dimenzioniranje novih prostora za daljnje uređivanje i korištenje provedeno je na načelu zaštite i obnovljivog korištenja osnovnih resursa, što se prvenstveno odnosi na poljoprivredno i šumsko zemljište, uključivo i druge prirodne vrijednosti (krajobraz i sl.). Na taj način se kroz racionalno “trošenje” prostora u skladu s realnim potrebama demografskog i gospodarskog razvitka i njegovo očuvanje za daljnje postplansko korištenje te usmjeravanjem novih zona izgradnje izvan prirodno kvalitetnih i resursnih područja postiže ukupna zaštita prostora općine Perušić. Radi toga Prostorni plan uređenja općine Perušić predstavlja osnovnu prostorno-plansku dokumentaciju za neophodno usmjeravanje prostornog razvitka Općine, što se postiže usaglašavanjem namjenskog korištenja prostora i očuvanja prirodnih resursa kroz provođenje uvjeta održivog razvitka. Planom se također uspostavlja funkcionalni ustroj prostora koji ima za cilj grupiranje sukladnih sadržaja i namjena na način da se osigura racionalno uređenje prostora, usklađeno sa zatečenim prirodnim-prostornim vrijednostima i uvjetima održivog razvitka. Osnovni principi i ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora temelje se na ostvarenju slijedećih glavnih postavki:

- Građevinska područja naselja treba oblikovati, uskladiti i dimenzionirati prema stvarnim demografskim potencijalima sa potrebnim rezervnim prostorima radi realno očekivane “disperzije” izgradnje, zadržavajući tradicionalnu tipologiju formiranja naselja, uvažavajući mogućnosti njihovog opremanja nužnom prometnom i komunalnom infrastrukturom, uključivo objekte društvenog standarda, kako bi naselja ostvarila odgovarajući urbani standard.

- Lokacija i namjena novih građevinskih područja treba biti prvenstveno usmjerena prema ostvarenju intenzivnijeg gospodarskog razvitka, a manje za potrebe stanovanja, pa realizacija gospodarskih zona ima prioritet pred drugim namjenama i načinima korištenja prostora.

- Poljoprivredno zemljište na ravničarskom dijelu Općine, (izvan zona gospodarskog razvitka), treba sačuvati od bilo kakove izgradnje izuzev gradnje u funkciji daljnje


80


revitalizacije s glavnom namjenom usmjerenom prema unapređenju poljoprivredne, stočarske i druge proizvodnje (farme, obiteljska gospodarstva i sl.) Unutar tog prostora realiziraju se samo manja proširenja postojećih naselja vezano uz budući demografski potencijal.

- Postojeće šumsko zemljište, bez obzira na njegovu namjenu i kvalitetu šumske vegetacije, treba kroz pošumljavanje dalje oplemenjivati, te isključiti iz glavnih prostora uređenja i izgradnje naselja ili drugih namjena na području Općine. Značaj šumskog zemljišta posebno je naglašen u okviru Parka prirode Velebit, te gorskog i prigorskog pojasa, gdje treba u formi ekološki visokovrijednih prirodnih predjela predstavljati osnovu posve specifičnih gospodarskih aktivnosti i mogućnosti turističkog razvitka, ali i zaštitu zemljišta od prisutnih procesa erozije.

Uzevši u obzir naprijed iznesene kriterije racionalnog korištenja i zaštite prostora mogu se dati okvirni (generalni) parametri daljnjeg razvitka pojedinih naselja, utvrditi potreba njihovog širenja kao i definirati karakter buduće izgradnje po pojedinim prostorno-tipološkim cjelinama:

- Nizinsko-ravničarsko područje, uglavnom obuhvaća područje uz naselja Perušić, Donji Kosinj i Kosinjski Bakovac. To je prostor na kojemu se očekuju veći razvojni pomaci, prvenstveno vezano uz poljoprivredu i stočarstvo, uključujući i različite gospodarsko-proizvodne, zanatsko-sevisne i komunalne djelatnosti locirane u okviru novih gospodarskih zona unutar naselja. Radi toga na tom području treba predvidjeti određene dodatne prostore za razvoj urbanih funkcija i stanovanja, ali i nove prostore za izgradnju gospodarskih sadržaja.

Naselja locirana uz glavni lokalni prometni pravac - državnu cestu D-50 (Perušić-Kvarte) uglavnom predstavljaju najveća i najurbaniziranija područja sa funkcijom glavnog središnejg naselja Općine (Perušić), pa u tim okvirima treba osigurati mogućnost više razine urbanog standarda kroz daljnju koncentraciju sadržaja društvene infrastrukture gospodarskih djelatnosti i više razine opremljenosti komunalnom infrastrukturom.

- Prostor ostalih razvojnih područja uz prometne pravce županijskog značaja (Ž-5154, Ž-5155, Ž-5146 i Ž-5153) obuhvaća i lokalitete naselja u funkciji lokalnih središta i druga manja naselja (Donji Kosinj, Kosa Janjačka, Konjsko Brdo, Bukovac Perušićki, Kosinjski Bakovac, Kaluđerovac), na kojima se radi dobre prometne povezanosti sa drugim područjima, podstiče i očekuje određena izgradnja novih područja unutar naselja namjenjenih prvenstveno razvitku različitih vrsta gospodarskih djelatnosti vezanih uz obiteljska gospodarstva, te obrtničko-zanatske usluge.

- Planinsko/gorsko i prigorsko područje predstavlja prostor sa slabije izraženim demografskim potencijalom i polaganim preseljenjem stanovništva prema razvijenijem središnjem području Općine. Radi toga su i potrebe za novim razvojnim prostorima naselja i gospodarskih djelatnosti znatno smanjene. Međutim, radi stvaranja posebnih pogodnosti za zadržavanje stanovništva na predmetnom području, kao i privlačenja nove izgradnje, Planom se predviđa samo manje proširenje prostora građenja unutar ili uz postojeća naselja vezano na njihove razvojno-demografske potrebe, ulogu u mreži središnjih naselja te dosadašnje trendove i zatečenu izgrađenost područja. Razvoj ovog područja osnivati će se prvenstveno na korištenju postojećih prirodnih resursa za razvitak tradicionalnih gospodarskih djelatnosti u okvirima obiteljskog gospodarstva (stočarstvo), uz dopunu kroz proizvodnju zdrave hrane i ekološki (seoski i lovni) turizam bez


81


osnivanja novih radno-proizvodnih područja. Nova izgradnja u funkciji gospodarskog razvitka može obuhvatiti pojedine lokacije za potrebe obiteljskih gospodarstava kao nositelja proizvodnje (farme, mala prerada poljoprivrednih i stočarskih proizvoda) koje se realiziraju izvan građevinskog područja u okviru veće poljoprivredne (proizvodne) površine.

Sumiranjem iznesenog može se konstatirati da će doći do revizije ranijeg građevinskog područja naselja (PPO Gospić), čime se podiže razina racionalnosti u raspolaganju s prostorom te ujedno ostvaruje i njegova zaštita kao prirodnog resursnog prostora.

Zaključno se u okviru naprijed opisanih ciljeva racionalnog korištenja i zaštite prostora unutar granica Općine Perušić mogu postaviti slijedeće osnovne - generalne smjernice:

- Prostore za izgradnju treba realizirati na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine.

- Planiranim korištenjem prostora treba osigurati uređenje i zaštitu voda (vodotoka i akumulacija) vodeći računa da iste predstavljaju i značajni vodoopskrbni resurs šireg područja).

- Racionalno korištenje prostora posebno obuhvaća segment građevinskog područja, pa se proširenja postojećih izgrađenih dijelova naselja trebaju osnivati na pretpostavkama demografskog i gospodarskog rasta, povećanja stambeno-komunalnog standarda i sa ciljem zaustavljanja njihovog daljnjeg pražnjenja.

- Obzirom na tipologiju prostora i naselja, te specifičnosti mogućeg razvoja, gospodarske djelatnosti se prioritetno lociraju unutar naselja u već formiranim ili planiranim zonama takvih djelatnosti (po potrebi njihovim proširenjem) bez novih zona organiziranih izvan naselja.

- Zbrinjavanje otpada kao značajan segment ukupne zaštite prostora treba osigurati na županijskoj razini (županijsko sanitarno odlagalište), a u prijelaznom periodu u okvirima postojećeg odlagališta u općini Perušić, koje treba sanirati i privesti konačnoj namjeni po prelasku na korištenje županijskog odlagališta.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

Unutar prostora općine Perušić locirano je 20 naselja kao prostornih jedinica na čijem se užem području nalaze izgrađeni – urbanizirani prostori pojedinog naselja. Obzirom na prostorne i prometne karakteristike pojedinog područja, naselja su rezultirala sa specifičnim oblikom izgradnje odnosno rasprostiranja izgrađenih dijelova naselja unutar njihovih područja. U odnosu na takove prostorne karakteristike formiranja građevinskih područja naselja možemo razlikovati tri osnovna tipa analizirana u okviru Prostornog plana uređenja – segment građevinskih područja, a sastoje se od:

- tip koncentriranog naselja gradsko-ruralnog (mješovitog – prelaznog) tipa, koji je realiziran samo u okvirima središnjeg naselja Općine – naselja Perušić te u sebi obuhvaća namjenski kompletnu organizaciju prostora (urbane funkcije, stanovanje i gospodarske djelatnosti);

- izduženi, linearni tip seoskog naselja izgrađen uz cestovne komunikacije ili uvjetovan konfiguracijom terena (pružanje udoline, polja ili dr.), sa karakterističnim primjerima takovih naselja kao što su Kvarte, Prvan Selo, Donji Kosinj, Lipovo polje, Kosinjski


82


Bakovac, odnosno uz lokalnu cestu L 59055 na potezu od Perušića do Studenaca (naselja Sv. Marko, Klenovac i Studenci);

- disperzni tip izgradnje seoskih naselja, sa većom ili manjom disperzijom u prostoru, prvenstveno prisutan na istočnim dijelovima prostora, a samo manjim dijelom zapadno od državne ceste obuhvaćajući područja Kose Janjačke, Mezinovca, Malog polja i Kaluđerovca.

Planiranom namjenom i korištenjem prostora dio područja općine Perušić namijenjen je za realizaciju energetske i vodoopskrbne akumulacije Kosinj (utvrđenu i u okviru drugih dokumenata više razine – Prostorni plan Hrvatske, Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostorni plan Ličko-senjske županije), locirane u okvirima prostora naselja Gornji Kosinj i Mlakva odnosno od HE Sklope do lokaliteta Kosinj most obuhvaćajući i dijelove naselja Krš. Obzirom na predviđenu promjenu postojeće namjene bit će nužno osigurati nova zamjenska građevinska područja za naselja koja ulaze u zonu akumulacije.

Naprijed opisana postojeća građevinska područja za 20 naselja u prostoru općine Perušić obuhvaćaju ukupno danas izgrađeni prostor građevinskog područja naselja u površini od 761,28 ha. U odnosu na ukupni prostor navedenih naselja odnosno ukupnu površinu općine Perušić danas izgrađena građevinska područja naselja čine samo oko 2,0%. Postojeća građevinska područja naselja obuhvaćena su u okviru planiranih građevinskih područja te prikazana na grafičkim prilozima Plana – Osnovnoj državnoj karti i katastarskim kartama u mj. 1:5000, pri čemu čine dio ukupnog (postojećeg i planiranog) građevinskog područja pojedinog naselja. Detaljni prikaz izgrađenih – postojećih građevinskih područja naselja te postignutih prostornih standarda prikazan je u narednoj tabeli:


83


Tablica 16.KVANTIFICIRANI POKAZATELJI – IZGRAĐENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 2001. GOD (GPN)

PODRUČJEBroj

stanovnika 2001.

Područjenaselja

ha 3

Gustoća st./ha

Izgrađeni dio GPN

ha

Gustoća u GPN st./ha

Postojeći standard

GNP m2/stan.

BUKOVAC PERUŠIĆKI 110 785 0,14 30,0 3,6 2727

DONJI KOSINJ 688 5967 0,12 82,34 8,4 1197

(RUDINKA) (2) - - - - - -

(VUKELIĆI) (2) - - - - - -

GORNJI KOSINJ(3) 198 1405 0,14 35,94 5,5 1815

KALUĐEROVAC 27 1232 0,02 17,26 1,6 6393

KLENOVAC 56 672 0,08 18,0 3,1 3214

KONJSKO BRDO 147 1268 0,12 39,3 3,7 2673

KOSA JANJAČKA 136 6374 0,02 57,3 2,4 4213

KOSINJSKI BAKOVAC 179 4694 0,04 49,1 3,6 2743

KVARTE 277 938 0,30 49,7 5,6 1794

KRŠ (3) 52 2473 0,02 25,0 2,1 4808

LIPOVO POLJE 185 6587 0,03 47,97 3,9 2593

MALO POLJE 91 462 0,20 21,3 4,3 2341

MEZINOVAC 40 399 0,10 13,5 3,0 3375

MLAKVA (3) 63 2066 0,03 30,27 2,1 4797

PERUŠIĆ 966 1235 0,79 172,57 5,6 1786

PRVAN SELO 155 368 0,42 21,91 7,1 1414

STUDENCI 84 1110 0,08 32,17 2,6 3830

SVETI MARKO 61 259 0,24 17,7 3,4 2902

UKUPNO 3515 38.294* 0,09 761,28 4,62 2166

* Podaci: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Gospić - Površina općine Perušić 38.293 ha 9952 m2.

3(1) Mjereno na karti 1:25.000 i usklađeno sa ukupnim prostorom Općine (2) Naselja obuhvaćena u pokazateljima za Donji Kosinj(3) Naselja koja se djelomice ili u potpunosti u budućnosti premještaju


84


Određene smjernice za formiranje građevinskih područja naselja, kao i njihovo proširenje odnosno prostornu lokaciju proizlaze iz prostorno-planskih dokumenata više razine – Strategija i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te Prostornog plana Županije ličko-senjske, uvažavajući i ranije prostorno-planske dokumente koji su se odnosili na predmetno područje općine Perušić (PPO Gospić). Analizom tih dokumenata može se konstatirati da se u pogledu građevinskih područja naselja predlažu slijedeće smjernice i osnovni prostorni parametri:- proširenje građevinskog područja ne smije utjecati na smanjenje šumske i kvalitetne

poljoprivredne površine- građevinska područja naselja treba formirati kao urbane – ruralne cjeline uz

onemogućavanje njihovog proširivanja uz državne ceste, vrijedna poljoprivredna zemljišta, zaštićena područja, koridore državne i regionalne infrastrukture, te nestabilne terene

- proširenje građevinskog područja treba biti u okvirima racionalnog gospodarenja prostorom i resursima na održiv – štedljiv način

- proširenje građevinskog područja treba proizaći iz razvojnih potreba područja vezano uz stanovništvo i gospodarstvo

- prilikom planiranja građevinskog područja naselja treba ostvariti optimalne gustoće vezano uz tipologiju naselja, uvažavajući prostorne standarde (postojeće i planirane)

- formiranje građevinskih područja naselja treba biti stimulativno za daljnja naseljavanja područja Općine, kao i pospješivanje demografskog i gospodarskog razvitka vezano uz revitalizaciju demografski ugroženih područja, stimuliranje širenja procesa urbanizacije, te osiguranja podsticajnih prostora za budući gospodarski razvitak.

Osim navedenih smjernica preuzetih iz prostorno-planskih dokumenata višeg reda, kao podloga za buduće utvrđivanje osnovne veličine građevinskih područja provedena je detaljna analiza zatečenog stanja izgrađenosti prostora, vezano uz slijedeće pokazatelje:- karakteristike područja pojedinih naselja na terenu sa analizom izgrađenosti te utvrđivanja

prostornih mogućnosti za njihovo proširenje,- analiza granica građevinskih područja naselja iz ranijeg Prostornog plana bivše Općine

Gospić,- analiza postojećih prostorno-planskih dokumenata, koji su svojim rješenjima definirali

pojedina područja izgradnje,- uvjetovanosti koje proizlaze iz potrebe preseljenja pojedinih građevinskih područja radi

velikih infrastrukturnih zahvata u prostoru (akumulacija Kosinj).

Paralelno sa analizom naprijed navedene dokumentacije i rada na terenu, prilikom oblikovanja građevinskih područja razmatrani su i zahtjevi mjesnih odbora odnosno općine Perušić. Radi usaglašavanja predloženih građevinskih područja naselja sa potrebama lokalnog stanovništva i općinom Perušić provedena je i prethodna rasprava vezano uz koncepciju Prostornog plana pri čemu su razmatrana i građevinska područja za sva naselja na području jedinice lokalne samouprave.


85


U okvirima stvaranja preduvjeta za budući gospodarski razvitak građevinska područja imaju poseban značaj. Naime, upravo ona predstavljaju podlogu – prostor na kojemu se takav planirani i programirani razvitak treba ostvariti i oživotvoriti. Podsticanjem i ostvarivanjem gospodarskog razvitka javlja se potreba za povećanjem prostora stanovanja kao rezultata očekivanog pozitivnog utjecaja gospodarskog razvitka na demografsku situaciju. Uzevši u obzir utvrđene mogućnosti daljnjeg gospodarskog razvitka područja općine Perušić u svim segmentima gospodarstva, predviđene su i u budućem građevinskom području različite namjenske strukture prvenstveno smještene u okvirima naselja, odnosno samo manjim dijelom u posebnim zonama izvan naselja pogodnim za njihov razvitak (turizam, rekreacija, eksploatacija mineralnih sirovina).

Građevinska su područja u okviru ovog Plana, vezano uz potrebe budućeg razvojnog perioda, utvrđena gotovo u cijelosti kao prostori za razvoj i uređenje površina naselja, te minimalno kao površine za razvoj i uređenje područja izvan naselja, odnosno kao izdvojena građevinska područja uglavnom već zatečenih struktura pojedinačnih ili grupiranih objekata. Tako se u okvirima naselja (površine za razvitak i uređenje naselja) osiguravaju potrebni dodatni prostori javne namjene za razvitak urbanih funkcija, stanovanja definiranog kao zone mješovitog tipa (stambeno-poslovne i poslovno-stambene strukture), uključivo manje radne zone, koje omogućavaju određeni gospodarski razvitak svakom pojedinom naselju. Posebna razvojna područja za potrebe gospodarstva (industrijsko-proizvodne, zanatsko-servisne, komunalne, trgovačke i ugostiteljsko-turističke djelatnosti) kao glavnog pokretača budućeg gospodarskog razvitka (uključivo poljoprivredu i stočarstvo) osigurana su (iz funkcionalnih, zaštitnih i prometno-organizacijskih razloga) kao područja za razvoj i uređenje prostora na rubnim dijelovima naselja Perušić. Međutim, i ta područja locirana su u prostoru na način da dijelom koriste postojeće prometne pogodnosti te blizinu glavnih prometnih pravaca, čime se u prostornoj i funkcionalnoj organizaciji Općine postiže koncentracija građevinskih područja, racionalnost i ekonomičnost izgradnje, te lakše opremanje potrebnom komunalnom infrastrukturom uz zadržavanje većih slobodnih i neizgrađenih područja u formi kvalitetnog prirodnog i kultiviranog krajobraza.

Naprijed izneseni okvirni elementi razvitka naselja i gospodarstva rezultirali su određenim promjenama vezano uz lokaciju i veličinu građevinskih područja u odnosu na postojeću izgrađenost prostora. Naime, radi stimuliranja i povećanja ukupne privlačnosti područja općine Perušić, predviđeno je adekvatno povećanje izgrađenih dijelova naselja kroz formiranje novih zona izgradnje za potrebe stanovanja, urbanih funkcija i gospodarstva. Pri tome se građevinska područja naselja povećavaju prvenstveno kroz popunjavanje neizgrađenih međuprostora, te u dubinu prostora, zadržavajući kao osnovicu zatečeni prostor i urbanu matricu naselja.

Tako se postojeće izgrađeno područje naselja sa 761,28 (682,72 ha bez poplavljenih dijelova) povećava za dodatni neizgrađeni dio površine 362,69 ha, uz ukidanje dijela građevinskog područja naselja poplavljenog akumulacijom Kosinj veličine 78,56 ha (Gornji Kosinj - 35,94 ha, Mlakva - 30,22 ha i dio naselja Krš - 12,4 ha) na ukupno planirani prostor građenja naselja dimenzionirana sa površinom od 1045,41 ha, u okviru čega postojeći izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja učestvuju sa 65%, dok planirana izgradnja u okvirima građevinskih područja naselja obuhvaća samo 35% ukupno predviđenih građevinskih područja naselja.

Građevinska područja izvan naselja obuhvaćaju prvenstveno prostore postojećih i planiranih (istražnih) lokaliteta za eksploataciju mineralnih sirovina (kamenoloma), te manje prostore


86


namjenjene razvoju turizma i sadržajima sporta i rekreacije. Ukupna veličina tih površina građevinskog područja izvan naselja iznosi 133,79 ha, od čega postojeći lokaliteti zauzimaju 10,74 ha (8,0%), a planirane nove zone obuhvaćaju 123,05 ha ili oko 92% prostora namijenjenog za razvitak i uređenje izvan naselja. Uzevši u obzir ranije iskazane površine građevinskih područja naselja sa 1045,41 ha onda sveukupni prostori na kojima je predviđena aktivnost izgradnje i uređenja prostora (uz izuzetak površina infrastrukturnih koridora) iznose 1179,20 ha.

U okvirima interne prostorne raspodjele građevinskih područja na karakteristične prostorne cjeline Općine može se konstatirati da se Planom predviđa veće učešće građevinskih područja naselja i izvan naselja (bez prostora kamenoloma) na centralnom dijelu Općine (naselja Perušić, Bukovac Perušićki, Konjsko Brdo, Kvarte, Malo Polje, Mezinovac, Prvan Selo, Sveti Marko) koje iznosi ukupno 596,56 ha ili 57% navedenog dijela građevinskog područja naselja općine Perušić. Na tom je području ujedno predviđeno i najveće povećanje građevinskog područja, koje iznosi 230,58 ha ili 64% novog građevinskog područja u naseljima. Takova raspodjela rezultat je usmjeravanja i koncentracije stanovanja i gospodarskih aktivnosti prostorno-prometno najpovoljnijih lokacija za razvitak novih gospodarskih struktura.

Detaljni prikaz građevinskih područja sa njihovom veličinom i strukturom dat je u priloženim tablicama.


87


Tablica 17.

KVANTIFICIRANI POKAZATELJI –GRAĐEVINSKO PODRUČJE (GPN) NASELJA - PLANSKA PROJEKCIJA ZA 2015.GOD.

PODRUČJEBroj

stanovnika 2015.

Izgrađeni dio GPN ha

Planirano proširenje (neizgra-đeni dio)

GPNha

Ukupno GPN

ha

Ostvarena gustoća u

GPN st./ha

Ostvareni standard

GPN m2/stan.

BUKOVAC PERUŠIĆKI 200 30,0 21,02 51,02 3,92 2551

DONJI KOSINJ 950 82,34 66,09 148,43 6,40 1562

(RUDINKA)1 - - - - - -

(VUKELIĆI) 1 - - - - - -

GORNJI KOSINJ2 100 (35,94) 2 9,8 9,8 10,2 980

KALUĐEROVAC 50 17,26 10,31 27,57 1,8 5514

KLENOVAC 60 18,0 1,6 19,6 3,06 3267

KONJSKO BRDO 160 39,3 17,1 56,4 2,83 3525

KOSA JANJAČKA 120 57,3 5,3 62,60 1,92 5216

KOSINJSKI BAKOVAC 170 49,1 6,7 55,8 3,05 3282

KVARTE 380 49,7 11,0 60,7 6,26 1597

KRŠ2 50(12,4)2

12,622,0 34,6 1,44 6920

LIPOVO POLJE 180 47,97 4,2 52,17 3,45 2898

MALO POLJE 120 21,3 12,0 33,3 3,60 2775

MEZINOVAC 50 13,5 2,6 16,1 3,10 3220

MLAKVA2 - (30,22)2 - - - -

PERUŠIĆ 1550 127 156,32 328,893 4,71 2122

PRVAN SELO 180 21,91 8,14 30,05 5,99 1670

STUDENCI 80 32,17 6,11 38,28 2,09 4785

SVETI MARKO 100 17,7 2,4 20,10 4,98 2010

UKUPNO 4500(78,56)2

682,72362,69 1045,41 4,30 2323

1 Podaci za područja Rudinka i Vukelići iskazani u okviru naselja Donji Kosinj2 Dijelovi izgrađenog građevinskog područja naselja koji se ukidaju radi realizacije akumulacije Kosinj3 Površina uključuje i veće gospodarske zone unutar naselja


88


Tablica 18.Kvantificirani pokazatelji o namjenskoj strukturi građevinskog područja (izvan naselja) općine Perušić - Planska projekcija za 2015.god. (površine iskazane u hektarima - ha).

NASELJA

GOSPODARSKA NAMJENA (ha) ŠPORTSKO-REKREACIJSKA

NAMJENA (R) (ha)

SVEUKUPNO IZGRADNJA IZVAN

NASELJA (ha)

Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

kamen (E3)(ha)

Ugostiteljsko-turistička namjena (T3-kamp)

(ha)

I N U I N U I N U I N U

Kvarte 10,74 10,74 - - - - - - 10,74 - 10,74

Kosa

Janjačka- 40,50 40,50 - - - - - - - 40,50 40,50

Krš - 65,53 65,53 - - - - - - - 65,53 65,53

Donji Kosinj - - - - 7,88 7,88 - 9,14 9,14 - 17,02 17,02

UKUPNO: 10,74 106,03 116,77 - 7,88 7,88 - 9,14 9,14 10,74 123,05 133,79

I = Izgrađeno / u korištenju

N = neizgrađeno / za istraživanja

U = ukupno


89


Pregledom strukture građevinskog područja iskazanog u okviru naprijed datih tablica može se konstatirati da se veći dio povećanja realizira u okviru građevinskih područja naselja, pri čemu dominantnu ulogu ima stambeno-poslovna, poslovno-stambena, javna i proizvodno-poslovna (uključivo servisno-zanatska) namjena, što ukazuje na intencije da se u okvirima naselja omogući kvalitetniji razvitak malog gospodarstva, temeljenog na tipu obiteljskog gospodarstva, bez većeg angažmana novog okolnog prostora izvan naselja za potrebe gospodarske namjene.

Izvan građevinskog područja naselja Planom su utvrđeni ukupni prostori za razvitak i uređenje sa 133,79 ha (prostori eksploatacije mineralnih sirovina te razvitka turizma i sporta-rekreacije), što predstavlja oko 13% ukupnog građevinskog područja (1045,41+133,79 = 1179,20 ha), te ukazuje na naprijed rečeno, da je za izgradnju prvenstveno korišten prostor naselja, dok su slobodni prirodni prostori maksimalno sačuvani od nove izgradnje ili korištenja. U okviru ukupne strukture područja građenja izvan naselja najzastupljenija namjena jesu prostori (postojeći i istražni) eksploatacije mineralnih sirovina – kamenolom.

Predložena struktura građevinskog područja, kako po lokaciji (unutar naselja i izvan naselja), tako i po namjeni, predstavlja dobru osnovu za daljnji razvitak naselja gospodarstva a slijedom toga i za daljnje poboljšanje postojeće demografske situacije.

Na definiranje građevinskih područja (unutar i izvan naselja) utjecale su i smjernice Strategije i Programa prostornog uređenje republike Hrvatske, te prostornog plan Ličko-senjske županije. Temeljem tih smjernica provedena je korekcija ranijeg građevinskog područja (danas važećeg) utvrđenog utvrđenog kroz Prostorni plan (bivše) općine Gospić.

Pri tome je kao smjernica za maksimalno dimenzioniranje građevinskog područja naselja preuzeta preporuka iz Prostornog plana Ličko-senjske županije koja veličinu novog - planiranog (neizgrađenog) dijela građevinskog područja naselja ograničava sa maksimalno 70% postojećeg izgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Uz primjenu tog normativa građevinsko područje bi bilo:

- izgrađeni dio građevinskog područja naselja 761,28 ha,- max. moguće novo građevinsko područje (70% izgrađenog dijela) 532,90 ha,- stvarno planirano novo (neizgrađeni dio) građevinsko područje 362,69 ha (48%)

Usporedbom iskazanih veličina građevinskih područja može se konstatirati da je prijedlogom Prostornog plana uređenja općine Perušić postignuto smanjenje u odnosu na maksimalne mogućnosti koje omogućava Prostorni plan županije, čime se ujedno osigurava i vrlo racionalno raspolaganje danas još neizgrađenim dijelovima i prirodnim prostorima Općine.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Unapređenje uređenja naselja na razmatranom prostoru općine Perušić treba usmjeravati u tri osnovna pravca, koji trebaju riješiti slijedeću problematiku:

- postizanje kvalitetnijeg urbano-prostornog i oblikovnog uređenja naselja,- postići ravnomjerniju distribuciju urbanih funkcija na minimalno 4-5 naselja koja će

svojim gravitacijskim područjem pokriti prostor Općine


90


- ostvariti adekvatno uređenje središnjeg naselja - sjedišta Općine u pogledu koncentracije društvene infrastrukture, te urbano-prostornog, prometno-komunalnog i oblikovnog uređenja.

Posebnu kvalitetu urbano-prostornog i oblikovnog uređenja prostora naselja treba ostvariti u središnjim naseljima Općine, uključivo i ostala seoska naselja koja imaju određene prostorne, etnološke i druge kvalitete. Znači da razvitak u tim područjima (a posebno za nove zone izgradnje) treba realizirati dijelom i putem urbanističkih planova uređenja, odnosno detaljnih prostorno-planskih dokumenata, koji će osigurati potrebnu razinu kvalitete uređenja naselja.

Jedan od značajnih ciljeva prostornog uređenja naselja na području Općine predstavlja postizanje odgovarajućeg minimalnog nivoa opremljenosti prostora prometnom i komunalnom infrastrukturom. To znači da unutar područja središnjih naselja treba osigurati prometne površine sa suvremenim kolnikom minimalne širine 6,0 m sa obostranim pločnikom minimalne širine 2 x 1,20 m, dok unutar područja manjih naselja lokalna ili nerazvrstana prometnica treba sa svojim gabaritom omogućiti minimalno izgradnju kolnika širine 5,0 m, te pješačkog pločnika 1,0 m uključivo eventualno potrebne jarke za odvodnju oborinske vode. Navedeni smanjeni standard ne odnosi se na središnje naselje Općine i lokalna središta. U okvirima komunalno-infrastrukturne opremljenosti treba omogućiti opskrbu korisnika unutar naselja vodom i energijom, provesti povezivanje na općinski sustav telekomunikacija, te osigurati suvremeni način odvodnje otpadnih voda, posebno u prostorima na kojima se kroz posebne zakone ili dokumente uvjetuje viša razina zaštite prirodnih resursa (područja uz izvorišta, akumulacije i zaštićene vodotoke, te gospodarska i eksploatacijska područja) i uvjetuje sanitarna zaštita područja od značaja za vodoopskrbu.

U okvirima središnjih naselja (glavni i lokalni centri) značajni dio komunalne infrastrukture ali i sastavni dio unapređenja uređenja naselja predstavlja uređenje otvorenog urbanog - javnog prostora. Također, neizostavni dio unapređenja uređenja naselja u glavnom i lokalnim središtima Općine predstavljaju prostori uređene vegetacije – parkovne površine, te druge uređene zelene površine, kao važan dio ukupnog urbanog izgleda središnjih naselja.

Unutar prostora općine Perušić treba kroz unapređenje komunalne infrastrukture osigurati prostore i koridore za izgradnu zgradnju prometne infrastrukture lokalne, županijske i državne razine. To se prvenstveno odnosi na dionicu autoceste Zagreb-Split unutar područja ove općine, te nove prometnice neophodne radi realizacije akumulacije Kosinj, uključivo lokalne prometnice unutar naselja Perušić.

Osim tih površina prometne infrastrukture više razine treba osigurati i adekvatnu kvalitetu prometnih površina unutar naselja, kao i realizirati dobru povezanost naselja, kako prema planiranim lokalnim središtima, tako i između pojedinih područja unutar i izvan Općine. Time će se omogućiti dnevne i migracije stanovništva sa unutrašnjih područja prema općinskom središtu i drugim većim gradovima (Gospić, Otočac, Senj, Karlovac) prema kojima gravitira stanovništvo sa područja općine Perušić.

Ostala magistralna komunalna infrastruktura, koju treba realizirati u okviru prostornog razvoja naselja i gospodarskih djelatnosti na području Općine sastoji se prvenstveno od mreže vodoopsrkrbe i odvodnje otpadnih voda. Nova izgradnja energetske infrastrukture koja se treba ostvariti tijekom planskog perioda obuhvaća proširenje magistralnog dijela energetske mreže 400 i 110 kV (uključivo TS 35/10 kV Donji Kosinj sa Rasklopištem i HE Kosinj), ali i mreže niže 10 kV razine radi potreba novog gospodarskog razvitka obnovom dijela mreže i zamjena transformatorskih stanica), uključivo magistralnu i lokalnu plinsku mrežu (u fazi


91


istraživanja) te proširenja dijela telekomunikacijskog sustava Općine izgradnjom novih ATC (UPS-ova), ili povećanjem kapaciteta postojećih centrala. Na taj način će se osim na užim područjima središnjih i većih naselja postići adekvatan ujednačeni komunalni standard na čitavom prostoru, te osigurati kvalitetnu funkciju postojećih i planiranih stambenih i gospodarskih područja unutar razmatranog prostora općine Perušić.


92


3.0. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Budući prostorni razvoj na području Općine i nadalje će se usmjeravati i temeljiti na osnovnim resursima područja kao što su poljoprivredno i šumsko zemljište, uključivo mineralne sirovine, kao i postojećim – izgrađenim gospodarskim (industrijsko-proizvodni, zanatsko-servisni, komunalni i drugi) sadržajima. U tom smislu, obzirom na razinu razvijenosti, prostor općine Perušić neće značajnije učestvovati u segmentima gospodarskog razvitka Županije, već će u svojim okvirima razvijati lokalno gospodarstvo vezano na djelatnosti u segmentu poljoprivrede, stočarstva, šumarstva, eksploatacije mineralnih sirovina, uključivo turizam, lovstvo, te preradu drveta, poljoprivrednih i drugih proizvoda.

Pretpostavljeni razvojni pomaci u ukupnom gospodarstvu imati će svoj odraz i na mreži naselja pa će kroz razmatrani razvojni period jačati naselja u središnjem razvojnom pojasu te neposrednom kontaktnom prostoru prema općinskom središtu. Međutim i unatoč takovog rasta određenog broja naselja ista će se i u budućnosti zadržati u okvirima malih ruralnih naselja sa pretežitom veličinom do 300 stanovnika, s time da samo dva naselja značajnije prelaze taj prosjek (Perušić 1550, Donji Kosinj 950 stanovnika).

Iznesena ocjena očekivane veličine naselja temelji se na postojećim procesima u okviru demografskog stanja na području Općine, pa će samo novi, naprijed navedeni razvojni procesi, u okviru očekivanog napretka gospodarstva promijeniti dosadašnje negativne trendove. Time će se stvoriti preduvjeti za zaustavljanje depopulacije pojedinih dijelova ovog kraja te omogućiti postizanje stabilizacije demografske situacije u razvojno i gospodarski atraktivnim naseljima i područjima.

Opisana demografska situacija rezultirati će djelomičnim premještanjem stanovništva prema centralnim naseljima (općinsko središte i lokalni centri) i razvojnom pojasu uz glavne prometne koridore, čime će se utjecati na veličinu pojedinih naselja, kao i dodatnu koncentraciju sadržaja na određenom dijelu Općine. Kako navedeni procesi preseljenja stanovništva i porasta pojedinih naselja neće bitno promijeniti njihovu veličinu i značaj, može se u pogledu sadržaja društvene infrastrukture konstatirati da će i u budućnosti sustav naselja općine Perušić i njihov značaj u odnosu na strukturu naselja u okviru Županije biti zanemariv, kako po veličini i broju stanovnika, tako i po koncentraciji društvene infrastrukture.

Naime, i u budućem periodu ovo će se područje u pogledu značajnijih sadržaja društvene infrastrukture i većih radno-gospodarskih područja oslanjati na okolna razvijenija područja gradova Gospić, Otočac, Senj, Rijeka i Karlovac. Međutim, posve je sigurno da će očekivani razvitak ukupnog gospodarstva Općine pratiti i intenzivniji razvitak čitavog niza uslužnih funkcija, kako za potrebe lokalnog stanovništva, tako i za potrebe užeg gravitacijskog područja - okolnih manjih naselja izvan ove jedinice lokalne samouprave.

Dobra razina postojeće razvijenosti prometne infrastrukture, kao i planirana nova izgradnja, daje prostoru općine Perušić poseban značaj kao veznog područja između središnjih i južnih dijelova Republike Hrvatske. Izgradnjom autoceste Zagreb-Split, te rekonstrukcijom postojeće željezničke pruge i transformacijom u prugu velikih brzina i velike propusne moći,


93


područje općine Perušić ulazi u one prostore koji imaju poseban prometni i razvojni značaj Županiju i Državu.

U okviru prostornog razvoja na području Općine posebno mjesto zauzimaju i mjere zaštite pojedinih prirodnih resursa kao područja značajne prirodne vrijednosti. Takovo usmjeravanje prostornog razvitka područja općine Perušić sa ciljem održavanja ekološki vrijednog prostora i očuvanja visoke razine zaštite okoliša otvara ovaj prostor prema novim mogućnostima razvitka temeljenog na atraktivnosti i kvaliteti prirodnog okoliša (proizvodnja zdrave hrane, različite vrste turizma i dr.). U tom smislu vrijedni prirodni prostori i specifični razvojni procesi koji će oni podstaknuti predstavljaju značajnu dopunu gospodarskog razvitka, a ujedno čine važan dio sačuvanog i zaštićenog prirodnog okoliša od značaja za područje Ličko-senjske županije (posebno na području Parka prirode Velebit i dijelovima kultiviranog krajolika polja uz Perušić, Donji Kosinj i Kosinjski Bakovac).

Zaključno se može konstatirati da se pretpostavlja intenzivniji prostorni razvoj na području Općine posebno sa ciljem stimulacije općeg gospodarskog razvitka na njezinom čitavom području, vezano uz lokalne resurse (poljoprivredno zemljište, šume, vode, eksploatacijska područja, prometna pogodnost i dr.). To će imati odraza i na potrebu formiranja adekvatnih građevinskih područja, na kojima je moguće ostvariti predviđene razvojne strukture, kako na središnjem pretežito ravničarskom dijelu Općine, tako i na zapadnom i istočnom rubnom gorsko-prigorskom području. Međutim, svi navedeni prostorno-razvojni pomaci na području općine Perušić neće dovesti do značajne promjene osnovnih karakteristika, već će se samo ostvariti kvalitetniji urbani i životni standard te time osigurati preduvjete za zadržavanje postojećeg stanovništva i eventualno privlačenje novog stanovništva.

Radi toga će se područje jedine lokalne samouprave – općine Perušić u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije i dalje zadržati u okviru prostornih jedinica sa dobrim razvojnim potencijalima i mogućnostima, vrijednim prirodnim resursima i dobrom prometnom infrastrukturom, koji joj omogućavaju ulazak među prostorno i razvojno značajnija područja u Županiji.

3.2. PLANIRANA ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Temeljna organizacija prostora na području općine Perušić proizlazi iz utvrđenih razvojnih potreba i mogućnosti, ocjene prihvatnih kapaciteta prostora, uvažavajući sva ograničenja koja proizlaze iz potrebe osiguranja održivog razvitka, t.j. uspostavi osnovnog principa da se u namjeni i korištenju prostora kroz planski period 2000-2015 god. trajno osiguraju njegove vrijednosti i za potrebe budućih generacija.

Usmjeravanje osnovne namjene i korištenja prostora kao i međusobne funkcionalne organizacije pojedinih dijelova Općine temelje se na ocjeni prikladnosti prostora za pretežne ili karakteristične namjene, uključujući pri tome i dinamična – gravitacijska djelovanja većih okolnih urbanih sustava i razvojnih središta (Gospić, Otočac, Senj, Karlovac) na šira područja, kako u okviru gospodarsko-proizvodno-radnih funkcija tako i u segmentu društvene infrastrukture.

Ranije prikazanim razmatranjima utvrđene su potrebe za prostorom vezano uz planirani dugoročni razvitak područja općine Perušić do 2015. godine.


94


Tako su u okvirima ukupne projekcije i ocjene mogućnosti tog razvitka date prognoze povećanja stanovništva, te definirani mogući okviri buduće strukture gospodarstva temeljeni na raspoloživim resursima prirodnog okoliša, izgrađenih dijelova prostora i ljudskih potencijala.

Provedena nova funkcionalna i namjenska organizacija prostora osigurati će očuvanje postojećih prirodno-ekoloških i razvojno-značajnih resursa. Također, planiranom prostorno-funkcionalnom organizacijom predviđena je skladna povezanost postojećih i novih dijelova urbane strukture uz zadovoljavanje potrebnih prostornih kapaciteta radi osiguranja dovoljno velikog i kvalitetnog prostora za prognozirani budući razvitak u segmentu stanovanja, gospodarstva i infrastrukture. Obzirom na utvrđene potrebe rezerviranja naprijed navedenih prostora različite kategorije namjene, Planom je kroz utvrđivanje građevinskih područja naselja ocijenjena mogućnost osiguranja slijedeće strukture izgradnje unutar građevinskog područja:

- zone mješovite namjene sa pretežitim stanovanjem, te mogućom realizacijom radno-proizvodnih i gospodarskih sadržaja unutar stambenog objekta ili u sklopu stambene parcele;

- područja mješovite namjene sa pretežito radno-proizvodnim i gospodarskim sadržajima (mala privreda, seoski turizam, poljoprivredna obiteljska gospodarstva i dr.) uz mogućnost povezivanja sa stambenom funkcijom. Unutar tih područja (prvenstveno na prostoru naselja Perušić) moguća je izgradnja i većih radno-proizvodnih kapaciteta (industrijski pogoni i dr.);

- prostori sadržaja javne namjene i urbanih funkcija kao područja isključive namjene, ali i djelomično interpolirano u zone mješovite namjene zajedno sa stanovanjem;

- koridori prometne i druge infrastrukture kao zone isključive namjene.

Naprijed prikazano načelno – generalno strukturiranje namjene prostora unutar građevinskog područja pojedinog naselja ukazuje da je unutar ukupne veličine prostora namijenjenog razvitku naselja osiguran neophodan funkcionalni okvir svih potrebnih sadržaja i namjena unutar pojedinog naselja, koji mu treba omogućiti autonomnu i kvalitetnu funkciju.

Ukupno sagledavanje čitavog prostora Općine vezano uz dimenzioniranje i lociranje pojedinih namjenskih kategorija unutar njezinog prostora, potrebnih za osiguranje adekvatnog životnog, urbanog i radnog standarda njezinih stanovnika rezultiralo je planskim predviđanjem potrebnih prostora za slijedeću namjenu i korištenje:

- površine za gradnju, građevinska područja naselja, sa naprijed opisanom neophodnom funkcionalnom strukturom;

- prometne površine, koridori cestovnog i željezničkog prometnog sustava;- koridori magistralne energetske infrastrukture;- površine za uređenje (poljoprivredno i šumsko zemljište) bez mogućnosti izgradnje

objekata;- ostale površine, vezano uz postojeće i planirane vodene površine, poljoprivredna i šumska

područja nižeg značaja te prostori za istraživanje mogućnosti eksploatacije mineralnih sirovina, uključivo prostore sanacije danas devastiranih područja Općine (kamenolom, deponija).

Opisane osnovne kategorije namjene prostora proizašle su kako iz potreba Općine u njezinom budućem razvitku za prostorima određene namjene (građevinska područja naselja sa obuhvaćenim zonama stanovanja, rada, urbanih funkcija i lokalne infrastrukture, prostori


95


koridora glavne prometne infrastrukture izvan naselja – ceste i željeznice), tako i zbog nužnosti zaštite prirodnih resursa (poljoprivrednih, šumskih i vodenih površina) i osiguranja potrebnih vodoopskrbnih i energetskih potencijala za šire područje.

Površine za gradnju

Glavnu namjensku kategoriju koja predstavlja podlogu za osiguranje ukupne daljnje izgradnje i razvitka predstavljaju nova područja izgradnje odnosno građevinska područja naselja. Ta područja dimenzionirana su prema vrlo racionalnom standardu te osiguravaju dovoljne i kvalitetne prostore za budući razvitak svakog pojedinog naselja. Iz pokazatelja datih u okviru točke 2.3.2. . – Građevinska područja (priložene tabele) evidentno je da se unutar svakog naselja osigurava dovoljan prostor za potrebe stanovanja i izgradnju novih stambenih prostora. Kao što je već rečeno, ta područja u okviru svakog naselja omogućavaju realizaciju i svih drugih pratećih namjena, kako bi se naselje moglo razvijati kao prostorno organizaciona i funkcionalna cjelina, sa visokim stupnjem mogućnosti autonomnog života stanovništva (posebno u pogledu svakodnevnih potreba). Građevinska područja predstavljaju prostore u kojima se obavezno realizira svaka nova izgradnja osim određenog dijela objekata koji se prema postojećoj zakonskoj regulativi i Provedbenim odredbama ovog Plana mogu graditi izvan građevinskog područja. Posebno se napominje da je ovim Planom, a u svrhu podsticanja gospodarskog razvitka i proširenja mogućnosti organiziranja obiteljskog gospodarstva omogućena izgradnja objekata određene namjene (stambeno-turistički, stambeno-proizvodni, stambeno-poljoprivredni) i izvan građevinskog područja, uz poštivanje određenih uvjeta.

Kao što je već naprijed definirano (prilikom opisa strukture namjene površina unutar građevinskog područja naselja) sve namjenske kategorije unutar građevinskog područja naselja definirane su kao mješovite (osim koridora lokalne prometne i druge infrastrukture) radi pružanja što širih mogućnosti izgradnje u funkciji stanovanja, ali i za potrebe gospodarskih aktivnosti, te time i razvitka pojedinog naselja

Prometne površine

Prometne površine definirane u okviru namjene prostora kao koridori postojećeg ili budućeg cestovnog i željezničkog prometnog sustava, predstavljaju okosnicu planiranog razvitka Općine. U tom cilju Planom se predviđa poboljšanje lokalne mreže (do nivoa i standarda županijske ceste) radi ostvarivanja kvalitetnog prometnog povezivanja u pravcu istok-zapad (Čanak-Kosa Janjačka-Perušić-Donji Kosinj-Rudinka-Krasno-Jurjevo), čiji je glavni zadatak bolje otvaranje područja Općine u pravcu morske obale.

Drugi dio ukupnih prometnih koridora predstavljaju prostori predviđeni za izgradnju novih prometnih pravaca kao dijela visoko standardnog i suvremenog sustava Države. Navedeni dijelovi novog prometnog sustava odnose se na dionicu ličko-jadranske autoceste i nove brze željeznice na njihovom prolazu preko područja općine Perušić. Unutar kategorije novih prometnica, odnosno namjene prostora za nove prometne pravce, dio prostora rezerviran je za trase zamjenskih cesta vezano uz poplavljeni dio prometnog sustava Općine unutar Gornjeg Kosinja. Kao zamjenski cestovni pravci realiziraju se koridori Kosinj most – Kosinjski Bakovac, Krš – Donji Kosinj, odnosno Krš – Kosinj most, te zamjenska cesta Sklope (Mlakva) – Studenci.

Potrebe željezničke prometne infrastrukture osiguravaju se unutar namjene prostora Općine kroz rezerviranje potrebnih prostora za poboljšanje trase postojeće pruge kao i rezerviranje potrebnog prostora za novu trasu ličke (brze) pruge.


96


Svi prometni koridori imaju karakter isključive namjene prostora, te mogu služiti jedino za izgradnju nove odnosno rekonstrukciju postojeće prometne infrastrukture Općine (ceste i željeznice).

Površine za uređenje

Unutar ove namjenske kategorije obuhvaćeno je poljoprivredno i šumsko zemljište kao posebna prirodna kvaliteta, ali i značajan gospodarsko-razvojni resurs. Uvažavajući značaj ovih kategorija prostora u Planu je provedena njihova maksimalna zaštita. Radi toga je poljoprivredno zemljište sačuvano u svim dijelovima – područjima visokog boniteta, a posebno na poljoprivredno značajnim prostorima Malog Polja, Donjeg Kosinjskog i Bakovačkog polja. Na najvećem od tih polja (Donji Kosinj) doći će (obzirom na Planom predviđenu izgradnju energetske i vodoopskrbne akumulacije Kosinj) do gotovo potpunog sprečavanja ugroženosti tog područja od poplava. Osim toga, unutar ukupnih aktivnosti za osiguranjem nove kvalitete poljoprivrednog zemljišta i omogućavanje intenzivne poljoprivrede, predviđena je melioracija (odvodnjavanje – navodnjavanje) ovog poljoprivrednog područja. Pri tome se uvjetuje, da se kod zahvata melioracije i izgradnje sustava kanala za navodnjavanje – odvodnjavanje, u potpunosti zadrži prirodni meandar rijeke Like bez mijenjanja osnovnih krajobraznih vrijednosti.

Šumsko zemljište sačuvano je od daljnje izgradnje naselja koja se uglavnom šire na prostore izvan kvalitetnog šumskog područja. Osim toga, šumsko zemljište – šume kao dio kvaliteta prirodnog okoliša predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti Parka prirode Velebit. Time je onemogućena bilo kakova druga namjena odnosno drugi način korištenja tog vrijednog prirodnog i resursnog područja. Posve je jasno da će takav režim zaštite uvjetovati i drugačiji pristup eksploataciji, održavanju i obnovi šuma na predmetnom području.

Građevinski zahvati u okviru navedene dvije kategorije zemljišta predviđeni su samo na nižim vrijednosnim kategorijama (izvan kvalitetnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta) prvenstveno za potrebe izgradnje glavnih prometnih (cesta, željeznica) i energetskih (dalekovodi, plinovod) koridora, koji se grade izvan građevinskog područja naselja. Samo za realizaciju energetske i vodoopskrbne akumulacije Kosinj koristi se i poplavljuje prostor polja uz Gornji Kosinj kao dio ukupnog fonda poljoprivrednog zemljišta više bonitetne kategorije. Međutim, zamjenu za poljoprivredno zemljište predstavlja energetski i vodoopskrbni značaj ovog objekta, pri čemu se postojeće prirodno-krajobrazne vrijednosti jednog tipa (poljoprivrednog krajolika) zamjenjuju drugima uvođenjem novih vrijednosti – velike vodne površine, jezera unutar šumovitog prirodnog okruženja.

Ostale površine

Vodene površine

Unutar ostalih površina obuhvaćenih ukupnom namjenom prostora na području Općine Perušić realiziraju se određene namjene posebno značajne za razvoj i uređenje prostora. Prvu kategoriju unutar tih prostora čine vodotoci i vodene površine. Planom namjene površina, a i drugim uvjetima koji proizlaze iz ovog Plana i njegovih Provedbenih odredbi zadržavaju se postojeći vodotoci rijeke Like i Kosinjskog Bakovca u postojećem koritu, te uz nužno osiguranje minimalno II. kategorije kvalitete vode. Obzirom na značaj ovih vodotoka, Planom je predviđen minimalan zaštitni pojas koji izvan građevinskog područja iznosi 100 m, a unutar ili uz građevinsko područje 25 m sa obje strane vodotoka.


97


Zahvati uređenja prostora vezano uz vodotoke i njihov utjecaj na poljoprivredne površine (melioracije, obrane od poplava i dr.) ne smiju ugroziti ljepotu krajolika i mijenjati trasu – korito vodotoka, odnosno ne smiju rezultirati većim inženjerskim zahvatima na njegovom uređenju (nasipi, popločenje kosina nasipa i sl.). U navedenim vodotocima treba osigurati takav režim voda (shodno Studiji utjecaja na okolinu akumulacije Kosinj) koji omogućava s jedne strane održavanje stalnog biološkog minimuma (vodena flora i fauna) i s druge strane daje mogućnost korištenja vodotoka za potrebe rekreacije, izletničkog turizma, ribičarstva i dr. uz nužno pružanje i potrebne vizuelne kvalitete vezano uz protok određene količine vode. Naglašava se da i jedan i drugi vodotok treba zadržavati i očuvati u što izvornijoj prirodnoj formi uz osiguranje pojedinih dijelova okolnog područja od njihovog negativnog utjecaja kroz poplavljivanje pojedinih dijelova prostora. Prema izrađenim studijama, zaštita od poplava osigurava se prvenstveno izgradnjom akumulacije Kosinj (na području Donjeg Kosinja) odnosno prevođenjem potoka Bakovac tunelom u rijeku Liku.

Osim vodotoka, značajne vodene površine na području Općine Perušić sastojati će se od dijelova postojeće akumulacije Kruščica (koji ulaze unutar područja Općine) te nove energetske i vodoopskrbne akumulacije Kosinj. Slijedom planova višeg reda i ovim Prostornim planom uređenja Općine Perušić predviđen je prostor za novu akumulaciju Kosinj kao dio ukupnog energetskog i vodoopskrbnog sustava Lika – Gacka – Gusić polje – Senj.

Prema ovom Planu i do sada izrađenim istraživanjima, te prihvaćenoj Studiji utjecaja na okoliš za akumulacijsko jezero Kosinj njezina lokacija utvrđena je na području Gornjeg Kosinja obuhvaćajući prostor polja, naselje Gornji Kosinj, te dijelove naselja Krš i Mlakva. Navedena akumulacija planirana je sa površinom jezera od 1.362 ha, korisnim volumenom od 450 mil. m3 i najvišim radnim vodostajem od 540 m.n.m. Zadržavanje vode unutar akumulacijskog jezera predviđeno je preko brane Kosinj (na Sedlu), locirane uzvodno od postojećeg mosta (Zamost), dok se druga brana za zadržavanje vode u akumulaciji predviđa na spoju Bakovačke doline i Gornjeg Kosinjskog polja (brana Bakovac). Izgradnjom ovog akumulacijskog jezera dolazi do boljeg iskorištenja vodnog potencijala rijeke Like u energetskom smislu, postiže se kvalitetna i efikasna zaštita dijelova Donjeg Kosinja i Polja od poplava (radi mogućnosti zadržavanja vodenih valova na području akumulacije), te pružaju dodatne mogućnosti u pogledu količina vode za potrebe vodoopskrbe Hrvatskog primorja i otoka (za potrebe stanovništva i turističkog razvitka).

Površine za eksploataciju mineralnih sirovina

Ukupni planirani razvitak na području Općine Perušić, a posebno u segmentu izgradnje velikih infrastrukturnih objekata (akumulacija, autocesta, željeznica i dr.) uključivo i drugu izgradnju na područjima naselja (objekti, lokalne ceste i dr.) rezultirati će potrebom za određenim mineralnim sirovinama, prvenstveno kamenim agregatom ili građevinskim kamenom. Osim toga, u cilju podsticanja gospodarskih aktivnosti također je važno omogućiti eksploataciju mineralnih sirovina zasebno ili u kombinaciji sa proizvodnjom građevinskog materijala, betonske galanterije, u kombinaciji sa asfaltnom bazom i dr. Obzirom na geološke karakteristike područja može se konstatirati da postoje mogućnosti za ekploataciju mineralnih sirovina, te se ovim Planom formiranju veće istražne zone kao područja za istraživanje eventualnih mogućnosti eksploatacije mineralnih sirovina na temelju provedenih detaljnih geoloških i rudarskih istraživanja odnosno izrađene Studije utjecaja na okoliš. Za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina utvrđena su nova istražna područja i definiraju prostori na rubnim dijelovima područja naselja Kosa Janjačka i Krš. U okvirima tih zona treba kroz zakonom uvjetovanu dokumentaciju, studije i istraživanja, uključivo izradu detaljnog plana uređenja lokacije, definirati točnu lokaciju pojedinog kamenoloma podređenu uvjetima koji


98


proizlaze iz važećih zakonskih propisa i posebnih uvjeta određenih od strane tijela državne uprave, uvažavajući uvjete iz Provedbenih odredbi ovog Plana. Sastavni dio prethodne dokumentacije treba biti i elaborat sanacije prostora nakon završetka njegove eksploatacije. To znači da će se unutar ukupno predviđenog eksploatacionog polja putem naprijed navedene dokumentacije i istraživanja, odrediti točne uže lokacije eksploatacijskih polja na kojima će se provoditi eksploatacija mineralnih sirovina.

Postojeća eksploatacijska područja na lokaciji Razbojište (kamen) unutar područja naselja Kvarte (locirana obostrano uz državnu cestu) razvijati će se, uz manje proširenje, u skladu sa relevantnim zakonskim propisima i posebnim uvjetima, uz obvezu sanacije napuštenih dijelova eksploatacionog područja. Sanaciju predmetnog područja treba provesti kroz zatrpavanje depresija nastalih eksploatacijom, te završnim pošumljavanjem prostora.

Unutar područja Općine Perušić smještena je danas deponija komunalnog i kućnog otpada na lokalitetu “Razbojište”. Ovim se Planom,u okviru namjene prostora ukupnog područja Općine, predviđena deponija zadržava u privremenoj funkciji kao komunalna sanitarna deponija do prelaska na drugu planiranu Prostornim planom Županije, koja treba služiti potrebama većeg broja jedinica lokalne samouprave. Nakon prijelaza na novo županijsko odlagalište postojeću deponiju treba u potpunosti sanirati na način da se može kvalitetno uklopiti u okolno prirodno okruženje (navažanje zemlje i ozelenjavanje). Do realizacije županijskog sanitarnog odlagališta koristit će se i nadalje postojeće odlagalitše otpada u okviru općine Perušić, koje će se riješiti - sanirati prema zakonskim propisima.

Navedeni i opisani planirani zahvati u prostoru realizirati će se na način i uz takvu prostornu lokaciju da ne dolaze u koliziju sa naprijed utvrđenim vrijednostima prostora (poljoprivredno i šumsko zemljište, kvaliteta krajolika, zaštićeni dijelovi prirode i dr.), a osiguravaju dobru prostornu i funkcionalnu međusobnu povezanost svih naselja unutar jedinice lokalne samouprave uključivo i prema drugim okolnim područjima.

Prilikom određivanja namjene prostora i planske realizacije novih razvojnih područja vodilo se računa o određenim postavkama utvrđenim na razini Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te Prostornog plana Županije, vezano uz zaštitu i očuvanje vrijednih prirodnih prostora koji imaju poseban lokalni značaj, pa su kod razmatranja daljnjeg razvitka naselja i gospodarskih područja uzete u obzir slijedeće postavke: usmjeravanje većeg dijela nove pretežito stambene zgradnje na prostore unutar ili uz

postojeća naselja s potrebnim neophodnim razvojnim proširenjima, realizacija novih zona izgradnje izvan građevinskih područja naselja provodi se samo za

potrebe realizacije manjeg broja razvojno-gospodarskih područja ograničene veličine, koja se smještavaju na prometno pogodnim lokacijama uz onemogućavanje njihovog štetnog utjecaja na naselja i okoliš,

zadržavanje slobodnih međuprostora između izgrađenih dijelova naselja kao zelenih i krajobraznih prostora te očuvanje vrijednih prirodnih područja u izvornom prirodnom obliku.


99


3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA PLANIRANU NAMJENU POVRŠINA

U budućem korištenju i namjeni prostora općine Perušić razlikuju se slijedeći prostori:

1. prostori za razvoj i uređenje površina naselja 2. prostori za razvoj i uređenje površina izvan naselja

1. Razvoj i uređenje površina naselja obuhvaća prostorno-funkcionalnu cjelinu izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja tj. prostore izgrađenih naseljskih struktura kao i površine namijenjene razvoju i širenju naselja. U okviru cjelina naselja posebno su sadržane i zone namijenjene razvoju određenih djelatnosti ili specifičnih namjena prostora, kako bi na taj način prostor dobio šire namjensko strukturiranje. Time bi se sačuvao od gradnje isključivo stambenih građevina i ujedno osigurao novi razvojni prostor, u okviru svakog pojedinog naselja, usmjeren prema određenim gospodarskim aktivnostima, što predstavlja doprinos unapređenju zatečenih naseljskih struktura.

Kao zatečena izdvojena građevinska područja zadržavaju se postojeći objekti - obiteljska gospodarstva te graditeljski sklopovi (pojedinačni objekti ili grupe objekata) izgrađeni disperzno izvan formiranog prostora naselja i locirani u nizinskom ili gorsko-prigorskom području Općine. Ta područja nalaze se unutar prirodnih neizgrađenih prostora na kojima se Planom ne predviđa daljnje građenje, već se postojeća izgradnja zadržava u formi izdvojenih građevinskih područja za koja nije predviđeno proširenje i oprema naseljskim sadržajima, već se prvenstveno planira obnova i revitalizacija u funkciji obiteljskih gospodarstava (stanovanja i proizvodnje) vezano uz lokalne resurse (poljoprivreda, stočarstvo, pašnjaci, voćnjaci). Afirmacija određenih kulturnih dobara utvrđenih na pojedinim područjima Općine (objekti tradicijske arhitekture, arheološki lokaliteti i dr.) kroz njihovu prezentaciju, također predstavlja dio planiranog razvojnog procesa na ukupnom području Općine.

2.Razvoj i uređenje površina izvan naselja provodi se na vrlo ograničenom području uz naselje Donji Kosinj sa namjenom za potrebe turizma, sporta i rekreacije, uz uvjete maksimalnog očuvanja poljoprivrednog tla više bonitetne kategorije u isključivoj osnovnoj namjeni, budući da isto predstavlja dio najznačajnijih razvojnih potencijala Općine. Na tim područjima prvenstveno će se stimulirati revitalizacija i unapređenje poljoprivredne proizvodnje sa svim pratećim gospodarskim i drugim sadržajima. Također, u tu će se svrhu omogućiti i gradnja građevina izvan građevinskih područja u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava sa ciljem razvitka poljoprivredne i stočarske proizvodnje (farme i dr.).

Šumske površine obuhvaćaju šume prvenstveno gospodarske namjene koje obzirom na postojeći tretman u gospodarskim osnovama Hrvatskih šuma uglavnom spadaju u kategoriju gospodarskih šuma. Samo dio šumskih površina na području Parka prirode Velebit predstavljaju zaštitne šume na kojima se utvrđuju posebni režimi korištenja.

U okviru prostora za razvoj i uređenje površina izvan naselja zadržan je lokalitet eksploatacije mineralnih sirovina - kamen na području naselja Kvarte. Osim postojećeg lokaliteta na kojima se provodi eksploatacija Planom su utvrđeni i novi lokaliteti za istraživanje mogućnosti eksplaotacije kamena na području naselja Kosa Janjačka i Krš.


100


Sve druge djelatnosti vezano uz eksploatacijska područja i ribogojilište (prerada i dr.) lociraju se u gospodarskim zonama namijenjenim proizvodnim, zanatsko-servisnim i komunalnim sadržajima unutar građevinskih područja naselja, ili u okvirima Planom definiranih lokacija eksploatacijskih prostora.

Unutar ukupne strukture površina predviđenih za razvoj i uređenje prostora izvan naselja nalaze se:

Zone gospodarske namjene- područja eksploatacije mineralnih sirovina (kamen - E3)- prostori ugostiteljsko-turističkih namjena (T3),

Zona sportsko-rekreacijske namjene (R)

Poljoprivredno tlo definirano je kao prostor isključivo osnovne namjene, u kategorijama:

- vrijedno obradivo tlo (P2)- ostala obradiva tla (P3)

Šumsko zemljište, isključivo osnovne namjene, obuhvaća kategorije:- gospodarska šuma (Š1)- zaštitna šuma (Š2)

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ): Površine infrastrukturnih sustava sadržavaju: prometna i nadzemna energetska

infrastruktura (koridori dalekovoda) Vodene površine koje obuhvaćaju postojeće vodotoke i akumulacije (V) Groblja.

Ukupna površina i učešće naprijed navedenih prostora dimenzioniranih za plansku 2015. godinu, a predviđenih za razvoj i uređenje površina naselja, uključivo razvoj i uređenje površina izvan naselja prikazani su u narednoj tablici:


101


Tablica 19.PLANIRANA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 2015.GODINE

Redbroj OPĆINA PERUŠIĆ Oznaka Ukupno

ha

% od površine općine

stan./ha* m2/stan.

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA GP

- Kontinentalno područje GP

- Izgrađeni dio GP 682,72- Neizgrađeni dio GP 362,69

UKUPNO 1.1. 1045,41 2,73 4,30 2.3231.2.

Strukture van građevinskog područja naselja

IE 116,77HKT 7,88R 9,14

UKUPNO 1.2.: 133,79 0,35 - 2361.3. SVEUKUPNO GP 1179,20 3,08 2,64 3782

1.4. Poljoprivredne površine

- obradive

P

P1

P2 1249,47

P3 2198,81

UKUPNO: 3448,28 9,01 - 7662

1.5.

Šumske površine

- gospodarske

- zaštitne

- posebne namjene

Š1 18110,06

Š2 1358,94

Š3

UKUPNO: 19469,0 50,84 - 43.264

1.6.Ostale poljoprivredne

i šumske površine ukupnoPŠ 10175,75 26,57 - 22612

1.7.

Vodne površine

- vodotoci

- retencija

V 1683,9

UKUPNO: 1683,70 4,39 - 3741

1.8

Ostale površine N

IS 2333,9

G 4,17

UKUPNO: 2338,07 6,11 - 5195

OPĆINA SVEUKUPNO 38.294 100 0,12 85,10

* Broj stanovnika 2015.godine = 4.500


102


Analizom iskazanih prostornih pokazatelja za namjenu i korištenje prostora vezano uz plansku 2015. godinu može se konstatirati:

- da je učešće građevinskog područja naselja u ukupnom prostoru zastupljeno sa 1045,41 ha odnosno samo sa 2,75% površine općine Perušić,

- da izgradnja izvan građevinskog područja tj. prostora predviđenih za razvoj i uređenje površina izvan naselja (kategorija namjene: E-T-R), u segmentu predviđenom za građenje, uređenje i eksploataciju mineralnih sirovina obuhvaća samo 133,79 ha, odnosno 0,35% površine Općine,

- da prirodni resursi koji obuhvaćaju gospodarski vrijedne poljoprivredne i šumske površine kao i ostale poljoprivredne i šumske površine sa funkcijom kvalitetnog prirodnog okvira i krajobraznih vrijednosti prostora, zauzimaju površinu od 33.093,03 ha ili 86,4% površine Općine,

- naprijed navedenim prirodnim prostorima na kojima nije predviđena izgradnja (osim u izuzetnim slučajevima kod izgradnje izvan građevinskog područja), treba pridodati vodene površine pa se ranije navedeni ukupno neizgrađeni prirodni prostor povećava na 34.776,7 ha ili 90,8% površine Općine.

- unutar područja Općine određenu površinu zauzimaju postojeći i novi infrastrukturni sustavi (ceste, željeznica, dalekovodi) koji u okviru ostalih površina zajedno sa prostorima groblja zauzimaju 2338,07 ha ili 6,11% površine općine Perušić.

Pregledom naprijed navedenih pokazatelja može se konstatirati relativno maleno učešće ukupnog građevinskog područja (zajedno sa eksploatacijskim zonama) koje ukupno iznosi 3,10% površine općine Perušić (9,2% sa prostorima infrastrukturnih koridora i groblja), dok preostali prirodni prostori u gotovo potpuno neizmjenjenoj formi sa visokim stupnjem zadržavanja karakteristika izvornog prirodnog krajobraza učestvuju sa oko 91%. Ovi pokazatelji ujedno govore da je prostorno-plansko rješenje vodilo posebno računa o očuvanju slobodnih i neizgrađenih prostora u kategoriji prirodnih vrijednosti i resursnih područja (poljoprivredno i šumsko zemljište) sa prvenstvenim ciljem njihove zaštite, kao najznačajnije osnove budućeg razvitka i kvalitetnijeg života stanovnika ove Općine.

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Razvoj gospodarskih i društvenih djelatnosti predstavlja međuovisni proces, budući se kroz ostvareni razvitak gospodarskih djelatnosti stvaraju potrebni preduvjeti za pozitivni utjecaj na daljnji napredak u poboljšanju demografske strukture i povećanju broja stanovnika. Time se javljaju podsticaji za daljnji razvitak društvenih djelatnosti, kako radi naprijed navedenih povećanih gospodarskih aktivnosti i broja stanovnika, tako i radi nužnosti povišenja razine usluga u segmentu društvene infrastrukture, a posebno na područjima središnjih naselja.

Ovim prostorno-planskim dokumentom u okviru organizacije i namjene površina utvrđen je generalni okvir poželjnih gospodarskih djelatnosti koje se mogu odvijati u nekoj zoni obuhvata Plana. Radi toga je se i u okvirima smjernica ovog Plana i prikaza gospodarskih


103


djelatnosti definiraju generalni kriteriji za pojedina područja isključive, prevladavajuće ili mješovite namjene vezano uz resurse, karakteristike prostora i zatečenu izgrađenost.

Vezano uz izneseno, isključiva namjena određuje se prvenstveno za područja gospodarskog razvitka (turizam, eksploatacija mineralnih sirovina), koje se uglavnom lociraju izvan naselja, ali i za pojedine veće rubno smještene radno-proizvodne zone unutar naselja (radna zona Perušića). Prevladavajuća namjena prisutna je u okviru razvoja i uređenja površina naselja, gdje se predviđa realizacija pojedinih prostora ovisno o pretežitosti namjene. Tako se prostori naselja kategoriziraju kao područja stambeno-poslovne ili poslovno-stambene, ali djelomično i kao isključive proizvodno-poslovne ili servisno-zanatske-komunalne namjene (manje radne zone u okviru naselja). U takovoj kategorizaciji namjenske strukture prostora prevladavajuća namjena utvrđena je temeljem karakteristika pojedinog naselja. Pri tome, mješovita namjena, predstavlja najfleksibilniji oblik, uglavnom danas već prisutnih namjenskih struktura unutar postojećih naselja, a u sebi sadrži prostore javne i stambene funkcije, stanovanja povezanog (u većoj ili manjoj mjeri) s manjim gospodarskim sadržajima te zasebne manje radne zone s različitim gospodarskim djelatnostima (“čistog” tipa bez utjecaja na okoliš) ograničenog intenziteta. Ona omogućava stvaranje funkcionalno optimalne namjenske strukture naselja kroz dopunu postojećih sadržaja i funkcija te njihovo usaglašavanje sa razvojnim potrebama pojedinog naselja. Radi toga se u okvirima svih izgrađenih dijelova građevinskog područja namjenski tretman prostora predviđa u formi mješovite namjene, s dijelovima isključive namjene za potrebe radno-poslovnih zona.

Naprijed navedene različite namjenske kategorije u naseljima predstavljaju samo generalni prikaz osnovne strukture građevinskog područja koja se posebno ne prikazuje na grafičkim prilozima Plana ali se kroz Provedbene odredbe omogućava takovo njegovo namjensko strukturiranje.

3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Prostorno-organizacijska podloga razvitka

Novo političko-prostorno i društveno-gospodarsko ustrojstvo kojim su uspostavljene nove jedinice lokalne uprave i samouprave, kao lokalni nositelji budućeg gospodarskog razvitka, izvršeno je na osnovu načela homogenosti od reljefne strukture, povijesno-geografskog razvitka, prometnih veza, načela funkcionalnosti, gravitacijskih središta i utjecaja razmještaja urbanih funkcija. Takovo novo teritorijalno ustrojstvo unutar prostora bivše općine Gospić, doprinjet će homogenizaciji i pravilnijem razvoju cjelokupnog područja, zato jer će dobivanjem lokalne samouprave funkcionalno ojačati nova općinska središta i na taj način preuzeti inicijativu razvoja svog okolnog prostora. To bi trebalo postepeno utjecati i na stabilizaciju populacije, zaustavljanjem emigracije i nakon toga doprinjeti poboljašnju strukture populacije.

Formiranjem manjih homogenih Općina daje se veće značenje manjim cjelinama i njihovim centrima, koji će nastojati gospodarski unaprijediti razvoj svoje neposredne okolice. Sadržavat će funkcije neophodne za svakodnevan život i rad stanovnika, pa će se smanjiti depopulacija prostora. Nove Općine brojem svojih stanovnika, veličinom prostora, gospodarskom razvijenosti i međusobnom prostornom povezanošću osiguravaju osnovne preduvjete budućeg gospodarskog razvitka.


104


Uvažavajući vrednovanje prirodne sredine i resursa, prometno-geografski položaj i kulturno nasljeđe te vodeći računa o suvremenim integracijama – utjecajima, a sve u svrhu pravilnijeg, skladnijeg i ravnomjernijeg razvitka, predstavlja okvir unutar kojeg se planira novi razvoj općine Perušić.

Opće pogodnosti područja

Sagledavanje mogućnosti gospodarskog razvitka područja općine Perušić u direktnoj je ovisnosti o nizu čimbenika koji mogu stimulirati ili ograničavati takav razvitak. Analizom čitavog niza pokazatelja utvrđeno je da razmatrano područje ima dobre preduvjete za budući gospodarski razvitak. Opće pogodnosti područja mogu se specificirati u nekoliko osnovnih kategorija koje opravdavaju naprijed iznesene konstatacije vezane uz kvalitetne mogućnosti budućeg razvitka, kao što su: Općina Perušić čini dio središnjeg prostora Ličko-senjske županije sa Perušićem kao

važnijim lokalnim središtem i razvojnim žarištem, gravitacijsko područje takovog središta pokriva uglavnom područje same jedinice lokalne

samouprave uz neposredni okolni gravitacijski prostor, odnosno područje sa oko 5.000 stanovnika,

razmatrano područje predstavlja tradicionalno radno-gospodarsko središte sa već ranije razvijenom gospodarskom infrastrukturom i čitavim nizom već postojećih gospodarskih subjekata,

dobra postojeća i buduća prometna infrastruktura (cestovna i željeznička) povezuje ovo područje sa puno širom regijom uključivo područje Hrvatske,

ranija funkcija Perušića kao industrijskog i radno-gospodarskog središta rezultirala je stvaranjem fonda kvalitetne i kvalificirane radne snage, što uz planirani demografski razvitak također čini jednu od značajnih podloga za budući razvitak,

razvijena komunalna infrastruktura također predstavlja dobru podlogu za privlačnost ovog područja u smislu izgradnje novih gospodarskih sadržaja.

Posve je jasno da se uloga ovoga Plana u okvirima gospodarskog razvitka područja sastoji prvenstveno od otvaranja novih optimalnih prostornih mogućnosti za daljnji gospodarski razvitak i izgradnju gospodarskih kapaciteta. Prema tome daljnje analize usmjeriti će se na provjeru planirane namjene površina vezano uz moguću realizaciju gospodarskih sadržaja široke lepeze aktivnosti na područjima koja su unutar Općine Perušić predviđena za takovu namjensku izgradnju.

Vezano uz ranije iznesene pogodnosti te osigurana građevinska područja naselja, uključivo prostore izvan naselja, moguće je dati okvirnu projekciju površina namjenjenih gospodarskom razvitku, koje se sastoje od:

- zona gospodarskih aktivnosti izvan naselja vezano uz eksploataciju mineralnih sirovina (kamena) površine 116,77 ha,

- zona gospodarskih aktivnosti izvan naselja sa ugostiteljsko-turističkom namjenom veličine 7,88 ha,

- postojećih i planiranih radno-gospodarskih zona (I1, I2, K1,K2,K4) unutar središnjeg naselja Perušić sa površinom od oko 30,0 ha (podaci Plana uređenja naselja Perušić - u izradi) poslovnih i radno-gospodarskih zona u okvirima naselja (tip: M1, M2, K1, K2, K3, I2) čiji se razvitak ocjenjuje i prognozira sa orijentacijom površinom od minimalno 5% građevinskih područja naselja ili oko 50 ha (1045,41 ha x 0,05).


105


naprijed datim iskazom planiranih površina namijenjenih gospodarskom razvitku koje obuhvaćaju prostore veličine od oko 295 ha unutar ukupnog područja općine Perušić, vidljivo je da su u okvirima ovog Plana ostvarene potrebne prostorne pretpostavke za budući razvitak gospodarstva. Pri tome rezerviranje potrebnog prostora predstavlja prvi neophodni preduvjet za daljnji razvitak gospodarskih aktivnosti. Drugi važan preduvjet čine zahvati na poboljšanju postojeće i izgradnju nove prometne (cestovne – željezničke) i komunalne infrastrukture (prvenstveno energetika i vodoopskrba). Temeljem tako ostvarenih preduvjeta (kroz osiguranje potrebnog prostora i prateće prometne – komunalne infrastrukture moguće je sagledavati ukupne potencijale budućeg razvitka gospodarstva.

Mogućnosti gospodarskog razvitka bazirati će se na postojećim resursima Općine, već izgrađenim proizvodnim potencijalima, uključivo i tradicionalne gospodarske djelatnosti stanovništva (poljoprivreda, stočarstvo).Ukupne analize postojeće prirodno-geografske osnove kao i budući planirani zahvati izgradnje na razmatranom području također znatno proširuju danas relativno skučen okvir gospodarskih aktivnosti. Uzevši u obzir sve navedene podsticajne faktore mogu se postaviti planski okviri očekivanog gospodarskog razvitka u slijedećim djelatnostima-aktivnostima:

- Aktivnosti vezane uz osnovne resurse

- poljoprivredno zemljište, dijelom uređeno za intenzivnu proizvodnju uz sprečavanje plavljenja (ekološka poljoprivredna proizvodnja, stočarstvo – u okvirima domaćinstava ili veće proizvodne jedinice – farme) uz usmjerenu proizvodnju i organizirani otkup na lokalnoj razini;

- šumsko zemljište (eksploatacija drvne mase za potrebe drvne industrije – primarno za što viši stupanj finaliizacije proizvoda);

- Korištenje vodnih resursa

- energetske i vodoopskrbne akumulacije- ribarstvo (otvorenog i zatvorenog tipa)- ribolovni turizam

- Korištenje šumskih plodova (uz kasniju obradu i doradu, vezano uz ljekovito bilje, gljive, drenak i dr.)

- Promet

- poboljšanje postojećeg sustava i planirani novi visoko standardizirani prometni pravci sa pratećim objektima autobusnog terminala, željezničkog kolodvora, servisi za vozila, benzinske stanice i pratećih uslužnih objekata uz autocestu (benzinska stanica, servis vozila, trgovina, ugostiteljstvo, motel),

- Građevinarstvo

- čiji će se razvitak temeljiti na nastavku postojeće aktivnosti “malog” – lokalnog poduzetništva, ali uz mogućnost uzimanja udjela u izgradnji velikih objekata (akumulacija, autocesta, željeznica idr.), te posebno sa proizvodnjom građevinskog materijala (opekarska industrija);


106


- Eksploatacija mineralnih sirovina vezano uz otvaranje novih kamenoloma te pratećih djelatnosti (proizvodnja građevinskog materijala, betonske galanterije, asfaltna baza i dr.), ali i za potrebe radova na akumulaciji i autocesti.

- Turizam, kao još gotovo nepoznata i nepostojeća djelatnost na ovom području sa dobrim razvojnim resursima vezano uz prirodne osobitosti područja (Velebit, Donji Kosinj, Kosinjski Bakovac), lov, ribolov, kulturno-povijesnu baštinu (Stari grad, arheološka nalazišta), te geomorfološke spomenike prirode (spilje i pećine) i planinarsko-izletničke aktivnosti. Osnovni vid turističke djelatnosti vezan je uz određenu formu organiziranog seoskog, ekološkog i planinarskog turizma okupljenog oko posebnog turističkog središta, baziranog na planiranim turističkim objektima i kampovima – uključivo i tranzitni i poslovni turizam

- Široki spektar uslužnih i drugih tercijarnih djelatnosti koje proizlaze iz funkcije nove Općine, a locirane su pretežito u Općinskom središtu – naselju Perušić, te manjim dijelom u lokalnim središtima, te obuhvaćaju: kulturu, prosvjetu, školstvo, socijalnu skrb, sport i rekreaciju, upravu, društveno-političke organizacije, komunalne službe, turizam, ugostiteljstvo, zanatstvo i servise, te čitav niz drugih uslužnih djelatnosti.

Analizom prostornih pokazatelja vezano uz korištenje i broj zaposlenih u okviru razvojno-gospodarskih područja mogu se primjeniti slijedeći uobičajeni standardi da se dobije orijentacijski broj zaposlenih (vezano uz vrste djelatnosti), koji je moguće ostvariti na planiranom području gospodarske namjene:

unutar industrijskih zona sa pretežito srednjim i malim poduzećima te zona male privrede i zanatsko-servisne djelatnosti moguće je ostvariti standard od minimalno 5 zaposlenih/ha (maksimalno 10 zaposlenih/ha);

Uzevši u obzir iznesene minimalne standarde dobiva se realno mogući broj zaposlenih uz potpuno korištenje planiranog prostora gospodarskih aktivnosti (u naseljima i izvan naselja), sa gotovo 1.500 zaposlenih stanovnika. Posve je jasno da u okviru te brojke treba očekivati i gravitaciju određenog broja stanovnika sa šireg područja, dok će veći dio (oko 75%) ili oko 1.000 zaposlenih otpadati na područje općine Perušić.

Drugi segment aktivnosti unutar gospodarstva, za koji se očekuje da će biti posebno značajan u budućem razvitku otpada na tercijarne djelatnosti, tj. čitav niz usluga prema stanovništvu u segmentu uprave, kulture, prosvjete, trgovine, školstva i dr.

Također, u okviru iznesenog bilansiranja između planiranih prostora gospodarskog razvitka i moguće zaposlenosti stanovništva, nisu bila uključena druga područja izgrađena ili planirana kao stambeno-poslovna područja, odnosno i ona stambena područja koja će se tijekom 20-godišnjeg perioda djelomice transformirati u poslovne prostore. Taj segment moguće aktivnosti stanovništva predstavlja jednu vrlo elastičnu rezervu za rješavanje pitanja zaposlenosti stanovništva, prvenstveno u okvirima vlastite privatne djelatnosti ili tzv. samozapošljavanja.

Analizom statističkih pokazatelja vezano uz raspodjelu stanovnitšva prema različitim područjima djelatnosti, može se konstatirati da je primarni sektor danas zastupljen sa oko 51%, sekundarni sa oko 18% i tercijarni sa oko 31% učešća aktivnog stanovništva. Međutim, u budućnosti se mogu očekivati određene promjene vezano uz učešće pojedinih sektora ljudske radne aktivnosti. Temeljem iznesenog predviđa se ekspanzija tercijarnih djelatnosti, a


107


smanjenje sekundarnih i primarnih djelatnosti, što je karakteristično za razvijene sredine, a posebno za urbana središta. U skladu sa takvim saznanjima, smatra se da će na području općine Perušić doći do manje transformacije u pogledu aktivnosti stanovništva i raspodjele prema područjima djelatnosti pri čemu će znatno veće učešće zauzeti tercijarne djelatnosti.

Radi toga se planska projekcija temelji na raspodjeli u kojoj će primarne djelatnosti učestvovati sa 30%, sekundardne sa 15%, a tercijarne sa 55% ukupno aktivnog stanovništva. Temeljem takove raspodjele stanovništva, uz planirani ukupni broj od 4.500 stanovnika (2015. godine) očekuje se da će uz stupanj od 40% aktivnog stanovništva trebati osigurati oko 1.400 radnih mjesta. Njihova raspodjela bi prema naprijed iznesenim pretpostavkama trebala biti sa oko 420 zaposlenih u primarnim djelatnostima, 210 u sekundarnim, te oko 770 u tercijarnim aktivnostima.

3.3.2. Društvene djelatnosti

Novim teritorijalnim ustrojstvom općina Perušić postala je zasebna jedinica lokalne samouprave, što znači da je time preuzela obavljanje određenih funkcija u segmentu društvenih djelatnosti.Tijekom ranijeg perioda ovo je područje bilo značajnije oslonjeno na bivši općinski centar Gospić i druga veća gradska središta sa kojima je ostvarena dobra prometna povezanost. Također i razvojem gospodarskih djelatnosti, te izgradnjom novih gospodarskih struktura, doći će do novih potreba i za razvitkom određene društvene infrastrukture. To će se posebno pojaviti u naseljima koja u okviru mreže središnjih naselja i razvojnih središta Općine trebaju biti nositelji višeg urbanog standarda i predstavljati lokalna žarišta sa visokom razinom atraktivnosti za daljnju demografsku obnovu (priliv stanovništva). U tom cilju društvene i uslužne djelatnosti trebaju pomoći postizanju značajnijeg autonomnog funkcionalnog djelovanja Općine i pojedinih naselja unutar njihovih gravitacijskih područja, kako bi se oslanjanje na okolna razvijenija područja (Gospić,Otočac, Senj, Rijeka, Karlovac i dr.) svelo samo na najneophodnije sadržaje društvenih djelatnosti i društvene infrastrukture, koji ne predstavljaju svakodnevnu potrebu stanovništva. Ujedno, viša koncentracija sadržaja društvenih djelatnosti rezultira podizanjem obrazovne i kulturne razine stanovništva, osigurava zdravstvenu zaštitu i kulturu, te u ukupnosti osigurava povećanje životnog standarda cjelokupnog stanovništva. U cilju racionalne i funkcionalne organizacije prostora općine Perušić, a iz razloga pravilne distribucije sadržaja društvene infrastrukture u okviru mreže središnjih naselja predviđena je orijentaciona dugoročno-razvojna prognoza potrebnih i poželjnih funkcija u okviru određenog naselja.

Distribucija funkcija društvenih djelatnosti vezana je uz značaj i funkciju pojednog naselja unutar sustava središnjih naselja. To znači da će najveći broj i najviša razina društvenih djelatnosti biti smještena na području općinskog središta – naselja Perušić, dok će preostala manja lokalna središta sadržavati manju koncentraciju i nižu razinu društvenih funkcija. Međutim, isto tako je neophodno da se na i na područjima drugih naselja osiguraju one osnovne dnevne funkcije, koje omogućavaju njihovu nužnu “dnevnu” autonomnost, dok se za ostvarenje usluga više razine stanovništvo usmjerava prema lokalnim središtima, središnjem naselju Perušić, županijskom središtu gradu Gospiću ili prema drugim većim središtima - gradu Otočcu, Senju, Karlovcu, Rijeci i dr.

Ostvarenje uloge općinskog središta naselje Perušić treba realizirati i kroz adekvatnu koncentraciju sadržaja društvenih djelatnosti i društvene infrastrukture. Pri tome veliki značaj


108


u okviru društvene infrastrukture imaju sadržaji prosvjete, kulture, znanosti, umjetničkog djelovanja i fizičke kulture. Većina tih sadržaja dijelom već postoji na području naselja Perušić, pa ih radi dobre unutrašnje povezanosti naselja u okviru prostora općine Perušić mogu koristiti i stanovnici preostalih naselja. Također, jedna od karakteristika središta jedinica lokalne sampurave jeste i bogata struktura usluga sa širokim spektrom od trgovine, ugostiteljstva i turizma, financijskih, uslužnih i prometnih djelatnosti, te obrta i raznih usluga. Isto tako, postojeća zdravstvena infrastruktura lokalne i županijsko-državne razine dostatna je za današnje i buduće potrebe stanovništva, te će se prvenstveno postavljati pitanje potrebe proširenja broja usluga i njihove kvalitete.

Uzimajući u obzir već postojeće sadržaje društvenih djelatnosti unutar naselja na području općine Perušić, uvažavajući pri tom potrebe postizanja njihovog višeg standarda i višeg stupnja autonomnosti općine Perušić, smatra se da u središnjim naseljima, vezano uz njihovu funkciju unutar sustava naselja, treba osigurati određeni poželjni broj funkcija i sadržaja u okviru društvene infrastrukture.

a) Naselje u funkciji općinskog središta 1. UPRAVA (općinsko vijeće, općinsko poglavarstvo, načelnik, uprav. odjel općine (ispostav. županijski ured), matični ured, općinska služba motrenja i obavješćivanja, policijska postaja, općinske postrojbe i stožer civilne zaštite, općinska udruga dobrov. vatrogasaca, ispostava porezne uprave, kišomjerna meteorološka postaja,

2. PRAVOSUĐE (općinski sud s gruntovnicom, prekršajni sud, opć. državni odvjetnik, odvjetnik, javni bilježnik

3. UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKE STRANKE I DRUGE ORGANIZACIJE (udruženje obrtnika, opć. turist. zajednica, općinska razina raznih udruga, klub., liga, sekcija i dr. udruga građana, općinska razina političkih stranaka, općinska razina organ. crvenog križa, HAK – autoklub, autoškola.

4. VJERSKE ZAJEDNICE (RK župa, župni ured i crkva, samostan, ostale vjerske zajednice,

5. PREDŠKOLSKE USTANOVE, dječji vrtić, dječje jaslice,

6. OBRAZOVANJE, matična osnovna škola, osnovna umjet. škola – glazba, ples, strukovna škola ili odj. sred. škole)

7. KULTURA, UMJET. I TEHNIČKA KULTURA (javne ustanove u kulturi kojima su osnivači ili vlasnici općine), dom kulture, muzej, općinska knjižnica i čitaonica, amatersko kazalište, amater. radio post., limena glazba, KUD, otvoreno ili pučko učilište, samostalni umjetnici, ogranci Matice hrvatske;

8. ŠPORT, REKREACIJA, ZABAVA I ODMOR zajednice športskih udruga, športska društva i klubovi, žup, i opć. šport. natjec. i priredbe, otvoreni športski objekti, športska igrališta za nogomet i po koji mali šport s gledalištem, zatvoreni športski objekti: školska dvorana;

9. ZDRAVSTVO primarna zdravstvena zaštita, zdravstena stanica (opća medicina, stomatologija, patronaža), ljekarna ili depo lijekova,


109


10. SOCIJALNA SKRB (objekti socijalne skrbi)

11. FINANCIJSKE I DRUGE SLIČNE USLUŽNE DJELATNOSTI (ispostava poslovne banke ili mjenjačnica, zastup. osig. zavoda).

12. PROMETNE USLUGE (željeznička i autobusna stanica, kamionski terminal, poštanski ured)

13. TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO (trgovački centar, trgovina na veliko i malo, exp. – imp.), specijal. trgovine, motel, pansion, gostionica-snack

14. OBRT I DRUGE USLUGE (više obrt. radionica, i uslužnih radnji).

b) Naselja u funkciji manjeg lokalnog središta, kao i druga naselja, koja u ukupnoj mreži naselja predstavljaju pomoćno (podsticajno) središnje naselje

1. UPRAVA (mjesni odbor, vijeće mj. odbora, mj. zbor. građ., udruge dobrov. vatrog. 2. UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKE STRANKE, I DRUGE ORGANIZACIJE: turističko društvo, pojedinačne udruge građana – ispostava, političke stranke – osnovne jedinice

3.VJERSKE ZAJEDNICE, Rimokatolička župa – kapel. – ured i crkva,

4. PROSVJETA, ŠKOLSTVO, OBRAZOVANJE, dječji vrtić, područni razred. odjeli osnovne škole

5. KULTURA, UMJET. I TEHNIČKA KULTURA – višenamjenska dvorana za kulturne i druge potrebe, čitaonica, KUD

6. ŠPORT, REKREACIJA, ZABAVA I ODMOR – pojedini športski klubovi, natjecanja, jedno ili više otvorenih športskih igrališta, školska dvorana

7. ZDRAVSTVO – povremena primarna zdravstvena zaštita, zdravstvena ambulanta bez stalne liječničke službe – patronaž. medicinska sestra,

8. PROMETNE USLUGE (autobusna stanica, pomoćni poštanski ured, autom. telefonska centrala).

9. TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO - manje trgovine dnevnih potrepština, gostionica, pansion

10. OBRT I DRUGE USLUGE – obrtn. radionice i usluge

Navedeni sadržaji društvene infrastrukture predstavljaju postizanje maksimalne razine u pogledu servisiranja ukupnih potreba stanovništva sa budućim znatno smanjenim oslanjanjem na okolna središta. Posve je jasno da ovakova visoka razina usluge predstavlja poželjan cilj koji će biti moguće ostvariti samo zajedno sa kvalitetnim gospodarskim i demografskim razvitkom.


110


3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.4.1. Prirodne vrijednosti i resursi

Zaštita, racionalno korištenje prostora i unapređenje čovjekove sredine provodi se kroz sve oblike djelovanja u prostoru što znači da svaka intervencija mora biti sagledana i sa tog aspekta, pa ova problematika u tom smislu ne predstavlja izdvojenu kategoriju. Drugi vid je isticanje posebnih vrijednosti sredine koje se naglašavaju i stavljaju pod poseban režim korištenja, odnosno provodi isključenje od nekih oblika korištenja. Treći oblik su intervencije sanacijom i drugim zahvatima kojim se ugroženi dijelovi prostora dovode u zadovoljavajuće stanje. U načelu, polazište je da se zaštita provodi kroz razvoj i korištenje (ne isključenje), ali uz odgovarajuće uvjete. Prirodni resursi moraju se koristiti u cilju razvoja, a zaštita će se provoditi kroz kriterij pogodnosti (način obrade, izbor kulture u poljoprivredi), režim eksploatacije i korištenja.

Dio zaštite i poboljšanja sredine provodi se kroz samu koncepciju izgradnje u odnosu na okolinu i tehničke sisteme koji neutraliziraju negativne efekte. Pojedinačne ili kompleksne spomeničke objekte potrebno je akcentirati u prostoru, omogućiti dostup održavanja, a dijelom i sanaciju – rekonstrukciju te revitalizaciju uvođenjem u neku od pogodnih funkcija što je uvjet za održavanje.

Planom korištenja i namjene sa naznakom osnovnih intervencija na površinama dati su ujedno globalni okviri zaštite i unapređenja. Posebno se izdvajaju mjere za odgovarajući element sredine, sustav ili pojedinačnu pojavu. Zaštita okoline znači prvenstveno planiranje korištenja prostora tako da se u njemu osigura razvitak uz istovremeno očuvanje potencijala za održivi razvitak (prirodnih i radnom stvorenih). Pri tome se podrazumijeva racionalno iskorištavanje jednih potencijala bez uništavanja drugih. Dakle, prednost treba dati stimuliranju onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po prirodnim datostima, nasljeđu i ljudskim potencijalima pruža optimalne uvjete.

Razvoj naselja, gospodarstva, utvrđivanje prometnih i infrastrukturnih koridora, unapređivanje poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti, različito se odražava na prirodnu osnovu. Stoga prirodne izvore treba koristiti ravnomjernije i uravnoteženije, a to znači zaustaviti proces smanjivanja šumskih površina, ograničiti ili spriječiti pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, razvoj naselja uskladiti sa prirodnim potencijalima prostora te osmisliti relaciju između izgrađenih – angažiranih prostora i prirodnih resursa.

Analiza općih i posebnih vrijednosti objekata i dijelova prirode, te kulturne i povijesne graditeljske baštine (spomenički kompleksi, povijesne sredine, urbanističke odnosno ruralne cjeline i spomenici kulture) kao i njihova valorizacija i zaštita provedeni su dosada kroz veći broj izrađenih elaborata i stručnih radova, koji su u svom segmentu zaštite prirode i spomenika kulture predstavljali podlogu za definiranje elemenata zaštite i racionalnog korištenja u okvirima ovog Plana. Elaborati i stručni radovi, koji su poslužili kao podloga ovom dijelu Plana bili su: Prostorni plan bivše općine Gospić (1979. god.), Osnove korištenja i zaštite prostora za Općinu Gospić (1993.god.), Studija utjecaja na okolinu akumulacijskog jezera Kosinj sa separatima zaštite (1988.god.), Prostorni plan Ličko-senjske županije, Prostorni plan parka prirode Velebit (Osnovna koncepcija, 1990.god.), Popis posebno zaštićenih objekata prirode (1991.god.), te konzervatorska podloga zaštite i očuvanja kulturnih dobara (2002.god.).


111


Prostorni plan uređenja općine Perušić određuje uvjete korištenja i zaštite prostora kroz primjenu slijedećih režima:

A) Područja posebnih uvjeta korištenja:

Zaštićeni dijelovi prirode koji su utvrđeni ili se predlažu ovim Planom:

park prirode Velebit (dio) sa pojedinim dijelovima zaštićenog krajolika, spomenici prirode (geomorfološki), pećine i špilje.

B) Područje posebnih ograničenja u korištenju

Krajobraz- osobito vrijedan predjel (prirodni krajobraz),- točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza

Tlo Istražni prostori mineralnih sirovina (Bukovac Perušićki, Kosa Janjačka, Krš, Konjsko

Brdo) Lovišta i uzgajališta divljači (državna i zajednička lovišta) uređeno poljoprivredno zemljište (P2, P3).

Vode Vodozaštitno područje izvorišta Vodotok II. kategorije (rijeka Lika i potok Bakovac), energetske i vodoopskrbne akumulacije (Kruščica i Kosinj).

3.4.2. Kulturna dobra

3.4.2.1. Valorizcija kulturnih dobara

Konzervatorskom podlogom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za potrebe prostornog plana općine Perušić, obrađena su i valorizirana nepokretna kulturna dobra predmetnog područja utvrđena arhivskim i terenskim istraživanjima. Pokretna kulturna dobra kao i nematerijalna kulturna dobra nisu obrađena ovom podlogom.Terenska istraživanja provele su stručne ekipe arheologa i konzervatora na cijelom prostoru općine Perušić. Tek manji dio nije bilo moguće fizički reambulirati iz siguronosnih razloga. To se odnosi na sjeveristočni rubni dio općine, u naseljima Kosi Janjačkoj i Bukovcu Perušićkom. Iz dosadašnjih spoznaja na tom prostoru nema kulturnih dobara graditeljske baštine, no postoji mogućnost postojanja arheoloških lokaliteta. Ubicranje nedostupnog prostora te utvrđivanje stvarnog stanja moći će se izvršiti tek nakon razminiravanja ne samo općine Perušić, već i susjednih prostora. Arhivskim istraživanjima obrađena je i evidencija kulturnih dobara na postojećim popisima Ministarstva kulture, bez obzira na njihov pravni status zaštite. Sva kulturna dobra stručno su valorizirana, te su im s obzirom na valorizaciju određene mjere zaštite primjerene nivo predmetnog plana.

Valorizacija kulturnih dobara razvrstana je u sljedeće kategorije:


112


1. Kulturna dobra nacionalnig značaja. 2. Kulturna dobra regionalnog značaja3. Kulturna dobra lokalnog značaja.

Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su po vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je slijedeća:- urbanističke i ruralne cjeline,- sakralne građevine,- obrambene građevine,- civilne građevine,- gospodarske građevine,- tradicijsko graditeljstvo,- arheološki lokaliteti,- kulturno-povijesni krajolici,- memorijalni spomenici.

Nepokretna kulturna dobra navedena u popisu koji slijedi, imaju svojstva kulturnog dobra, i podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite.

Stanje zaštite odnosno prijedlog uspostavljanja zaštite odnosi se na utvrđivanje načina provođenja zakona i drugih pravnih akata u zaštiti kulturnih dobara, a razvrstan je u sljedeće kategorije:

1. Registracija (R) - Kulturna dobra zaštićena prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se upisuju u registar kulturnih dobara na odgovarajuću listu (listu zaštićenih kulturnih dobara, odnosno listu kulturnih dobara od nacionalnog značenja). Zaštitu registriranih kulturnih dobara provode nadležna tijela Ministarstva kulture.

2. Preventivna zaštita (P) - Kulturna dobra zaštićena prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se upisuju na listu preventivno zaštićenih dobara. Zaštitu preventivno zaštićenih kulturnih dobara provode nadležna tijela Ministarstva kulture.

3. Evidencija (E) - Kulturna dobra koja se nalaze na postojećim popisima Ministarstva kulture ali nad njim nije uspostavljena zaštita prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Rječ je o kulturnim dobrima čije istraživanje, dokumentiranje i valoriziranje nije provedeno do te mjere da bi se mogla uspostaviti pravna zaštita. Stoga se ovim planom predlaže način na koji će se ista vršiti.

4. Zaštita prostornim planom Županije (PPŽ) - Kulturna dobra koja nemaju pravni akt zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, već su kao takva utvrđena prostornim planom županije Ličko - senjske. Za kulturna dobra nad kojima nije uspostavljana pravna zaštita, predlaže se način na koji će se ista vršiti.

5. Zaštita prostornim planom općine (PPO) - Kulturna dobra koja nemaju pravni akt zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara već su kao takva utvrđena prostornim planom općine Perušić. To se odnosi na sva kulturna dobra lokalnog značaja utvrđena ovom konzervatorskom podlogom. Usvajanjem Prostornog plana općine Perušić te konzervatorske podloge čiji je ona sastavni dio, ona postaju kulturnim dobrima lokalnog značaja u smislu Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te ostvaruju mogućnost upisa u Evidenciju kulturnih dobara od lokalnog značaja. Mjere zaštite utvrđene ovom konzervatorskom podlogom, provode tijela

lokalne uprave i samouprave.


113


Osim načina uspostave pravne zaštite, za svaku pojedinu grupu kulturnih dobara te po potrebi za pojedinačna kulturna dobra, utvrđene su opće i tehničke mjere zaštite. Mjere se odnose na očuvanje svojstava kulturnog dobra odnosno sprečavanje uništenja ili oštećenja istih.

Prostor područja akumulacijskog jezera Kosinj II čija se izrada predviđa Prostornim planom županije Ličko - Senjske, pa time i prostornim planom općine Perušić detaljno je obrađen “Uvjetima zaštite spomenika kulture na području akumulacijskog jezera u Kosinju” koji su izrađeni od strane Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Sva kulturna dobra utvrđena navedenim elaboratom te mjere zaštite koje su im određene, smatraju se sastavnim dijelom ove konzervatorske podloge i prostornog plana Općine Perušić, bez obzira dali su njime posebno obrađena.

Tabelarni pregled nepokretnih kulturnih dobara sistematiziran po naseljima

Znakovi korišteni u tabeli:

KTO - KARTOGRAFSKA OZNAKA SZ - STANJE ZAŠTITE UC - Urbanističke cijeline R - Registracija

RC - Ruralne cijeline P - Preventivna zaštita SA - Sakralne građevine E - EvidencijaOG - Obrambene Građevine N - Nije evidentirano CG - Civilne građevine PPŽ - Zaštićeno prostornim planom ŽupanijeGO - Gospodarske građevineTG - Tradicijsko graditeljstvoAL - Arheološki lokalitetiKPK - Kulturno - povijesni krajolici

VZ - VALORIZACIJA PZ - PRIJEDLOG ZAŠTITE

N - Nacionalni značaj R - Registracija R - Regionalni značaj P - Preventivna zaštita L - Lokalni značaj PPO - Prostornim planom Općine B - Bez značaja / Nije utvrđen B - Bez prijedloga

SZ – Ukidanje zaštite

Tabela 20

RB NASELJELOKACIJA

NAZIVADRESA

GRUPAVRSTA KTO SZ VZ PZ

BAKOVAC KOSINJSKI

1. BAKOVAC KOSINJSKI KAPELA SV. VIDA SAKRALNA SA1 R R R

2. BAKOVAC KOSINJSKI BAKOVAC KOSINJSKI BR. 7 TRADICIJSKA KUĆA TG1 N L PPO

3.BAKOVAC KOSINJSKIRUJA

MLIN KAŠIKAR NA BAKOVCU GOSPODARSKA GO1 N R P

4. BAKOVAC KOSINJSKI MLIN KAŠIKAR NA BAKOVCU GOSPODARSKA GO2 N R P

5. BAKOVAC KOSINJSKI KAPELA SV. VIDA ARHEOLOŠKI

LOKALITET AL47 R R -


114


RB NASELJELOKACIJA

NAZIVADRESA


6.BAKOVAC KOSINJSKIZLATANI

RIBNIK ARHEOLOŠKI LOKALITET AL48 E R P

7.BAKOVAC KOSINJSKIVELEBIT

BEGOVAČA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL49 E R R

BUKOVAC PERUŠIĆKI

1.BUKOVAC PERUŠIĆKIPODOVI

KAPELA SV. TROJICE SAKRALNA SA2 R N R

2.BUKOVAC PERUŠIĆKILIPOVA GLAVICA

LIPOVA GLAVICA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL20 E R R

3.BUKOVAC PERUŠIĆKIPODOVI

SV. TROJICA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL54 R R -

DONJI KOSINJ

1. DONJI KOSINJ BASARICA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL50 E L PPO

2. DONJI KOSINJ SELIŠTE, KLOŠTAR, SV. PETAR ARHEOLOŠKI LOKALITET AL52 E R P

3. DONJI KOSINJ Ž.C. SV. IVANA KRSTITELJA SAKRALNA SA3 R R R

4. DONJI KOSINJDRAŠKOVIĆI KAPELA SV. PETRA SAKRALNA SA4 R R R

5. DONJI KOSINJRUDINKA KAPELA SV. JOSIPA SAKRALNA SA5 E R P

6. DONJI KOSINJMALA RUDINKA KAPELA SV. KRIŽA SAKRALNA SA6 E L PPO

7. DONJI KOSINJ RASPELO SAKRALNA SA7 N L PPO8. DONJI KOSINJ ŽUPNI DVOR CIVILNA CG1 N R P9. DONJI KOSINJ CISTERNA CIVILNA CG2 N L PPO

10. DONJI KOSINJ VUKELIĆI DONJI KOSINJ BR. 26 TRADICIJSKA KUĆA TG2 N L PPO

11. DONJI KOSINJPETRANOVIĆ DRAGA DONJI KOSINJ BR. 361 TRADICIJSKA KUĆA TG3 N R P

GORNJI KOSINJ

1. GORNJI KOSINJ Ž. C. SV. ANTUNA PADOVANSKOG SAKRALNA SA8 E R R

2. GORNJI KOSINJPODJELAR KAPELA SV. ANE SAKRALNA SA9 E R P

3. GORNJI KOSINJ KAPELA POKLONAC SV. JOSIPA SAKRALNA SA10 N L PPO4. GORNJI KOSINJ ŽUPNI DVOR CIVILNA CG3 N R P5. GORNJI KOSINJ GORNJI KOSINJ BR. 66 CIVILNA CG4 N R P

6. GORNJI KOSINJPODJELAR GORNJI KOSINJ BR. 177 CIVILNA CG5 N L PPO

7. GORNJI KOSINJPOLJANKA GORNJI KOSINJ BR. 233 TRADICIJSKA KUĆA TG4 N L PPO

8. GORNJI KOSINJ PEĆINA GOLUBINJAČA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL39 E N R

9. GORNJI KOSINJ BOČAJ ILI BOČKAJ ARHEOLOŠKI LOKALITET AL40 E R R


115


RB

NASELJELOKACIJA

NAZIVADRESA


10. GORNJI KOSINJ Ž. C. SV. ANTUNA PADOVANSKOG

ARHEOLOŠKI LOKALITET AL41 R L -

11. GORNJI KOSINJ PLEŠINA GLAVICA ILI GRČKO GROBLJE

ARHEOLOŠKI LOKALITET AL42 E R R

12. GORNJI KOSINJ ŽAGAROVA GLAVICA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL43 E L R

13. GORNJI KOSINJ CRKVA SV. ANE ARHEOLOŠKI LOKALITET AL44 E L R

14. GORNJI KOSINjPODNAR-PLEŠE MRAMORNICA ARHEOLOŠKI

LOKALITET AL45 E R P

15. GORNJI KOSINJPLEŠE PLEŠETOVA GLAVICA ARHEOLOŠKI

LOKALITET AL46 E L PPO

KALUĐEROVAC

1. KALUĐEROVAC RURALNA CJELINA KALUĐEROVAC RURALNA CJELINA RC1 N R P

2. KALUĐEROVAC ŽC SV. NIKOLE BISKUPA SAKRALNA SA11 E R P3. KALUĐEROVAC KALUĐEROVAC BR. 5 TRADICIJSKA KUĆA TG5 N L P4. KALUĐEROVAC KALUĐEROVAC BR. 11 TRADICIJSKA KUĆA TG6 N L PPO5. KALUĐEROVAC KALUĐEROVAC BR. 18 TRADICIJSKA KUĆA TG7 N R P

6. KALUĐEROVAC GRADINA (PALEŽ) ARHEOLOŠKI LOKALITET AL6 E L PPO

KLENOVAC

1. KLENOVAC SITVUKOVA PEĆINA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL8 E L PPO

2. KLENOVAC DOLINICA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL9 E L PPO

3. KLENOVAC ČAKOVAC ARHEOLOŠKI LOKALITET AL10 E L PPO

4. KLENOVACRAZBOJIŠTE RUNJAVICA ARHEOLOŠKI


KONJSKO BRDO

1. KONJSKO BRDOČOSIĆI KONJSKO BRDO BR. 18 TRADICIJSKA KUĆA TG8 N L PPO

2. KONJSKO BRDOJOLIĆI KONJSKO BRDO BR. 41 TRADICIJSKA KUĆA TG9 N L PPO

3. KONJSKO BRDO JELAČIN VRŠČIĆ ARHEOLOŠKI LOKALITET AL17 E L P

4. KONJSKO BRDOMALI ČARDAK

1) MALI ČARDAK2) TISNI KLANAC3) IBREŠIĆ BRANJEVINA


5. KONJSKO BRDOVELIKI ČARDAK VELIKI ČARDAK ARHEOLOŠKI

LOKALITET AL19 E R R

KOSA JANJAČKA

1. KOSA JANJAČKAOBUĆINE RURALNA CJELINA OBUĆINE RURALNA CJELINA RC2 N L PPO

2. KOSA JANJAČKA KAPELA SV. MARIJE MAGDALENE SAKRALNA SA12 N L PPO

3. KOSA JANJAČKAJURKOVIĆA DO KOSA JANJAČKA BR. 77 TRADICIJSKA KUĆA TG10 N R P

4. KOSA JANJAČKAJURKOVIĆA DO KOSA JANJAČKA BR. 78 TRADICIJSKA KUĆA TG11 N R P

5. KOSA JANJAČKAPOCRNIĆI KOSA JANJAČKA BR. 137 TRADICIJSKA KUĆA TG12 N L PPO


116


6. KOSA JANJAČKAPOCRNIĆI KOSA JANJAČKA BR. 168 TRADICIJSKA KUĆA TG13 N R P

7. KOSA JANJAČKAPOCRNIĆI VIJENAC ARHEOLOŠKI


8. KOSA JANJAČKASELIŠTE SV. MARIJA MAGDALENA ARHEOLOŠKI


9. KOSA JANJAČKAIVČEVIĆ KOSA KALAURICA ARHEOLOŠKI


10. KOSA JANJAČKAJANJČE GRADINICA ARHEOLOŠKI


11. KOSA JANJAČKAJANJČE GRADINA ARHEOLOŠKI

LOKALITET AL25 E L PZ

KRŠ

1. KRŠKOSINJ MOST SPC SV. NIKOLE SAKRALNA SA13 E R P

2. KRŠKOSINJ MOST MOST PREKO RIJEKE LIKE CIVILNA CG6 P N R

3. KRŠ BEGOVO JEZERO ARHEOLOŠKI LOKALITET AL31 E L PPO

4. KRŠ TROKUTIĆ - STARO GROBLJE ARHEOLOŠKI LOKALITET AL32 E L P

5. KRŠ GRADINA, GRADINICA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL33 E L P

KVARTE

1. KVARTE KAPELA SV. VIDA SAKRALNA SA14 E L PPO2. KVARTE CISTERNA UZ CESTU CIVILNA CG7 N L PPO

3. KVARTE CISTERNA KOD KAPELE SV. VIDA CIVILNA CG8 N L PPO

4. KVARTE MEGDAN ARHEOLOŠKI LOKALITET AL13 E R R

5. KVARTE SV. VID (CRKVINA) ARHEOLOŠKI LOKALITET AL14 E L R

6. KVARTE BEČ (KILJER) ARHEOLOŠKI LOKALITET AL15 E L PPO

7. KVARTE ŠTITAR ARHEOLOŠKI LOKALITET AL16 E R R

LIPOVO POLJE

1. LIPOVO POLJE BASTAŠKO SELO

PRAVOSLAVNA CRKVA SV. MIHAJLA SAKRALNA SA15 E R P

2. LIPOVO POLJE ZA MOST LIPOVO POLJE BR. 16 TRADICIJSKA KUĆA TG14 N R P

3. LIPOVO POLJE KUĆIŠTA LIPOVO POLJE BR. 189 TRADICIJSKA KUĆA TG15 N R P

4. LIPOVO POLJE PRESPA ILI PRIJESPA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL53 E R P


117


RB NASELJELOKACIJA

NAZIVADRESA


MALO POLJE

1. MALO POLJE KAPELA SV. JELENE SAKRALNA SA16 E L PPO

2. MALO POLJELONČARI VINOGRAD ARHEOLOŠKI


MEZINOVAC

1. MEZINOVAC PEĆINA ili ŠIMINA PEĆINA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL7 E L P

MLAKVA

1. MLAKVA PRAVOSLAVNA CRKVA SV. NEDJELJICE SAKRALNA SA17 E R P

2. MLAKVAPOLJAN MLAKVA BR. 10 TRADICIJSKA KUĆA TG16 N R P

3. MLAKVA POLJAN MLAKVA BR. 12 TRADICIJSKA KUĆA TG17 N R P

4. MLAKVA POLJAN PLEĆE-TURSKO GROBLJE ARHEOLOŠKI

LOKALITET AL34 E L P

5. MLAKVA POLJAN POD MLAKVENOM GREDOM ARHEOLOŠKI


6. MLAKVA POLJAN MLAKVENA GREDA ARHEOLOŠKI


7. MLAKVA MARIN VRŠČIĆ ILI MARINA GLAVICA


8. MLAKVA SV. NEDILJICA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL38 E L R

PERUŠIĆ

1. PERUŠIĆ KULTURNO KRAJOLIKSTAROG PERUŠIĆA

PODRUČJE POSEBNIH OBILJEŽJA KK1 N R P

2. PERUŠIĆ POVIJESNA CJELINA PERUŠIĆ POVIJESNA CJELINA UC1 PPŽ L PPO3. PERUŠIĆ ŽC. SV. KRIŽA SAKRALNA SA18 R R P4. PERUŠIĆ KAPELA SV. ROKA SAKRALNA SA19 P L SZ5. PERUŠIĆ KAPELA MAJKE BOŽJE SAKRALNA SA20 N L PPO6. PERUŠIĆ TURSKA KULA OBRAMBENA OG1 R R R7. PERUŠIĆ ŽUPNI DVOR CIVILNA CG9 N R P8. PERUŠIĆ STARA ŠKOLA CIVILNA CG10 N R P9. PERUŠIĆ ZGRADA OPĆINE CIVILNA CG11 N R R10. PERUŠIĆ BAŠIĆI 9 CIVILNA CG12 N R P11. PERUŠIĆ S. RADIĆA 21 CIVILNA CG13 N L PPO12. PERUŠIĆ S. RADIĆA 49 (ZGRADA POŠTE) CIVILNA CG14 N L PPO

13. PERUŠIĆ CISTERNA KOD ZGRADE OPĆINE CIVILNA CG15 N L PPO

14. PERUŠIĆ CISTERNA KOD ŽUPNE CRKVE CIVILNA CG16 N L PPO

15. PERUŠIĆ KLISA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL1 E L P

16. PERUŠIĆ GRADINA / STARI GRAD ARHEOLOŠKI LOKALITET AL2 R R -

17. PERUŠIĆ PEĆINA SAMOGRAD ARHEOLOŠKI LOKALITET AL3 E L P

18. PERUŠIĆ KUNJAČA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL4 E L P


118


SELO SVETI MARKO

1. SELO SVETI MARKO KULAŠI RUŠEVINE CRKVE SV. MARKA SAKRALNA SA21 N R P

2. SELO SVETI MARKO KAMENI PROPUST CIVILNA CG17 N L PPO

3. SELO SVETI MARKO KULAŠI RUŠEVINE CRKVE SV. MARKA ARHEOLOŠKI

LOKALITET AL11 E L P

4. SELO SVETI MARKO GRAĐEVINA (TURSKO GROBLJE)

ARHEOLOŠKI LOKALITET AL12 E L PPO

RB NASELJELOKACIJA

NAZIVADRESA


STUDENCI

1. STUDENCI PRAVOSLAVNA CRKVA SV. LUKE SAKRALNA SA22 E L PPO

2. STUDENCI CISTERNA CIVILNA CG18 N L PPO

3. STUDENCI OGRAČINE ili RAJSKO GROBLJE ARHEOLOŠKI LOKALITET AL27 E L P

4. STUDENCI GLIGINA PEĆINA (“STAZE”) ARHEOLOŠKI LOKALITET AL28 E R P

5. STUDENCI KONOPLJENA PEĆINA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL29 E R P

6. STUDENCI PETRIĆEVA PEĆINA ARHEOLOŠKI LOKALITET AL30 E R P


119


3.4.2.2. Mjere i uvjeti zaštite kulturnih dobara

Opće odredbe

Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara nad kojima je uspostavljena zaštita prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (kulturna dobra za koja je utvrđen akt o preventivnoj zaštiti ili registraciji) utvrđuje i provodi nadležno tijelo Ministarstva kulture. Točan popis mjera zaštite utvrđuje se posebnim uvjetima u postupku izdavanja lokacijske dozvole, a odobrava prethodnim odobrenjem u postupku izdavanja građevinske dozvole.

Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve građevinske radove kao i za radove za koje se ne izdaje građevinska dozvola prema Zakonu o gradnji, uključujući izgradnju pomoćnih građevina kvadrature manje od 40 m2, prenamjenu građevine, radove na održavanju građevina, dijelova građevina ili neposredne okoline.

U slučaju izmjene važećih zakona (Zakona o gradnji - ukidanje lokacijske dozvole) mjere zaštite utvrditi će nadležno tijelo na zahtjev stranke adekvatnim aktom, prije izdavanja prethodnog odobrenja (građevinske dozvole).

Za kulturna dobra nad kojima nije uspostavljena zaštita, a koja su ovim planom predložena za zaštitu kroz Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (preventivna zaštita, registracija), potrebno je pokrenuti postupak zaštite. Postupak će po službenoj dužnosti pokrenuti nadležno tijelo Ministarstva kulture, odnosno vlasnik/investitor prije poduzimanja planiranih zahvata.

Zaštitu i očuvanje kulturnih dobara od lokalnog značaja provode tijela lokalne uprave i smouprave sukladno mjerama zaštite utvrđenim ovom konzervatorskom podlogom. Lokalna uprava i samouprava dužna je o planiranim zahvatima na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara lokalnog značaja obavijestiti nadležno tijelo Ministarstva kulture.

Mjere zaštite kulturnih dobara koja će biti potopljena izgradnjom akumulacijskim jezerom Kosinj II, potrebno je provoditi prema "Uvjetima zaštite spomenika kulture na području akumulacijskog jezera u Kosinju", koji su izrađeni od strane Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Prilikom izrade adekvatne dokumentacije za izgradnju akumulacije, potrebno je provesti reviziju ugroženih kulturnih dobara utvrđenih navedenim elaboratom.

A) MJERE ZAŠTITE ARHEOLOŠKIH LOKALITETA

Na području općine Perušić ubicirana su ukupno 54 arheološka lokaliteta koja nemaju pravni status zaštite u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. To je rezultat, prije svega, slabe istraženosti a ne važnosti i brojnosti pojedinih arheoloških lokaliteta. U svakom slučaju arheološki lokaliteti, istraženi i potencijalni, predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet naroda i prostora u mikro i makroregionalnom smislu. Svi arheološki lokaliteti označeni su na karti u mjerilu 1:25000. Veoma rijetko su istraživani što je uglavnom odraz loše financijske situacije društva, ali i pristupa takvim kulturnim dobrima. Izvjestan pomak, odnosno intenzivnija istraživanja i pregledi terena uslijedili su infrastrukturnim razvojem, gdje se prije svega misli na prolazak auto ceste kroz predmetnu Općinu. Nažalost, takva istraživanja ograničena su samo na uski pojas buduće auto


120


ceste. Intenzivnija istraživanja provođena su i na području Gornjeg Kosinja i Mlakve za potrebe zaštite kulturnih dobara koja će biti potopljena izgradnjom akumulacije Kosinj II.Općina Perušić u arheološkom smislu može se izdvojiti po velikom broju slučajnih ali veoma vrijednih arheoloških nalaza koji su nalaženi na ovom prostoru. Vrijedni i kulturno svjesni ljudi ovog kraja već više od 120 godina obogaćuju znanstvenu literaturu pregrštom novih spoznaja o bogatom životu ovog kraja kroz vrijeme. Arheološka istraživanja i iskopavanja, te njihova prezentacija u turističke svrhe danas mogu biti veoma pogodan oblik promocije ali i financijske iskoristivosti za zajednicu. Stoga su promišljanja u tom smislu potrebna na sveopće zadovoljstvo.Arheološka iskopavanja, uglavnom zaštitnog karaktera, vršena su samo na manjem broju lokaliteta kao što su:

KONJSKO BRDO, MALI ČARDAKKONJSKO BRDO, MALI ČARDAK – TISNI KLANACKONJSKO BRDO, MALI ČARDAK – IBREŠIĆ BRANJEVINAKRŠ, TROKUTIĆ - STARO GROBLJEMLAKVA – POLJAN, MLAKVENA GREDAMLAKVA, MARIN VRŠČIĆ ILI MARINA GLAVICAMLAKVA, SV. NEDILJICAMLAKVA, PEĆINA GOLUBINJAČAGORNJI KOSINJ, Ž.C. SV. ANTEGORNJI KOSINJ, PLEŠINA GLAVICA ILI GRČKO GROBLJEGORNJI KOSINJ, ŽAGAROVA GLAVICAGORNJI KOSINJ, CRKVA SV. ANEGORNJI KOSINJ, ZASEOK PLEŠE, PLEŠETOVA GLAVICA

Upravo zbog stupnja neistraženosti arheološki se lokaliteti svrstavaju u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara. Većina lokaliteta indicirana je na temelju pregleda terena, prijašnjih slučajnih nalaza, no jedan broj čini skupina potencijalnih nalazišta, pretpostavljenih na temelju indikativnih toponima, geomorfološkog položaja, povijesnih podataka, kontinuiteta naseljavanja i sl.Mjere zaštite podrazumijevaju:Provođenje probnih arheološka istraživanja, za sve arheološke lokalitete utvrđene ovim planom, kako bi se odredile granice zaštite lokaliteta i njihovo detaljno kartiranje i dokumentiranje.Navedena istraživanja potrebno je provesti prije vršenja građevinskih i drugih radova na arheološkim lokalitetima, u tijeku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno prije ishođenja prethodnog odobrenja. U slučaju izmjene važećih zakona (npr. ukidanje lokacijske dozvole) probna arheološka istraživanja potrebno je provesti prije izdavanja prethodnog odobrenja (građevinske dozvole). Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi i za radove za koje se ne izdaje građevinska dozvola. Na osnovu rezultata istraživanja utvrdit će se daljnji postipak u zaštiti predmetnog lokaliteta.Prioritetna istraživanja potrebno je provoditi na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava.Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla te u vodi, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležnU Upravu za zaštitu kulturne baštine.


121


SMJERNICE ZA ISTRAŽIVANJE I OBRADU

Vrednovanje kulturnog bogatstva u arheološkom smislu prilično je nezahvalno zbog velike neistraženosti, no ovdje bi posebno trebalo izdvojiti dva prostora, odnosno zone, zbog njihove izuzetne arheološke važnosti. To je šire područje kosinjske doline koja se, kao cjelovita i gotovo zatvorena mikroregija, može prezentirati kao zaštićeno područje kulturne baštine, od arheoloških, etnoloških, povijesnih, prirodoslovnih i inih lokaliteta od kojih se projektno dalekosežno mogu ostvariti izuzetno povoljni rezultati, u smislu oživotvorenja područja, ali i materijalno. Druga zona bila bi područje Konjskog brda i Kvarti s pripadajućim gradinskim položajima, gdje se posebno može pratiti razvoj i kontinuitet prapovijesti i antike.Da bi što konkretnije upotpunili sliku pojedinih razdoblja, kontinuiteta naseljavanja, migracija i kulturnih dostignuća na ovom području svakako bi bilo potrebno provesti manja ali cjelovita istraživanja/projekte i nakon toga njihovim osmišljavanjem u marketinškom pogledu, prezentirati javnosti.

B) MJERE ZAŠTITE POVIJESNIH GRADITELJSKIH CIJELINA

Podučje općine Perušić podjeljeno je na ukupno 18 naselja koja unutar svojih prostornih granica uključuju niz ruralnih, semiruralnih i semiurbanih područja. Dominantno obilježje cijelog prostora je ruralni karakter i rodovska organizacija naselja koja je uvjetovana topografskim i geološkim obilježjima užeg područja. Nepovoljni ekonomski uvjeti nisu dozvolili značajniji razvoj infrastrukture i povećanje broja stanovništva, što je u konačnici rezultiralo odumiranjem naselja. Također, neposredna izloženost ratnim razaranjima tijekom Domovinskog rata, nije doprinjela afirmaciji i razvoju. Znakovi odumiranja naselja vidljivi su na cijelom području, a posebno su snažno izraženi na prostoru Kose Janjačke. Izraženija urbana organizacija prostora uočava se kod Gornjeg Kosinja te kod Perušića koji ima u morfološkom smislu obilježja malogradskog naselja. Konzervatorskom podlogom elaborirane su dvije graditeljske cijeline sa svojstvima kulturnog dobra. Povijesna cijelina Perušića značajna je u lokalnim okvirima dok je kulturni krajolik starog Perušića regionalnog značaja. Riječ je o prostoru sa izraženom povijesnom slojevitošću i značajnijom koncentracijom kulturnih dobara koja su posebno eksponirana u prostor. Prema prijedlogu pravilnika o utvrđivanju svojstava mjera zaštite za kulturno povijesne cjeline utvrđene su slijedeće zone sa pripadajućim mjerama zaštite:

1. ZONA A - Zona prvog stupnja zaštite povijesnih struktura u kojoj se nalaze dobro očuvani i osobito vrijedni elementi, povezani u cjelinu bez značajnijeg diskontiniteta. Mjere zaštite propisuje očuvanje svih povijesnih vrijednosti uključujući organizaciju i elemente prostora, graditeljsko nasljeđe te povijesne funkcije i sadržaje. Dopušteni su zahvati konzervacije i sanacije te faksimilne rekonstrukcije. Unošenje recentnih struktura ograničeno je na minimalnu mjeru.

2. ZONA B - Zona drugog stupnja zaštite povijesnih struktura u kojoj se nalaze elementi različitog stupnja očuvanosti, povezani u skladnu cjelinu zajedno sa recentnim strukturama. Mjere zaštite propisuje očuvanje povijesne organizacije prostora ili elemenata prostora te posebno vrijednih pojedinačnih građevine ili grupe građevina sa pripadajućom funkcijom. Dopušteni su zahvati konzervacije i sanacije te rekonstrukcije u suvremenim materijalima. Recentne strukture moguće je dograditi interpoliranjem prema obilježjima zone poštivajući zatečenu organizaciju prostora i postojeće gabarite.

3. ZONA E - Zona zaštite ekspozicije ili kontaktna zona zaštićenih povijesnih struktura koju čini neposredna okolina zaštićene cjeline. Propisuje se zaštita povijesnih sadržaja


122


zona A i B, zaštita odabranih elemenata, uz kontrolu namjena površina i gabarita, a posebno uz očuvanje kvalitetnih vizura, arhitektonskih i krajobraznih vrijednosti. U toj su zoni moguće intervencije u prostoru uz pridržavanje osnovnih konzervatorskih načela.

4. ZONA K - Zona zaštite krajolika kulturno povijesne cjeline koju čini prirodni i kultivirani prostor koji je integralno povezan sa cjelinom. U ovoj se zoni propisuje zaštita integralnih, prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti. Zaštićuju se vizure putem kontroliranih intervencija u vidnom polju zaštićene cjeline. Sustav mjera propisuje – zaštitu integralnih, prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti uspostavom skladnih odnosa sa zaštićenom cjelinom (zona A i B), - očuvanje i isticanje povijesnih oblika i kompozicijskih vrijednosti (dominantne, subdominantne), - zaštitu vanjskih i unutarnjih vizura (panorame, usmjerene vizure) putem kontroliranih intervencija u zadanom polju zaštićene cjeline, a uz pridržavanje načela iz prethodnog stavka moguće su i veće intervencije u prostoru.

5. ZONA I - Zona istraživanja kojom se utvrđuje postojeće ili potencijalno područje arheoloških ili konzervatorskih istraživanja. Sve intervencije u ovoj zoni uvjetovane su prethodnim istraživanjima i njihovim rezultatima.

B1. POVIJESNA CJELINA PERUŠIĆ

Povijesna cjelina Perušić, kao kulturno dobro utvrđena je Prostornim planom Ličko – senjske županije. Ovom konzervatorskom podlogom, zbog povijesne slojevitosti razvoja, valorizirana je kao kulturno dobro lokalnog značaja te su joj određene prostorne granice. Povjesna cjelina Perušić nema posebno vrijedna i očuvana kulturna dobra koje bi se dala izdvojiti u ZONU A zaštite sukladno Pravilniku. Također, ne postoje elementi za uspostavljanje ZONE E ili ZONE K. Povijesne strukture koje zatičemo pretežno su lokalnog značaja organizirane u nedovoljno razvijenu urbanu matricu koja spada u zonu 2. stupnja zaštite. Stoga je jedina uspostavljena zona zaštite ZONA B.

U Perušiću je ravnomjerno prisutno više tipova izgradnje: ruralne kuće i ansambli, trgovačke i obrtničke kuće kurijalnog tipa sa magazinima i stambenim prostorom, te prizemnice i katnice sa pripadajućim stilskim odlikama 19. i 20. stoljeća.

UREĐENJE NASELJA

Potrebno je zadržati postojeću urbanu matricu te mreže ulica i javnih prostora. Javne prostore (prostor parka, prostor cisterne, prostor središnjeg križanja ulica) potrebno je dodatno urtikulirati i urediti.

POSTOJEĆA IZGRADNJA

Potrebno je poticati održavanja i uređenje postojeće izgradnje tako da se ne gube izvorna obilježja građevina bez obzira na njihovu tipologiju. Posebno treba kontrolirati uporabu suvremenih materija i tehnika prilikom uređenja pročelja, vanjske stolarije ili pokrova. Tipologija izgradnje unutar zaštićene zone nije homogena te je potrebno dodatnu pažnju posvetiti zadržavanju graditeljskih oblika koji u rastućom gradskim cjelinam nestaju.


123


NOVA IZGRADNJA

Novu izgradnju treba vršiti u skladu s neposrednom okolinom poštivajući tipologiju i gabarite postojeće izgradnje. Sljeme krovišta potrebno je položiti paralelno s uličnim pročeljem a nagib krovišta i vrsta pokrova treba odgovarati postojećoj tipologiji. Organizaciju parcele potrebno je provesti po uzoru na tipičnu parcelu naselja, a pri izgradnji objekata potrebno je poštivati postojeće građevinske linija i pravace izgradnje. Oblikovanje građevina treba usmjeriti prema razvijenim urbanim obilježjima kako bi se postojeća malogradska obilježja naselja razvila u razvijeniji urbani tip. U tom smislu nije primjerna uporaba krovišta završena «strehom» ili velikih balkona na pročeljima te drugih elemenata arhitektonskog oblikovanja koji imaju ruralni karakter

Utvrđene mjere provodit će lokalna uprava i samouprava putem vlastitih tijela uz prethodnu obavijest nadležnog tijela Ministarstva kulture. Također sve navedene mjere trebaju biti sastavni dio mjera planova nižeg reda.

B2) KULTURNI KRAJOLIK STAROG PERUŠIĆA

Kulturni krajolik starog Perušića sadrži povijesne strukture regionalnog značaja koje su skoncentrirane na dvostruku uzvisinu koja dominira širim prostorom. Župna crkva i župni dvor zauzimaju sjeverno uzvišenje dok se turska kula nalazi nešto južnije na uzvisini koja je i arheološki lokalitet. U podnožju se nalaze povijesne građevine kurijalnog tipa te stambena izgradnja ruralnog tipa u zaseoku Bašići.Utvrđivanje zona zaštite kulturnog krajolika izvršeno je prema Pravilniku. Utvrđene su tri zone zaštite. Zona A predstavlja prostor strogog režima zaštite u kojem su mogući isključivo zahvati konzervacije i sanacije prema postojećim oblicima u izvornim materijalima i tehnikama. Izgradnja novih građevina nije moguća. Zona B predstavlja prostor blažeg režima zaštite, a odnosi se na zaselak Bašići. Dopušteni su zahvati konzervacije i sanacije te rekonstrukcije u suvremenim materijalima. Recentne strukture moguće je dograditi interpoliranjem prema obilježjima zone poštivajući zatečenu organizaciju prostora i postojeće gabarite. Zona E+K predstavlja zonu zaštite ekspozicije ili kontaktnu zona koju čini neposredna okolina zaštićene cjeline. To je ujedno i zona zaštite krajolika kulturno povijesne cjeline te zaštite vizure putem kontroliranih intervencija u vidnom polju zaštićene cjeline.

UREĐENJE PROSTORA

Prostor zone treba zadržati postojeće krajobrazne odlike, bez mogućnosti provođenja zahvata koji bi negativno utjecali na ukupnu sliku kulturnog krajolika. Svi dopušteni zahvati odnose se na uređenje partera prema autohtonom načinu oblikovanja krajolika izborom lokalnih - tradicionalnih biljnih vrsta.


124


C. MJERE ZAŠTITE POVIJESNIH SKLOPOVA I GRAĐEVINA

Na prostoru Općine Perušić istaživanjima provedenim za potrebe ovog Plana utvrđene su: 22 sakralne građevine, 18 civilnih građevina, 2 gospodarske građevine te 1 obrambena građevina kojima su utvrđena svojstva kulturnog dobra različitog značaja. Kulturnih dobara nacionalnog značaja ima ukupno 3 objekta, regionalnog značaja ukupno 54 objekta, a kulturnih dobara lokalnog značaja ukupno 60 objekata. Pravnu zaštitu u smislu Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kroz preventivnu zaštitu i registraciju ima ukupno građevina. Za zaštitu na istovijetan način predloženo je ukupno građevina. Zaštitu kroz planske mjere ostvaruje ukupno 42 kulturna dobra lokalnog značaja.

Mjere zaštite povijesnih sklopova i građevina podrazumijevaju provođenje svih potrebnih istraživanja, izradu adekvatne dokumentacije, te utvrđivanje dopuštenih zahvata i tehničkih mjera za planirani zahvat, po potrebi uključujući:

- Provođenje povijesnih, konzervatorskih te arheoloških istraživanja,- Izradu geodetskih, fotogrametrijskih te drugih snimki postojećeg stanja,- Utvrđivanje stabiliteta građevine ili njenih pojedinih dijelova te izradu drugih statičkih

ili geomehaničkih ekspertiza, - Izradu programa obnove uključujući utvrđivanje prioriteta obnove, valorizaciju faza

izgradnje, izradu elaborata prezentacije, uporabe i održavanja građevine,- Izradu investicijskih programa obnove i istraživanja- Izvedbenu projektnu dokumentaciju u cijelosti ili po pojedinim fazama.

Dopušteni zahvati i tehničke mjere zaštite na kulturnim dobrima i njihovim dijelovima određuju se sukladno valorizaciji kulturnog dobra, a ograničeni su na konzervaciju povijesnih struktura sukladno elaboratu prezentacije. Sanaciju teško oštećenih i rekonstrukcija uništenih dijelova moguća je provoditi prema izvornim oblicima te izvornim materijalima i tehnikama izrade ili građenja. Uporaba suvremenih materijala ili oblika u manjoj mjeri mora biti prethodno strukovno provjerena i odobrena.

Pravnim aktom kojim se uspostavlja zaštita nad pojedinačnim kulturnim dobrom utvrđuje se i prostorna granica predmetnog kulturnog doba, tj. neposredna okolina koja je također zaštićena. Uspostavljanje zaštite nad neposrednom okolinom usmjereno je na zadržavanje postojećeg ili uspostavu izvornog ambijenta i organizacije prostora u kojem je kulturno dobro nastalo, odnosno sprečavanje narušavanja širih prostornih odnosa bilo da se radi o eksponiranosti ili izoliranosti pojedinačnog kulturnog dobra.

Sustav mjera zaštite za kulturna dobra regionalnog značaja dopušta sanaciju građevinskih sklopova objekta bez utjecaja na izvorni izgled građevine.

D. MJERE ZAŠTITE ETNOLOŠKE BAŠTINE

D.1. Etnološka područja

Mjere zaštite ekološke baštine posebno su naglašene na područjima koja predstavljaju veće etnološke cjeline te kao prostor naselja kvalitetno ilustriraju organizacija prostora naselja i pojedine parcele, te prezentiraju pojedine dijelove naselja kao vrijedne primjere tradicionalnog načina građenja.


125


U okvirima valorizacije kulturnih dobara općine Perušić vrijednija etnološka područja obuhvaćaju naselja Kaluđerovac i Kosa Janjačka (Obučine) kao vrijedne ruralne cjeline.

Mjere zaštite definiraju se zoniranjem naselja po pojedinim kategorijama te se uspostavljaju zone zaštite sa razinom A, B i E+K.

D2. ETNOLOŠKE GRAĐEVINE

Način života i rada na predmetnom području posebno u izdvojenim ruralnim naseljima ostavilo je tragove na određenom broju etnoloških građevina vezano uz tradicijsku kuću ili određeni gospodarski objekt. Tako je temeljem popisa i valorizacije kulturnih dobara moguće locirati etnološke građevine u okvirima slijedećih naselja:

Bakovac Kosinjski

- Tradicijska kuća (kbr 7)- Gospodarski objekt Mlin kašikar

Donji Kosinj:- tradicijske kuće (kbr. 26 i 361)

Kaluđerovac- tradicijske kuće (kbr. 5, 11,18)

Konjsk Brdo- Tradicijske kuće: kbr. 18, 41

Kosa Janjačka- Tradicijske kuće: kbr. 77, 78, 168

Lipovo polje- Tradicijske kuće: kbr 16, 189

Mlakva- tradicijske kuće: kbr. 10, 12

Zaštita etnoloških građevina postići će se uvjetovanjem njihovog održanja u izvornom izgledu te trajnim korištenjem u prvotnoj namjeni. Svi zahvati na tim objektima trebaju se realizirati na način koji garantira očuvanje izvornosti. Neposredni okoliš oko objekata tradicijske arhitekture - etnoloških građevina treba uređivati i izgrađivati temeljem posebnih uvjeta konzervatorske službe uz poštivanje mjerila i prostornih odnosa prema etnološkim građevinama.


126


E. MJERE ZAŠTITE PODRUČJA AKUMULACIJE KOSINJ II

Mjere zaštite kulturnih dobara koja će biti potopljena akumulacijskim jezerom Kosinj II, detaljno su utvrđene "Uvjetima zaštite spomenika kulture na području akumulacijskog jezera u Kosinju", koji su izrađeni od strane Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Mjere zaštite utvrđene navedenim elaboratom, smatraju se sastavnim dijelom ove konzervatorske podloge i prostornog plana Općine Perušić, te ih stoga donosimo u cijelosti:

OBLICI ZAŠTITE ARHEOLOŠKIH LOKALITETA I SPOMENIKA NA PODRUČJU AKUMULACIJE KOSINJ

S obzirom na karakter, položaj i valorizaciju ubiciranih arheoloških lokaliteta i spomenika na području akumulacije Kosinj donesen je putem evidencionog lista prijedlog zaštite za svaki arheološki lokalitet, spomenik ili sakralni objekt, a za koji se smatra da ima arheološku vrijednost.Predloženi oblici zaštitnih arheoloških zahvata sadrže u sebi metodologiju i principe arheološke struke, a iskazani su kroz provedbu:

1. Sondažnih arheoloških istraživanja,2. Sustavnih arheoloških istraživanja,3. Prijenos spomenika

Tijekom njihove provedbe postoji realna mogućnost otkrivanja arheološkog nalaza čija će vrijednost zahtijevati proširenje ovdje navedenih uvjeta.

EVIDENCIJSKA LISTA ARHEOLOŠKIH LOKALITETA I SPOMENIKA:

1. NALAZIŠTE: Gradina (Bočaj ili Bočkaj), Gornji Kosinj.UVJETI I ZAŠTITA: Sustavna i sondažna arheološka istraživanja uz prateću tehničku dokumentaciju. Geodetski snimak brda i nalaza, konzervacija zidova in situ.

2. NALAZIŠTE: Panos, Gornji KosinjUVJETI I ZAŠTITA: Djelomično sondažna i djelomično sustavna arheološka istraživanja uz prateću tehničku dokumentaciju. Geodetski snimak kompleksa sa ucrtanim elementima prapovijesnog naselja.

3. NALAZIŠTE: Plešina Glavica (Grčko groblje), Gornji KosinjUVJETI I ZAŠTITA: Sustavno arheološko istraživanje uz geodetsko dokumentiranje.

4. NALAZIŠTE: Špilja kod Podnarjevog Vrelca, Gornji Kosinj, Zaseok Podnar5. UVJETI I ZAŠTITA: Sondažno arheološko istraživanje.

6. NALAZIŠTE: Plešetova glavica, Gornji Kosinj, Zaselak Pleše7. UVJETI I ZAŠTITA: Sondažno arheološko istraživanje. Geodetski snimak.

8. NALAZIŠTE: Marina Glavica, Marin Vrščić, MlakvaUVJETI I ZAŠTITA: Sustavno i djelomično sondažno arheološko istraživanje s pratećom tehničkom dokumentacijom. Geodetsko snimanje gradine s ucrtanim ostacima bedema.


127


9. SPOMENIK: Rimska Kamena urna, MlakvaUVJETI ZAŠTITE: Pažljivo izvaditi iz zida crkve i prenjeti u Muzej Like u Gospiću. U crkvi i unutar cinkture crkve predviđena sondažna arheološka istraživanja.

10. SPOMENIK: Profilirana arhitektonska plastika, Mlakva UVJETI I ZAŠTITA: Pažljivo izvaditi iz zida i prenjeti u Muzej Like u Gospiću.

11. SPOMENIK: Kamen s ćirilskim natpisom, Mlakva UVJETI I ZAŠTITA: Pažljivo izvaditi i prenjeti u Muzej Like u Gospiću.

12. NALAZIŠTE: Mlakvena Greda, Mlakva, PoljanUVJETI ZAŠTITE: Sondažna i djelomično sustavna arheološka istraživanja. Geodetski snimak zaravni s ubilježenim položajem građevinskih ostataka. Konzervacija zidova in situ nakon istraživanja.

13. NALAZIŠTE: Gradinica, GradinaUVJETI ZAŠTITE: Sondažno arheološko istraživanje. Geodetski snimak Gradine.

14. NALAZIŠTE: Staro groblje, KršUVJETI ZAŠTITE: Sondažno arheološko istraživanje.

15. NALAZIŠTE: Gradina i japodska nekropola, Ribnik – BakovacUVJETI ZAŠTITE: Sondažno arheološko istraživanje i geodetsko dokumentiranje gradine. Sustavno arheološko istraživanje nekropole.

UVJETI ZAŠTITE NASELJA I OBJEKATA TRADICIJSKE ARHITEKTURE NA PODRUČJU AKUMULACIJE KOSINJ

Nakon valorizacije evidentiranih naselja i objekata tradicijske arhitekture uvjetuju se dva oblika zaštite:

1. Sustavno istraživanje i detaljno dokumentiranje2. Prijenos na novu lokaciju

SUSTAVNO ISTRAŽIVANJE I DETALJNO DOKUMENTIRANJE

Uvjetovano je za naselja koja su sačuvala prostorno-organizacione elemente, kao i najstariji sloj narodnog graditeljstva:Poljan: Dražica br. 10 i 12, Sušanj, Podjelar i Gornji Kosinj

Ovaj oblik zaštite se predlaže za objekte koji zbog starosti arhitektonskih, oblikovno etnografskih elemenata imaju svojstva autentične arhitekture ovoga kraja. Izradom detaljne dokumentaacije ostat će sačuvani vrijedni podaci iz narodne kulture i načina života ovoga kraja.Sustavno istraživanja i detaljno dokumentiranje se uvjetuje za naselja: Gornji Kosinj, Podjelar i Sušanj i objekte: Poljanka 233, vl. Marinić Pajo (Lisica) – objekti na okućnici, Bakovac 7, vl. Grgurić Filip – kuća, Dražice 10 i 12, Podjelar 150 i 149.


128


PRIJENOS NA DRUGU LOKACIJU

Ovakav oblik zaštite je uvjetovan za izuzetno vrijedne objekte. To su primjerci autohtonog narodnog graditeljstva, najstarije datacije i elemenata kakvi su se već skoro izgubili u našim selima. Ovakovi objekti su već toliko prorijeđeni da spadaju u poslijednje sačuvane primjerka (kuća sa ogništem, krovovi pod šimlom i slamom, mlinovi – vodenice i sl.).Zbog zaštite objekata i očuvanja okućnice sa prostorno-organizacionim elementima, uvjetovano je preseljenje jednog stambenog i po jednog gospodarskog objekta koji su zastupljeni na svakoj okućnici ovog područja. Također je predloženo preseljenje jedne vodenice objekta koji je značajan kako zbog načina gradnje, tako i zbog povezanosti sa načinom privređivanja, života i običaja.

Predlaže se preseljenje:1. Kuće i štale, Bakovac 22, vl. Špoljarić Manda2. Kukuruzana: Bobići (Javorinska Draga), vl. v. Bobić Naum3. Kovačnica: Gradina (Krš) 25, vl. Budimir Paripović4. Mlin-vodenica, Bakovac (nedaleko od crkve Sv. Vida).

Zbog navedenih vrijednosti objektima treba naći odgovarajuću lokaciju i sadržaj kako bi ih očuvali i za buduće generacije. Sličan postupak zaštite proveden je kod Bajine Bašte na Tari i u sklopu izgradnje HC “Zakučac” gdje su vrijedni primjerci objekata narodnog graditeljstva preneseni na novu lokaciju te su prenamjenom pretvoreni u radne prostorije uprave hidrocentrale.

Opaska:Uz gore precizirane uvjete zaštite bilo bi potrebno općenito pružiti što povoljnije uvjete za preseljenje svih onih domaćinstava, sa pripadajućim starim objektima, koja će biti preseljena u obližnja naselja, Lički Osik i druga.

EVIDENCIJSKI LISTOVI NASELJA I OBJEKATA TRADICIJSKE ARHITEKTURE

1. NASELJE: SušanjUVJETI ZAŠTITE: Detaljno etnološko istraživanje, snimak situacije u mj. 1:1000 te fotografiranje svih navedenih objekata.

2. NASELJE: Poljan, lokalitet Dražice, kućni broj 10 i 12UVJETI ZAŠTITE: Predlaže se detaljno snimanje objekata u mj. 1:50 i 1:100. Također bi trebalo izviditi mogućnost rekonstrukcije istih objekata u nekom ličkom prostoru, eventualnom muzeju na otvorenom.

3. NASELJE: PodjelarUVJETI ZAŠTITE: Detaljno etnološko istraživanje i snimak situacije naselja u mj. 1:1000 te fotografiranje svih navedenih objekata.

4. NASELJE:Gornji Kosinj (centar)UVJETI ZAŠTITE: Zbog dokumentiranja povijesnih i prostorno arhitektonskih vrijednosti naselja Gornji Kosinj potrebno je izraditi slijedeće:

- geodetsku podlogu naselja sa slojnicama terena u mj. 1:1000- detaljna urbanističko arhitektonska istraživanja (podaci o objektima i javnim


129


prostorima, skice i arhitektonske snimke pojedinih objekata, detaljno fotografsko dokumentiranje),- povijesna, etnološka i sociološka istraživanja.

5. NASELJE: Poljanka (Gaj)OBJEKT: Kuća i gospodarski objekti na okućnici 233UVJETI ZAŠTITE: Sustavno etnološko istraživanje i detaljno arhitektonsko i topografsko dokumentiranje.

6. NASELJE: BakovacOBJEKT: Kuća broj 8.UVJETI ZAŠTITE: Sustavno istraživanje i detaljno arheološko i topografsko dokumentiranje.

7. NASELJE: MlakvaUVJETI ZAŠTITE: Navedeni u kartonu naselja Poljan kod Dražice.

8. NASELJE: Gradina (Krš)OBJEKT: Kovačnica “viganj” na okućnici kućni broj 25.UVJETI ZAŠTITE: Prijenos na novu lokaciju.

9. NASELJE: Bobići (Kavorinska Draga)OBJEKT: Koš za kukuruz “kukuruzana”, na okućnici k.br. 81UVJETI ZAŠTITE: Prijenos na drugu lokaciju.

10. NASELJE: BakovacOBJEKT: Kuća i štala, kuća broj 22.UVJETI ZAŠTITE: Prijenos na novu lokaciju.

11. NASELJE: BakovacOBJEKT: Mlin – vodenica – “mlinica (tip kašikara) tzv. Paganova mlinicaUVJETI ZAŠTITE: Prijenos na novu lokaciju.

EVIDENCIONI LISTOVI SAKRALNIH I PROFANIH SPOMENIKA ARHITEKTURE

1. MJESTO: Gornji KosinjSPOMENIK: Crkva Sv. Antuna PadovanskogUVJETI ZAŠTITE: Sondažno arheološko istraživanje unutrašnjosti crkve i cinkture. Arhitektonsko snimanje crkve i župnog dvora te poklonca na trgu. Skidanje sa stropa medaljona s prikazom Sv. Marije a la Elage.

2. MJESTO: MlakvaSPOMENIK: Crkva Sv. Mlade NedjeljiceUVJETI ZAŠTITE: Arheološko istraživanje unutrašnjosti crkve i područja cinkture. Arheološki snimak u mjerilu 1:50. Prenos nadgrobnih ploča u Muzej Like u Gospić. Rušenje crkve pod nadzorom konzervatora.


130


3. MJESTO: Gornji Kosinj – PodjelarSPOMENIK: Crkvica Sv. AneUVJETI ZAŠTITE: Sondažno arheološko istraživanje unutrašnjosti crkve i područja unutar cinkture. Arhitektonsko snimanje objekata u mj. 1:50. Rušenje pod nadzorom konzervatora.

4. MJESTO: Kosinjski BakovacSPOMENIK: Crkvica Sv. VidaUVJETI ZAŠTITE: Sondažno arheološko istraživanje unutrašnjosti crkve i područja unutar cinkture. U slučaju rušenja crkve objekt snimiti u mjerilu 1:50, te pažljivo izvaditi spolije (gotičke natpise i rimski natpis).

5. MJESTO: Donji KosinjSPOMENIK: Most na rijeci LiciMost ispod Donjeg Kosinja na rijeci Lici ima tri luka, a izgrađen je od kamena. Most je projektirao ing. Milivoj Frković, a izgrađen je godine 1935. Stradao je u II. svjetskom ratu, a obnovljen je nakon rata pod nadzorom ing. Krunoslava Tonkovića.UVJETI ZAŠTITE: Fotogrametrijsko snimanje i dislokacija na pogodnu sličnu lokaciju.

SPOMENICI NOB-E

1. MJESTO: MlakvaSPOMENIK: Spomenik ŽFT-aUVJETI ZAŠTITE: U suradnji sa porodicama i drugim zainteresiranim treba pronaći i odrediti novu lokaciju. Pribaviti evidenciju, popis svih ubijenih osoba tu sahranjenih. Investitor snaša troškove izgradnje nove kosturnice sa spomen obilježjem, tekstom i popisom svih tu sahranjenih. Prenijeti posmrtne ostatke iz postojeće kosturnice u novu kosturnicu i u odgovarajućim sanducima.

2. MJESTO: KosinjSPOMENIK: Jama “Sv. Ana”UVJETI ZAŠTITE: U suradnji svih zainteresiranih treba pronaći novu lokaciju, sačiniti popis svih ubijenih osoba i bačenih u tu jamu. Investitor treba izgraditi novu kosturnicu sa spomen obilježjem, tekstom i popisom svih tu sahranjenih. Uz pomoć društva speleologa, zdravstvenih, povijesnih i drugih stručnih institucija, metodom naučnog istraživanja iz te jame pokupiti posmrtne ostatke i prenijeti u novu kosturnicu. Postojeće mjesto - jamu – na odgovarajući način obilježiti.

3. MJESTO: KosinjSPOMENIK: Jama “Kod općine”UVJETI ZAŠTITE: U suradnji svih zainteresiranih treba pronaći novu lokaciju, sačiniti popis svih ubijenih osoba i bačenih u tu jamu. Investitor treba izgraditi novu kosturnicu sa spomen obilježjem, tekstom i popisom svih tu sahranjenih. Uz pomoć društva speleologa, zdravstvenih, povijesnih i drugih stručnih institucija, metodom naučnog istraživanja iz te jame pokupiti posmrtne ostatke i prenijeti u novu kosturnicu. Postojeće mjesto - jamu – na odgovarajući način obilježiti.


131


4. MJESTO: KosinjSPOMENIK:

- Štagalj Dane Kokotovića,- Štagalj Stevana Munjasa,- Kuća Munjas Petra,- Kuća Pražić Steve- Kuća Varićak Milana-Mile

UVJETI ZAŠTITE: Podignuti spomen obilježje na odgovarajućim lokacijama o ubistvu i sagorjevanju naroda u objektima koji dolaze pod akumulaciono jezero.

5. MJESTO: KosinjSPOMENIK: Spomen ploča pod Mlakvenom gradomUVJETI ZAŠTITE: Podići novu spomen ploču na odgovarajućem mjestu.

6. MJESTO: KršSPOMENIK: Spomen grobljeUVJETI ZAŠTITE: Potrebno je posmrtne ostatke prenijeti na novu lokaciju i odgovarajuće obilježiti

Područje akumulacije Kosinj II, kako je vidljivo iz prijedloga ovog plana, znatno je smanjeno u odnosu na površinu akumulacije za koju su izrađeni "Uvjetima zaštite spomenika kulture na području akumulacijskog jezera u Kosinju" tako da dio nije zahvaćen potapanjem. Stoga je prilikom izrade adekvatne dokumentacije za izgradnju akumulacije potrebno provesti reviziju ugroženih kulturnih dobara utvrđenih navedenim elaboratom. Mjere zaštite potrebno je provoditi za sva kulturna dobra koja su ugrožena potapanjem.

3.4.3. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja

A. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Sanacija Oštećeni prirodni krajobraz na područjima eksploatacije mineralnih sirovina (E3) “Divlja” odlagališta otpada, Oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine (posebno uz autocestu i željeznicu) Erozija zemljišta uz vodotoke na gorskom i prigorskom dijelu Općine postojećih i potencijalnih klilzišta na prigorskom dijelu Općine.

B) Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite

Uređenje zemljišta izvan područja naselja postiže se pošumljavanjem ili ozelenjavanjem i oblikovanjem zemljišta uz infrastrukturu. Unapređenje zaštite prostora planira se saniranjem područja ugroženog okoliša i eksploatacijskih polja. Planske mjere zaštite predviđaju se i kroz obuhvat obvezne izrade prostorno-planske dokumentacije za izgradnju na području naselja, kao i za pojedine dijelove izgradnje izvan područja naselja, i to posebno za: obuhvat obvezne izrade prostornog plana područja posebnih obilježja – Park prirode

Velebit, obuhvat obvezne izrade Urbanističkog plana uređenja za građevinsko područje naselja

Perušić i Donji Kosinj,


132


obuhvat obvezne izrade Detaljnog plana uređenja za dijelove naselja Perušić i Donji Kosinj namijenjenih formiranju središnje zone, područja stanovanja, turizma, sporta-rekreacije i gospodarskom razvitku (industrijsko-radno-poslovna zona).

obvezna izrada studije utjecaja na okoliš za eksploatacijska područja i trasu nove brze željeznice, te drugu magistralnu infrastrastrukturu (plinovode, DV 400 i 110 kV).

Planske mjere zaštite obuhvaćaju i sva ograničenja koja proizlaze iz važeće zakonske regulative, a vezano uz koridore prometne i energetske infrastrukture kojim se određuje minimalna udaljensot zona izgradnje od ovih trasa.

3.4.4. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE

Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra na području općine Perušić su:

3.4.4.1. Prirodna baština

Jednu od glavnih karakteristika područja Općine Perušić čini značajna prisutnost prirodnog okruženja, te time daje poseban pečat i kvalitetu ovom području. Navedene prirodne vrijednosti spoznate su već ranije, pa je i u naprijed navedenoj dokumentaciji i u ovom Planu utvrđena potreba ne samo zadržavanja postojećih zaštitnih mjera, nego i njihovo proširenje na nova područja.

Unutar ukupnih prirodnih potencijala i ljepota, područje Velebita zauzima prvo mjesto. Ovaj prirodni prostor već je zaštićen u kategoriji Parka prirode, te po svojim vrijednostima ima nacionalni značaj. Planinski masiv Velebita svojom lokacijom zauzima cijeli zapadni rub Općine sa dubinom oko 12,5 km i u dužini od 2,0-7,5 km. Ovo područje spada u najznačajnije planinske masive Hrvatske, a radi svojih vrijednosti zaštićeno je kao park prirode i biogenetski rezervat (rezervat biosfere). Od ukupnih 2000 km2 površine ovog planinskog područja samo 10% ili oko 3.714 ha ulazi u područje općine Perušić.

Jedan od značajnih problema zaštite ovog područja proizlazi i iz sukoba interesa vezano uz zaštitu prirodnih vrijednosti predmetnog dijela Velebita, u odnosu prema iskorištavanju šumskih potencijala za potrebe lokalne i druge drvne industrije, a u konačnici u funkciji općeg gospodarskog razvitka. Samo bolja gospodarska valorizacija prirodnih vrijednosti i njihov doprinos gospodarskom boljitku ovog područja kroz razvitak turizma, lovstva i sl. smanjiti će ove suprotnosti.

Osim Velebita, kao glavne i osnovne prirodne vrijednosti, te karakteristike većeg dijela prirodnog okruženja područja Općine, postoji niz pojedinačnih područja i objekata prirode već zaštićenih ili predloženih za buduću zaštitu. Pojedinačni zaštićeni objekti u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode jesu:

- Samogradska pećina kod Perušića,- Spilja Ledenica,- Petrićeva pećina kod Studenaca,- Amidžina i Medina pećina kod Perušića.

Uz navedena, već zaštićena područja i lokalitete Prostornim planom Županije utvrđena su područja unutar Parka prirode Velebit, koja se štite u razini zaštićenog krajolika.


133


U okviru budućeg razvitka prirodno okruženje na prostoru jednice lokalne samouprave nije izolirano i prepušteno jedino prirodnim zakonitostima i djelovanju, te se ovdje pojavljuju raznovrsni problemi, koji u većoj ili manjoj mjeri sudjeluju u izmjeni autentičnosti pejzaža i očuvanosti njegovih komponenata, kao i u valorizaciji prirodnih vrednota.

Drugi nivo zaštite odnosi se na područja krajobraznih vrijednosti sa tretmanom u okvirima kategorije osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza na području polja uz naselja Donji Kosinj i Kosinjski Bakovac na način da se očuvaju navedene vrijednosti ukupnog – šireg prirodnog prostora. Međutim, neka područja sa prisutnom kvalitetom krajolika moraju biti prenamijenjena u skladu sa utvrđenim opredjeljenjima Države i Županije, vezano uz izgradnju hidroenergetskih objekata. Tako se područje Gornjeg Kosinja prema rješenju ovog Plana (ali i prema ranijim planovima bivše općine Gospić, te dokumentima Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Ličko-senjske županije) predviđa kao prostor nove energetske i vodoopskrbne akumulacije Kosinj. U cilju što boljeg uklapanja ovog “objekta” u predmetno područje i prirodno okruženje Gornjeg Kosinja izrađena je i usvojena Studija utjecaja na okoliš, kojom su definirani svi potrebni parametri vezano uz potrebne zahvate u prostoru. Na taj način uz poduzimanje Studijom utvrđenih mjera, umjesto jedne prostorne kvalitete (prirodni krajolik) dobiva se druga – nova, iskazana preko atraktivne vodene površine koja se uklapa u okolno prirodno okruženje.

3.4.4.2. Kulturna dobra

Popis kulturnih dobara na području općine Perušić prikazan je u tabeli 17. Unutar navedene tabele razvrstana su kulturna dobra različite tipologije i namjene prema svojoj lokaciji po pojedinim naseljima Općine, te utvrđeni prijedlozi zaštite po pojedinim evidentiranom kulturnom dobru.

Ukupni opseg sistematiziranih kulturnih dobara obuhvaća slijedeću tipologiju:- urbanističke cjeline,- ruralne cjeline,- sakralne građevine,- obrambene građevine,- civilne građevine,- gospodarske građevine,- tradicijsko graditeljstvo,- arheološke lokalitete,- kulturno-povijesni krajolici.

Svi režimi zaštite navedenih kulturnih dobara ostvaruju se kroz planske uvjete i ogrnaičenja utvrđena kroz konzervatorsku dokumentaciju i mjere zaštite dijelom prezentirane u točkama 3.4.2., 3.4.3., i 3.4.4.) te temeljem provedbenih odredbi ovog Plana i posebnih uvjeta mjerodavne službe zaštite (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture).

Prikaz kvanfiticiranih pokazatelja - iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline daje se u narednoj tablici 18.

Tablica 18.


134


ZAŠTIĆENE CJELINEOznaka Površina

ha

%

1. Zaštićena prirodna baština

- park prirode

- ostali zaštićeni dijelovi prirode(spomenici prirode)

PP 3806,9 9,76

SP 16,0 0,04

UKUPNO ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE: 3730,0 9,80

2.

Zaštićena graditeljska baština:

- povijesne graditeljske i ruralne cjeline19,5 0,05

- arheološka područja 337,5 0,89

- profana i sakralna arhitektura 29,05 0,08

- tradicijsko graditeljstvo 0,85 -

- kulturno-povijesni krajolici 4,5 0,01

UKUPNO KULTURNA DOBRA 391,4 1,03

ZAŠTIĆENE CJELINE U OPĆINI PERUŠIĆ 4121,4 10,83

POVRŠINA OPĆINE PERUŠIĆ 38.294 100,0


135


3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet

Opće karakteristike reljefa i položaja općine Perušić unutar šire ličke regije imali su svog odraza i na njezin prometni sustav. Također i prostorne karakteristike same Općine te njezina izduženost u pravcu istok-zapad (dužina oko 36 km) te relativno malena dubina prostora u smjeru sjever-jug na njezinom središnjem dijelu (12 do 14,5 km) utjecali su na položaj glavnih prometnih pravaca. U okvirima svog prometnog i geopolitičkog položaja općina Perušić nalazi se na trasi današnjeg najznačajnijeg prometnog pravca kroz ovo područje, državne ceste D-50, koja prostor Općine povezuje sa okolnim većim središtima subregionalnog i regionalnog značaja (Gospić – županijski centar, Grad Otočac, Grad Karlovac, Grad Rijeka i dr.). Upravo uz taj najznačajniji prometni koridor došlo je do najvećeg razvitka naselja gospodarskih funkcija i velike infrastrukture koja prati pružanje tog koridora u pravcu sjever-jug.

Osim državne ceste koja predstavlja glavnu vezu područja Općine u pravcu sjever-jug, čitav niz županijskih cesta omogućava komunikaciju unutar prostora Općine u pravcu istok-zapad, kao i povezuje taj prostor sa okolnim područjima koja graniče sa istočnim odnosno zapadnim dijelovima Općine.

Glavni pravci županijskih cesta prate na zapadnom dijelu područja Općine konfiguracijski i reljefno pogodnija područja pa se njihove trase kreću u dolinama Lipovog polja odnosno područjem Kosinjskog Bakovca. Tako se tim udolinama u pravcu zapada područje Općine povezuje preko županijskih cesta Ž 5146, Ž 5152 i Ž 5153. Navedeni pravci predstavljaju vrlo značajne veze kako prema drugim središtima okolnih gradova (Otočac i Senj) tako i prema turističkom području uz jadransku obalu. Unatoč njihovom današnjem građevinskom i prometno-tehničko lošem stanju one predstavljaju vrlo značajne veze područja Općine prema razvojnim turističkim područjima uz obalu, odnosno otvaraju pristup sa tog priobalnog prostora prema prirodno najljepšim dijelovima općine Perušić.

Osim navedenih županijskih cesta južnim dijelom Općine prolazi također kraći dio trase značajne prometnice - županijske ceste Ž 5154, koja od Perušića preko Klanca i Donjeg Pazarišta povezuje Perušić sa morskom obalom kod Jablanca, te otvara dalje vezu u pravcu otoka Raba (trajektni prijelaz).

Na istočnom dijelu prostora općine Perušić odvojak županijske ceste kod naselja Perušić sa državne ceste D-50 (županijska cesta Ž 5155) omogućava pristup u istočne rubne dijelove Općine, odnosno kroz planirano produženje osigurava vezu općine prema Čanku i prostoru susjedne općine Plitvička jezera.

Daljnja distribucija prometa nižeg značaja unutar područja Općine kao i ostvarivanje međusobne veze pojedinih naselja odnosno njihovog povezivanja prema prometnicama višeg ranga (županijske ceste) realizira se čitavim nizom lokalnih cesta. Tako se unutar istočnog dijela područja Općine (istočno od državne ceste) razvijaju pravci lokalnih cesta L 59061 prema Konjskom brdu, L 59062 prema Bukovcu Perušićkom i L 59060 za područje Kose Janjačke. Sa zapadne strane državne ceste prometnice lokalnog značaja pokrivaju prometne potrebe između naselja Perušić, Sv. Marko, Klenovac, Studenci (L 59055) sa vezom na


136


županijsku cestu Ž 5146. Preostale veze preko lokalnih cesta ostvaruju se u pravcu naselja Mezinovac (L 59056), za područje naselja Kaluđerovac (L 59054) te za prostor Malog polja (L 59057).

Prikazanom postojećom prometnom mrežom ostvaren je danas sustav koji omogućava cirkulaciju cestovnog prometa u pravcu sjever-jug (glavni pravac) te u smjeru istok-zapad (sekundarni prometni pravci). Čitav sustav uglavnom zadovoljava prometne potrebe s time da bi već danas bilo nužno ostvariti kvalitetniju prometnu vezu prema morskoj obali i turističkim područjima, te na taj način uključiti područje općine Perušić i u to gospodarsko – razvojno područje Republike Hrvatske.

Analiza postojeće prometne mreže kao i današnjih prometnih tokova na ovom i susjednom području unutar Republike Hrvatske ukazuje na djelomičnu prometnu izoliranost prostora općine Perušić u odnosu na glavne tokove. Naime, državne cesta D-50 predstavlja ipak samo pomoćni prometni pravac u odnosu na glavnu prometnu vezu kojom se središnji dio Hrvatske preko Like povezuje se priobalnim područjem (državna cesta D-1, pravac Zagreb – Korenica – Split). Takva prometna situacija iz koje proizlazi određena izoliranost razmatranog područja ima velikog utjecaja na demografske i gospodarske tokove i trendove na području Općine. Svako povoljnije uključivanje ovog prostora u značajnije prometne tokove bilo u pravcu sjever-jug ili u smjeru istok-zapad prema morskoj obali imat će kvalitetniji odraz na poboljšanje opće demografske i gospodarske situacije. Radi toga je nužno u budućem planiranju prometnog sustava općine Perušić ostvariti visokostandardne prometne pravce koji će u okviru glavnog koridora (sjever-jug) osigurati privlačenje značajnijih prometnih tokova, dok u smjeru istok-zapad treba kvalitetnijim prometnicama višeg ranga omogućiti pristup morskoj obali odnosno čvršće povezivanje prostora općine sa drugim gospodarsko-razvojnim područjima.

Daljnji razvitak cestovne mreže predstavlja dio ukupne strategije razvoja cestovnog prometnog sustava Republike Hrvatske i Ličko-senjske županije. Navedena strategija razvitka prometnog sustava zacrtana je u vidu smjernica u čitavom nizu dokumenata, koji su u formi generalnih smjernica poslužili i kao osnova za daljnje planiranje cestovne prometne mreže u općini Perušić. Razmatrani dokumenti šireg značaja, koji su analizirani za potrebe izrade ovog Plana, te njihove smjernice preuzete za daljnje formiranje prometne mreže općine bili su:

- Prostorni plan Republike Hrvatske,- Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske,- Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, - Prostorni plan Ličko-senjske županije- SUO i projekti za autocestu Bregana-Dubrovnik, potez kroz općinu Perušić.

Temeljem iznesenih prostorno-planskih i drugih dokumenata više razine i šireg prostornog obuhvata kao i utvrđenih potreba općine Perušić za kvalitetnijim povezivanjem sa drugim područjima Hrvatske, definiran je prometni sustav Općine odnosno predloženi su zahvati u okviru postojećeg prometnog sustava, koji će kroz Planom predloženu dogradnju cestovnog prometnog sustava Općine omogućiti kvalitetan demografski i gospodarski razvitak razmatranog područja.

U skladu sa naprijed navedenim dokumentima državne i županijske razine predviđa se realizacija dijela jadranske autoceste (Zagreb – Split) i na području općine Perušić, istočno od postojeće državne ceste C-50 na prosječnoj udaljenosti od 2,5 do 3,5 km. Njezin koridor utvrđen je temeljem izrađenih projektnih studija i predstavlja rezervirani prostor u okviru


137


kojega će se realizirati izgradnja nove autoceste. Širina rezerviranog koridora za prolaz autoceste iznosi 2 x 150 m, a sam koridor prostorom Općine prolazi u dužini od oko 12 km. Prostornim planom Općine predviđeno je da se za potrebe ovog i okolnog područja osigura povezivanje lokalne prometne mreže na autocestu preko prometnog čvorišta sa više razina uz lokalitet Konjsko brdo. Takvim položajem autoceste u prostoru Općine osiguran je njezin građevinsko-tehnički i urbano razvojni najpovoljniji položaj (povoljnija konfiguracija terena, manja izgrađenost prostora, najmanje presjecanje postojećih prometnih tokova i dr.), dok je kroz lokaciju prometnog čvorišta omogućen direktan pristup prometa u blizinu glavnog naselja i Općinskog središta – naselja Perušić, odnosno njegovo usmjeravanje na zapadni pravac prema obali i istočni u pravcu općine Plitvička jezera. Lokacijom jadranske autoceste na području općine Perušić te izgradnjom prometnog čvorišta značajno će se poboljšati povezivanje prostora Općine sa drugim područjima Hrvatske i Europe te smanjiti ili potpuno anulirati današnja prometna izoliranost. Osim toga ovaj važan prometni pravac imat će pozitivnog utjecaja na demografsku i gospodarsku situaciju te i kroz prateće sadržaje autoceste (benzinska pumpa, servisi za potrebe prometa, ugostiteljsko-turistički sadržaj – motel, pomoć na cesti, službe održavanja i dr.) dati doprinos općem gospodarskom razvitku.

Postojeća državna cesta i dalje se zadržava u funkciji sekundarnog glavnog pravca te se predviđaju poboljšanja pojedinih dijelova (korekcija krivina, kao i osiguranja prijelaza u dva nivoa preko postojeće i planirane željezničke pruge).

U okvirima cesta nižeg ranga (županijske i lokalne ceste) treba osigurati poboljšanje postojeće županijske ceste preko Donjeg Kosinja u pravcu Otočca odnosno morske obale (Jurjevo, Jablanac i Stinica) pri čemu se predlaže obilazak naselja Donji Kosinj sa dizanjem trase županijske ceste na više kote iznad naselja. Na taj način će se osigurati kvalitetno povezivanje područja općine Perušić u pravcu susjednog grada Otočca, razvojnih područja planiranih na prostoru Krasno odnosno prema turističkim, gospodarsko-razvojnim prostorima uz morsku obalu. Dio županijskih i lokalnih cesta treba izmjestiti obzirom na planiranu realizaciju akumulacije Kosinj koja pokriva područje Gornjeg Kosinja te na taj način dijelovi postojeće cestovne mreže ulaze u područje buduće akumulacije. Radi toga treba izmjestiti dio županijske ceste Ž 5153 sa postojeće trase na više kote iznad akumulacije kao i trasu županijske ceste Ž 5146 na dijelu između naselja Krš i Donjeg Kosinja. Pristupnu cestu prema naselju Mlakva i HE Sklope (L 59052) treba u potpunosti izmjestiti sa postojeće lokacije jer ulazi u područje buduće akumulacije pa se Planom predlaže njezina nova trasa u pristupu do HE Sklope.

Novi prometni pravci predloženi Planom predstavljaju značajno poboljšanje postojećeg prometnog sustava Općine. Također tim novim prometnim sustavom realizirat će se bolja prometna povezanost kao i uključivanje u nove gospodarske tokove te povezivanje sa drugim gospodarski razvijenim područjima. Osim toga predloženi prometni sustav osigurava i zamjenske prometne pravce za one dijelove postojeće prometne mreže koji će biti poplavljeni planiranom akumulacijom Kosinj.

3.5.1.2. Željeznički promet

Općina Perušić prema svom položaju u prostoru Republike Hrvatske nalazi se i na jedinom željezničkom prometnom pravcu koji predstavlja vezu središnje Hrvatske, ličke regije i Dalmacije. Naime, unutar razvojno najaktivnijeg područja Općine (prometno-razvojni koridor u kojem se nalazi i središnje naselje Općine te glavni gospodarski subjekti) prolazi trasa postojeće željezničke pruge – magistralne pomoćne pruge br. 11 koja povezuje Zagreb kao


138


središte Republike sa ličkom regijom i središnjom točkom Dalmacije – gradom Splitom). Kategorizacija ove pruge u magistralnu pomoćnu prugu jasno ukazuje na njezine prometne kvalitete i mogućnosti vezano uz građevinske i prometno-tehničke elemente, nosivost, brzinu, kapacitet i propusnu moć. Prema svojim karakteristikama ova pruga više zadovoljava lokalni nego magistralni promet na jednom od tri glavna željezničko-prometna pravca Republike Hrvatske. Današnji koridor željezničke pruge ostvaruje križanja u jednoj razini sa državnom cestom D-50 što predstavlja značajnu opasnost za odvijanje prometa. Na području središnjeg naselja Općine – naselja Perušić izgrađeno je kolodvorsko postrojenje preko kojega se djelomično opslužuje i postojeća industrija dok je na području naselja Studenci izvedeno samo željezničko stajalište

Promet ovom prugom imao je u ranijem periodu (za vrijeme značajnijeg korištenja Unske pruge kao pristupnog pravca gradu Splitu i Dalmaciji) minorni značaj te je u prvom redu osiguravao pristup ličkoj regiji (Otočac, Perušić, Lički Osik, Gospić, Gračac). U novim uvjetima formiranja hrvatske države ovaj prometni pravac, koji u potpunosti prolazi teritorijem države, dobiva veći prometni značaj kao jedina moguća direktna veza središnje Hrvatske i visokorazvijenih područja na priobalnom području. Radi toga je daljnji razvitak željezničkog prometa i prateće infrastrukture predviđen u dvije razine i to kao:

- podizanje prometno-tehničkog standarda postojeće željezničke pruge kroz poboljšanje horizontalnih i vertikalnih dijelova trase, njezino ojačanje za teži promet odnosno omogućavanje većih brzina i više kvalitete prometne usluge kao rezultat naprijed navedenih poboljšanja,

- planiranje nove trase dvokolosječne željezničke pruge velike brzine na pravcu Zagreb – Dalmacija čija trasa prolazi zapadnim dijelom područja Općine. Planom predviđeni koridor rezultat je studija dugoročnog razvoja željeznice te se za predmetne potrebe rezervira prostor – koridor širine 2 x 100 = 200 m. Prilikom realizacije nove trase pruge velikih brzina treba predvidjeti i stajalište za područje Perušića na prostoru Malog polja odnosno osigurati odvojak sa te pruge za potrebe gospodarskih sadržaja i industrijske zone u Perušiću. Sva križanja sa cestovnom infrastrukturom (državna, županijske i lokalne ceste) treba izvesti u dvije razine prevođenjem cestovnih pravaca iznad nove trase brze željeznice.

Etapna rješenja poboljšanja željezničkog prometa predstavljaju jedini ispravan put za dugoročno poboljšanje kvalitete željezničkog prometa na tom magistralnom pravcu, uključivo i područje prolaza kroz općinu Perušić. Sigurno je da će kvalitetna željeznička infrastruktura (a posebno u drugoj fazi prilikom izvedbe brze željeznice) imati značajan kvalitetni doprinos daljnjem razvitku Općine.

3.5.1.3. Javni promet

Osim naprijed opisanog prometnog sustava vezano uz cestovnu i željezničku infrastrukturu, postoji unutar Općine organizirani javni promet putnika i roba. Javni promet oslanja se na infrastrukturu željeznice, te organizaciju lokalnog i regionalnog autobusnog prometa. Javni željeznički promet ostvaruje vezu sa predmetnim područjem Općine putem željezničkog stajališta u Studencima i željezničkog terminala – kolodvora u naselju Perušić.


139


Relativan nizak prometni standard današnjih prometnih usluga u okviru željezničke infrastrukture rezultira relativno ograničenim brojem prevezenih putnika, te u tom smislu željeznica ne predstavlja značajan dio javnog prometnog sustava.

Javni promet u okvirima cestovne mreže odvija se preko regionalnih autobusnih linija koje tranzitiraju području općine Perušić, te imaju dodirnu točku u naselju Perušić. Ovaj način javnog prometa (u regionalnim relacijama) daleko je značajniji za stanovništvo Općine u odnosu na željeznički promet, kako radi brzine prijevoza tako i radi broja uspostavljenih linija koje prolaze Perušićem. Današnji nedostatak predstavlja nepostojanje kvalitetnijeg prostora za prihvat i otpremu putnika (autobusni terminal). Lokalni javni autobusni promet nije zadovoljavajući u broju veza koji se uspostavlja između Perušića, kao općinskog središta i Gospića kao županijskog središta i mjesta gdje je koncentriran veći broj sadržaja svakodnevno potrebnih stanovništvu općine Perušić (upravne, prosvjetne i zdravstvene funkcije, radna mjesta i dr.). Slaba frekvencija linija lokalnog javnog autobusnog prometa posebno je izražena na udaljenijem području Gornjeg i Donjeg Kosinja.

Izgradnjom novih prometnih pravaca – autoceste i brze željeznice doći će do značajnog poboljšanja brzine, frekvencije i standarda javnog prijevoza na dužim regionalnim relacijama. Međutim, unutar općinskog područja treba uspostaviti kvalitetnu prometnu vezu između udaljenih manjih naselja sa općinskim i županijskim središtem kako bi se kroz višekratnu dnevnu povezanost na toj relaciji omogućilo stanovništvu korištenje onih sadržaja nužnih za svakodnevni život, koji su locirani izvan područja njihovog naselja.

3.5.2. JAVNE TELEKOMUNIKACIJE

Ocjena stanja

Na urbanom području Perušića trenutno je u korištenju digitalna centrala kapaciteta - udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) AXE - 10 centrale Gospić sa 1.024 priključne pretplatničke točke.

Izlazni kapacitet pretplatničke distribucije TK mreže grada Perušića centrale iznosi 900 kabelskih parica, u dva glavna pružna kabela i to:

- PK1 kapaciteta 250x4 i- PK2 kapaciteta 200x4.

Svi objekti funkcionalnih sadržaja i kolektivni stambeni objekti izravno su preko unutarnjih kabelskih izvoda prikjučeni na pretplatničku distribucijsku kabelsku TK mrežu, a individualni stambeni objekti priključeni su na distribucijsku kabelsku TK mrežu samonosivim zračnim kabelima razvodne mreže.

Postojećom pretplatničkom TK mrežom pokriveno je područje naselja Perušić, ali s nedovoljnim kapacitetima za trenutne potrebe i zato će se trebati postupno rekonstruirati i proširivati, na osnovi Plana prioriteta HT – TKC Gospić.


140


Program izgradnje TK mreža

Proces digitalizacije telekomunikacijskih sustava sa širokopojasnim prijenosom govornih i negovornih komunikacija završiti će u pretplatničkim Tk mrežama krajnjih korisnika, što je i osnovna svrha digitalizacije.

Proces digitalizacije komutacijskih i prijenosnih sustava na svim prometnim razinama između komutacijskih čvorišta ubrazno se završava, uvođenjem u promet digitalnih AXE 10 centrala i njihovih izmještenih digitalnih pretplatničkih UPS stupnjeva, kao i uvođenjem širokopojasnog prijenosa govornih i negovornih komunikacija, primjenom digitalnih PCM sustava s velikim brzinama prijenosa po optičkim kabelima.

Međutim, proces digitalizacije pretplatničkih TK mreža, korištenjem optičkih kabela do krajnjih korisnika, po kojima će se digitalne linije sa širokopojasnim prijenosom svih govornih i negovornih komunikacija zatvarati kod pretplatnika u digitalnim telefonskim aparatima i krajnjim terminalima podataka, brzo se razvija i dolazi u primjenu kod magistralnih i lokalnih povezivanja pojedinih centrala.

Procjenjuje se da će proces razvoja i konačnog kompleiranja TF mreže s optičkim digitalnim sustavima u pretplatničkim TK mrežama potrajati još desetak godina.

Paralelno sa razvojem optičkih kabela za digitalni prijenos ne može se obustaviti gradnja pretplatničkih TK mreža s kabelima za analogni prijenos govornih komunikacija i uskopojasni prijenos negovornih komunikacija, ali se zato tehnologija njene gradnje mora prilagoditi očekivanim promjenama i to tako da se pretplatničke TK mreže u buduće grade s kabelima za analogni prijenos, uvučenima u TK kanalizacije, u kojima će se kasnije moći brzo i jeftino do zamijene s optičkim kabelima i to bez ponovnog prekopavanja površina, kao najskuplje investicije.

U budućem razdoblju osvariti će se uvjeti za digitalni prijenos govornih signala i podataka u pretplatničkim TK mrežama sa TK kabelima za analogni prijenos i to uvođenjem u eksploataciju digitalnih uređaja za širokopojasni prijenos do 6 i više Mbit/s, čijom primjenom postaje deplasirana usporedna izgradnja i podzemne mreže za kabelsku televiziju.

Obzirom na izneseno, konstatirano je na razini HT-a da se više ne grade zračne pretplatničke Tk mreže u urbanim naseljima, već samo podzemne TK mreže s Tk 5950 kabelima u TK kanalizacijama, zapravo prati opći trend razvoja suvremenih europskih i svjetskih telekomunikacija.

Novi Zakon o telekomunikacijama i nove Smjernice za izgradnju TK mreža obavezuju planere i projektante da u buduće u svim tehničkim rješenjima uvjetuju izgradnju pretplatničkih TK mreža s TK 5950 kabelima u TK kanalizacijama i zato su i u ovom idejnom rješenju primjenjeni svi relevantni propisi i preporuke iz datih Smjernica.

U skladu sa Zakonom o izgradnji, Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o telekomunikacijama, Smjernicama za izgradnju TK mreža i drugim važećim zakonima, propisima, standardima i uputama, izvršene su sve potrebne tehničke predradnje koje prethode izgradnji idejnih rješenja, kao:


141


- prikupljanje podataka i snimanje stanja TK kanalizacija i TK mreža,- analiza i ocjena stanja telekomunikacija na širem prostoru oko zone interesa,- koncipiranje modela arhitekture i konfiguracije mreže telekomunikacija na širem prostoru,

koji gravitira zoni interesa,- optimizacija potreba telekomunikacija na širem prostoru i unutar zone interesa,- način priključka zone na javnu mrežu telekomunikacija,- inventarizacija objekata untuar zone interesa,- trasiranje distribucijskih i razvodnih TK kanalizacija,- izbor sustava izgradnje pretplatničke TK mreže unutar zone interesa i- sporazumno utvrđivanje zajedničkih uvjeta izgradnje svih infrastrukturnih podzemnih

instalacija u zoni interesa, s definiranjem zajedničkih infrastrukturnih koridora i položaja TK instalacija kod paralelnog vođenja i križanja s drugim infrastrukturnim instalacijama.

Izbor sustava izgradnje

U podzemnim pretplatničkim TK mrežama koje se grade sa TK 59 GM kabelima, vrši se analogni prijenos govornih komunikacija, asihroni prijenos podataka s binarnim protocima od 50 do 9600 bit/s i sinhroni prijenos podataka s binarnim protocima od 48 Kbit/s.

U pretplatničkim Tk mrežama s podzemnim TK59GM kabelima mogu se uvoditi i nove službe s binarnim protocima jednakim ili manjim od 64 Kbit/s, a moći će se ostvariti i digitalni prijenos podataka s binarnim protocima od 64 Kbit/s.

U prijelaznoj fazi pretvaranja analognih pretplatničkih TK mreža u uskopojasne digitalne Tk mreže sa integriranim službama (NISDN), koristiti će se pretplatnički podzemni TK59GM kabeli, uz primjenu osnovne strukture PCM kanala 2B+D.

U završnoj fazi formiranja širokopojasne digitalne TK mreže sa integriranim službama (BISDN) do svih pretplatničkih TK priključaka u objektima funkcionalnih sadržaja, u kolektivnim stambenim objektima i u individualnim stambenim objektima, postojeći pretplatnički podzemni TK59GM kabeli zamijenit će se sa optičkim pretplatničkim kabelima i taj neizbježan proces u budućnosti ostvarivati će se postupno, ali zato mnogo jednostavnije, brže i jeftinije u postojećim pretplatničkim TK mrežama, u kojima su postojeći TK59GM kabeli provučeni kroz cijevi TK kanalizacije do svih objekata, jer će se u takvim mrežama zamjena TK 59 GM kabela s optičkim vršiti bez fizičke intervencije u prostoru odnosno bez ponovnog prekopavanja površina.

Zbog navedenih razloga, imperativni je zadatak planera i projektanta da nude tehnička rješenja u pretplatničkim TK mrežama s podzemnim TK59GM kabelima u Tk kanalizacijama do svih pretplatničkih objekata, uz uvjet da se distribucijske i razdjelne TK kanalizacije s PEHD cijevima i montažnim AB oknima grade kvalitetno i jeftino, kao trajni infrastrukturni objekti u urbanim naseljima.

U gradnji pretplatničkih TK mreža s TK59GM kabelima u TK kanalizacijama treba se koristiti najsuvremenija oprema, koju čine funkcionalni, ekonomični, trajni i otporni elementi, kao što su:


142


- montažna AB okna, montažni završni AB razvodnici, montažni AB međurazvodnici i fleksibilne polietilenske PEHD cijevi promjera 32 i 50.

- specijalne toploskupljajuće spojnice za izradu kabelskih nastavaka, sa utisnim konektorima,

- unutarnji izvodni ormarići, mrežni kabelski razdjelnici, vanjski razvodni ormarići, vanjski izvodni stupići na završnim AB razvodnicima, vanjska razvodna kučišta u AB međurazvodnicima i vanjske uzvodne kutije i

- univerzalne priključne reglete (utisne), s pokretnim ranžirnim nosačima u razdjelnim, izvodnim, razvodnim i uvodnim ormarićima i kutijama, kao i izvodnim i razvodnim kučištima.

Za objekte sustava izgradnje pretplatničkih TK mreža s urbanim naseljima, od AXE 10 centrala ili njihovih izmještenih pretplatničkih UPS stupnjeva do pojedinih pretplatničkih UPS stupnjeva ili prema pretplatničkim objekatima, relevantno je da pretplatničke TK mreže budu dio koherentne cjeline ISDN (digitalne mreže sa integriranim službama) i to u I. fazi razvoja kao uskopojasne digitalne NISDN mreže i u II fazi razvoja kao širokopojasne BISDN mreže.

Uvođenjem digitalnih sustava komutacija u telefonskim centralama i digitalnog prijenosa podataka između digitalnih centrala i njihovih pretplatničkih stupnjeva, već se formira digitalna mreža telekomunikacija (IDN), a sa digitalnim pretplatničkim vodovima u optičkim kabelima IDN će se postupno pretvarati u širokopojasnu digitalnu BISDN mrežu sa integriranim službama, bez prethodne I faze pretvaranja IDN mreže u NISDN mrežu i to najprije u postojećim pretplatničkim TK mrežama, s postojećim TK59GM kabelima u TK kanalizacijama.

Proces pretvaranja postojeće niskofrekventne pretplatničke TK mreže, s TK59GM kabelima za analogni prijenos govornih komunikacija i za prijenos podataka s binarnim protocima malih brzina, u širokopjasnu pretplatničku digitalnu TK mrežu s integriranim službama, već je započeo i to postupnom zamjenom niskofrekventnih TK59Gm kabela sa pretplatničkim optičkim kabelima.

U izgradnji podzemnih distribucijskih i razdjelnih pretplatničkih Tk mreža u urbanim naseljima, s TK59GM kabelima u TK kanalizacijama do svih pretplatničkih objekata, usvojena je suvremena tehnologija brze, ekonomične i jednostavne gradnje, koja rezultira uštedama u vremenu i prostoru, te osigurava stroge kriterije za kvalitetu prijenosa, čime se opravdava neznatno skuplja gradnja u odnosu na klasičnu TK mrežu, sa distribucijskim TK 59 GM kabelima izravno položenima u zemlju i zračnim razvodnim TK 33 kabelima, zavješenima po uporištima na zemlji i na krovovima i to u funkciji primjene kroz kraće vremensko razdoblje.

Zato je u fazi formiranja širokopojasne digitalne mreže sa integriranim službama svaka daljnja izgradnja klasičnih TK mreža za analogni prijenos iracionalna i tehnički, esksploataciono i ekonomski neopravdana.

Arhitektura i konfiguracija mreže telekomunikacija

Mrežu telekomunikacija na području obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Perušić čine:


143


- digitalni sustavi komutacija,- spojni optički kabeli,- digitalni sustavi prijenosa i- pretplatničke TK mreže.

Digitalni sustavi komutacija sastoje se iz AXE 10 tranzitne centrale Gospić i UPS-ova u naseljima (lokacijama) Perušić, Studenci, Kosinj most, Rudinka, Kosinjski Bakovac i Kosa Janjačka, koji se nalaze unutar područja jedinice lokalne samouprave.

Ukupni planirani kapacitet svih centrala (postojećih i planrianih) na području Općine Perušić omogućava ostvarenje 4352 priključka, dok je planska potreba kalkulirana sa 3965 priključaka.

Spojnim optičkim kabelima i digitalnim sustavima prijenosa povezani su svi UPS-ovi na pripadnu matičnu tranzitnu centralu AXE 10 u Gospiću koja se nalazi izvan obuhvata ovog Plana.

Pretplatničke distribucijske i razvodne TK mreže grade se između pojedinih pretplatničkih objekata i pripadnih UPS-ova i to s podzemnim distribucijskim NF kabelima od UPS-ova do kabelskih izvoda i nastavno s podzemnim ili zračnim NF kabelima od kabelskih izvoda do pojedinih pretplatničkih objekata.

Tijekom perioda obnove izvedeni su značajni radovi na dogradnji i poboljšanju telekomunikacijskog sustava, te isti sa visokim standardom u potpunosti zadovoljava potrebe korisnika na području jedinice lokalne samouprave. Unutar ukupnog sustava telekomunikacija trebati će tijekom izrade detaljnijih prostorno-planskih rješenja osigurati i predvidjeti potrebne telekomunikacijske veze – ogranke sa postojećeg sustava prema novim gospodarskim i stambenim područjima.

Planirani sustav komutacija i spojni sustavi veza na području obuhvata Prostornog plana, prikazani su na grafičkom prilogu Plana u mjerilu 1:25000. Prikaz kapaciteta i broja centrala na području Općine Perušić kao i njihovog tipa dat je u okviru priložene tablice.


144


REZULTATI OPTIMIZACIJE POTREBA TELEKOMUNIKACIJA DO 2015. GODINE

Naziv Pripadna područja naselja

Planirani kapacitet

Planirani broj TK priključakaza

funkcijeza doma-ćinstva

UKUP-NO

UPS PERUŠIĆ

Bukovac Perušićki

2.432 356 1.900 2.256

KaluđerovacKlenovacKonjsko brdoKvarteMalo PoljeMezinovacPerušićPrvan SeloSveti Marko

UPS Studenci Studenci 256 16 175 191KršUPS Kosinj Most

Donji Kosinj 768 95 625 720VukelićiUPS Donji Rudinka

Lipovo Polje 384 28 331 359RudinkaUPS Kosinjski Bakovac Kosinjski Bakovac 256 20 211 231

UPS Kosa Janjačka Kosa Janjačka 256 8 200 208

SVEGA: 18 4.352 523 3.442 3.965

Ukupni telekomunikacijski sustav izrađen je na razini međunarodnih magistralnih i korisničko-spojnih puteva sa SVK vodovima, čime je postignuta najviša kvaliteta prijenosa sa visokim kapacitetom mreže. Unutrašnje povezivanje do pojedinih korisnika u okviru naselja izvedeno je putem korisničkih i spojnih podzemnih i nadzemnih vodova.

Telekomunikacijski sustav Ličko-senjske županije uključuje Općinu Perušić u međunarodni telekomunikacijski promet preko međunarodne centrale u Rijeci posredstvom tranzitne AXE 10 centrale u Gospiću. Magistralni SVK vodovi prate pružanje državne i županijskih cesta na glavnom potezu Otočac-Gospić i lokalnim trasama Perušić - Kosa Janjačka, Perušić-Studenci, Kosinj most-Rudinka i Kosinj-most-Kosinjski Bakovac. Trasa SVK uz državnu cestu predstavlja dio magistralne telekomunikacijske mreže Hrvatske, ali i dio međunarodnog telekomunikacijskog pravca.

Daljnji razvitak telekomunikacija temeljiti će se prvenstveno na dogradnji postojećeg sustava područnih centrala povećanjem njihovog kapaciteta shodno potrebama stanovništva i gospodarstva.

Unutar prostora općine Perušić izgrađeni su i dijelovi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži, bazna radijska postava (VIP net), lociranom uz naselje Perušić.


145


Poštanski se promet obavlja posredstvom središta pošta Gospić i jednog od poštanskih ureda lociranog u naselju Perušić, sa dostavnom službom u pojedina naselja. Ova poštanska mreža zadovoljava današnje potrebe područja Općine Perušić. U slučaju značajnijeg razvitka pojedinih dijelova Općine, kao i jačanjem lokalnog centra u Donjem Kosinju formirati će se nova poštanska jedinica na području tog naselja.

3.5.3.ENERGETSKI SUSTAV

3.5.3.1. Elektroopskrba

Područje Općine Perušić sa svojim naseljima uključeno je u energetski – elektroopskbni sustav države preko transformatorskog i rasklopnog postrojenja TS 35/10 kV u Perušiću. Ovo glavno lokalno elektroopskrbno postrojenje uključeno je u elektroopskrbni sustav preko 35 kV dalekovoda koji TS 35/10 kV Perušić povezuje sa TS 110/35 kV Gospić.

Preko TS 35/10 kV u Perušiću provodi se daljnja distribucija električne energije unutar područja općine na naponskoj razini 10 kV (dalekovodi 10 kV i transformatorske stanice 10/0,4 kV) što međutim nije predmetom razmatranja ovog Plana, već će se analizirati u sklopu planova niže razine.

Međutim, osim opisanog sustava koji predstavlja osnovu za energetsku – elektroopskrbnu podlogu koja zadovoljava potrebe Općine Perušić za ovom vrstom energije, područjem Općine prolazi u tranzitu nekoliko značajnih elektroopskrbnih koridora više razine, koji predstavljaju dio ukupnog elektroprijenosnog sustava države.

Tako središnjim dijelom područja općine Perušić prolaze trase 400 kV dalekovoda TS Meline – RHE Velebit (prije RHE Obrovac) i 220 kV dalekovoda RP Brinje – TS Konjsko, te 110 kV dalekovoda TS Otočac – TS Lički Osik i HE Sklope – TS Lički Osik.

U budućnosti preko ovog područja se planira izgradnja dvostrukog 400 kV dalekovoda RP Brinje – TS Lički Osik s odcjepom (u blizini naselja Perušić) prema TS Bihać, izgradnja odcjepa (dvostrukog) od 110 kV dalekovoda TS Otočac – TS Lički Osik do planirane HE Kosinj te povezivanje 110 kV dalekovodom postrojenja postojeće HE Sklope s postrojenjem planirane HE Kosinj.

Osnovni izvor napajanja ovog područja je TS Perušić 35/10 kV s dva transformatora sljedećih značajki:

1. 35/10 kV, Sn = 2.5 MVA2. 35/10 kV, Sn = 2.5 MVA

Ukupna instalirana snaga u TS Perušić 35/10 kV iznosi 5 MVA. TS Perušić 35/10 kV je s ostatkom elektroenergetskog sustava HEP DP “Elektrolika” spojena s dva 35 kV dalekovoda i to: TS Perušić – TS Lički Osik (7.25 km) Al/Fe 3x50/20 mm2 i TS Perušić –TS Ličko Lešće (16 km) Al/Fe 3x95/35 mm2.


146


Na području općine Perušić postoji 65 transformatorskih stanica 10/0.4 kV koje su povezane 10 kV vodovima. Ukupna instalirana snaga u svim 10/0.4 kV transformatorskim stanicama je 5720 kVA pa je prosječna instalirana snaga po 10/0.4 kV TS 88 kVA/stanici. Iz toga se može zaključiti da na tom području nema značajnijih industrijskih postrojenja. Mreža napona 10 kV, duljine 104 km, je gotovo u potpunosti zračna.

Sadašnji transformatori u TS 35/10 kV Perušić imaju snagu 2 x 2.5 MVA, a prosječno opterećenje 1998. godine je iznosilo oko 1 MW, pa bi za za zadovoljenje trenutnih elektroenergetskih potreba bio dovoljan jedan transformator. Po važećim propisima HEP-a sve postojeće i nove TS (110/35 kV i 35/10 kV) moraju zadovoljavati osnovni princip planiranja tj. moraju imati 100% pričuvu u snazi (u slučaju ispada jednog transformatora u TS potrošači se moraju zadovoljiti napajanjem preko drugog transformatora uz dozvoljeno preopterećenje istog od 20%).

Zbog toga je u budućnosti predviđena zamjena oba postojeća transformatora snage 2.5 MVA s transformatorima snage 4 MVA u TS 35/10 kV Perušić. Najbolje je zamjenu transformatora obaviti istovremeno, ako je to ikako moguće i kad se ukaže potreba, ali je također moguće prvo zamjeniti samo jedan transformator, pa drugi naknadno. Ako se zamjena bude radila na taj način, drugi transformator bi obavezno trebalo zamjeniti prije nastupanja zime, jer tada konzum značajno raste, a u ljetnom periodu je za pretpostaviti da će i transformator snage 2.5 MVA zadovoljiti potrebe potrošača za električnom energijom.

Osim zamjene transformatora u TS 35/10 kV bit će potrebno napraviti i rekonstrukciju vodnih, transformatorskih i mjernih polja, kao i rekonstrukciju i zamjenu primarne opreme koja ne odgovara planiranoj novoj većoj snazi transformatora.

Prognozom budućeg demografskog razvitka na području Općine Perušić nisu predviđena povećanja broja stanovnika unutar pojedinih naselja, pa se u planskom periodu do 2015. godine predviđa samo stabilizacija zatečene demografske situacije sa oko 3.500 stanovnika (2015.godina). Pri tome će koncentracija stanovništva i dalje biti najprisutnija uz središnja naselja općine tj. naselje Perušić i Donji Kosinj.

Obzirom da se ovim Planom ne povećava broj stanovnika na predmetnom području Općine, može se konstatirati da u planskom periodu neće doći do potrebe da se značajnije povećavaju postojeći objekti i uređaji energetske – elektroopskrbne infrastrukture. Međutim, obzirom na nova građevinska područja, kao i nove zone izgradnje stambene i radno proizvodne namjene biti će neophodno u okviru prostorno-planske dokumentacije niže razine (urbanistički plan uređenja naselja i detaljni planovi uređenja pojedinih područja) definirati nužna proširenja visokonaponske 10 kV mreže i 10 kV/0,4 transformatorskih stanica, uključivo i niskonaponsku 0,4 kV mrežu. Takovim sagledavanjima distribucijskog dijela energetskog sustava (razina 0,4 kV i 10 kV) koja nije predmetom razmatranja ovog Plana, treba osigurati potrebnu električnu energiju u novim zonama izgradnje, ali i realizirati potrebna poboljšanja u svim dijelovima naselja na području Općine, gdje su već danas prisutni problemi u kvalitetnoj elektroopskrbi.

Postojeći i planirani kapaciteti za proizvodnju električne energije

Na području općine Perušić za proizvodnju električne energije isključivo se koristi i u budućnosti se planira koristiti hidroenergija. Najznačajniji vodotok je rijeka Lika, a preko ovog područja prolazi i tunel kojim su spojene rijeke Lika (zahvat vode kod brane Selište, na području općine Perušić) i Gacka (zahvat vode kod brane Šumečica, na području grada


147


Otočca). Ove dvije rijeke su spojene radi boljeg iskorištavanja hidroenergetskog potencijala sustava rijeka Lika – Gacka (slika 1). Od elektrana izgrađena i u pogonu je HE Sklope, a prema postojećem planu izgradnje novih proizvodnih objekata HEP-a tijekom planskog perioda do 2015. godine u pogon bi trebala ući HE Kosinj, dok bi HE Sklope trebala prestati s radom.

HE Sklope

Pribranska HE Sklope je u pogonu od 1970. godine. Elektrana je smještena na brani Sklope na jezeru Kruščica, korisnog volumena 139 milijuna m3. Brana Sklope izvedena je kao nasuta brana s glinenom jezgrom, filtrima i nasutim kamenom. U tijelo brane je ugrađena injekciona galerija, ulazni uređaj s tunelom za temeljni ispust, te ulazni uređaj s tunelom (dužine 124 m) i tlačnim cjevovodom (dužine 156 m) kao dovodom do elektrane. Na desnoj strani brane izveden je preljev koji tunelom u desnom bloku korita Like odvodi preljevne vode nizvodno od strojarnice.

U elektrani je ugrađen jedan generator, proizvođač Končar, snage 22.5 MW (25 MVA uz faktor snage 0.9), nazivnog napona 10.5 kV te pripadni blok transformator 10.5/121 kV, snage 25 MVA, grupe spoja Yd5. Pogonski stroj je vertikalna, spiralana Francis turbina, proizvođač Litostroj, snage 23.5 MW, instaliranog protoka 45 m3/s, brzine vrtnje 250 (o/min).

Rasklopno postrojenje elektrane je vrlo jednostavno, a sastoji se od generatorskog, dalekovodnog i transformatorskog polja. Proizvođač opreme (aparata i transformatora), u rasklopnom postrojenju također je Končar. Bruto-pad elektrane je 69.5 m, a konstrukcijski pad turbine je 60 m.

Prosječna godišnja proizvodnja HE Sklope iznosi oko 81.4 GWh. Elektrana je spojena na elektroenergetski sustav preko dalekovoda 110 kV HE Sklope – TS Lički Osik (slika 2), a povezana je i 10 kV dalekovodom s TS 35/10 kV Perušić koji služi za rezervno napajanje u slučaju remonta ili poremećaja u pogonu.

HE Kosinj

Na području općine Perušić planira se izgradnja HE Kosinj koja bi trebala ući u pogon tijekom planskog perioda do 2015. godine. Akumulacijsko jezero Kosinj predviđeno je nizvodno od akumulacijskog jezera Kruščica, ali tako da oba jezera čine jedinstvenu akumulaciju korisnog volumena 535.5 milijuna m3. Postrojenje čine objekti:

akumulacijsko jezero Kosinj rekonstuirani evakuacijski objekti na brani Sklope, tunela i kanala Bakovac-Lika. HE Kosinj i kompenzacijski bazen Selište.

Izgradnjom brane Kosinj na rijeci Lici, brane na sedlu, brane Bakovac na potoku Bakovac te injekcijske zavjese formirat će se akumulacijsko jezero Kosinj. Važno je napomenuti da će izgradnjom akumulacije Kosinj pribranska HE Sklope prestaje s radom i bit će potopljena.

HE Kosinj izgradit će se također kao pribransko postrojenje na brani Kosinj. Za proizvodnju električne energije koristit će se vode koje se iz akumulacijskog jezera ispuštaju za HE Senj i pad formiran izgradnjom akumulacije Kosinj. Predviđene su dvije Francis turbine instaliranog protoka 45 m3/s svaka, konstrukcijslog pada 45 m i instalirane snage svaka 23.4 MW te dva


148


generatora svaki snage 25 MVA. Osim ovog predviđena je još jedna proizvodna grupa s Kaplan turbinom instaliranog protoka 60 m3/s, konstrukcijskog pada 28 m, instalirane snage 15.15 MW s generatorom snage 17 MVA. Ukupna snaga na pragu elektrane iznosit će 61.95 MW.

Kompenzacijski bazen Selište formira se nizvodno od brane Kosinj do brane Selište u koritu rijeke Like. Kao što je prije napomenuto, Selište je postojeći objekt koji pregrađuje korito rijeke Like i time skreće njezine vode u tunel, koji ih prevodi u rijeku Gacku i dalje do HE Senj. Ovaj kompenzacijski bazen treba omogućiti vršni rad HE Kosinj s dvije proizvodne grupe.

Izgradnjom akumulacije i HE Kosinj srednja godišnja proizvodnja u HE Kosinj iznosit će 76.3 GWh. Na prvi pogled možda izgleda čudno što će HE Kosinj imati manju godišnju proizvodnju od postojeće HE Sklope (koja će izgradnjom akumulacije Kosinj bit potopljena), ali je zapravo cilj cijelog projekta povećanje proizvodnje HE Senj, s obzirom da se radi o jedinstvenom hidroenergetskom potencijalu. Naime, izgradnjom akumulacije Kosinj prosječna godišnja proizvodnja HE Senj povećava se sa sadašnjih 982.1 GWh na 1413.6 GWh.

3.5.3.2. Plinoopskrba

Područje općine Perušić, kao i čitav prostor Ličko-senjske županije nisu uključeni u plinske sustave Države niti postoje mogućnosti jednostavne dobave plina iz obližnjih područja ili LPG postrojenja.

Obzirom da plin predstavlja vrlo značajan i ekonomičan te razvojno-gospodarski važan energent, već je u okvirima strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena potreba razvoja magistralne plinske mreže i na tom području. Tako je navedenim dokumentima državne razine definiran prolaz plinskog sustava magistralne razine 50/70 BARA na potezu Ogulin – Otočac – Gospić, pri čemu isti u tranzitu prolazi i područjem općine Perušić.

Također i važećim Prostornim planom Ličko-senjske županije definirana je okvirna trasa magistralnog visokotlačnog plinovoda na pravcu Vrbovsko – Ogulin – Otočac – Gospić – Gračac – Benkovac – Šibenik – Split, čime bi se ostvarila mogućnost plinifikacije i ličke regije. Daljnja plinifikacija općine Perušić ostvarila bi se preko MRS Gospić na potezu Gospić - Lički Osik - Perušić. Kako je predmetna problematika tek u fazi vrlo idejnih razmišljanja o plinifikaciji ovog i okolnog ličkog područja potrebno je izraditi niz studija i projekata kojima će se utvrditi stvarni položaj trase magistralnog plinovoda.

Prostornim planom uređenja općine Perušić utvrđena je trasa magistralnog plinovoda kao koridor za daljnja istraživanja. Prikazana trasa pomaknuta je u odnosu na trasu prikazanu u Prostornom planu Županije, kako bi se izbjegao prolaz kroz građevinsko područje općinskog središta – naselja Perušić. Također i radi racionalnog korištenja prostora Općine navedena trasa plinovoda vodi se uz koridore postojećih dalekovoda.


149


3.5.4. VODNO GOSPODARSKI SUSTAV

3.5.4.1. Vodoopskrba

Općenito

U okviru Prostornog plana općine Perušić neophodno je obuhvatiti i obraditi problematiku vodoopskrbe i zaštite voda od zagađenja na ovom području. Da bi se navedeni problemi ispravno rješavali treba razmotriti slijedeće aspekte ovog zadatka:

- današnje stanje vodoopskrbe i stanje zaštite voda od zagađenja- potrebe za vodom u svrhu kvalitetne vodoopskrbe stanovništva za planirano razdoblje.- planirana rješenja sustava vodopskrbe i smjernice za njihovo provođenje

Područje Like raspolaže značajnim vodnim potencijalom. Na tom se području uz najznačajnije vodotoke Liku i Gacku nalazi niz pritoka i izvorišta različitog kapaciteta. Dosadašnja istraživanja vodoprivredne problematike na području općine Perušić vezana su isključivo za rješavanje problematike vodoopskrbe naselja. Za područje općine Perušić izrađeno je nekoliko elaborata koji tretiraju ovu problematiku. Temeljem ovih studija studija izrađena je i izvedbena tehnička dokumentacija. Najznačajniji elaborati koji obrađuju ovu problematiku za područje općine Perušić su:- Vodoprivredna osnova slivova Like i Gacke – Elektroprojekt, Zagreb, 1971 god.- Grupni vodovod Perušić – Studija IPZ – Zagreb, 1978.- Grupni vodovod Perušić I etapa – glavni projekt, OVP Rijeka, 1979. god Rijekaprojekt,

Rijeka.- Grupni vodovod Perušić – Lički Osik - II etapa, Rijekaprojekt ,1982. god.

Današnje stanje vodoopskrbe i zaštite voda

Osnovni cilj razvojnog programa vodoopskrbe Općine je da svaki stanovnik bude opskrbljen dovoljnom količinom zdrave i pitke vode i da se udovolje sve gospodarstvene potrebe.

Analizirajući današnje stanje vodoopskrbe u Općini, možemo ustvrditi da ono nije u potpunosti zadovoljavajuće tj. nema definiranu vodoopskrbu koja bi udovoljila navedenom cilju i potrebama stanovništva u naseljima.

Postojeće stanje vodoopskrbe u Općini koristi vode s izvora Odra, Domićuša, Muharov Jarak i Ričina ukupne izdašnosti 24,46 l/s.

- Vrelo Ričina nalazi se na koti od 650,0 m.n.m. i ima kapacitet Q=4,43 l/s- Vrelo Domićuša nalazi se na koti 622,0 m.n.m. i ima kapacitet Q=3,40l/s- Vrelo Odra nalazi se na koti 619,0 m.n.m. i ima kapacitet Q=4,43l/s- Vrelo Muharov Jarak nalazi se na koti 622,0 m.n.m. i ima kapacitet Q=12,20 l/s.

Iz navedenih izvora voda se gravitacijom dovodi do crpne stanice Metla na koti 614,0 m.n.m., odakle se diže u vodospremu Metla na koti 675,0/672,0 m.n.m. volumena V=400 m 3. Iz vodospreme Metla voda se gravitacijom dovodi u vodospremu Perušić na koti 639/636 m.n.m. volumena 400 m3.


150


Ovim vodoopskrbnim sustavom pokriven je samo jedan dio općinskog područja, koji gravitira općinskom centru Perušić, dok su ostala nepokrivena mnoga manja naselja, posebno naselja Kosinjske doline. Posebnom studijom vodoopskrbnog sustava Kosinja dat je prijedlog rješenja vodopskrbe naselja Kosinjske doline dovođenjem vode s izvorišta rijeke Gacke. Navedeni opskrbni sustavi pokrivaju najveći broj naselja Općine i to onih u kojima je koncentriran najveći broj stanovništva, dok su izvan sustava vodoopskrbe ostala manja raštrkana brdska sela koja se opskrbljuju vodom iz vlastitih bunara ili cisterni.

Stanje zaštite voda od zagađenja, prvenstveno voda koje se koriste u svrhu vodoopskrbe, zahtijeva optimalan tehnički pristup eliminaciji ili smanjenju izvora zagađenja. Glavni izvori zagađenja su otpadne vode, ali ne smiju se zanemariti i druge otpadne tvari, kao što su prekomjerno unošenje u tlo raznih kemijskih sredstava koje se koriste u poljodjelstvu.

Obaveza zaštite voda definirana je Zakonom o vodama i drugim pratećim propisima a osnovni cilj je sačuvati vode koje su još čiste, kao što su vodotoci u visinskim djelovima Općine koji predstavljaju jedine rezerve za opskrbu pitkom vodom. Da bi se spriječilo bilo kakovo zagađenje voda koje se trenutno koriste za vodoopskrbu, potrebno je na samom zahvatu utvrditi zone sanitarne zaštite i provesti mjere za njihovo očuvanje. Izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati ili spriječavati njhovo nastajanje na mjestu nastanka. Potrebno je planirati izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda i zagađenih industrijskih voda. Također je potrebno pravilno provesti zbrinjavanje komunalnog otpada, na područjima koja imaju utjecaja na podzemne i nadzemne vodene tokove.

Potrošnja vode

Procjena potreba vode na cijelom području izvršena je na osnovu specifične potrošnje vode za stanovničtvo, poljoprivredu (zalijevanje vrtova) krupnu i sitnu stoku i potrošnju u privredi.

Potrošnja vode je određena sa normom ukupne potrošnje vode koja je usvojena:- Za naselja qs = 200 l/st/dan

Koeficijenti dnevne neravnomjernosti- Za naselja Kd = 1.35

Koeficijent satne neravnomjernosti- Za naselja Kh = 2.0

Specifična potrošnja vode je u granicama koje su u skladu sa svjetskim normativima.Procjenu potrošnje vode za poljoprivredu (zalijevanje vrtova) potrebito je uzeti u proračun kod dimenzioniranja transportnih cjevovoda za rubna područja naselja, a na osnovi svijetskih normativa potrošnje.

Potrošnja vode industrijskih pogona u sadašnjim uvjetima svodi se uglavnom na sanitarnu potrošnju i vrlo je teško izvršiti pravilnu procjenu budućih potreba industrijskih potrošača.

Obzirom da su se dogodile korjenite promjene društvenog sistema i nema planske privrede potrebne količine vode u industriji moguće je samo prognozirati na osnovama iskustva sličnih naselja u zapadnoj Europi.


151


Za procjenu potrošnje privrede na području Općine usvojena je količina od 20% ukupne potrošnju vode domaćinstava urbaniziranog područja Perušića te pridodata na sanitarnu potrošnju.

Za predviđeni planski period 2015 godinu ukupan broj stanovnika u svim naseljima Općine iznosi 3500.

Uz predpostavljenu srednju dnevnu potrošnju vode po stanovniku od 200 l / dan potrebe vode su slijedeće:

Qs =3500 x 200 =700 000 l/dan

Qmax = Qs x kd = 700 000 x 1.35 = 945.000 l/dan

Qmax 945.000qsec =---------------- x Ksat = --------------- x 2 = 21,88 l/sek.

86 400 86 400

Za potrebe industrije predviđa se maksimalno 20 % na iskazanu potrošnju što ukupno iznosi Q=26,25 l/s.

Uz poznatu potrebu vode u sistemu vodoopskrbe za izravnavanje neravnomjernosti u potrošnji i za sigurnost u vodoopskrbi potrebno je planirati i izgraditi rezervoarski prostor takovog volumena koji bi pokrivao 50 % dnevne potrošnje .Rezervoare je potrebno planirati za pojedine vodopskrbne zone odnosno uz veća naselja.

Planirana rješenja sustava vodoopskrbe i smjernice za njihovo provođenje

Obzirom da postojeći sustav vodoopskrbe već danas nemože udovoljiti potrebama kvalitetne i sigurne vodoopskrbe nameće se potreba što bržeg iznalaženja novih izvorišta.

Budući da na području Općine nema većih mogućnosti kaptiranja novih izvorišta , te njihovog uključivanja u postojeći sustav vodoopskrbe na području Općine Perušić u planskom razdoblju koje obuhvaća ovaj razvojni prostorni plan za kvalitetnu vodoopskrbu potrebno je uraditi slijedeće:- Izvršiti proširenje (izgradnju) crpne stanice Ličko Lešće- Izgraditi rezervoarski prostor na brdu Čardak i Jasenovača.- Predvidjeti izgradnju spojnog cjevovoda vodosprema Perušić - vodosprema Jasenovača –

vodosprema Čardak i tlačnog voda CS Ličko Lešće - vodosprema Čardak.

Realizacijom ovog programa osigurala bi se potrebna količina vode iz rijeke Gacke sa velikog Tonković Vrela, koje raspolaže sa potrebnim količinama vode za kvalitetnu vodoopskrbu šire regije.

Za opskrbu vodom naselja Kosinjske doline postoji izrađen idejni projekt kojim je obrađivano više varijanti vodoopskrbe ali najprihvatljivija je varijanta “ A” po kojoj je za opskrbu naselja na navedenom području potrebno izgraditi spojni cjevovod od cjevovoda za Perušić do lokaliteta Kosinj Most, gdje se ovaj cjevovod grana u tri odvojena ogranka.


152


Na ogranku I potrebno je izgraditi vodospremu Paripovići na koti 575/571 m.n.m. volumena 250 m3 , vodospremu Sv. Ivan na koti 541/537 m.n.m. volumena 200 m3 ,te crpnu stanicu Rudinka na koti 511 m.n.m. i vodospremu Rudinka na koti 625/621 volumena 150 m3. Izgradnjom ovih objekata rješila bi se vodoopskrba svih naselja uz ogranak 1.

Na ogranku II potrebno je izgraditi vodospremu Šakići na koti 570/567 m.n.m. volumena 100 m3 i vodospremu Glumačko selo na koti 550/547 volumena 100 m3 .

Na ogranku III potrebno je izgraditi CS Gradina na koti 555 m.n.m., prekidnu komoru na koti 615 m.n.m. te vodospremu Bakovac na koti 597/987 volumena 100 m3 m.n.m i vodospremu Ruja na koti 575/572 m.n.m.

Za opskrbu vodom naselja Kosa Janjačka (dijelovi naselja Pocrnići, Hećimovići, Gostovača) potrebito je izvesti odvojak od budućeg spojnog voda Ličko Lešće – Perušić, te izgraditi crpnu stanicu Kosa Janjačka i vodospreme Hećimovići i Baketići, iz kojih će se moći osigurati vodoopskrba navedenih naselja.

Izgradnjom ovih objekata, transportnih cjevovoda i sekundarne mreže kvalitetno bi se riješila vodoopskrba svih naselja na navedenom području.

Pored navedene potrebne izgradnje za kvalitetnu dugoročnu vodoopskrbu cjelokupnog prostora kvalitetnom pitkom vodom potrebno je:

- Očuvati i unaprijediti postojeće vodoopskrbne sustave,

- Maksimalno zaštititi postojeća crpilišta i kaptaže utvrđivanjem zona sanitarne zaštite i njihovim dosljednim sprovođenjem,

- Tehnički unaprijediti samu tehnologiju crpljenja, odnosno pročišćavanja vode na samom zahvatu, ugradnjom brzih fitera i uvođenjem sustava automatskog kloriranja vode,

- Predvidjeti obnavljanje postojeće vodoopskrbne mreže kako bi se postojeći gubici vode u mreži sveli na najmanju moguću mjeru,

- Za veća naseljena mjesta predvidjeti povećanje rezervoarskog prostora kako bi se pokrile neravnomjernosti u potrošnji i osigurale požarne rezerve vode.

Vodovodna mreža a posebno magistralni vodovi trebaju se dimenzionirati na maksimalne količine vode koje se transportiraju, dok se sekundarna mreža u naselju mora dimenzionirati na potrebe sanitarne potrošnje i protivpožarne zaštite.

Kod izgradnje cjevovoda, cijevna mreža pratila bi uglavnom osi glavnih prometnica u naselju, a cjevovodi bi u poprečnom profilu cesta bili smješteni u osi pločnika ili zelenom pojasu, ali u svakom slučaju na suprotnoj strani od kanala fekalne kanalizacije. Kao minimalni profil cjevovoda treba predvidjeti profil 100 mm i to zbog obvezatnih hidranata na mreži i požarne količine na koju se cjevovod dimenzionira. Čvorovi na mreži bi bili smješteni u armiranobetonska okna sa lijevanim željeznim fazonskim komadima i armaturama sa lijevano željeznim poklopcem na ključ.


153


3.5.4.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Općenito

U okviru Prostornog plana općine Perušić svakako se problemu odvodnje i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda mora posvetiti nužna pažnja, i to prije svega zbog očuvanja prirodnih kvaliteta svih površinskih i podzemnih tokova ovog kraja i njihove zaštite od zagađivanja.

Proširenjem postojećih i izgradnjom novih vodoopskrbnih sustava pojačat će se tendencija zagađenja vodotoka otpadnim vodama, pa se tim više već sada mora ozbiljno pozabaviti i sustavom zaštite od zagađenja. Nezamislivo je da se, a to je često slučaj, pristupa izgradnji vodoopskrbnih sustava, a da se o sustavu odvodnje i pročišćavanja voda i ne razmišlja.

Tokom posljednjih decenija problematika zaštite i unaprijeđenja čovjekove okoline postala je izuzetno aktualna u čitavom svijetu pa tako i kod nas. Ubrzani i neprekidni proces industrijalizacije podrazumjeva i stalni porast korištenja vode u domaćinstvu i industriji, a uporedo sa time javlja se i problem odvođenja otpadnih voda iz naselja. Za sigurno uklanjanje sanitarnih, otpadnih voda i materija u urbanoj sredini najbolji način je putem izgradnje kanalizacione mreže i uređaja za njihovo prečišćavanje.

Postojeće stanje

Današnje stanje u pogledu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine uglavnom je nezadovoljavajuće. Tome postoji svakako više razloga, a jedan od osnovnih je pomanjkanje sredstava za realizaciju programa izgradnje kanalizacionih sustava i uređaja za pročišćavanje.

Danas na području Općine, s izuzetkom dijela područja naselja Perušić, nema izgrađene kanalizacione mreže, a o uređajima za pročišćavanje otpadnih voda da i ne govorimo.

Za područje naselja Perušić postoji samo dio izgrađene kanalizacije u užem centru grada cca 200 m uz tvornicu namještaja, koja prikuplja sanitarne otpadne voda i bez pročišćavanja ispušta u Perušićki potok.

Za potrebe škole postoji izgrađen uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda, ali bez zadovoljavajućeg rješenja dispozicije pročišćene vode.

Odvodnja oborinskih voda gotovo uopće nije rješavana, iako obzirom na položaj naselja postoji mogućnost čestog plavljenja ovog područja.

Zbog svega navedenog potrebno je, uz opskrbu vodom pristupiti kvalitetnom rješavanju pitanja odvodnje kako sanitarnih otpadnih voda, tako i oborinskih voda. Uz to je vrlo bitno zaštititi vodotoke od prekomjernog zagađivanja i sačuvati ih čiste kao staništa različitih biljnih i životinjskih vrsta.

U novije vrijeme pristupilo se izradi tehničke dokumentacije za rješenje odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda općinskog središta – naselja Perušić. Izrađena je tehnička dokumentacija a djelomično i izveden glavni sabirni kolektor kanalizacije do uređaja za pročišćavanje koji je u realizaciji.


154


Uređaj je planiran za prihvat otpadnih voda naselja Perušić a dimenzioniran je na 2000 ES s mogućnošću proširenja do 4000 ES. Predviđeni uređaj je tipa BIODISK koji je kompaktne izvedbe i sastoji se od primarne i sekundarne taložnice i biozone sa rotirajućim diskovima. Pročišćavanje se bazira na tehnologiji bioloških kultura fiksiranih na rotirajuće diskove, a provodi se procesom razgradnje otopljenih organskih tvari pomoću aerobnih bakterija koje formiraju film na rotirajućim diskovima. Nakon prolaza kroz uređaj voda je obogaćena kisikom, bistra i bez neugodnih mirisa. Projektom odvodnje predviđeno je da se na uređaj priključe samo otpadne vode naselja Perušić, te u kasnijoj fazi i područje Kvarte.

Ostala naselja na području Općine nemaju izgrađene kanalizacije nego se otpadne vode sakupljaju u septičke jame ili ispuštaju direktno u lokalne vodotoke bez ikakvog pročišćavanja.

Planska rješenja odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda i smjernice za njihovo provođenje

Potreba zaštite voda i čovjekove okoline proizlazi iz ciljeva i smjernica ovog plana, koji kao glavni razvojni resurs pretpostavlja visokku kvalitetu okoliša i sačuvanje prirodne vrijednosti.Radi toga je neophodno da se primjenom određenih mjera i tehnologija za evakuaciju i pročišćavanje otpadnih voda naselja i pratećih gospodarskih sadržaja (industrija, mala privreda, veće farme i dr.) osigura pravilan pristup u rješavanju odvodnje, te time osigura nužan nivo zaštite okoliša i prirodnih resursa.

Budući intenzivniji razvitak naselja i pratećeg gospodarstva podrazumijeva i stalni porast korištenja vode u domaćinstvu i industriji, čime se javlja se i problem odvođenja otpadnih voda iz naselja.

Za sigurno uklanjanje sanitarnih otpadnih voda i materija u urbanoj sredini najbolji način je putem izgradnje kanalizacione mreže i uređaja za njihovo prečišćavanje. Problem odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda mora se tretirati kompleksno. Naime, poznato je da odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda iziskuje znatna materijalna sredstva, pa ako se ovoj problematici ne pristupi na odgovarajući ispravan način, onda su vrlo često i ulaganja pogrešno usmjerena i beskorisna.

Na području općine Perušić u toku je je realizacija izgradnje glavnog kolektora kanalizacije naselja Perušić. Prema ovom projektu predviđen je razdjelni sustav kanalizacije. Razdjelnim sustavom prikupljaju se sanitarna otpadna voda i oborinska voda odvojenim sustavima kanala i odvode u recipijent. Sanitarne otpadne vode se prije ispuštanja u recipijent pročišćavaju na uređaju za pročišćavanje. Prema postojećem stanju, konfiguraciji terena i planiranom razvoju naselja otpadne vode bi se sakupljale pomoću sekundarnih kanala i putem glavnog sabirnog kolektora odvele na uređaj za pročišćavanje.

Kod planiranja i izgradnje kanalizacionih sustava i uređaja za pročišćavanje usvojen je kriterij da se uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda planiraju i grade za naselja koja se planiraju sa više od 400 stanovnika. Za naselja sa manjim brojem stanovnika, a koja je teško povezati u zajednički sustav, Planom se predviđa izgradnja malih bio-pročistača (4 i više ekvivalenata).

Kod rješavanja problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području općine Perušić, generalni redoslijed u rješavanju ove problematike bio bi slijedeći:


155


- Izraditi koncepcijska rješenja, s obzirom na lokalne uvjete pojedinih naselja, planove razvoja naselja i mogućnosti recipijenta za prihvat i autopurifikaciju određenih količina otpadnih voda.

- Izraditi idejne projekte sa ishođenjem načelnih vodoprivrednih suglasnosti te utvrditi okvirnu veličinu sredstava za njhovu realizaciju.

- Izraditi tehničku dokumentaciju za izvedbu, ishoditi građevinsku dozvolu za cjelokupnu ili etapnu izvedbu.

- Izvedba tj. realizacija odobrenih rješenja.- Isto tako potrebito je pratiti tehnološka dostignuća u svijetu na razvoju uređaja za

pročišćavanje te ista koristiti u dopunjavanju uređaja i poboljšavanju kvalitete izlaznog efluenta.

Prema usvojenim kriterijima, naselja na području općine Perušić u kojima se predviđa izgradnja centralnih sustava odvodnje sa uređajima za pročišćavanje su općinsko središte Perušić i naselje Donji Kosinj, te prostori koji svojim otpadnim vodama gravitiraju prema akumulaciji Kosinj.

Za općinsko središte Perušić kako je prije navedeno postoji izrađen idejni projekt odvodnje kojim se predviđa realizacija izgradnje sustava u više faza. U I fazi predviđa se izgradnja kanalizacijske mreže užeg područja grada sa crpnom stanicom i I fazom uređaja za pročišćavanja veličine 2000 ES. Drugom fazom predviđa se proširenje izgradnje kanalizacijske mreže na šire područje grada i proširenje uređaja za pročišćavanje do 3000 ES. Treća faza izgradnje predviđa izradu ostatka kanalizacione mreže u manje naseljenim dijelovima grada i manjim naseljima koja gravitiraju gradu te proširenje uređaja do konačnih 4000 ES. U četvrtoj fazi izgradnje predviđa se izgradnja kompletne oborinske kanalizacije u dužini cca 4500 m.

Realizacijom navedenog programa i dosljednom primjenom navedenih smjernica za odvodnju otpadnih voda kod izgradnje stambenih i industrijskih objekata znatno bi se unaprijedila čovjekova okolina i kvaliteta življenja podigla na jedan viši nivo, te stoga treba svim snagama težiti dosljednoj njihovoj primjeni.

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Djelotvorno i po okoliš neškodljivo zbrinajvanje kućnog i komunalnog otpada (kao najzastupljenijeg i gotovo isključivog na području općine Perušić, predstavlja polaznu osnovu za očuvanje prirodnih kvaliteta i urbanog standarda. Temeljem smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske zbrinajvanje komunalnog otpada ustrojava se na lokalnoj razini Općine i Grada. U daljnjem organiziranju odlaganja komunalnog i kućnog otpada prioritet se daje izgradnji sanitarnih odlagališta za veći broj općina - gradova odnosno za čitavo područje Županije, s primjenom propisanih mjera sigurnosti i zaštite od štetnog djelovanja na okoliš, umjesto današnjih neorganiziranih odlagališta. Također i ukupna problematika postupanja s otpadom regulirana je odgovarajućim zakonskim propisima čime su ostvarene su osnovne pretpostavke za ispravno i za okoliš prihvatljivo postupanje s otpadom te za učinkovit nadzor. Smanjivanje nastanka otpada i postupanje s otpadom na ekološki prihvatljiv način moguće je ostvariti između ostaloga jasnim utvrđivanjem prava, obveza i odgovorosti pravnih i fizičkih osoba, poglavito jedinica uprave i samouprave u postupanju s otpadom. Jasno je da se nekontroliranim postupanjem s otpadom značajno utječe na kvalitetu okoliša sa stalnim ugrožavanjem prirodnih resursa. Na temelju Zakona o otpadu


156


potrebno je na području općine Perušić postupati s otpadom na način da se ostvare slijedeći glavni ciljevi: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada uz smanjivanje opasnih svojstava otpada, čiji

se nastanak ne može spriječiti sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe uz njegovo

obrađivanje prije odlaganja odlaganje otpada samo na uređena odlagališta saniranje površina onečišćenih otpadom

Pri tome se u postupanju s otpadom prilikom njegovog prikupljanja, odvoza i deponiranja trebaju provoditi aktivnosti na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet onečišćavanje okoliša: voda, tla, zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti nekontrolirano odlaganje i spaljivanje nastajanje eksplozija ili požara stvaranje buke i neugodnih mirisa pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih organizama

Otpad kao problem urbane i industrijske civilizacije prisutan je gotovo na svim naseljenim područjima kao i onim prostorima na kojima su prisutne značajnije gospodarske djelatnosti. Evakuiranje otpada sa naseljenih područja kao i njegovo kvalitetno zbrinjavanje na način da ne predstavlja opasnost za prirodni okoliš predstavlja relativno skup proces koji se može kvalitetno do kraja realizirati samo u okviru gušće naseljenih područja. Naime, ukupno zbrinjavanje otpada na odlagalištima koja zadovoljavaju sve kriterije zaštite okoliša relativno je skupo te ga uglavnom nije moguće ostvarivati na teritorijalno malenim i nedovoljno naseljenim područjima sa manjom koncentracijom stanovništva. Iz toga razloga se nastoji da se zbrinjavanje otpada rješava u blizini većih koncentracija stanovništva i gospodarstva, budući je i veći dio nastajanja otpada upravo vezan za ta područja, pa su i transportni putevi i troškovi njegovog zbrinjavanja značajno manji.

Temeljem iznesenih razloga, a obzirom na malenu koncentraciju stanovništva na općinskom prostoru i smjernice u okviru usvojenog Prostornog plana Ličko-senjske županije, postavljen je osnovni koncept zbrinjavanja otpada sa područja općine Perušić na način da se njegovo ukupno odlaganje odvija izvan područja Općine na lokaciji novog sanitarnog odlagališta smještenog na prostoru Grada Gospića (prostor Ostrvica).

U dosadašnjem periodu općina Perušić rješavala je pitanje sakupljanja i odvoženja i definiranja cjelokupnog otpada na lokaciji Razbojište unutar svog područja. Temeljem iznesenog utvrđuje se da će općina Perušić odlaganje kućnog i komunalnog otpada u periodu do realizacije županijskog odlagališta rješavati na postojećoj lokaciji sanitarnog odlagališta (Razbojište), pa se ovim Planom predviđa sanacija tog odlagališta tek po stavljanju u funkciju novog prostora za sanitarno odlaganje otpada na lokalitetu Ostrvica.

Odlaganje kućnog otpada u okviru pojedinog naselja, privremeno do njegovog sabiranja i odvoženja putem komunalnih službi na naprijed navedeno odlagalište, treba osigurati u svim naseljima općine Perušić. Takovo dnevno odlaganje treba omogućiti i predvidjeti putem kontejnera lociranih na pojedinim dijelovima naselja, kod čega posebnu pažnju treba posvetiti evakuaciji otpada i urednom održavanju i čišćenju javnih površina.


157


Radi posebnih prirodnih kvaliteta općine Perušić, kao i planiranja budućeg razvitka temeljenog na visokoj kvaliteti prirodnog okoliša, nužno je značajnu pažnju usmjeriti na onemogućavanje nastanka novih divljih deponija. Posebno treba spriječiti nastanak takovih deponija u području Parka prirode Velebit i krajobrazno atraktivnih područja Lipovog polja i Kosinjskog Bakovca ili na drugim vizuelno eksponiranim lokalitetima. Upravo osigurano i dnevno odvoženje kućnog otpada sa područja naselja, kao i postavljanje kontejnera u okviru naselja, sigurno će pozitivno utjecati na smanjenje broja takovih divljih deponija.

Dugoročno i trajno odlaganje kućnog i komunalnog otpada sa područja općine Perušić treba omogućiti u okvirima rješenja za čitavo područje Županije na lokalitetima predloženim prostornim planom Županije (uz prethodno utvrđivanje podobnosti tih lokacija) izvan područja Općine. Taj sustav odlaganja i prikupljanja otpada na županijskoj razini treba težiti i biti prilagođen mogućnostima odvajanja korisnog otpada (reciklaža) uz mjesta njegovog nastajanja pa se na području općine može, kao jedna faza prikupljanja otpada, predvidjeti reciklažno dvorište. Kategorija i količina posebnog i opasnog otpada koji može nastati na području ove Općine, neznatna je obzirom na postojeće i buduće gospodarske aktivnosti te ne postoje potrebe za zbrinjavanjem takove vrste otpada.

Naprijed navedenim načinom kontroliranog prikupljanja, odvoženja i zbrinjavanja komunalnog i kućnog otpada, bez njegovog nekontroliranog odlaganja na prirodnim i krajobraznim predjelima Općine, osigurat će se tražena kvaliteta okoliša kao podloga za urbani i zdravstveni standard te ostvarenje planiranog gospodarskog razvitka temeljenog posebno na ekološkim vrijednostima Planom razmatranog područja.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Pretpostavka svakog zahvata u prostoru jeste da se isti odvija u okvirima održivog korištenja resursa uz omogućavanje njihovog stalnog obnavljanja bez ugrožavanja temeljnih vrijednosti prostora. Očuvanje i zaštita okoliša proizlazi zato iz nužnosti da se isti očuva u takovu stanju koje omogućava visoki stupanj proizvodnosti i osigurava kvalitetno i zdravo okruženje za rad i život lokalnog stanovništva. Prema tome, svaku transformaciju prirodnog okoliša u neku drugu namjenu, odnosno njegova potencijalna ugroženost postojećim ili planiranim aktivnostima u prostoru, treba biti sagledana sa svih mogućih aspekata u cilju sprečavanja eventualnog (potencijalnog) negativnog utjecaja. Znači da je sustavna skrb o okolišu nužna kao kontinuirani proces u okviru kojega se preko prostorno-planskog dokumenta temeljenog na posebnim propisima i analizama opterećenosti i ugroženosti prostora definira optimalan razmještaj namjena i djelatnosti. Prema tome, zaštita okoliša predviđa očuvanje njegovih izvornih vrijednosti, ostvareno kroz posebnu skrb o prirodnim zajednicama na predmetnom području i uz obaveznu primjenu racionalnog korištenja prirodnih izvora na način prihvatljiv za okoliš.Osnovni ciljevi zaštite okoliša su:- trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke

stabilnosti - očuvanje kvaliteta žive i nežive prirode uz racionalno korištenje prirode i njenih dobara- očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unaprijeđenje stanja

okoliša i osiguranje boljih uvjeta života.

Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprečavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenjem proizvodnih


158


postupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša i gospodarskog razvoja i sprovoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša.Planiranje gospodarenja okolišem dio je ukupnog upravljanja prostorom utvrđenog kroz prostorno-planski dokument kao temeljni akt odnosa prema okolišu, kojim se iznalaze najefikasniji načini održivog korištenja prirodnih izvora i mogućnosti sagledavanja svih čimbenika koji utječu na stanje u prostoru.

Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata trebaju ostvariti, vodeći računa da se korištenjem prostora osigura i neophodna sanacija, zaštita i unapređenje stanja okoliša.Ključnim područjima djelovanja smatraju se područja koncentracije stanovništva (zone naselja), gospodarska područja, veliki infrastrukturni objekti (autoceste, akumulacije i dr.) i prostori značajnijeg korištenja prirodnih izvora (eksploatacija mineralnih sirovina i dr.) gdje se javljaju sukobi interesa u korištenju prostora sa potrebama osiguranja njegove zaštite kroz:- izbor i ocjenu lokacija gospodarske namjene uz uvjetovanje tehnologije i potrebnih mjera

zaštite okoliša kroz procjenu utjecaja na okoliš čime se može osigurati pravilno lociranje i funkcija bez šteta po okoliš

- modernizaciju i uvođenje sigurnosnih tehnologija na prostorima gospodarske namjene, čime će se smanjiti i eliminirati štetni utjecaji

- modernizaciju infrastrukturnih sustava i komunalnih djelatnosti prvenstveno u dijelu prometa (zagađivanje zraka, buka) i odvodnje otpadnih voda te sustavno zbrinjavanje otpada

- provođenje mjera zaštite prirodne i kulturne baštine te očuvanje izvorne fizionomije kulturnog i prirodnog krajobraza u cjelini

- smanjenje upotrebe štetnih kemijskih sredstava u poljoprivredi, te očuvanje cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog zemljišta

- potrebu mjera zaštite voda, obzirom na njihov značaj za vodoopskrbu šireg područja- osiguranje sanacije i rekultivacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (kamenolomi

- gliništa).

Temeljem naprijed iznesenih osnovnih postavki i smjernica, koje se realiziraju u okviru prostorno-planskog dokumenta, vezano uz problematiku zaštite okoliša, istim se utvrđuje ukupni opseg aktivnosti, uvjeta i ograničenja u korištenju prostora sa ciljem sprečavanja negativnog utjecaja na okoliš odnosno njegovo očuvanje ili sanacija radi ostvarenja izvornog stanja i najviše razine kvalitete.

Ovim se Prostornim planom uređenja općine Perušić , u okviru ukupnog gospodarenja i upravljanja prostorom - dijelovima okoliša – prirodnim resursima, uspostavljaju mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja prvenstveno kroz primjenu Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 82/94) i drugih pratećih propisa (Pravilnika).

Isto tako, djelotvorna zaštita okoliša i sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš postići će se i kroz provedbu drugih mjera propisanih u zakonskoj regulativi, kojom se utvrđuju odnosi prema određenim dijelovima okoliša, i to: - mjerama zaštite tla, ( N.N.broj: 15/92, 54/94, 21/95, 48/95,)- mjerama zaštite voda (NN broj 15/81, 2/84,22/86, 9/90,53/90,9/91,40/91, 61/91, 32/93,

38/93, 43/93,75/93, 75/94,95/94, )- mjerama zaštite zraka, ( N.N.broj: 17/90, 37/90, 48/95,)- mjerama zaštite šuma, ( N.N.broj: 52/90, 9/91, 61/91, 76/93,) - mjerama zaštite zdravlja ljudi, ( N.N.broj: 53/86, 47/89, 53/91,60/92, 26/93,32/93, 38/93,

75/93,89/93, 11/94, 46/94, 100/93,).


159


Prema tome, sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš postiže se djelotvorno kroz izradu, praćenje i provedbu dokumenata prostornog uređenja, pri čemu se korištenje i uređivanje prostora provodi i usmjerava na način da se (prvenstveno u građevinskim područjima naselja i izvan naselja) omogućavaju takve djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, a prihvatljive su u suživotu sa prirodnom i povijesnom baštinom.

Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš sagledavano je u okvirima ovog Plana kako s aspekta osnovnih fenomena okoliša (zraka, voda i tla), tako i eventualnog utjecaja ljudske djelatnosti u prostoru iz koje može proizaći ugroženost okoliša u okviru prirodnih resursa vezano uz poljoprivredno i šumsko zemljište, ugroženost od buke i dr.

Zaštita tla (poljoprivrednog i šumskog zemljišta)

Racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, unapređenjem nižih kategorija tla, privođenjem zapuštenih površina poljoprivrednoj namjeni i proizvodnji prirodne hrane uz strogu zaštitu kvalitetnog i uređenog (melioriranog) poljoprivrednog zemljišta od svih mogućih građevina predstavlja najdjelotvorniju zaštitu tla.

Provedenim vrednovanjem zemljišta temeljem prirodnih karakteristika prostora unutar područja općine Perušić, uz uvažavanje osobitosti sistemskih jedinica tla, ovim se Planom zemljišta, u segmentu poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, vrednuju kao:- vrijedna obradiva tla (P2) povoljne proizvodne vrijednosti s većim brojem kultura,- ostala obradiva tla (P3) niže proizvodne vrijednosti s ograničenim brojem kultura- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ), niske proizvodne vrijednosti sa

velikim ograničenjima za proizvodnju i broj kultura- gospodarske šume (Š1), kao prostori postojećih šumskih površina pogodni za uzgoj i

eksploataciju šumskog fonda temeljem gospodarskih osnova,- zaštitne šume (S2) kao šumska područja koja štite prostor od procesa erozije i drugih

negativnih utjecaja.

Prenamjena vrijednog obradivog tla u nepoljoprivredne - posebice građevinske svrhe, u pravilu nije dopuštena. Dapače, postojeće zapuštene poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti.

Poseban značaj za zaštitu tla ima i ograničenje primjene umjetnih gnojiva i pesticida koji mijenjaju osnovne karakteristike tla i smanjuju mogućnosti proizvodnje ekološki kvalitetne hrane kao glavnog proizvodnog (poljoprivredno-stočarskog) usmjerenja ovog područja. Naime, nedostatak kvalitetnog visokoproizvodnog poljoprivrednog zemljišta na prostoru općine Perušić mora se nadoknaditi proizvodnjom u okviru očuvanog okoliša, što će omogućiti postizanje visokie kvalitete tih proizvoda.

Očuvanje prirodno-proizvodnih resursa te krajobraznih vrijednosti od nepovoljnog utjecaja na okoliš, kako je naprijed navedeno, osigurano je samom primjenom ovog prostorno-planskog dokumenta te korištenjem samo onih prostora za izgradnju određenih Planom prema utvrđenim uvjetima. Osim toga, u okviru raspolaganja prostorom na kojemu nije planirana određena aktivnost građenja, uvjetuje se u budućem razvojnom periodu racionalno gospodarenje poljoprivrenim zemljištem, daljnjim unapređivanjem nižih kategorija tala, privođenjem zapuštenih površina intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji te organiziranjem stroge kontrole primjene pesticida i ostalih sredstava za zaštitu bilja. Naime, u svom


160


generalnom opredjeljenju prema visokoj kvaliteti okoliša općina Perušić treba težiti proizvodnji prirodne i zdrave hrane upravo kao rezultat takove očuvanosti okoliša.

Drugi prirodni resurs koji treba očuvati bilo kao gospodarski ili bio-ekološki faktor, predstavljaju šume. Naime, gospodarenje šumama na području općine Perušić treba provoditi na temelju šumsko-gospodarskih osnova sa naglašenim programima zaštite i daljeg razvitka šuma i šumskog područja kao dijela prirodnog okruženja, posebno za područje Velebita koje je stavljeno pod režim zaštite u kategoriji parka prirode. Racionalno gospodarenje šumama i njihovo očuvanje kao važnog bio-ekološkog čimbenika obuhvaća osobito: uzgoj šuma, sanaciju degradiranih šuma te sustavno obnavljanje uništenih šuma.

Prema Programu gospodarenja, sve šume na području općine Perušić pripadaju većim dijelom u kategoriju gospodarskih šuma, iako se područje šuma u okviru prostora parka prirode treba tretirati kao šume posebne namjene. Pri tome treba imati na umu da se ovdje podrazumijevaju prvenstveno opće koristi funkcije šuma, a tek u neznatnoj mjeri drvni sortimenti. Kategorije zaštitnih šuma nisu u značajnijoj mjeri prisutne na području općine Perušić.

Značajan faktor degradacije i oštećenja tla predstavljaju područja pojačane erozije i nestabilnog terena – klizišta. Ovaj proces ugrožavanja prostora – poljoprivrednog i šumskog zemljišta posebno je prisutan na prigorskom dijelu Općine te slivnim područjima brdskih vodotoka..

Zaštita zraka

Područje općine Perušić u pogledu kvalitete i čistoće zraka danas nije ugroženo djelovanjem određenih korisnika prostora. Jedino postojeće prometnice na potezima kroz naselja predstavljaju manje onečišćenje zraka.Buduće očuvanje osnovnih fenomena okoliša (zraka, voda i tla) kao i spriječavanje nepovoljnih utjecaja na taj dio okoliša prilikom djelovanja čovjeka u prostoru (i neadekvatnog korištenja prostora) ostvaruje se prvenstveno primjenom planskih mjera (u okvirima namjene površina, režima i provedbenih odredbi ovog Plana), ali i primjenom zakonskih propisa (Zakon o zaštiti zraka od zagađenja - NN 48/95. i Uredbe NN 101/96. i 140/97.) kojima je točno određena dopustiva razina nepovoljnog utjecaja na pojedine temeljne vrijednosti okoliša. Tako se može konstatirati da je namjenskom organizacijom prostora, u okviru koje dominantni dio predstavlja korištenje prirodnih resursa kroz djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš (poljoprivredna i stočarska proizvodnja) bez koncentracije proizvodnih pogona (kao potencijalnih subjekata za ispuštanje nedozvoljenih emisija u zrak), postignuta kvalitetna osnova za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na kvalitetu zraka te je u okviru planskih mjera osigurana zaštita kvalitete zraka. Drugi gospodarski sadržaji vezani uz intenzivni uzgoj stoke, koji mogu imati značajniji utjecaj na kvalitetu zraka (farme i sl.), smještavaju se izvan građevinskog područja naselja na udaljenosti koja onemogućava njihov negativni utjecaj na naseljima područja. Također i postojeća ugroženost od zagađenja ispušnim plinovima vozila na prometnicama kroz naselja smanjuje se uvođenjem režimskih ograničenja prometa (težina i brzina vozila) izvedbom zelenih zaštitnih pojaseva te dislokacijom glavnih prometnica izvan naselja. U tom cilju značajno će doprinijeti nova autocesta koja će preuzeti dio teretnog prometa i time smanjiti njegov negativni utjecaj u naseljima.


161


Zaštita od buke

Dosadašnji razvoj naselja i gospodarskih djelatnosti nije rezultirao ugroženosti prostora kroz povećanu razinu buke. Eventualni vrlo ograničeni utjecaj buke može se evidentirati samo uz glavne prometne koridore te kao rezultat manjeg broja određenih djelatnosti (ugostiteljstvo, obrtničke radionice, pilane).

Zaštitu od buke kao dio ljudske djelatnosti u prostoru treba također osigurati prvenstveno primjenom planskih mjera (namjena prostora i ostali uvjeti iz provedbenih odredbi Plana) ali i uz značajnu primjenu Zakona o zaštiti od buke kojim se limitiraju dopuštene razine buke u okviru određenih okruženja.

Kako je već izneseno problematika zaštite od buke potencijalno se javlja na dijelovima uz prometne koridore, gospodarska područja, te pojedine radno-proizvodne, zanatsko-servisne i ugostiteljsko-zabavne sadržaje locirane unutar naselja. Prostornim planom uređenja općine Perušić i prostorno-planskim dokumentima nižeg reda usmjeravati će se lokacija radno-poslovnih i obrtničko-zanatskih sadržaja na rubna područja u odnosu na prostor naselja. Radi toga se, a obzirom na lokaciju pojedinih izvora negativnog utjecaja povišene razine buke udaljeno od središnje zone naselja ne očekuje njihov negativan utjecaj na rad i život stanovništva. Prometna buka sa glavnih prometnica rješava se izmještanjem glavnih tranzitnih prometnica izvan naselja te formiranjem zelenih zaštitnih pojaseva odnosno režimskim ograničenjima za smanjenje prometa. Značajnom smanjenju buke doprinijeti će i izgradnja autoceste, čime će teretni i tranzitni promet izaći van područja naselja i izgradnje.

Zaštita od buke obrađuje se dokumentima prostornog uređenja niže razine (UPU, DPU). Prostornim planom uređenja Općine propisuju se samo smjernice za zaštitu od buke unutar građevinskih područja, kao i za građevine izvan građevinskog područja i građevine javnih funkcija. Pri tome se maksimalna razina buke ograničava u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 17/90.) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 37/90.), kojima su propisane slijedeće najviše dopuštene razine buke na vanjskim prostorima:


162


ZONA NAMJENA PROSTORA NAJVIŠE DOPUŠTENE RAZINE VANJSKE BUKE U DBA

dan noć

1Bolničke zone, oporavilišta, zone odmora i rekreacije, kulturno-povijesni lokaliteti i veliki parkovi 50 40

2

Stambeno gradska područja, ostala naselja, turističke zone, kampovi i zone odgojno-obrazovnih institucija, znanstveno-istraživački instituti

55 45

3Poslovno-stambena zona sa građevinama javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta

60 50

4

Poslovno-stambena zona sa građevinama javne namjene unutar gradskog središta, zone duž autoputeva i glavnih gradskih prometnica

65 50

5Industrijska, skladišna i servisna područja, te područja transportnih terminala, bez stanova

unutar ovih zona - u skladu s propisima o zaštiti na radu na granici ovih zona - buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči

Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je locirati na odgovarajuću udaljenost od naselja, stambenih i rekreacijskih zona.

Zaštita voda

Područje općine Perušić ima poseban značaj za vodoopskrbu šireg područja, budući da akumulacije Krušćica i Kosinj opskrbljuju vodom i okolne jedinice lokalne samouprave.Radi toga zaštita voda predstavlja značajan segment u okviru ukupnog spriječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. Taj značaj proizlazi ne samo iz lokalnih razvojnih potreba i interesa već i zbog toga što postojeći vodni resursi predstavljaju osnov vodoopskrbe ovog i šireg područja. Obzirom na navedeni značaj uspostavit će se vodozaštitne zone akumulacija postojećih izvorišta i slivnog područja čime će se osigurati potrebna zaštita tog značajnog prirodnog resursa. Osim navedenih mjera uvjetovana je i minimalna kvaliteta vodotoka Like i potoka Bakovac sa II. kategorijom kvalitete voda, kako bi se i na taj način osigurala i zaštita prirodnog okoliša.

Važan segment u ukupnoj zaštiti voda čini organizirano prihvaćanje otpadnih voda sa područja izgradnje. Planom se uvjetuje izvedba kanalizacijske mreže u naseljima Perušić i Donji Kosinj uz prioritet na području naselja Perušić kao najveće koncentracije stanovništva i gospodarskih subjekata te u okvirima zona izgradnje čije otpadne vode mogu ugroziti akumulacije Krušćica i Kosinj. Ostala područja mogu prihvaćanje otpadnih voda riješiti putem manjih lokalnih kanalizacijskih sustava ili izgradnjom nepropusnih sabirnih jama uz svaki pojedini objekt.


163


Zaštita od voda

Općina Perušić u pogledu konfiguracije terena predstavlja prigorsko i gorsko područje s nizom manjih vodotoka i potoka usiječenih u udoline i polja unutar gorskog reljefa. Takove karakteristike područja omogućavaju stvaraje bujičnih voda i poplavnih valova prilikom većih i intenzivnijih kišnih perioda. Zaštita od voda ostvaruje se prvenstveno regulacijom vodotoka Like i potoka Bakovac kroz izgradnju nove akumulacije Kosinj. Osim ovog glavnog zahvata treba putem pregrada na brdskim potocima smanjiti njihov negativan utjecaj na eroziju brdskog područja.

Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

Planom je utvrđeno prirodno područje na kojem treba osigurati očuvanje kvalitete prostora sa zaštićenim prirodnim vrijednostima, u rangu parka prirode (Velebit) na kojem treba onemogućiti bilo kakove nepovoljne utjecaje na okoliš. Radi toga treba sa posebnom pažnjom i planski prići daljnjoj realizaciji izletničko-rekreacijskih i turističkih punktova unutar tog područja (izletišta, šumarske i planinarske kukće i sl.), koja je moguća samo temeljem drugih planova koji će se posebno usmjeriti samo na prostorno uređenje i zaštitu područja parka prirode (PPPPO, DPU). Drugo područje od interesa s aspekta prirodnih vrijednosti predstavljaju spomenici prirode – spilje i pećine koje kroz primjereno uređenje (kroz izradu DPU) treba približiti potencijalnim posjetiteljima. Osim navedenih zaštićenih dijelova prirodnog okoliša na prostoru općine Perušić posebnu pažnju treba posvetiti i očuvanju kulturnog, kultiviranog i prirodnog krajobraza na području Perušića, Lipovog polja i Kosinjskog Bakovca. Takovi režimi zaštite tog segmenta prirodnog okoliša postići će se prvenstveno kroz zoniranje izgradnje koja je koncentrirana gotovo samo uz područja naselja.

Spriječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaća i dijelove spomeničke kulturne baštine-kulturnih dobara, vezano uz osiguranje njezinog primjerenog korištenja i upravljanja te zaštite od eventualnog oštećenja ili devastacije posebno na zaštićenim registriranim građevinama i arheološkim lokalitetima, što se prvenstveno osigurava primjenom ovog Plana i njegovih odredbi te drugih zakona koji reguliraju zaštitu i čuvanje i kulturnih dobara.

Zaštita od požara i eksplozije

Na području Općine Perušić Prostornim planom predviđene su slijedeće mjere zaštite od požara i eksplozije:

- prilikom svih intervencija u prostoru, te izrade dokumenata prostornog uređenja obavezno je potrebno koristiti odredbe Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94) i Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (Sl. 30/91.),

- građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine i plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95.),

- mjesta za gradnju građevina u kojima se obavlja proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari, sukladno članku 44. Zakona o eksplozivnim tvarima za gospodarsku upotrebu (NN 12/94.) bit će u slučaju potrebe određena u okviru


164


prostorno-planskih dokumenata niže razine, u skladu sa zahtjevima nadležne službe za zaštitu od požara

- u naseljima koja u svom sadržajnom opsegu obuhvaćaju i vatrogasnu postaju treba planovima prostornog uređenja niže razine potrebno je osigurati prostor za potrebe vatrogasne postaje na funkcionalno najpovoljnijoj lokaciji (približno uz glavnu prometnicu),

- ispred postojećih i budućih vatrogasnih postaja treba planovima prostornog uređenja niže razine predvidjeti gradnju po jednog nadzemnog hidranta za punjenje vatrogasnih vozila,

- u slučaju potrebe određivanja mjesta za civilna strelišta otvorenog tipa za oružje s užljebljenom cijevi detaljnim planovima prostornog uređenja na odgovarajući način primjeniti odredbe Zakona o oružju (NN 46/97.) i Pravilnika o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba (NN 8/93.).

Osnovne preventivne mjere zaštite u oblasti zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i analizi desetgodišnjeg prosjeka požara i incidentnih situacija izazvanih požarima, koja je obuhvaćala analizu vatrogasnih intervencija po vrsti, strukturi i mjestu nastanka.

U cilju onemogućavanja nastanka i sprečavanja širenja požara, osnovne preventivne mjere u detaljnom planiranju prostornog uređenja trebaju sadržavati slijedeće elemente:

- Zoniranje - utvrđivanje namjene prostora, te temeljem prihvaćenih metoda za utvrđivanje požarnih sektora unutar zona, utvrđivanje zona zaštite s požarnim zaprekama (vatrobranim pojasevima). Vatrobrani pojasevi, odnosno požarne zapreke mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodan prostor gdje nije dozvoljena gradnja, kao i prirodne prepreke - vodotoci.

- Tijekom izrade dokumenata prostornog uređenja niže razine postojeće urbane sredine s gustoćom izgrađenosti većom od 30%, kao i većim požarnim opterećenjem treba utvrditi pojačane mjere zaštite kroz:

ograničenje broja etaža, obvezatnu interpolaciju građevina većeg stupnja vatrootpornosti (najmanje F - 120), izgradnju požarnih zidova, ograničenje namjene na djelatnosti s minimalnim požarnim opasnostima, izvedbu dodatnih mjera zaštite (vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže)

Izgradnja skloništa

Općina Perušić spada u slabije naseljena područja sa pretežito seoskim naseljima manje veličine u rasponu do 300 stanovnika osim glavnog središnjeg naselja Perušić sa 1.250 stanovnika (planska projekcija za 2015. godinu).

Temeljem iznesene veličine naselja, a u skladu s Pravilnikom o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91.), skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva grade se u gradovima i u naseljenim mjestima u kojima živi preko 2000 stanovnika (izuzetno i s manje od 2000 stanovnika) ako se nalaze na području stupnja ugroženosti I. do IV.


165


Prema stupnju ugroženosti od ratnih opasnosti samo se naselje Perušić u okviru Općine svrstava se u IV. stupanj ugroženosti. Područje naselja podijeljeno je u više zona unutar kojih se zaštita stanovništva osigurava u zaklonima.

Daljnje zoniranje područja naselja Perušić sa definiranjem lokacije i načina izgradnje objekata za sklanjanje stanovništva (zakloni) utvrđuje se u prostorno-planskim dokumentima niže razine (UPU – DPU).

Zaštita od rušenja i spašavanje iz ruševina

Sabirne ceste u naseljima kao i udaljenosti među objektima (odnosno između objekata i javnih prometnih površina) potrebno je planirati sa minimalnom širinom temeljem odredbi ovog Plana čime se osigurava njihova protočnost odnosno omogućava rašćišćavanje rauševina i evakuacija ljudi i dobara.

Za nova stambena i gospodarska područja potrebno planirati više ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim cestama. Kod križanja cesta u dvije ili više razina treba osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može prilagoditi za odvijanje na jednoj razini.

Radi zaštite od potresa provodi se protivpotresno projektiranje građevina uvažavajući generalno utvrđeni seizmički senzibilitet ovog područja sa 6ºMCS, odnosno sukladno postojećoj regulativi i tehničkim normativima neophodno je temeljiti na seizmičkoj mikrorajonizaciji Općine ili Županije, odnosno seizmološkom zemljovidu Republike Hrvatske.


166

Documents

PERUSIC__PLAN.doc · Web viewMože se konstatirati da u pogledu izvornih resursa područje Općine značajnije učestvuje kroz šumsko zemljište dok u ukupnim resursima poljoprivrednog