pehar - 1.kolokvij (1)

7/25/2019 pehar - 1.kolokvij (1)

http://slidepdf.com/reader/full/pehar-1kolokvij-1 1/64

6. POLITIČKA ZNANOST I EUROPSKA UNIJA – POLITIČKI SUSTAV KAOKLJUČ ZA RAZUMIJEVANJE FUNKCIONIRANJA EUROPSKE POLITEJE

Politička zao!t " o#o!" a EU ima sljedeće zadaće:

1. razumjeti i objasniti što je i kako djeluje EU2. sistematizirati deskripciju i analizu procesa koji se odvijaju u okviru te pol. zajednice3. razviti kategorijalni aparat koji će biti moguće spoznati i shvatiti prirodu zvijeri! "

corpus politicus#. zadaća kritike i normativne intervencije u predmet svojeg izu$avanja% koristeći pritom

klasi$nu shemu pol. teorije&. konstruirati teorijske modele politi$kih procesa i 'enomena koji će poslu(iti promjeni

samog predmeta istra(ivanja

$%i&' (kol' )i(l&'&a:

1. izu$ava europsku integraciju kroz teoriju razvijene demokracije u kojoj se vlast )vladavina kroz proces izgradnje pluralisti$kih modela demokracije modi'icira u sustav

pol. upravljanja izgradnjom sustava višerazinskog upravljanja) EU je u tom slu$aju nadnacionalna pol. zajednica sustav mre(a pol. upravljanjakoji nije dovršen u smislu dr(ave s njezinim klasi$nim atributima *policijom ivojskom+

2. pristupa EU kroz teorijski okvir pol. sustava

) obje teorije su znanstveno i prakti$no produktivne " na prvi pogled mogu izgledatime,usobno suprotstavljene

) sustav višerazinskog pol. upravljanja zasad 'unkcionira više)manje uspješno samo na razini

EU% a te(e se probija na razinu dr(ava $lanica) EU treba razumjeti kao pol. sustav da bismo mogli lakše razumjeti interakciju dr(ava$lanica% gra,ana i drugih aktera u kojoj se odvija proces politike na naddr(avnoj razini

) pojam pol. sustava " širi od pojma dr(ave *u pol. procesu sudjeluju brojni nedr(avni akteri

Politički !"!ta% *razne de'inicije+:

1. cjelovit skup institucija% gra,ana i interesnih grupa *pol. stranke% sindikati% lobisti$keskupine i grupe za pritisak+ i odnosa me,u njima te svih njih zajedno prema pol.

normama i pravilima *ustava i zakona+% kojima su odre,ene njihove 'unkcije idjelovanje2. cjelina koja se sastoji od $lanova jedne socijalne organizacije *skupine+ koja obnaša

vlast u društvu na odre,enom teritoriju3. sustav koji se sastoji od me,uovisnih komponenata i ograni$enja prema okolišu s

kojima su te komponente u interakciji#. na$in organiziranja društva kojim se odr(ava red i normalno 'unkcioniranje društva u

svim njegovim komponentama&. mehanizam proizvodnje javnih politika kroz institucije i procedure donošenja odluka u

interesu one skupine koja kroz izborni proces odre,uje i oblikuje taj mehanizam dajući

mu legitimitet i justi'ikaciju



-. teorijski koncept kojim se objašnjava na$in proizvodnje politike i upravljanjedruštvom% a obuhvaća tri strukturirane cjeline: 1+ politiku% 2+ javne politike *polic+% 3+

politi$ku zajednicu i na$in njezina strukturiranja i 'unkcioniranja

) pretpostavka za svaki diskurs o pol. sustavu: djelovanje u uvjetima demokratske organizacijei usvojenih demokratskih vrijednosti organizacije društva

* +,i&' -. !%&. ,ata: politologija se bavila oblicima i 'unkcioniranjem dr(ave kao okvira ukojem se izu$avala politika i pol. poredak

) ako pojam politike se bitno proširio " od reduktivnog shvaćanja politike kao umijećavladanja do umijeća pol. upravljanja dr(avom% donošenja odluka koje proizvode društveneu$inke kao rezultate interakcije interesa% motiva i pre'erencija na temelju racionalnog izbora

) EU nije i ne mo(e biti de'inirana kao naddr(ava " moć prisile ostaje u rukama vlada njenihdr(ava $lanica

) pogrešno je dr(avu promatrati kao jedini na$in upravljanja društvima u svim vremenima i

mjestima

) !i!t')!ka ,'%ol"/i&a " politika se više ne mo(e shvaćati ni mehani$ki ni stati$ki

) sistemski pristup postaje paradigmati$an " polazi od politike kao procesa kojim se u okviru jedne ljudske zajednice oblikuju imperativne odluke koje vode i usmjeravaju omogućujenam da shvatimo što je politika

P,'t+o!ta%k' ko&' o#,'0"&" 1i%ot 2+o!to&a&'3 &'#o4 +ol. !"!ta%a 2SIMON 5I3

1. postoji stabilan i jasan skup institucija za kolektivno donošenje odluka% zajedno sa

skupom pravila koji odre,uju odnose izme,u i unutar institucija2. gra,ani i društvene skupine te(e ostvarenju svojih pre'erencija kroz pol. sustav%

neposredno ili kroz posredni$ke organizacije *interesne skupine% pol. stranke..+3. kolektivne odluke u pol. sustavu imaju zna$ajan utjecaj na distribuciju ekonomskih

resursa i alokaciju socijalnih i politi$kih vrijednosti kroz cijeli sustav#. postoji stabilna interakcija izme,u politi$kih ishoda i novih zahtjeva koji se

postavljaju pred sustav postoji proto$nost i cirkulacija izme,u zahtjeva% realizacije%novih zahtjeva i odluka

EU za#o%ol&a%a !%' k,it',i&' +o!ta%l&'' za i#'ti7ika/i&" +ol. !"!ta%a 2SIMON 5I3

1. EU se sastoji od skupa institucija koje su se postupno gradile i usavršavale u tehni$ko)tehnološkom smislu i u demokratskom legitimitetu

) stabilne su utoliko što je njihov me,usoban odnos ure,en pravilima i praksom kojieliminiraju nasilje ili autotativno odlu$ivanje na temelju sile% pravilima demokratskedeliberacije i pregovaranja...

) modus operandi EU: višerazinsko pregovaranje s izrazitim naglaskom na pronala(enje konsenzusa gdje god je to moguće

) stupanj institucionalne stabilnosti i slo(enosti je daleko viši nego u bilo kojemdrugom me,unarodnom re(imu " neprestane institucionalne re'orme proizvele su



so'isticirana pravila i procedure EU ima naj'ormaliziraniji i najslo(eniji skup pravila i procedura za donošenje odluka u odnosu na ikoji drugi pol. sustav u svijetu

2. sve je veći broj skupina po$eo pred sustav EU postavljati svoje zahtjeve

) najinstitucionaliziranije: nacionalne vlade i same dr(ave $lanice koje su najva(nijiakteri " osniva$i Unije / sve veći broj skupina subnacionalnog zna$aja sudjeluje u

procesu postavljanja zahtjeva pred EU) nacionalne vlade nemaju monopol nad pol. zahtjevima koje postavljaju drugi akteri

pa ne mogu sprije$iti konkurenciju koju osjećaju na vlastitoj ko(i

3. odluke koje EU donosi kroz svoje redistributivne i regulatorne mehanizme imajuzna$ajan u$inak na javne politike u dr(avama $lanicama) EU godišnje donosi više od 100 zakona " oni su sastavni dio domaćegzakonodavstva i domaći sudovi sudjeluju u nadgledanju provo,enja i sankcioniranjukršenja tih propisa) programi i 'ondovi EU " zna$ajno utje$u na ja$anje autonomije gospodarskih aktera

*pojedine dr(ave $lanice uspjele su isisati! sredstva u visini do & svog 4)a+#. politi$ki proces koji se odvija u okviru pol. sustava EU postao je sastavni dio

unutarnjopoliti$ke dinamike dr(ava $lanica

) najvidljiviji oblik 'unkcioniranja EU " kvartalni samiti

) bit pol. procesa: poslovi! EU odvijaju se svakodnevno na raznim razinama

) broj stakeholdera% dionika koji sudjeluju u procesu donošenja odluka dinami$an sustavkoji uklju$uje velik broj participanata " otprilike 153 zaposlenika u nacionalnim

administracijama sudjeluje u procesu pripreme i 'ormulacije javnih politika EU *cca 1&milijuna ljudi+

) pol. sustav EU " decentraliziran i atomiziran% temelji se na dragovoljno preuzetoj obvezi nasuradnju konstitutivnih jedinica i gra,ana

I!+,'+li8" !' ,azi )o#'li #')ok,a/i&'

• liberalna demokracija " tr(ište *slobodno tr(ište kapitala% rada% roba i usluga+• reprezentativna demokracija " institucije *Europski parlament+• deliberativna demokracija " Europska komisija *pregovaranje s namjerom ostvarenja

konsenzusa+• participativna demokracija "akteri• neposredna demokracija "6isabonski ugovor *gra,anske inicijative za donošenje

zakona i konzultacije gra,ana o prijedlozima odluka+• konsenzusna demokracija " u zakonodavnom procesu• konsocijacijska demokracija " postoje velike unutarnje podjele po etni$kim% jezi$nim

i religijskim kriterijima pripadnosti

K,it',i&i ko!o/i&a/i&!k' #')ok,a/i&' ko&' EU za#o%ol&a%a 2LIJP5ART3



1. vlada u obliku velike koalicije " $lanovi Europske komisije dolaze iz dr(ava $lanicauglavnom po kriteriju kakva je vlada *stranka+ na vlasti / konsenzualno se izmjenjuju

predstavnici Europske pu$ke stranke i 4artije europskih socijalista2. ograni$enje uzajamnog veta " uzajamnost 7 manjina će vrlo rijetko blokirati većinu3. proporcionalnost " proporcionalni sastav zastupnika u Europskom parlamentu

degresivna reprezentacija u korist manjih i srednjih dr(ava / proporcionalnostzapošljavanja u administraciji

#. autonomija segmenata " dr(ave $lanice nisu prenijele sve ovlasti na EU nego suzadr(ale sve bitne prerogative suverenosti uz udru(ivanje! jednog dijela suverenosti

&. naddr(avna demokracija " alocira se koli$ina glasova bitnih za odlu$ivanje dr(avama$lanicama prema broju stanovnika% ali prema na$elu degresivne proporcionalnosti *ukorist manjih dr(ava+

) o$ita je disproporcija izme,u veli$ine zemlje i broja glasova *8jem. " 19 glasova% 2mil. stan.; <alta 3 glasa% #10 000 stan.+ malim i srednjim dr(avama se daje ja$ina i te(ina " velike zemlje ne mogu nadglasati male% niti male mogu nadglasati velike *koalicije su vrlomobilne i dinami$ne+

9 ti+a +olitički: !"!ta%a " EU

1. etatisti$ki " naglašena središnja uloga dr(ave% centralizirana struktura vlasti% jakaizvršna vlast

2. pluralisti$ki " većinski ili 'ragmentirani pluralizam3. korporativni " demokratska konsocijacija

) periodi$no re'ormiranje sustava " )o#'l ;i/ikla " ako ga stalno ne voziš% padaš zajedno snjim *=alter >allstein+

) EU se re'ormira na vlastitu inicijativu " 'leksibilan% dinami$an sustav% otvoren vanjskimutjecajima i u stalnom pokretu

) negativan u$inak samore'orme: postaje alibi za nepoduzimanje nacionalne re'orme politike iza konzerviranje statusa ?uo politi$ke moći

<. POLITIČKI SUSTAV EU I FENOMEN EUROPEIZACIJE

) pojam nastao po$etkom @0)ih% tijekom vremena je mutirao

$,"4a zač'&a +o&)a '",o+'iza/i&'

1. Aadaelli: promjena u vanjskim teritorijalnim granicama pretpostavlja da je Europageogra'ski pojam $ije granice mogu biti odre,ene i de'inirane; problem: Burska iAusija koje su grani$ni slu$ajevi

2. Aisse% CoDles i Caporaso: pojava i razvoj% na europskoj razini% distinktnih strukturavladavine% tj. politi$kih% pravnih i socijalnih institucija povezanih s procesomrješavanja problema) u procesu rješavanja problema ciljevi postaju zajedni$ki% akteri dionicima procesa

usvajanja zajedni$kih vrijednosti% a institucionalna promjena ishod dobrovoljnihsporazuma me,u relevantnim akterima



) EU 7 involvirani nadnacionalni nadakter u stalnom traganju za pravom 'ormulomizgradnje trajnih i stabilnih politi$kih institucija ne bi li time poboljšala'unkcionalnost% legitimaciju i kredibilitet institucija vladavine

3. širenje na$ina (ivota i proizvodnje% kulture svakidašnjeg (ivota% politi$kih na$ela%institucija i identiteta% ostavljajući po strani dilemu o prote(nosti europskog kontinentai njegovih granica) proces u kojem se europske institucije šire po svijetu ne zato što iza toga stoji 'izi$ka

sila% nego je Europa socijalna sila% politi$ki model koji djeluje atraktivnošću so't) poDera

#. politi$ka vje(ba pretvaranja Europe u ja$i i koherentniji pol. sustav proces u kojemće se suverene dr(ave ujediniti u jedan jedini sustav vladavine koji asocira na prvotne'ederalisti$ke projekte

&. promjene u domaćim institucijama vladavine i politike% koje su posljedica razvoja politi$kih institucija% identiteta i javnih politika na europskoj razini) zadaća pol. znanosti: objasniti kako dolazi do razli$itih odgovora domaćih institucijai procesa na pritiske s europske razine 7 sraz institucija na europskoj razini u doticajus postojećim domaćim sustavom vladavine ili vlasti

• *-.+ retrospektivna europeizacija " identi'ikacija s prete(ito tradicijskim kulturnim i politi$kim naslje,em Europe diskriminanta je pripadanje europskom krugu % tj.europskoj zajednici naroda i nacija *identi'ikacija sa zajedni$kom poviješću i

jedinstvom europskih dr(ava u doba suprotstavljanja ne)europskim prijetnjama) slu(i isto$noeuropskim društvima koja su se oslobodila komunisti$ke vladavine da se

br(e vrate i integriraju u europsku zajednicu naroda i nacija) jedina zemlja u kojoj je retrospektivna europeizacija trajala predugo 7 >rvatska nakon odbacivanja komunisti$kog sustava odbila je ponu,enu stru$nu pomoć tadašnjeEuropske zajednice u dizajniranju svog zakonodavstva) proces je u >rvatskoj po$eo nakon 199@. prijmom >rvatske u ijeće Europe idobivanjem dodatnih 1@ uvjeta *vjetar u le,a! " tek nakon izbora 2000. i ustavnih

promjena 2001.+

=. EUROPEIZACIJA JAVNI5 POLITIKA> POLITIČKI5 INSTITUCIJA I POLITIKE) istra(ivanjima o europeizaciji prethodila su istra(ivanja i razvoj teorije europske integracije?o,z'l – 9 +,i!t"+a ko&i !" @o+lo#ili ka!i&' '",o+'iza/i&!k' !t"#i&'

1. <oravcsik " 199#. metodom bottom-up došao do spoznaje da integracija ja$a dr(avu)naciju% a ne da je slabi pa krajnji doseg procesa europske integracije neće biti kona$naizgradnja jedne europske 'ederacije) dr(ave se me,usobno poga,aju u okviru sustava vrijednosti liberalnog tr(išta% alizadr(avaju kontrolu nad procesima i postupno doziraju snagu i ovlasti nadnacionalnihinstitucija i tijela *checks and balances+

2. Fandholtz " integracija mo(e stvoriti nove opcije za domaće aktere stvarajući sustavvišerazinske politike *nacionalne vlade nisu jedini protagonisti ni cilj integracije nitisu one ekskluzivna karika koja povezuje nacionalne politike i EU+) nacionalni akteri rekalibriraju svoje ciljeve kao rezultat i implikaciju $lanstva u Uniji

" mogu iskoristiti $injenicu nadnacionalne razine odlu$ivanja da bi osigurali promjeneu domaćem politi$kom kontekstu

3. eate GHhler)Goch " integracija nije samo pomaknula distribuciju moći izme,u

raznih razina vlasti% već i granicu izme,u javne i privatne s'ere " promijenjen je



karakter dr(ave% njena institucionalna struktura i svekoliki politi$ki proces*višerazinska vladavina metodom prelijevanja prevladava klasi$nu dr(avu+

E)+i,i&!ka i!t,a1i%a&a

1. istra(ivanje ustavne promjene u Irancuskoj 199#.) 6andrecht: europeizacija je inkrementalan proces politi$ke dinamike EU postajudio organizacijske logike politike na nacionalnoj i subnacionalnoj razini

2. slu$aj Jpanjolske i 8jema$ke 1999.) Hrzel: europeizacija je proces u kojem podru$ja domaćih javnih politika postajusve više podvrgnuta europskom polic)makingu *$ak oko 0 javnih politika jednedr(ave se artikulira i 'ormulira na europskoj razini+

3. istra(ivanje promjena u domaćim institucionalnim i polic)strukturama) Aice% CoDles i Caporaso: europeizacija je pojava i razvoj europske razine posebnestrukture vladavine% tj. politi$kih% pravnih i socijalnih institucija povezanih srješavanjem politi$kih pitanja koje 'ormalizira interakciju me,u akterima i polic)mre(a orijentiranih i specijaliziranih u stvaranju autoritativnih europskih pravila) >eritier: europeizacija je proces utjecaja koji proizlazi iz europskih odluka i u$inakana javne politike dr(ava $lanica i njihove politi$ke i administrativne strukture) Aadaelli: europeizacija se odnosi na a+ konstrukciju% b+ di'uziju i c+institucionalizaciju 'ormalnih i ne'ormalnih pravila% procedura % polic)paradigmi%stilova i zajedni$ki dijeljenih vjerovanja i normi koje su prvo de'inirane ikonsolidirane u odlu$ivanju EU te potom ugra,ene u logiku domaćeg politi$kogdiskursa% identiteta% pol. struktura i javnih politika

E",o+'iza/i&a !' )ai7'!ti,a " 'koliko !t"+&'%a1. kroz izgradnju novog modela pol. odlu$ivanja koji ne supstituira% već djeluje

komplementarno s modelom klasi$ne vlasti2. kroz nove pol. institucije% promjene u pol. ponašanju aktera% inovacije u pol. diskursu i

procesu3. kroz konstrukciju zajedni$kih vrijednosti i paradigmi u cijelom europskom pol.

prostoru

9. poglavlje je *po mojoj slobodnoj procjeni+ suvišno i bespotrebnoK

BRU?IA POLITIČKI SUSTAV EU I EUROPEIZACIJA 5RVATSKE POLITIKE

L politi$kom sustavu EU mo(e se govoriti tek nakon MUgovora iz <aastrichtaM 1993 kada jeEU uspostavljena kao politi$ka unija dr(ava $lanica i njihovih gra,ana



) o tada Europska zajednica5Europska ekonomska zajednica djelovala je samo kao jedinstveno i zajedni$ko tr(ište; ipak zbog nadnacionalnih i intergovernmentalnihodlu$ivanja mo(e se govoriti o politi$kim obilje(jima unije

) 1993 MUgovorom iz <aastrichtaM EU postaje me,unarodni politi$ki akter% koji je neštoviše od me,unarodne organizacije% ali manje od dr(ave

) EU je jedinstvena tvorevina zbog svojih elemenata: me,unarodne organizacije%'ederalne naddr(ave% kon'ederacije dr(ava% elemenata ekonomskog i vojno)

sigurnosnog re(ima) 4rema nekima EU se de'inira kao 'polity sui generis'

o 4ojam polity ima više zna$enja:1. Fvako politi$ki organizirano društvo2. Lblik vlasti u dr(avi% tj. re(im3. 4oliti$ka zajednica bilo koje razine " grad% regija... * to je EUK+#. r(ava) nacija

o EU je politi$ka zajednica nadnacionalne razine) EU nema sredstva prisile već djeluje na konsenzualnom pristanku dr(ava $lanica na

udru(ivanje% pritom se te dr(ave ne mogu natjerati na ostanak u Uniji ukoliko (ele

suprotno *omogućeno 6isabonskim ugovorom 2009.+) EU je politi$ki sustav sui generis " poseban nadnacionalan i speci'i$an sustav koji proizvodi politike koje $lanice dobrovoljno provode i ugra,uju u svoj pravni i politi$kisustav%dodatno ih osna(ujući sredstvima prisile

) Groz brojne promjene koje su zahvatile EU došlo je do sve većeg utjecaja imogućnosti sudjelovanja nedr(avnih aktera u politi$kim procesima Nnjihovi zahtjevise ne mogu u potpunosti ostvariti na nacionalnoj razini% pa po$inju djelovati utransnacionalnim mehanizmima

2. EU GOL <LEA8O 8OAPOO

) Elementi moderne dr(ave1. Beritorij " zna$i da je dr(ava granicama odijeljena od drugih dr(ava% i

organizirana je na odre,enom geogra'skom podru$ju2. Fuverenitet " nema drugih organizacija iznad dr(ave na tom teritoriju3. 6egitimacija " prihvaćenost pravnog i pol.poretka od strane gra,ana u i van

dr(ave#. <onopol vlasti " samo dr(avne institucije imaju pravo donošenja i porvo,enja

odluka

) EU prema tim elementima1. Beritorij " predstavljaju ga dr(ave $lanice% ali EU ima ograni$en djelokrug

djelovanja na tom teritoriju% samo preko institucija dr(ava $lanica2. Fuverenitet " postoji jer je pravo EU nadre,eno pravu dr(ava $lanica% ali je

ipak suverenitet ograni$en jer dr(ave $lanice mogu vratiti Msvoju suverenostMtako da ne provedu odluke s kojima se ne sla(u

3. 6egitimacija " samo Europski parlament ima demokratsku legitimnost



#. <onopol vlasti " nema ga% već EU ima samo ulogu u procesu politi$kaupravljanja i to samo kod onih javnih politika oko kojih postoji suglasnost

) Qiandomenico <ajone " smatra da EU ima neka dr(avolika obilje(ja% ali da su ona parcijalno prisutna% npr. da EU više djeluje kroz sporedne nego glavne organizacije%dok u dr(avama $lanicama te sporedne institucije su samo privjesci glavnim

3. EU GOL <ERU8OAL8O LAQO8STOCSO

) EU ima neka obilje(ja me,unarodnih organizacija% no jedina sli$nost jest ta što su$lanice Unije dr(ave

) Aazlike EU i me,unarodnih organizacija• EU ima razvijeniju i slo(eniju institucionalnu strukturu od me,unarodnih

organizacija; a glavna razlika je u legitimno izabranoj multidr(avnoj skupštiniu kojoj se predstavljaju gra,ani% a ne dr(ave $lanice *to je EU+

• dr(ave $lanice prenijele su na EU dio suvereniteta u odlu$ivanju% i samo

djelomi$no kontroliraju proces odlu$ivanja% dok ga u me,unarodnimorganizacijama u potpunosti kontroliraju

• me,unarodne organizacije djeluju isklju$ivo na principu

intergovernmentalizma% dok EU djeluje na mješovitom principuintergovernmentalizma i nadnacionalizma

) 4ristaše intergovernmentalizma promatraju EU kao dr(avnocentri$nu zajednicu sasljedećim karakteristikama koje ju $ine razli$itim od me,unarodnih organizacija:

• imaju politi$ki sustav koji se temelji na suradnji dr(ava $lanica zbog

odre,enog interesa• glavni kanali komunikacije me,u $lanicama su nacionalne vlade

• nacionalne vlade imaju kontrolu nad smjerom i tempom odlu$ivanja u EU• vlade% a time i dr(ave% ne moraju prihvatiti odluke kojima se protive• nadnacionalni akteri *npr. Fud pravde% Europska komisija...+ su agenti i

'acilitatori kolektivne volje nacionalnih vlada% a nemaju neke autonomneovlasti

) <oravcsik "razvio Mteoriju liberalnog intergovernmentalizmaM; smatrao da EU nije nidr(ava ni politi$ka zajednica% već da me,unarodni sustav u kojem nacionalne vlade

problem me,uovisnosti rješavaju pregovaranjem s ciljem konsenzusa% a kada se on postigne nadnacionalne agencije imaju ovlasti provesti taj sporazum

) <oravcsik koristi EBOBSFBSVGS FS8AL< u promatranju " to je obuzetost dr(avom

i promatranja integracijskog procesa isklju$ivo kroz proces izgradnje dr(ave Novimese EU mo(e gledati samo kao 'ederacija *ili 'ederacija u nastajanju+ s jedne strane ilikon'ederacije s druge

#. EU GOL GOTSIEEAOCSO S6S GOTSGL8IEEAOCSO

) 4ostupnim razvojem% regulatornim ovlastima% mehanizmom teritorijalno de'iniraneinkluzije i ekskluzije je poprimila obilje(ja za 'ederaciju

) Elementi 'ederalizma koje pokazuje EU1. <oć je podijeljena izme,u središnje i regionalnih vlasti *dr(ava $lanica+



2. 4odjela moći utvr,ena je u konstitutivnim dokumentima% i Europski sud pravde odlu$uje u slu$aju sukoba oko podjele nadle(nosti

3. Lbje razine odlu$ivanja imaju svoje ovlasti i odgovornosti u podru$ju javnih politika

) 8e'ederalne zna$ajke EU1. Sako postoji podjela moći% odre,ene odluke moraju dobiti pristanak regionalnih

vlada tj dr(ava $lanica

2. 0 javnih politika se donosi na razini vlasti EU% ali politike na koje otpadanajveći dio javne potrošnje još uvijek su u ovlastima vlada dr(ava $lanica*zdravstvo% socijalne politike% obrazovanje...+

3. 4olitike i poslovi koji su u klasi$nom 'ederalnom ure,enju pod središnjomvlasti% u EU oni se nalaze pod kontrolom dr(ava $lanica

#. EU kao središnja vlast nema kontrolu nad represivnim aparatom *iako imasvoje vojne snage " EUILA S EUALILA " ne mo(e ih se koristiti na teritorijuEU% već samo izvan njega+

) 4roblem 'unkcioniranja EU se javio s valovima proširenja kada su postajale svevidljivije razlike izme,u starih i novih $lanica% a to je rezultiralo i postavljanjem većeg

broja kriterija koje su potencijalne $lanice morale zadovoljiti

EU GOL 8EL<ESEO68S S<4EAS

) avlja se pitanje e'ikasnosti EU s velikim brojem $lanica) 4rijedlog da se nakon &.vala proširenja *200#5200@+ EU po$ne promatrati kao

neomedijevalni imperij koji ima policentri$ni oblik vlasti% preklapajuće ovlasti% velikukulturnu i ekonomsku heterogeniju% nejasne i do kraja neutvr,ene granice...

) Baj prijedlog je uveo an Tielonka% koji smatra da je kriv etatisti$ki pogled na proces

integracije " smatra da proces europske integracije neće završiti usvajanjem ustava% jedinstvene vanjske politike% europske vojske...

) 8eomedijevalni imperij bi trebao 'unkcionirati i biti ure,en poput Fvetog AimskogCarstva " labavo na$elo podijeljene suverenosti% preklapajuće ovlasti% velikaautonomija% decentralizacija% višestruki identiteti

) 2 scenarija budućnosti EU1. EFBIO6FGO FU4EA)APOO " ima tvrde i 'iksirane granice% visok

stupanj socioekonomske homogenosti% paneuropski kulturni identitet% jasnahijerarhijska struktura s jednim središtem moći% jaka distinkcija izme,u dr(ava$lanica i ne)$lanica% jedan model gra,anstva

2. 8EL<ESEO68S S<4EAS



<cCLA<SCG: AOTU<EBS EUAL4FGU U8SU

BAEWE 4LQ6O6E

POVIJESNI RAZVOJ EU*a

)klju$ni prvi korak dogodio se 9. svibnja 19&0. godine% na kon'erenciji za tisak odr(anoj u'rancuskom <inistarstvu vanjskih poslova u 4arizu 'rancuski ministar vanjskih poslova

Aobert Fchuman obznanio plan prema kojem bi se nacionalne industrije ugljena i $elika ueuropskim dr(avama trebale ujediniti pod upravom zajedni$kog organa

*EUROPSKA ZAJE$NICA ZA UBLJEN I ČELIK D-. utemeljilo ju je samo 6#,1a%a člai/a *Irancuska% Tapadna 8jema$ka% Stalija i tri zemlje eneluksa+

)postojala su tri izvorna prioriteta: poslijeratna ekonomska rekonstrukcija% (elja zaspre$avanjem nacionalizma koji bi ponovno doveo do sukoba% te potreba za sigurnošću od

prijetnji hladnog rata

)sljedeći korak bio je stvaranje EUROPSKE EKONOMSKE ZAJE$NICE D=.4o#i' istih - dr(ava $lanica; ciljevi:sporazum o zajedni$koj vanjskoj tari'i za svu robu koja sti(e uTajednicu% razvoj zajedni$kog tr(išta koje bi se temeljilo na slobodnom kretanju ljudi% roba%novca i usluga% te zajedni$ka poljoprivredna politika

*D.PROIRENJE – D<9.4o#i' elika ritanija% anska i Srska; tijekom 0)ih Qr$ka%4ortugal i Jpanjolska; 199&.Oustrija% Iinska i Jvedska

*JE$INSTVENI EUROPSKI AKT – D=6.; zajedni$ko tr(ište dobio nu(an poticaj kojim jeutvr,en rok od & godina za otklanjanje preostalih barijera; ostvaren je napredak u razvoju

monetarne unije te je D. 4o#i' "%'#' EURO

POSLIJERATNA EUROPA

)EU je ro,ena na ruševinama 2.svjetskog rata

)prije rata% Europa je dominirala globalnom trgovinom% bankarstvo i 'inancijama% njezinacarstva rasprostirala su se $itavom zemaljskom kuglom% a njezina vojna nadmoć bila jeneupitna

)2. svjetski rat ostavio iza sebe više od #0 milijuna mrtvih% razaranja golemih razmjera%gradovi u ruševinama% poljoprivredna proizvodnja prepolovljena% hrana racioniranaX

)u takvim problemati$nim okolnostima mnogi europski $elnici po$eli su zagovarati ideju da bieuropske dr(ave trebale ostaviti po strani svoje razlike i izraditi mostove suradnje% u ciljuuklanjanja uzroka rata% a mo(da i promid(be europske ekonomske i politi$ke unije; razli$iti

prioriteti

)srpanj 19##. godine% predstavnici ## zemlje sastali su se u retton =oodsu kako biisplanirali poslijeratnu ekonomiju; svi su se slo(ili s angloameri$kim prijedlogom o promid(bi

slobodne trgovine% nediskriminaciji i stabilnom valutnom te$aju% te su podr(ali stav da bieuropsku ekonomiju trebalo obnoviti i postaviti na $vršće noge



)kejnezijanizam je postao temeljem poslijeratne ekonomske rekonstrukcije; uskoro je postalo jasno da su za poticanje rekonstrukcije potrebne zna$ajne kapitalne investicije *kapitalosigurale FO+

)lipanj 19#. ujedinjenje okupacijskih zona u novu dr(avu% Tapadnu 8jema$ku% s jedinstvenom valutom% a Fovjeti su odgovorili blokadom Tapadnog erlina

*DG. o!i%a&' NATO !a%'za *Lrganizacija Fjevernoatlantskog sporazuma+; napad na jednu $lanicu kao napad na sve $lanice

)Europljani su pokušali svoju vlastitu obranu odvesti korak dalje% predlo(iviši 19&2. godinestvaranje EUAL4FGE LAO<E8E TOE8SCE% no prijedlog nije prihvaćen zbog

politi$kog otpora u ritaniji i Irancuskoj

)unato$ tome% ritanija je htjela potaknuti neku vrstu vojne suradnje% te je pozvala Irancusku%Tapadnu 8jema$ku% Staliju i zemlje eneluksa da zajedno uspostaveZAPA$NOEUROPSKU UNIJU 2HEU3; imala širu svrhu od zajedni$ke obrane% a jedan odciljeva sporazuma *potpisalo @ dr(ava osniva$ica u listopadu 19&#. u 4arizu+ bio jeYpromid(ba jedinstvenosti i poticanje progresivne integracije Europe!

*!%i;a& D. Fovjetski blok o'ormio je Va,(a%!ki +akt time su de'inirane linije hladnograta

)nacionalizacija Fueskog kanala *bio pod kontrolom i IAO+ " egipatski predsjednik Qamal Obdel 8aser; vlade tih zemalja se odmah urotile s Szraelom i izvršile invaziju na kanal

)u listopadu ma,arska vlada Smre 8agja obznanila kraj jednopartijske vlasti% evakuacijuruskih postrojbi i povla$enje iz aršavskog pakta; Fovjeti poslali tenkoveK

)zahvaljujući ameri$kom otporu% i IAO su do(ivjele bojkot u ijeću sigurnosti te suodustale od pokušaja da ponovno preuzmu Fueski kanal

PRVI KORACI PREMA INTEBRACIJI 2DG. – D=.3

)mišljenje da su glavna prijetnja miru i sigurnosti nacionalizam i nacija dr(ava% ili 8jema$ka

)napetosti izme,u FO)a i Fovjetskog Faveza jasna potreba da se Tapadna Europa zaštiti

od sovjetske prijetnje% ali su se javile i nedoumice o tome koliko se Europljani i Omerikanciuistinu mogu naći na istom terenu te do koje se mjere Tapadna Europa mo(e pouzdati uameri$ku zaštitu

)19#2.519#3. =inston Churchill% Fjedinjene r(ave Europe! koje bi djelovale pod ijećemEurope! sa smanjenim trgovinskim barijerama% slobodom kretanja ljudi% zajedni$komvojskom te isokim sudom koji bi presu,ivao u slu$ajevima razmirica; isti prijedlog je iznio iu svom govoru na Fveu$ilištu u Turichu 19#-. godine *novo tijelo trebalo uklju$ivati Ira i

8je% ali ne nu(no i +



)glavni rezultat Gongresa Europe odr(anog u en >aagu u svibnju 19#. godine bio jeosnivanje VIJEA EUROPE% $iji je statut potpisalo 10 zapadnoeuropskih dr(ava $lanica u6ondonu u svibnju 19#9. godine; u statutu je zabilje(ena potreba za $vršćom unijom izme,usvih dr(ava $lanica istomišljenica u Europi!; kao jedan od ciljeva ijeća navedeno jezajedni$ko djelovanje u ekonomskim% socijalnim% kulturnim% znanstvenim% pravnim iadministrativnim pitanjima!

)do 19&0. bilo je jasno da Tapadnoj 8jema$koj treba dopustiti da obnovi svoju industrijsku bazu kako bi mogla igrati korisnu ulogu u savezu zapadnih dr(ava; ean <onnet je kao startnu poziciju odabrao industriju ugljena i $elika jer su oni bili kamen temeljac cjelokupneindustrije% zato što je teška industrija pokrajine Auhr bila temelj njema$ke moći i zato što biintegracije industrije ugljena i $elika primorala 8jema$ku da trguje s ostatkom Europe% što bi

pomoglo njezinu ekonomsku rekonstrukciju% i pomoglo Irancuzima da nadvladaju strah odnjema$ke industrije dominacije

)<onnet je znao da kad su u pitanju me,udr(avne organizacije% postoji tendencija da vladedr(ava $lanica slabe njihov u$inak te blokiraju njihov rad na ministarskim sastancima; da bi

izbjegao taj problem% predlo(io je osnivanje nove institucije neovisne o nacionalnim vladama%koja bi imala nadnacionalni% a ne me,uvladin karakter

)plan je obznanio Aobert Fchuman na tiskovnoj kon'erenciji u svibnju 19&0. godine Europaneće biti ujedinjena odjednom% ili temeljem jednog jedinog plana% već postupno% putemkonkretnih postignuća; Fchuman predlo(io da se 'rancuska i njema$ka industrija ugljena i$elika stave pod zajedni$ku isoku vlast% u okviru organizacije koja će biti otvorena zasudjelovanje drugih europskih zemalja! samo ih je # prihvatilo poziv *Stalija% tri zemljeeneluksa+

*D=.t,a%&a DD. 4o#i' %la#' @('!to,k' +ot+i!al' !" PARIKI UBOVOR kojim jestvorena EUROPSKA ZAJE$NICA ZA UBLJEN I ČELIK 2EZUČ3; zapo$ela je s radomu srpnju 19&2.; organizacijom je upravljala imenovana devetero$lana isoka vlast *ean<onnet 1. predsjednik+% a odluke je donosilo šestero$lano 4osebno vijeće ministara;Tajedni$ka skupština *@ $lanova+ pomogla je <onnetu da umanji strah nacionalnih vlada od

prijenosa vlasti% a sedmero$lani Fud pravde rješavao je sporove izme,u dr(ava

)ETUV)u je omogućeno da smanjuje tari'ne prepreke% ukida subvencije% 'iksira cijene te prikuplja novac nametanjem pristojbi na proizvodnju ugljena i $elika% a posao joj je olakšalacarinska unija zemalja eneluksa *19#. godine+ koja je postavila temelje za njezin budućirad; organizacija je stvorena kako bi dokazala da je integracija izvediva

)2 preuranjena integracijska pokušaja:

Europska obrambena zajednica *EC+ " trebala je promicati suradnju u

podru$ju obrambene politike te vezati Tap.8je uz europski obrambeni sustav;- $lanica ETUV)a potpisalo je u svibnju 19&2. nacrt osniva$kog ugovora% alion nikad nije bio rati'iciran *Ira osjećali nelagodu zbog naoru(avanja 8je inisu se htjeli odreći nadzora nad vlastitim oru(anim snagama+

Europska politi$ka zajednica *E4C+ " zamišljena kao 1. korak prema europskoj

'ederaciji; nacrt plana za uspostavu zajednice dovršen je 19&3. godine% ali je propašću EC)a to propalo



)<onnet je 199&. godine dao ostavku na polo(aj predsjednika isoke vlasti% razo$aran zbog politi$kog otpora svome djelovanju te nestrpljiv da unaprijedi proces integracije

EUROPSKA EKONOMSKA ZAJE$NICA 2D=. – D=6.3

)na sastanku u talijanskoj <essini u lipnju 19&&. godine ministri vanjskih poslova ETUV)ausvojili su prijedlog zemalja eneluksa da rade na uspostavi ujedinjene Europe kroz razvojzajedni$kih institucija% progresivno udru(ivanje nacionalnih ekonomija% stvaranje

jedinstvenog tr(išta te progresivno uskla,ivanje svojih socijalnih politika! *<essinskarezolucija+

)potpisivanje dvaju RIMSKI5 UBOVORA " o1"&k" D<. jednim je stvorena EET% adrugim EUALOBL< *Europska zajednica za atomsku energiju+ koje su pokrenute u sije$nju19&.

*A$MINISTRATIVNA STRUKTURA EEZ*A sli$na strukturi ETUV)a: 9)$lana kvazi)izvršna Gomisija% ijeće ministara s ovlastima za donošenje odluka te @)$lani Fud pravde;stvorena je i nova 4arlamentarna skupština sa 1#2 $lana% koja je pokrivala EET% ETUV SEUALOBL<% a 19-2. je preimenovana u @E",o+!ki +a,la)'t

)do 19&. godine dr(ave osniva$ice Europske zajednice potpisale su tri ugovora% stvorilemre(u zajedni$kih institucija te se usuglasile oko velikog broja ambicioznih ciljeva vezanihuz integraciju svojih ekonomskih aktivnosti no% još je uvijek to bio ekskluzivni klubšestorke% potreba za proširenjem sve jasnija% odsutnost ritanijeK

)ritanija se nije protivila europskoj suradnji% ali je bila sumnji$ava u pogledu ciljeva EET)ate je umjesto toga inicirala pokretanje labavijeg oblika suradnje Europsko udru(enjeslobodne trgovine *EIBO+ više usmjerena na slobodnu trgovinu% utemeljena je usvajanjemFtockholmske konvencije u sije$nju 19-0. godine *potpisnice Oustrija% ritanija% anska%

8orveška% 4ortugal% Jvedska i Jvicarska+

)ritaniji postalo jasno da EET 'unkcionira i da ostankom izvan EET)a riskira politi$kuizolaciju u kolovozu 19-1. predala je zahtjev za $lanstvo u EU% zajedno s anskom iSrskom% te im se 19-2. priklju$ila i 8orveška

)EIBO tako više nije imala smisla% te su Oustrija% Jvedska i Jvicarska podnijele prijavu za pridru(eno $lanstvo u EET)u% a 19-2. i <alta% 4ortugal i Jpanjolska

)pregovore izme,u ritanije i EET)a obustavila 'ranko)germanska politika Charlesa deQaullea u ritaniji vidio rivala 'rancuskom utjecaju u Tajednici% ljut jer nije imaoravnopravan status na savezni$kim sastancima tijekom rata% mislio da će britansko $lanstvoomogućiti FO)u prevelik utjecaj u Europi

)<onnet se zalagao za ulazak ritanije u EET)u% pokušavao nagovoriti i njema$kog kancelaraGonrada Odenauera% no ovaj je dijelio de Qaulleovu anglo'obiju; de Qaulle stavio veto na

britansku prijavu za $lanstvo

)ritanija se ponovno prijavila 19-@.% ali je de Qaulle ponovno stavio veto na prijavu; nakon

njegova otkaza 19-9. ritanija je podnijela zahtjev za $lanstvo po 3. put i prijava je prihvaćena *kao i prijave anske% Srske i 8orveške+



)u sije$nju 19@3. ritanija% anska i Srska pristupile EET)u; 8orveška se na javnomre'erendumu 19@2. izjasnila protiv $lanstva

*B,čka prvi put pokušala ući u EET krajem 19&0)ih% ali je odbijena jer je gospodarstvonedovoljno razvijeno; 19-1. dobila je status pridru(ene $lanice kao uvod u punopravno$lanstvo; nakon vojnog pu$a tj. povratka civilne vlasti prijavila se za punopravno $lanstvo jer

bi joj ono pomoglo izgraditi demokraciju; pregovori otvoreni 19@-.% pristupila je u sije$nju

191. godine

*+a&ol!ka i Po,t"4al 19-2. zatra(ile pregovore o pridru(enom $lanstvu% ali obje zemlje su bile diktature; potpisani su sporazumi o pre'erencijalnoj trgovini *sa Jpa 19@0.% s 4or 19@3.+;$lanstvo ozbiljno do(ivljeno tek nakon svrgavanja Caetanovog re(ima u 4or 19@#. godine iIrankove smrti u Jpa 19@&. godine+; pregovori otvoreni [email protected]@9.% a zemlje se pridru(ile usije$nju 19-. godine

*+olitičk' i 'koo)!k' +o!l&'#i/' +o#%o!t,"č'&a čla!t%a povećalo je globalni utjecajET% zakompliciralo proces donošenja odluka u EET)u% smanjilo sveukupni utjecaj Ira i 8je%

promijenilo odnos Tajednice sa FO)om i zemljama u razvoju te je *dovo,enjem siromašnihmediteranskih dr(ava+ promijenilo unutarnju ekonomsku ravnote(u EET)a

EKONOMSKA I SOCIJALNA INTEBRACIJA 2D<. – D-.3

)do 19-. EET je postala poznata jednostavno kao Europska zajednica

)dr(ave $lanice imale zajedno 322 milijuna stanovnika% 20 u cjelokupnoj svjetskoj trgovini%vlastitu administrativnu strukturu i svoj korpus prava% gra,ani kroz E4 imali osiguranoizravno *ali ograni$eno+ predstavništvo

)uspostavljena je carinska unija% ali dovršetak jedinstvenog tr(išta ko$ile su preprekeslobodnom kretanju ljudi i kapitala% poput razli$itih tehni$kih i zdravstvenih standarda%standarda kvalitete% te razli$itih razina neizravnog oporezivanja u dr(avama $lanicama

)pitanje zajedni$ke europske valute i ostala pitanja su po$ela zabrinjavati lidere ET)a koji suodgovorili dvjema klju$nim inicijativama: pokretanjem Europskog monetarnog sustava*E<F+ te potpisivanjem edinstvenog europskog akta

)19-9. godine promjena vlasti u Ira i Tapadnoj 8jema$koj: predsjednik Qeorges 4ompidoumanje se protivio od de Qaullea $vršćem povezivanju unutar ET)a% a kancelar =ill randt

bio je naklonjen monetarnoj uniji

)na samitu u >aagu u prosincu 19-9. godine lideri Tajednice raspravljali su o na$elimaekonomske i monetarne unije *E<U+ te su se dogovorili da će kontrolirati 'luktuacije uvrijednostima svojih nacionalnih valuta i ulo(iti više truda u koordinaciju nacionalnihekonomskih politika

)u kolovozu 19@1. 8iZonova ameri$ka administracija napustila je zlatni standard tesignalizirala kraj brettonDoodskog sustava 'iksnih valutnih te$ajeva uvo,enjem nacionalnekontrole plaća i cijena te dodatnih pristojbi na uvoz



)19@9. pokrenuta je nova inicijativa% u obliku Europskog monetarnog sustava; E<F jeozna$avao primjenu mehanizma valutnih te$ajeva koji se temeljio na obra$unskoj jedinici

poznatoj kao europska valutna jedinica! *ecu!+% a njegov je cilj bio stvaranje zonemonetarne stabilnosti i kontrola 'luktuacije valutnih te$ajeva " nada je bila da će ecu postatiuobi$ajeno sredstvo namirenja dugova izme,u dr(ava $lanica Tajednice

)raste zabrinutost kako in'lacija i nezaposlenost ometaju napredak u stvaranju jedinstvenog

tr(išta te dolazi do ja$anja ekonomske konkurencije FO)a i apana " zbog toga je nasastanku Europskog vijeća u Ftuttgartu 193. godine donesena odluka o re'okusiranju naizvorni cilj stvaranja jedinstvenog tr(išta rezultiralo donošenjem JE$INSTVENOBEUROPSKOB AKTA> potpisanog u velja$i 19-. u 6uksemburgu% stupio na snagu u srpnju19@. najva(niji cilj bio ispunjavanje svih preduvjeta za stvaranje jedinstvenog tr(išta do

ponoći 31. prosinca 1992. godine; to je podrazumijevalo i implementaciju blizu 300 novihzakonodavnih akata s ciljem uklanjanja svih preostalih 'izi$kih barijera *carinska kontrola ikontrola putovnica+% 'iskalnih barijera *razli$ite razine neizravnih poreza+% tehni$kih barijera*razli$iti standardi% zakoni i kvali'ikacije+

)jedinstveno tr(ište stupilo na snagu u sije$nju 1993. godine

St%a,a&' &'#i!t%'o4 '",o+!ko4 t,1i(ta ,'z"lti,alo &' zača&i) +,o)&'a)a

• EZ &' +o!tala a&%'8' &'#i!t%'o t,1i(t' i a&%'8a t,4o%i!ka !ila a!%i&'t". <noge interne carinske kontrole i kontrole putovnica ubla(ene iliukinute; bankama i kompanijama omogućeno da posluju širom Tajednice;razbijeni monopoli u svim podru$jima

• I!tit"/i&' EU*a #o;il' !" a#l'1o!t a# o%i) +o#,"č&i)a JP ko&a i!";ila +ok,i%'a Ri)!ki) "4o%o,o) *npr. zaštita okoliša% znanost i

istra(ivanje% regionalna politika+• E",o+!ki !"# +,a%#' #o;io &' o%' o%la!ti; utemeljen je 4rvostupanjski sud

radi rasterećenja

Sa!ta/i #,1a%i: č'lika " ok%i," E",o+!ko4 %i&'8a #o;ili !" +,a%i

!tat"!> a Vi&'8' )ii!ta,a i EP #o;ili !" o%' o%la!ti• E",o+!ka +olitička !",a#&a *E4F+ #o;ila &' +,a%i !tat"! *omogućuje

dr(avama $lanicama da rade na stvaranju europske vanjske politike+• Ekoo)!ka i )o'ta,a "i&a +o!tal' !" /il& EZ*a> t' !' +oč'la +,o)i/ati

@ko:'zi&a *smanjenje jaza izme,u bogatijih i siromašnijih dijelova ET)a+

)unato$ potpisivanju EO% napredak u otvaranju granica bio je neujedna$en te nije postojalazajedni$ka europska politika u podru$ju imigracije% viza i azila

*%la#' F,a> N&' i #,1a%' ?''l"k!a su D=. potpisale SC5ENBENSKI SPORAZUM% sciljem ukidanja grani$nih kontrola izme,u dr(ava potpisnica; sporazum do danas potpisalosvih 2@ $lanica / Ssland% 8orveška i Jvicarska

)uz 'okusiranost na ekonomska pitanja% europski lideri su $esto zanemarivali socijalne probleme *socijalna politika ostavljena u rukama dr(ava $lanica+

)uslijed ja$anja ekonomskih veza izme,u dr(ava $lanica% razlike u njihovom bogatstvu imogućnostima su postale o$itije



)glavni cilj kohezijske politike od tada je bio smanjiti ove razlike i to pomaganjem siromašnihdijelova Europe% revitaliziranjem regija pogo,enih ozbiljnim slabljenjem industrijskogsektora% rješavanjem problema dugoro$ne nezaposlenosti% programima stru$ne obuke zamlade i potporom razvoju ruralnih podru$ja

)Gomisija dodjeljuje gospodarsku pomoć u obliku posebnih potpora tzv. strukturnih 'ondova;ti 'ondovi uklju$uju: Europski socijalni 'ond *cilj smanjiti nezaposlenost mladih i potaknuti

stvaranje novih poslova+% Europski 'ond za regionalni razvoj *za smanjenje regionalnihrazlika+ te Gohezijski 'ond *najsiromašnijim dr(avama $lanicama kompenzira troškove svestro(eg nadzora okoliša te podupire in'rastrukturne projekte u prometu

)socijalna politika dobila novu pozornost 199. godine kada je potpisana 4ovelja o temeljnimsocijalnim pravima radnika *Focijalna povelja+ koja promi$e slobodno kretanje radnika%

pravedni dohodak% bolje (ivotne i radne okolnosti% slobodu udru(ivanja te zaštitu djece iadolescenata

O$ ZAJE$NICE $O UNIJE 2D-. – 3

)19@0. postignut sporazum o pokretanju Europske politi$ke suradnje " dobrovoljna i labavasuradnja koja se temeljila na redovitim sastancima ministara vanjskih poslova ET)a;edinstvenim europskim aktom je dobila pravni status

)ovaj je proces bio više reaktivan nego proaktivan% a europske su vlade $esto bile neslo(ne; podjele su došle na vidjelo tijekom Taljevske krize 1990)1991. kad je Tajednica kao cjelinauputila zahtjeve ira$kom re(imu i nametnula embargo na uvoz na'te iz Sraka

)razlike ponovno došle do izra(aja 199. godine kad je ritanija bila gotovo posve usamljenau svojoj potpori ameri$koj vojnoj prijetnji Sraku

)sa (eljom da obnovi vodeću ulogu što ju je Ira imala u ET% predsjednik Irancois <itterandskrenuo je pozornost na temu politi$ke unije na Europskom vijeću u Iontainebleau)u 19#.godine " rezultiralo odlukom o sazivanju me,uvladine kon'erencije o politi$koj uniji kona$ni ishod bio je UBOVOR O EUROPSKOJ UNIJI koji je dogovoren na sastankuEuropskog vijeća u <aastrichtu u prosincu 1991. i koji su u velja$i 1992. potpisali ministrivanjskih poslova i ekonomije dr(ava $lanica Tajednice

)najveća prepreka usvajanju ugovora bilo je njegovo odbijanje na re'erendumu u anskoj ulipnju 1992. godine " nakon što je postignut dogovor o izuzeću anske iz dijelova ugovora

koji se ti$u jedinstvene valute% zajedni$ke obrane% dr(avljanstva EU te suradnje u podru$ju pravosu,a i unutarnjih poslova% u svibnju 1993. odr(an još jedan re'erendum na kojem sugra,ani prihvatili ugovor



U4o%o, o EU 2U4o%o, iz Maa!t,i/:ta3 "io 'k' zača&' +,o)&'' " "4o%o, iz)'0"#,1a%a člai/a EU

• Po!ti4"t &' #o4o%o, o +o!';o) a,a1)a" ko&i) !" – ")&'!to #o#&'l'

o%i: o%la!ti EZ – !t%o,'a @t,i !t"+a> i "!%o&io !' azi% @E",o+!ka"i&a; 1.stup sa$injavale su tri otprije postojeće zajednice *ekonomska%zajednica za ugljen i $elik% zajednica za atomsku energiju+% a 2. i 3. stup

odnosio se na podru$ja u kojima prevladava 'ormalnija me,uvladina suradnja:zajedni$ka vanjska i sigurnosna politika te pravosu,e i unutarnji poslovi

$o4o%o,'o &' #a 8' +,o&'kt &'#i!t%'' '",o+!k' %al"t' ;iti #o%,(' #o

D.!i&'č&a D. 4o#i'• O#4o%o,o!t EU*a +,o(i,'a &' a o%a +o#,"č&a JP kao što su zaštita

potroša$a% politika javnog zdravstva% promet% obrazovanje i socijalna politika• $o4o%o,'a &' it'zi%i&a )'0"%la#ia !",a#&a " +o#,"č&" i)i4,a/i&' i

azila> o!i%a&' U,'#a '",o+!k' +oli/i&' 2EUROPOL3 radi borbe protivorganiziranog kriminala i krijum$arenja narkotika

• O!i4",aa !" o%a +,a%a za '",o+!k' 4,a0a' t' &' "%'#'o @4,a0a!t%o

EU% višezna$ni koncept koji uklju$uje pravo gra,ana da (ive gdje god (ele na podru$ju EU)a% te da se kandidiraju ili glasuju na lokalnim izborima i izborimaza E4

• No%' &' o%la!ti #o;io EP> "kl&"č"&"8i i @+o!t"+ak !"o#l"či%a&a *propisi u

odre,enim podru$jima moraju proći treće $itanje u Europskom parlamentu prije no što ih usvoji ijeće ministara

)na sastanku u Gopenhagenu u lipnju 1993. godine% Europsko vijeće postiglo je dogovor o'ormalnom setu kriterija za $lanstvo u EU " k,it',i&i iz Ko+':a4'a " zahtijevaju od

dr(ava potencijalnih kandidatkinja da 2a3 budu demokratske dr(ave koje poštuju ljudska pravai vladavinu prava; 2;3 imaju 'unkcionirajuće tr(išno gospodarstvo te sposobnost nošenja str(išnim pritiscima kapitalisti$ke ekonomije te 2/3 budu sposobne preuzeti obveze koje

proizlaze iz acquis communautairea

)1990. godine po$eli su pregovori o stvaranju Europskog ekonomskog prostora *EEO+ koji biomogućio primjenu odredbi EO na sedam $lanica EIBO)e% pri $emu bi te dr(ave prihvatile

pravila jedinstvenog tr(išta Europski ekonomski prostor stupio na snagu u sije$nju 199#.godine% ali je brzo izgubio na zna$aju zato jer su A"!t,i&a> Fi!ka> 8orveška i %'#!ka

podnijele zahtjev za $lanstvo u EET)u; sve *osim 8orveške+ +,i!t"+il' EU " !i&'č&" D.

4o#i'

)samo su tri zapadnoeuropske dr(ave ostale izvan EU)a: Ssland% 8orveška i Jvicarska

*U4o%o, iz A)!t',#a)a% potpisan u listopadu 199@. godine% stupio na snagu u svibnju 1999.godine; unaprije,ene su politike u podru$ju azila% viza% nadzora vanjskih granica% useljeništva%zapošljavanja% socijalne politike% zdravstvene zaštite% zaštite potroša$a i zaštite okoliša;osna(ena je suradnja izme,u nacionalnih policijskih snaga te njihova suradnja s Europolom% a

poboljšani su i aran(mani u podru$ju vanjske politike EU)a; postignut je dogovor i o cilju jedinstvene europske valute% i o principima isto$nog proširenja



*U4o%o, iz Ni/' " dogovoren u prosincu 2000. godine i potpisan u velja$i 2001. godine cilj je bio uvesti institucionalne promjene nu(ne za provedbu isto$nog proširenja% te unaprijeditidemokrati$nost i transparentnost Unije; ugovor se pokazao kao razo$aranje; stupio je nasnagu u velja$i 2003. godine

)napredak u usvajanju zajedni$ke valute " D. o#l"č'o &' #a 8' !' %al"ta z%ati '",o% avremenski rok je obvezao sve sudionice da 'iksiraju svoje valutne te$ajeve do sije$nja 1999.

godine; nu(nim preduvjetima smatrali su se tzv.!konvergencijski kriteriji! koji su podrazumijevali ograni$avanje nacionalnih prora$unskih de'icita% javnog duga% potroša$kein'lacije i dugoro$nih kamata

)u nekoliko zemalja% posebno ritanija i 8je% postojao znatan javni otpor ideji jedinstvenevalute

)euro uvele sve dr(ave $lanice osim anske% Jvedske i ; nov$anice i kovanice eura po$elesu cirkulirati u sije$nju 2002. godine% a 12 $lanica eurozone ukinulo je svoje nacionalne valuteu o(ujku 2002. godine

)politika EU)a zabilje(ila je uspjeh u isto$noj Europi " EU preuzela vodeću ulogu u post)hladnoratovskoj rekonstrukciji% poma(ući dr(avama bivšeg Fovjetskog bloka u prijelazu nademokraciju i slobodno tr(ište

*EU a&zača&i&' +,o(i,'&' " !%i;&" -G. 4o#i' " pridru(ilo joj se 10isto$noeuropskih i mediteranskih zemalja: Cipar% Veška Aepublika% Estonija% <a,arska%6atvija% 6itva% <alta% 4oljska% Flovenija i Flova$ka stvarni zna$aj isto$nog proširenja le(i u$injenici da je EU prestala biti ekskluzivnim klubom za bogate zapadne Europljane

)sije$anj 200@. EU se pridru(ile Aumunjska i ugarska

)Flovenija se pridru(ila eurozoni 200@. godine% a Cipar i <alta u sije$nju 200. Qodine

RAZUMJETI EUROPSKU UNIJU> G. POBLAVLJE

EUROPSKE INSTITUCIJE

Aastom EU rasle su i ovlasti i nadle(nosti njenih institucija% no% njihova izgradnja se temeljilana kratkoro$nim potrebama% bez dugoro$nog plana o tome što bi vlada EU jednog dana

trebala postati% što je rezultiralo 'luidnom mre(om institucija. Lvlasti za donošenje odluka jošuvijek su većinom u rukama dr(ava)$lanica% koje su odgovorne za provo,enje tih politika naterenu.

Europska komisija " donosi prijedloge novih zakonodavnih akata i politika% o kojima kona$nuodluku donose ijeće ministara i Europski parlament. Ldgovorna je za nadzor nad njezinom

primjenom u dr(avama $lanicama.

Europski sud pravde " osigurava da zakoni i politike budu u skladu s odredbama i duhomugovora.



Europsko vijeće " podrazumijeva povremene sastanke politi$kih $elnika dr(ava $lanica% $iji jecilj davanje općih smjernica za nastavak procesa europske integracije.

U!ta% za E",o+"

EU je dosad 'unkcionirala bez 'ormalnog ustava te se temeljila na nizu osniva$kih ugovorakoji zajedno 'unkcioniraju kao neka vrsta ustava.Ugovori EU nisu ugovori izme,u naroda i vlasti% već ugovori izme,u samih vlasti. 8isukratki% već dugi% slo(eni te $esto zbunjujući $ak i za pravne stru$njake. Bi dokumenti vrlodetaljno opisuju ovlasti institucija EU% politi$ke odgovornosti EU te prava gra,ana EU.2002. i 2003. godine odr(ana je Gonvencija o europskoj budućnosti% $iji cilj je bio izraditi

prijedlog europskog ustava. 8acrt ugovora bio je vrlo detaljan i kontroverzan. Ugovor suodobrili $elnici dr(ava $lanica% no odbili su ga nizozemski i danski glasa$i na nacionalnimre'erendumima. Tbog toga je 200@. dogovoreno da će se sa$uvati većina elemenata ustava% teće ih se pre'ormulirati u završni set re'ormi postojećih ugovora. Bako je cilj 6isabonskogugovora% potpisanog u prosincu 200@. godine% da se unaprijede neki strukturni elementieuropskih institucija radi prilagodbe procesu proširenja.

EU ima dvije opcije: mo(e dogovoriti 'iksni i trajni ustav% s ugra,enim odredbama o ustavnim promjenama i tuma$enjima% ili mo(e i dalje 'unkcionirati na temelju pokretljivog ustavautjelovljenog u ugovorima.

E",o+!ka ko)i!i&a

Bo je izvršna ruka EU% nadle(na za predlaganje novih zakona i politika% nadzor provedbeusvojenih zakona i politika te promid(bu općih interesa europske integracije.Sma najizra(eniji nadnacionalni karakter: poti$e dr(ave $lanice da harmoniziraju svoje

zakone% propise i standarde% te djeluje kao pokreta$ brojnih va(nih politi$kih inicijativa EU)a%uklju$ujući program jedinstvenog tr(išta i razvoj eura.

Euroskeptici $esto omalova(avaju Gomisiju% govoreći da je prevelika% preskupa i premoćna%da se miješa u unutarnje poslove dr(ava)$lanica% da se njezini $lanovi ne biraju nademokratskim izborima te da ima premalu javnu odgovornost.

Spak% kritike se $esto upućene u krivom smjeru% jer:1+ Gomisija ima tek nešto više od 20 000 zaposlenika *manja administracija od nekog srednjevelikog grada+

2+ nije naro$ito moćna. U manjoj mjeri predstavlja tijelo koje donosi odluke% a više servis zadr(ave $lanice% sa zadatkom da široke ciljeve integracije preto$i u konkretne aktivnosti3+ $elnici Gomisije ne biraju se na izborima% ali ih biraju demokratski izabrani $elnici dr(ava$lanica.

Gomisijom upravlja Golegij povjerenika koji ima 2@ $lanova *po jedan iz svake dr(ave$lanice+. 4ovjerenici imaju mandat od & godina% a svaki povjerenik ima resor za koji jeodgovoran. Smenuju ih njihove nacionalne vlade% ali oni nisu predstavnici svojih dr(ava% većse prilikom stupanja na du(nost obvezuju da će se odreći bilo kakvog zastupanja nacionalnihinteresa.



Velna 'igura Gomisije je predsjednik% koji ima znatne ovlasti unutar same Gomisije: mo(eutjecati na imenovanje drugih $lanova Gomisije% ima isklju$ivu ovlast raspodjele resora%odre,uje Gomisijine prioritete% mo(e pokretati va(ne nove inicijative% predsjedava sastancimaGolegija% te predstavlja Gomisiju u odnosima s drugim institucijama EU i nacionalnimvladama.

Velnici dr(ava $lanica o imenovanju predsjednika Gomisije odlu$uju na sastanku Europskog

vijeća u lipnju prije istjecanja mandata aktualne Gomisije. 4redsjednik je imenovan narazdoblje od & godina% s obnovljivim mandatom.

Sspod Golegija% koji predstavlja najvišu razinu% EG podijeljena je na Lpće uprave *LU; eng.Q+ i slu(be% koje su ekvivalentne ministarstvima u nacionalnim vladama% te se baverazli$itim pitanjima.

Qlavni zadatak Gomisije je osigurati da se politike EU razvijaju u svijetlu usvojenih ugovora%a Gomisija to posti(e na pet na$ina:1+ pokretanjem zakonodavnih inicijativa " Gomisija se brine o provo,enju na$ela ugovora u

konkretne zakonodavne akte i politike2) provedba zakonodavnih akata i politika " po usvajanju nekog zakonodavnog akta ili

politike% Gomisija je du(na osigurati njihovu provedbu u dr(avama $lanicama. Lna za tonema izravnu ovlast% već se slu(i nacionalnim administracijama3+ uloga „savjesti“ E " od Gomisije se o$ekuje da se izdigne iznad suprotstavljenihnacionalnih interesa te da predstavlja i promi$e interese EU kao cjeline#+ upravljanje !inancijama E " brine se za prikupljanje svih prihoda EU. Sma klju$nu uloguu izradi nacrta prora$una i njegovoj obrani pred ijećem ministara i Europskim parlamentom&+ vanjski odnosi " predstavlja EU u odnosima s me,unarodnim organizacijama% evaluirazahtjeve za puno ili pridru(eno $lanstvo dr(ava koje (ele pristupiti Uniji% te nadzire pregovores dr(avama kandidatkinjama za $lanstvo.

Vi&'8' )ii!ta,a

8ajva(nije tijelo EU za donošenje odluka% nadle(no za koordinaciju glavnih politika EU)a%glavni predstavnik nacionalnih interesa% te ga mnogi smatraju najmoćnijom institucijom EU.Fa$injavaju ga resorni ministri dr(ava $lanica% koji se sastaju u jednom od devet sektorskihvijeća ili kon'iguracija. ećina sastanaka traje jedan)dva dana% a odr(avaju se u ruZellesu.

Szme,u sastanaka ministara% nacionalne interese u ijeću ministara štite i promi$u stalna

predstavništva% odnosno delegacije pro'esionalnih diplomata iz dr(ava $lanica. Ftru$njaci izovih predstavništava redovito se sastaju u moćnom Ldboru stalnih predstavnika *Coreper+.Coreper 'unkcionira kao link izme,u ruZellesa i dr(ava $lanica: prenosi stajalištanacionalnih vlada% a istovremeno obavještava nacionalne metropole o doga,ajima uruZellesu.

Aad ijeća i Ldbora stalnih predstavnika usmjerava predsjedništvo ijeća% koje ne dr(i jednaosoba% već dr(ava $lanica EU. Fvaka dr(ava $lanica dolazi na red za predsjedanje ijećem%koje traje - mjeseci% a šta'eta! se predaje svake godine u sije$nju i srpnju.

Aotirajuće predsjedništvo ima svoje mane i prednosti.4rednosti su to što: omogućava $elnicima dr(ava $lanica da odr(avaju sastanke i pokreću



inicijative o pitanjima nacionalnog interesa% da ta pitanja uvrste u sam vrh prioriteta EU%omogućuje $elnicima manjih dr(ava da izravno pregovaraju s drugim svjetskim $elnicima% teunapre,uje proces europske integracije pribli(avajući EU gra,anima dr(ave predsjedateljice.<ane su to što rast EU rezultira sve većim radnim opterećenjem za dr(ave predsjedateljice% aneke od manjih dr(ava imaju poteškoća s osiguravanjem potrebnog vodstva.

ednom kada Europska komisija predlo(i zakonodavni akt% on se proslje,uje na raspravu u

Europski parlament i ijeće ministara% koji donosi kona$nu odluku o njegovu usvajanju iliodbijanju. <inistri (ele postići konsenzus kada je god to moguće te izbjeći 'ormalnoglasovanje. 8o% ako se o nekom pitanju ipak pokrene glasovanje% ministri odlu$uju na 3moguća na$ina:1+ odlu"ivanje jednostavnom ve#inom " primjenjuje se kada se ijeće bavi nekim

proceduralnim pitanjima ili kada radi u okviru odredbi ugovora2+ jednoglasno odlu"ivanje " primjenjuje se kada je rije$ o najva(nijim ustavnim pitanjima%

politi$ki osjetljivim pitanjima ili kada ijeće (eli promijeniti Gomisijin prijedlog protivno(eljama Gomisije3+ odlu"ivanje kvali!iciranom ve#inom " obavezno je za gotovo sve ostale tipove odluka okokojih ministri ne mogu postići konsenzus. Fvaki ministar ima nekoliko glasova% otprilike

proporcionalno broju stanovnika svoje dr(ave $lanice. a bi bio prihvaćen% prijedlog moradobiti barem 2&& glasova od sveukupnih 3#& *dakle% nešto manje od @# glasova+% i za njegamora glasati većina dr(ava $lanica.

E",o+!ki +a,la)'t

8e mo(e inicirati zakone ili ubirati poreze% a k tome još i dijeli ovlasti mijenjanja i usvajanjazakonodavnih akata s ijećem ministara.4arlament tako,er ima problem vjerodostojnosti: to je najdemokrati$nija od svih institucijaEU% jer je jedina institucija $ije $lanove izravno biraju glasa$i u dr(avama $lanicama% no mali

broj gra,ana EU zna $ime se on bavi.

Bo je jedino me,unarodno parlamentarno tijelo $iji se $lanovi biraju na izravnim izborima.4arlament je jednodoman% a njegovih @& $lanova biraju se na univerzalnim izborima% nakojima mogu sudjelovati svi bira$i EU s pravom glasa% na obnovljivi mandat od & godina.roj sjedala je ugrubo podijeljen me,u zemljama prema broju njihovih stanovnika.

Tgrade 4arlamenta nalaze se u tri grada: administrativne slu(be smještene su u 6uksemburgu% parlamentarni odbori zasjedaju u ruZellesu u trajanju od dva do tri tjedna svakog mjeseca% a

sjedište parlamenta je u Ftrassbourgu% te se od $lanova parlamenta o$ekuje da se tamo okupena plenarnim sjednicama koje traju dva do tri dana svakog mjeseca.

8a $elu Europskog parlamenta je predsjednik% koji mora i sam biti $lan parlamenta% a birajuga drugi $lanovi parlamenta na obnovljivi mandat od dvije i pol godine.

4arlament ima neke ovlasti s potencijalno negativnim e'ektima: Gomisija pokušava predvidjeti stav E4)a tijekom pripreme zakonodavnog prijedloga% 4arlament mo(e svojimignoriranjem obustaviti ili odgoditi neki prijedlog te mo(e raspustiti Gomisiju.

Pelja dr(ava $lanica da zadr(e utjecaj u procesu donošenja odluka u ijeću ministararezultirala je vrlo slo(enim zakonodavnim procesom:



1+ Aimskim ugovorom uveden je postupak savjetovanja $ime je Europski parlament stekao pravo da ijeću ministara upućuje neobvezujuće mišljenje o zakonodavnim prijedlozima prijenjihova usvajanja% i to samo u odre,enim podru$jima2+ edinstvenim europskim aktom uveden je postupak suradnje% $ime je parlament stekao

pravo na drugo $itanje odre,enih zakonodavnih prijedloga koji se nalaze pod razmatranjemijeća ministara3+ ugovorom iz <aastrichta uveden je postupak suodlu"ivanja% $ime je 4arlament stekao

pravo na treće $itanje zakonodavnih prijedloga u odre,enim podru$jima% odnosno omogućenomu je da u ovim podru$jima dijeli ovlasti odlu$ivanja s ijećem.

4arlament s ijećem dijeli i ovlast donošenja prora$una EU% pa tako ove dvije institucijezajedno tvore prora$unsku vlast! EU)a.

E",o+!ki !"# +,a%#'

Sma zadaću pojašnjavanja svrhe europskog zakonodavstva. 8jegove aktivnosti su od klju$neva(nosti za napredak procesa europske integracije.

4osao Fuda je osigurati uskla,enost nacionalnih i europskih zakona% kao i me,unarodnihsporazuma u kojima sudjeluje EU% te osigurati jednaku% pravednu i dosljednu primjenuzakonodavstva EU)a s dr(avama $lanicama.

Takonodavstvo EU ima prednost nad nacionalnim zakonodavstvom dr(ava $lanica% ali samo u podru$jima koja spadaju pod nadle(nost EU.

Fmješten je u 6uksemburgu. Sma 2@ sudaca% pri $emu se svaki od njih imenuje na razdobljeod - godina% s mogućnošću obnove mandata. 8o% svi suci se ne biraju u isto vrijeme% tj. svaketri godine otprilike polovici sudaca prestaje mandat. Fvih 2@ sudaca ustvari su nacionalni

predstavnici. Fmiju se povući s du(nosti% ali samo ako drugi suci jednoglasno odlu$e da višene obavljaju adekvatno svoj posao. Fuci izme,u sebe biraju predsjednika% većinom glasova% ito na razdoblje od tri godine s mogućnošću obnove.

Fud je podijeljen u sudske komore s po pet% sedam ili trinaest sudaca. Fucima poma(e osamglavnih odvjetnika% koji razmatraju svaki slu$aj po njegovu zaprimanju i daju preliminarnomišljenje.Fvaka od & velikih dr(ava! bira po jednog odvjetnika% dok ostalih $etiri biraju manje dr(ave.

199. godine je osnovan supsidijarni 4rvostupanjski sud% kao tijelo koje odlu$uje o manje

slo(enim slu$ajevima. Oko izgube spor na ovoj razini% uklju$ene stranke mogu ulo(iti (albuFudu pravde. Lvaj ni(i sud ima 2@ sudaca% po jednog iz svake dr(ave $lanice.

Ldluke suda dijele se u dvije glavna kategorije:1+ odluke o prethodnom pitanju " ako se u slu$aju koji vodi nacionalni sud pojavi neko pitanjeeuropskog prava relevantno za odlu$ivanje u predmetu% nacionalni sud mo(e Europskom sudu

postaviti pitanja tuma$enja i pitanja valjanosti prava EU.2+ odluke povodom izravnih tu$bi " ove se odluke odnose na slu$ajeve kada pojedinac%kompanija% dr(ava $lanica ili institucija EU podi(e tu(bu protiv neke institucije EU ili dr(ave$lanice.

Ldluke suda trebale bi biti jednoglasne% ali odluke se obi$no donose jednostavnom većinom.



E",o+!ko %i&'8'

Bo je više proces ili 'orum negoli 'ormalna institucija. Vine ga še'ovi vlada ili dr(ava $lanicaEU% njihovi ministri vanjskih poslova te predsjednik i potpredsjednik Gomisije. Lva skupina%koja se sastaje barem dva puta godišnje na posebnim samitima% daje strateško politi$kousmjerenje EU.

onosi klju$ne odluke o općem pravcu politi$ke i ekonomske integracije% internimekonomskim pitanjima% pitanjima vanjske politike% prora$unskim nesuglasicama% revizijamaugovora% novim zahtjevima za $lanstvo% te institucionalnim re'ormama.

Aedoviti samiti ijeća odr(avaju se u lipnju i prosincu svake godine. odi ih $elnik dr(ave$lanice koja predsjedava ijećem ministara.

Zakoo#a%!t%o E",o+!k' Ui&'

EU ima pravni korpus koji se primjenjuje na sve njezine dr(ave $lanice i ima prednost nadnacionalnim zakonodavstvom u podru$jima kompetencije!.

4ravni poredak EU temelji se na osniva$kim ugovorima% koji predstavljaju primarne izvoreeuropskog prava% iz kojih se pak izvode sekundarni izvori europskog prava.Fekundarni izvori imaju $etiri glavnih oblika:1+ uredbe " izravno primjenjive% u smislu da se ne moraju prenijeti u nacionalnozakonodavstvo% u cijelosti su obvezujuće% te trenutno stupaju na snagu2+ direktive " imaju obvezujuće ciljeve% ali dr(ave $lanice same odre,uju koje će korake

poduzeti kako bi postigle te ciljeve3+ odluke " obvezujućeg karaktera% ali se mogu odnositi na jednu ili više dr(ava $lanica% ili

pojedince

#+ preporuke i mi%ljenja " nemaju obvezujući karakter% koriste se za uvjeravanje iliinterpretaciju primjene uredbi% direktiva i odluka

a+'ta> Ro#i OSNOVE PRAVA EUROPSKE UNIJE NA TEMELJU LISA?ONSKOBUBOVORA

OSNOVE PRAVA EUROPSKE UNIJE NA TEMELJU LISA?ONSKOB UBOVORA

I. O!o%i +o&)o%i i ko/'+ti +,a%a EU

D. U%o#

EU) autonomni pravni poredak i razlikuje od pravnih poredaka njenih 2@ dr(ava $lanica i odme,unarodnog pravnog poretka

) kriteriji njegove valjanosti ne mogu biti prosu,ivani prema kriterijima prava dr(ava većsamo prema njegovim vlastitim kriterijima *Europski sud u 6uksemburgu+

) razlika od me,unarodnog pravnog poretka jer njegovi subjekti su% uz dr(ave $lanice% i

pojedinci



) bitna odre,ujuća karakteristika pravnog poretka EU njegovo svojstvo da #&'l"&'o4,aiča%a&"8' a +,a%' +o,'tk' #,1a%a člai/a; u podjednakoj mjeri ograni$ava,'4"lato," a"too)i&" dr(ava $lanica u podru$ju gra,anskog% kaznenog% radnog iustavnog prava

) postavlja granice normativne regulacije i pravne interpretacije nacionalnog prava

-. O!o%i +o&)o%i

Ugovor iz 6isabona *6U+ " nova 'aza u procesu stvaranja sve tješnje unije naroda Europe

) od Ugovora iz <aastrichta% 1. srpnja 1993. sve do stupanja na snagu LU D. +,o!i/a -.EU ilustrirala prikazom tri stupa:

D. !t"+ E",o+!ka za&'#i/a – na$in donošenja odluka " nadnacionalna metoda% kvali'iciranavećina

-. !t"+ %a&!ka i !i4",o!a +olitika * jednoglasnost

9. !t"+ +oli/i&!k" !",a#&" i +,a%o!"#" !",a#&" " kaz'i) !t%a,i)a – jednoglasnost

) na temelju 6U prestaje postojati ET i zamjenjuje je EU

P,a%a o!o%a EU !" #%a o!i%ačka "4o%o,a

D. U4o%o, o E",o+!ko& "i&i 2UEU3-. U4o%o, o 7"k/ioi,a&" E",o+!k' "i&' 2UFEU3

)ravnopravni i imaju jednaki pravni status

) 6U " policijska i sudska suradnja u kaznenim stvarima pripaja prvome stupu i time mijenjana$in donošenja odluka u tim stvarima sa jednoglasnosti na kvali'iciranu većinu

) na temelju 6U " stje$e me,unarodnu pravnu osobnost

9. O!i%ački "4o%o,i

EU " utemeljena na 4ariškim ugovorima 19&1.% osnovana ET za ugljen i $elik% te Aimskimugovorima iz 19&@. kojima se osniva ET za atomsku energiju i EET.

- "4o%o,i )i&'&ai a U4o%o, o EZ za "4l&' i č'lik ' %a1i o# --.

G. N'ka#a(&a 9 !t"+a EU i +,o)&'' a t')'l&" U4o%o,a iz Li!a;oa

) do stupanja na snagu 6U% prvi stup je bio ure,en UET i obuhvaćao je ET i ET za atomskuenergiju koje dijele zajedni$ke institucije% ali je svaka zasebna pravna osoba

) Ugovorom iz 8ice Unija je bila utemeljena na E. zajednicama kojima su pridodane politike ioblici suradnje drugoga i trećeg stupa LU )i&'&a !%' t')'l&i a - O!i%ačka "4o%o,a



)promjena odnosa izme,u stupova donosi 3 bitne razlike:

1. (i,i !' a#a/ioala )'to#a odlu$ivanja na suradnju u kaznenim stvarima u kojimaEuropski parlament dobiva zakonodavnu ulogu; pravno gradivo nekadašnjeg trećegstupa podvrgnuto je nadnacionalnoj metodi donošenja odluka

-. ulogu okvirnih odluka preuzimaju #i,'kti%'3. a#l'1o!t E",o+!ko4 !"#a širi se na sve predmete iz podru$ja suradnje u pravosu,u

i unutarnjim poslovima% ranije uvjetovana pristankom dr(ava $lanica *jedino nijenadle(an za valjanost i proporcionalnost radnji koje provodi policija za provedbuzakona dr(ava $lanica *V+% te osiguravanje pravnog poretka i reda i zaštitu unutrašnjesigurnosti+

)prije 6U E",o+!ka ko)i!i&a jedina zakonodavnu inicijativu u prvom stupu% u drugom itrećem ga je dijelila sa dr(avama $lanicama% sad je isklju$ivo pravo preneseno i na pitanjanekadašnjeg trećeg stupa

) prije 6U EU +a,la)'t) zna$ajne zakonodavne ovlasti u suodlu$ivanju% da bi propis bio prihvaćen morao je biti prihvaćen u ijeću ministara i Eu parlamentu* u drugom stupu nijeimao ovlasti% u trećem savjetodavne ovlasti+

) 6U) postupak suodlu$ivanja u trećem stupu preimenovan u redovni zakonodavni postupak

. P,a%o E",o+!k' "i&'

- pravo proizlazi iz UEU i UIEU% te Ugovora o ET za atomsku energiju zajedni$kinaziva +,a%o E",o+!k' "i&' ili +,a%a !t'č'%ia EU% tj. na 'ran. acquis

communautaire- pravo ET po svom sadr(aju bilo je u(e od prava Unije

6. Iz%o,i +,a%a EU

* O!i%ački "4o%o,i i #,"4i "4o%o,i ko&' zakl&"čil' #,1a%' člai/'> akti i!tit"/i&a EU>+,ak!a E" !"#a i o+8a ač'la +,a%a EU

* +,i)a,i i !'k"#a,i iz%o,i +,a%a EU

+,i)a,o +,a%o akti dr(ava $lanica% bez posredovanja institucija Unije

- ugovori o osnivanju ET i EU- izmjene i dopune navedenih ugovora- protokole koji su pridodani navedenim ugovorima- dodatne ugovore kojima mijenjaju speci'i$ni dijelovi LU- ugovore o pristupanju novih $lanica

!'k"#a,o +,a%o proizlazi iz LU% nastaje aktivnošću institucija EU

- razlikuje uredbe% direktive% odluke% preporuke i mišljenja- uredbe " opća primjena% obvezujuće u cijelosti i izravno primjenjive u svim V



- direktive " obvezujuće za V% no odnose na rezultat% dr(ave biraju oblik i metodeostvarenja

- odluke " obvezujuće u cijelosti% ako pobli(e navode kome upućeni onda samo zaadresate

- preporuke i mišljenja " neobvezujući pravni akti

LU – ,azlik"&' zakoo#a%' i 'zakoo#a%' akt'

zakonodavni) prošli z. proceduru ))[ ijeće i 4arlament zajedni$ki usvojili akt koji sa$inilaGomisija% spadaju i akti ako jedna institucija imala samo savjetodavnu ulogu; 'orme: uredbe%direktive i odluke

nezakonodavni " delegirani ili provedbeni akti; delegirani " isklju$ivo donosi Gomisija

- provedba europskog zakonodavstva u pravilu prepuštena V- Europski sud smatra da ima ovlast nadzirati zakonitost svih akata institucija EU

Ldluke mogu odre,ivati:

- akcije koje Unija poduzima- stajališta koja Unija zauzima- aran(mane za provedbu takvih akcija i stajališta

Ldluke iz 2. stupa nemaju zna$aj zakonodavnih akata

- mehanizam tzv. koči/' za "1#"% V zatra(iti za odre,eno vitalno pitanje donese jednoglasna odluka

Lkvirne odluke " ne mogu imati izravni u$inak% ipak prema odluci Eu suda " mogu imati posredni u$inak

P,ak!a E",o+!ko4 !"#a kao iz%o, +,a%a EU

- odluke Europskog suda mogu biti izvor prava ne samo interpares % već i erga omnes

it',+a,'! " izme,u stranaka u sporu% ne shvaćaju kao izvor prava% niti relevantni izvankonteksta konkretnog spora

',4a o)'! " odluke suda izvor prava% obrazlo(enja suda sadr(e pravne pretpostavke isudsko shvaćanje prava i društvenog konteksta% kasnije odluke suda temeljiti će se na takvim

pravnim shvaćanjima

)V imaju obvezu poštivati i provoditi odluke EF% nacionalni sud koji bi grubo zanemarioraniju praksu EF stvorio bi osnovu za naknadu štete od strane dr(ave

O+8a ač'la +,a%a EU- artikuliraju kroz praksu EF



- pr. na$ela: pravna sigurnosti% u$inkovite pravne zaštite% proporcionalnost% zabraneretroaktivnosti% jednakog postupanja% zaštita temeljnih ljudskih prava

- ne postoje opće prihvaćeni kriteriji što se mo(e smatrati općim na$elom prava EU- protiv postojanja na$ela:

o ako na$elo nema ustavni status niti u EU niti u Vo ne postoji jasna potpora nekom na$elu u pravnoj literaturio nema opću valjanost u pravnom poretku

- nacionalno pravo koje je suprotno na$elima EU nacionalni sudovi moraju izuzeti iz primjene- nacionalno pravo mo(e biti predmetom sudbenog nadzora EU ako:

o rije$ o nacionalnoj mjeri koja provodi neko pravilo prava EUo nacionalnom mjerom derogira pravo EUo nacionalna mjera u dosegu prava EU

O+8a ač'la +,a%a EU – +,i)&', t')'l&i: l&"#!ki: +,a%a

- opća na$ela prava su predpozitivne norme% EU pravo ih ne konstituira već deklarira- LU nisu spominjali temeljna ljudska prava

- EF " 19@#. inkorporirao u pravni sustav EU temeljna prava iz Europske konvencije zazaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

- dva izvora :o ustavne tradicije koje su zajedni$ke dr(ava $lanicamao me,unarodni ugovori za zaštitu ljudskih prava koje su V potpisnice ili

sudjelovale u izradi

6U " temeljna ljudska prava na rang vrednota EU

<. Cil&'%i i %,i&'#o!ti E",o+!k' "i&'

) zasniva se na vrijednostima +o(ti%a&a l&"#!ko4 #o!to&a!t%a> !lo;o#'> #')ok,a/i&'> &'#ako!ti> %la#a%i' +,a%a> +o(ti%a&' l&"#!ki: +,a%a i +,a%a )a&ia

) posebna vrijednost EU predstavljaju nacionalni identiteti V koje se Unija obvezuje poštivati

=. Za#a8' i akti%o!ti i o%la!ti E",o+!k' "i&'

) ovlasti EU ograni$ene na$elima dodijeljenih:

) ovlasti ) i)a !a)o o' o%la!ti ko&' !" &o& #o#i&'lil' #,1a%' člai/') proporcionalnosti " regulatorno na$elo da aktivnosti Unije ne smiju prelaziti ono što

je nu(no da bi se ostvarili ciljevi Ugovora

) supsidijarnosti ) podru$ja koja nisu u isklju$ivoj ovlasti Unija smije poduzimatiaktivnosti kada predlo(ene aktivnosti V ne mogu ostvariti ili ih Unije mo(e bolje ostvariti

\ na str. 20 'usnota 32 detaljno navodi ciljeve Unije% većinu sigurno znate...

. Ti+olo4i&a o%la!ti E",o+!k' "i&'

LU* iz,ičito a%o#i o%la!ti i #i&'li i: a i!kl&"či%'> +o#i&'l&'' i ko)+l')'ta,'



isklju$ive: carinska unija% uspostava pravila o tr(išnoj utakmici koja su nu(na za'unkcioniranje unutarnjeg tr(išta% monetarnu politiku za V koje imaju Euro% o$uvanjemorskih bioloških resursa% zajedni$ka trgovinska politika% zaklju$ivanje me,unarodnogugovora

podijeljene: unutarnje tr(ište% socijalna politika za aspekte de'inirane Ugovorom% ekonomska%socijalna i teritorijalna kohezija% poljoprivreda i ribarstvo% okoliš% zaštita potroša$a% transport%

transeuropske mre(e% energija% podru$je slobode sigurnosti i pravde% zajedni$ka sigurnosna pitanja u stvarima javnog zdravlja

komplementarne: zaštita i poboljšanje ljudskog zdravlja% industrija% kultura% turizam%obrazovanje% gra,anska zaštita% upravna suradnja

$OSEB PRAVA EUROPSKE UNIJE

• 4ravna pravila prava EU koja su jasna% bezuvjetna i precizna mogu imati izravan u$inak u

pravnim porecima dr(ava $lanica• Lna mogu stvarati subjektivna prava za 'izi$ke i pravne osobe%a ta su subjektivna prava

sudovi dr(ava $lanica obavezni štititi.• S";&'kti%a +,a%a mogu nastati na temelju prava EU samo ako je odre,eni pravni opseg

u dosegu prava EU. Ukoliko je to slu$aj% nacionalni sud ima obavezu pru(iti pravnuzaštitu izravno na temelju prava EU

• Gada je rije$ o +,i)a,o) +,a%"% neki pravni odnos bit će izvan njegova dosegao ako je rije$ o &(&*+* ,(.* pravni odnos će biti podvrgnut

nacionalnom pravu dr(ave $lanice u kojoj je nastao *ST8S<GO " odre,ena

situacija uvijek će biti u dosegu prava EU ako je odre,eno podru$je regulacijeharmonizirano nekim sekundarnim izvorom prava EUo ako postoji /E0+1(&& E3E4E& te zbog toga ne dolaze u doseg neke

od normi Ugovora o ET• Gada je rije$ o sekundarnom zakonu% pretpostavka je da za njihovo donošenje Unija ima

propisane ovlasti *kada je to slu$aj% potrebno je primijeniti normu prava EU+

PRIMJENA PRAVA EU U $RAVAMA ČLANICAMA

• EU ima izravan u$inak u dr(ava $lanicama% a primjenjuju ga nacionalni sudovi *uizvanjskim situacijama ) nacionala javna uprava+

• PRAVNI UČINAK je svojstvo pravne norme da utje$e na nastanak% promjenu ili

prestanak nekog pravnog odnosa. Gad neka norma ima pravne u$inke% ona stvarasubjektivna prava koja su sudovi obavezni štititi

• IZRAVNI UČINAK ozna$ava svojstvo pravnih pravila% osobito ustavnog%

me,unarodnog i europskog prava% da stvaraju subjektivna prava neposredno% bezikakve dodatne regulatorne aktivnosti zakonodavne ili izvršne vlasti

• ok STAO8S UVS8OG normi me,unarodnog prava ovisi o a/ioali) "!ta%i)a%

u 4AO8L< 4LAEBGU EU on proizlazi iz o+8' +,i:%a8'' +,ak!' E",o+!ko4!"#a *po$evši od presude an Qend en 6oos% 19-3.+



• a bi neka pravna norma EU mogla imati STAOO8S UVS8OG ona mora biti jasna%

nedvosmislena i bezuvjetna " mora sadr(avati odre,eno ili odredivo subjektivno pravote da za njegovo ostvarivanje pred nacionalnim sudom nije potreban nikakva dodatnaregulatorna aktivnost zakonodavne ili izvršne vlasti

• Ukoliko neka norma prava EU ima izravni u$inak% nacionalni zakonodavac ne smije

donositi nacionalne propise% ni ustavne naravi koje bi mogli izravnom u$inku pravaEU stajati na putu " ili " izravni u$inak pravnih pravila EU ne ovisi o nacionalnomustavnom pravu već isklju$ivo o pravu EU

• 8orma prava EU nadre,ene su pravu dr(ava $lanica• 4resudom Costa u E8E6% 19-#.% utvr,eno je da je pravo Tajednice nadre,eno

nacionalnom pravu• USTAVNI PLURALIZAM " shvaćanje prema kojemu više institucionalnih aktera

pola(e pravo na vrhovni pravni aktivitet u jedinstvenom% ali slo(enom pravnomsustavu

• 8adre,enost prava EU nacionalnom pravu ima zna$ajne nacionalne procesne

posljedice " ako se nacionalni sud na,e u situaciji da je odre,ena pravna situacija

promjenjiva% i norma prava EU i norma nacionalnog prava ima obavezu izuzeti iz primjene normu nacionalnog prava i izravno primijeniti ili normu prava ili neku drugunormu nacionalnog prava koja ne proturje$i pravu EU]takve su nacionalne normaautomatski 8E4AS<E8SE

• 4rema praksi Europskog suda utemeljenoj u predmetu on Colson and Gamman

obaveza interpretacije nacionalnog prava u skladu s pravom EU odnosi se i na sudovekoji rješavaju sporove iz svoje nadle(nosti% ona uklju$uje obvezu da nacionalni sudinterpretira nacionalno pravo u skladu s pravom EU

• Uskla,ena interpretacija ima svoje granice " nacionalni sud nije obavezan

interpretirati nacionalno pravo s pravom EU ako bi takva interpretacija štetila pravniminteresima pravnih subjekata• NAČELO EKVIVALENCIJE zahtjeva da pravna zaštita koju nacionalni sudovi

pru(aju% štiteći subjektivna prava koja se temelje na pravu E% ne smije biti manjekvalitetna od pravne zaštite koju pru(aju pri zaštiti subjektivnih prava koja se temeljena nacionalnom pravu

• NAČELO $JELOTVORNOSTI stvara za nacionalne sudove dvije komplementarne

procesnoprave obaveze

o Oko za zaštitu subjektivnog prava zajam$enog pravom EU ne postoji zakonom propisano nacionalno pravno sredstvo% nacionalni sud mora bez obzira na toomogućiti pravu zaštitu stvarajući samostalno novo pravno sredstvo

o Oko neka nacionalna procesna pravna norma sprje$ava u$inkovitu zaštitu

prava EU% nacionalni sud mora je izuzeti iz primjene i na taj na$in omogućiti pravu zaštitu materijalnog subjektivnog prava% $ak i ako bi u ekvivalentnojnacionalnoj situaciji primijenio takvu normu

• 8a$elo ekvivalencije i na$elo procesne djelotvornosti odnose se i na nacionalno

ustavno procesno pravo



INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

• Snstitucijeo Europski parlamento Europski sudo Europska središnja bankao Aevizorski sudo

Europsko ijećeo ijećeo Europska komisija

D. E",o+!ki +a,la)'t

• 4redstavni$ko tijelo gra,ana dr(ava $lanica Europske unije• Ld 19@9. godine $lanovi se biraju izravno% na izborima dr(avama $lanicama• 4ravna osnova za izbore u E4 je Akt o iz;o," +,'#!ta%ika Sk"+(ti' izravnim i

općim pravom glasa iz 19@-. godine *na temelju Okta dr(ave $lanice su prihvatilenacionalne izborne propise+

• Szbori se provode svakih & godina *posljednji put u lipnju 2009. Qodine+• 4rema čl. -2-3; EU jam$i aktivno i pasivno bira$ko pravo na lokalnim izborima i na

izborima za A4 svakom gra,aninu Unije koji (ivi u bilo kojoj dr(avi $lanici• r $lanova E4 od 2009.)201#. Sznosi <96 *broj predstavni$kih mjesta po dr(avama

$lanicama ne odra(ava u potpunosti broj stanovnika ali ga uzima u obzir+• Tastupnici u E4 ne predstavljaju svoje dr(ave $lanice već su organizirani u europske

politi$ke skupine•

Fadašnji predsjednik parlamenta je erz uzek • 4arlament zasjeda u ruZellesu% Ftrasbourgu% a u 6uksemburgu je smješteno Lpće

tajništvo• E4 obavlja 3 glavne skupine zadaća

o Sma zakonodavne ovlasti% te na inicijativu Europske komisije% zajedno s

ijećem ministra donosi propise; u zakonodavno postupku osiguravademokratski legitimitet na europskoj razini

o 8adzire rad drugih institucija EU% mo(e politi$ki utjecati na postupak izbora

$lanova Gomisije te mo(e 253 većinom izglasati povjerenje ili nepovjerenje$itavoj Gomisiji

o Sma prora$unske ovlasti koje dijeli s ijećem ministara% pritom mo(e prihvatitiili odbaciti prora$un u cijelosti% kontrolira i izvršavanje prora$una

• E4 ima pasivnu i aktivnu legitimaciju pred Europskim sudom

-. EUROPSKO VIJEE• Bijelo u $iji sustav ulaze dr(avni poglavari ili predsjednici vlada• Ftupanjem na snagu postaje zaseban institucija• Qlavna zadaća " davanje poticaja za razvoj EU i prihvaćanje općih politi$kih

smjernica i prioriteta• 8ema zakonodavne ovlasti



• 4redsjedava mu 4redsjednik% $iji je mandat 30 mjeseci s mogućnošću reizbora• Ldlu$uje na temelju jednoglasnosti osim ako EU ne propisuje druga$ije• Szbor predsjednika ijeća bira se kvali'iciranom većinom• Snstitucija 4redsjednika Europskog ijeća uvedena je te 6U• EU u )'0"a,o#i) o#o!i)a predstavlja 4redsjednik ijeća *prvi 4redsjednik "

>erman an Aompu+

9. VIJEE MINISTARA• Uz E4 je glavno regulatorno tijelo EU• Fuodlu$uje u zakonodavnom postupku zajedno s E4% a u nekim podru$jima ima i

samostalnu zakonodavnu ovlast uz obavezu savjetovanja Europskog parlamenta• U okvirima vanjske i sigurnosne politike ijeće odlu$uje samostalno• Lbnaša zakonodavnu i prora$unsku 'unkciju% oblikuje politike i ima koordinativnu

'unkciju• Szra(ava interese dr(ava $lanica $iji predstavnici izvršne vlasti u njemu raspravljaju i

donose odluke•

Fvaka dr(ava $lanica ima po jednog predstavnika u ijeću• 4redsjedavanje ijećem ure,eno je na osnovi rotacije dr(ava $lanica koje se

izmjenjuju na njegovom $elu svakih - mjeseci• isokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku " bira Europsko

ijeće *kvali'iciranom većinom+ i uz suglasnost 4redsjednika Europske komisije " on predsjedava ijećem Europe kada se ono sastaje u sustavu ministara vanjskih poslova%a ujedno obnaša i du(nost jednog od potpredsjednika Europske komisije

• 4rva visoka predstavnica " Catherine Oshtom

$ONOENJE O$LUKA U VIJEU MINISTARA

• ednoglasno% obi$nom većinom $lanova i kvali'iciranom većinom• 3 prijelazna razdoblja

o 4rijelazno razdoblje *do 31.listopada 201#.+ " glasovanje je ure,eno

4rotokolom o prijelaznim odredbama 6U; protokol razlikuje 2 situacije *kada je glasuje na prijedlog Gomisije i kada to nije slu$aj+

o rugo razdoblje *od 1.10.201#.)31.2.201@.+ " razlikuju se dvije situacije) kada

prijedlog pote$e od Gomisije ili isokog predstavnika EU za zajedni$kuvanjsku i sigurnosnu politiku i kad to nije slu$aj

o Breće razdoblje *od 1.#.201@.+ " više nije moguće zatra(iti odlu$ivanje

metodologijom prijelaznog razdoblja% tj. primjenjuje se sustav dvostrukevećine propisan za drugo razdoblje

PASSARELLE I KOČNICE ZA NU$U

UEU i UIEU sadr(e više odredbi koje omogućuju prelazak s odlu$ivanja% na temelju

jednoglasnosti% na odlu$ivanje kvali'iciranom većinom te odredbe se nazivaju+a!!','ll' kla"z"la)a

• Koči/' za "1#" omogućuje dr(avama $lanicama da privremeno zaustave donošenje

akta na temelju redovnog zakonodavnog postupka% postupak mo(e okrenuti bilo koji

$lan ijeća ministara koji se pozove na osobito va(ne nacionalne interese *nakon toga



mo(e Europsko vijeće u roku # mjeseca ili vratiti prijedlog akta ijeću ministara kojeće nastaviti redovni zakonodavni postupak% ili uputiti akt Gomisiji+

G. EUROPSKA KOMISIJA• edno od najva(nijih regulatornih tijela EU• Tastupa opće interese EU i nije politi$ki odgovorna dr(ava $lanicama• Fastoji se od 2@ povjerenika *bira ih Europsko ijeće% dr(ave $lanice i Europski

parlament na razdoblje od & godina+• Gomisiju imenuje Europsko vijeće kvali'iciranom većinom uz suglasnost dr(ava

$lanica% a potvr,uje je Europski parlament obi$nom većinom• Gomisija je odgovorna samo Europskom parlamentu koji joj mo(e izglasat

nepovjerenje• 4ostupak potvr,ivanja Gomisije odvija se u 2 'aze " nominacija mandatara za

4redsjednika Gomisije *kvali'icirana većina uz suglasnost svih dr(ava $lanica+%utvr,ivanje sustava Gomisije i potvr,ivanje Gomisije kao kolegija *predsjednika i$lanove Gomisije potvr,uje Europski parlament% a imenovanje obavlja Europsko

vijeće kvali'iciranom većinom+• Sma isklju$ivo pravo zakonodavne inicijative% LFS< u podru$ju zajedni$ke vanjske i

sigurnosne politike• 4ravo zakonodavne inicijative $ini Gomisiju pokreta$kom silom Unije%• Lna priprema prijedloge europskih politika i pravnih akata% upravlja prora$unom EU• 8adzire kako dr(ave $lanice primjenjuju pravo EU *mo(e pokrenutu tu(bu protiv neke

dr(ave $lanice ako smatra da je ta dr(ava $lanica povrijedila neku od preuzetihobaveza% prvo joj daje 'ormalno upozorenje!% zatim obrazlo(eno mišljenje!

ZAKONO$AVNI POSTUPCI

4ostoji redovni zakonodavni postupak i više posebnih zakonodavnih postupaka

razlikujemo one u kojima je potrebna suglasnost E4 i one u kojima takva suglasnost

nije potrebna

RE$OVNI ZAKONO$AVNI POSTUPAK

•

8a temelju 6U redovni zakonodavni postupak primjenjuje se i na policijsku i sudskusuradnju u kaznenim stvarima• Gada se primjenjuje taj postupak zakonodavnu inicijativu ima Europska komisija% a da

bi prijedlog akta bio prihvaćen potrebno je da ga u istom tekstu% uz 3 $itanja% prihvateijeće ministra i Europski parlament

• Snteres EU osiguran je inicijativom i sudjelovanjem Gomisije u izradi prijedloga

sekundarnog zakonodavstva% interes dr(ava $lanica osiguran je putem Europskog parlamenta% nadzor nad zakonodavnošću zakonodavnog postupka u nadle(nosti jeEuropskog suda

POSE?NI ZAKONO$AVNI POSTUPAK



• UIEU propisuje više posebnih zakonodavnih postupaka• Gada se Ugovor poziva na posebni zakonodavni postupak% rije$ je obi$no o situaciji u

kojoj nije postignuta suglasnost dr(ava $lanica o donošenju odluka putem redovnogzakonodavnog postupka

• Takonodavne akte prihvaćene u posebnom zakonodavnom postupku potpisuje $elnik

institucije koja ga je prihvatila• 4osebne zakonodavne akte moguće je podijeliti na one u kojima se tra(i suglasnost i

one u kojima se tra(i savjetodavno mišljenje E4

EUROPSKI SU$

• Fastoji se od 3 suda " Europskog suda% Lpćeg suda i Flu(beni$kog suda• Ld po$etka integracije postoji Europski sud% osnovan Aimskim ugovorom• 3 suda su još 19&. spojena u zajedni$ku instituciju triju Tajednica *EET% Euroatom+• Lvom je sudu 199. pridodan novi sud " Fud prvog stupnja% 6U je ovaj sud

preimenovao u Lpći sud *dio postupaka je postao dvostupanjski+• 6isabonskim ugovorom promijenjen je naziv suda iz Fuda Europske zajednice u Fud

Europske unije• Lrganizacija Europskog suda ure,ena je Ugovorom o EU% Ugovorom o 'unkcioniranju

EU% Ftatutom Fuda i 4ravilima postupka

D9. Zakoo#a%i +o!t"+/i

• na temelju 6isabonskog ugovora *6U+ postoji redovni zakonodavni postupak i više

posebnih zakonodavnih postupaka• za neke je potrebna suglasnost Europskog parlamenta *E4+% a za neke ne• stupanjem na snagu 6U reduciran je savjetodavni postupak% postoje i dalje situacije u

kojima se tra(i mišljenje E4

13.2. Aedovni zakonodavni postupak

• ovaj postupak zamjenjuje raniji postupak suodlu$ivanja• redovni zakonodavni postupak primjenjuje se na policijsku i sudsku suradnju u

kaznenim stvarima• zakonodavnu inicijativu ima Europska komisija *EG+% a da bi prijedlog akta bio

prihvaćen% uz tri $itanja% mora ga prihvatiti ijeće ministara i E4 *u ijeću ministarakvali'iciranom većinom% a u E4 obi$nom većinom+

• sustav ko$nica i ravnote(e " interese EU osiguran je inicijativom i sudjelovanjem EG

u izradi prijedloga sekundarnog zakonodavstva% interes dr(ava $lanica osiguran je krozdonošenje odluka u ijeću ministara% a interes gra,ana putem E4

• Europski sud vrši nadzor nad zakonitošću zakonodavnog postupka% a zakonodavne

akte donesene na temelju redovnog zakonodavnog postupka potpisuju predsjednik ijeća ministara i predsjednik E4

13.3. 4osebni zakonodavni postupci

• Ugovor o 'unkcioniranju Europske unije *UIEU+ propisuje više posebnih

zakonodavnih postupaka• kad se radi o posebnom zakonodavnom postupku rije$ je o situaciji u kojoj nije

postignuta suglasnost dr(ava $lanica bilo o donošenju odluke kvali'iciranom većinom



u ijeću% bilo o sudjelovanju 4arlamenta u odlu$ivanju " u takvim situacijama ijećeministara ima ovlast donijeti odluke jednoglasno% uz ograni$enu ulogu E4% a akte tada

potpisuje $elnik institucije koja ga je prihvatila• podjela posebnih zakonski postupaka prema ulozi E4: na one u kojima se tra(i

suglasnost E4 i na one u kojima se tra(i savjetodavno mišljenje E4• primjeri za !"4la!o!t EP: donošenje sekundarnog zakonodavstva za suzbijanje

diskriminacije% rede'inicija prava dr(avljana EU% donošenje akata o provedbi bira$kog

prava na izborima za E4% pokretanje poja$ane suradnje dr(ava $lanica% suglasnost je posebno potrebna kad ijeće ministara zaklju$uje me,unarodne ugovore za npr.zaklju$ivanje ugovora o pridru(ivanju% zaklju$ivanje ugovora o pristupanju EUEuropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda% zaklju$ivanjeugovora koji imaju va(ne prora$unske implikacije za EU itd.

• !a%&'to#a%o )i(l&'&' EP " 6U zadr(ava obvezu konzultiranja s E4 na više mjesta:

za proširenje nadle(nosti Europskog suda na odlu$ivanje o aktima institucija kojima seure,uje pravo intelektualnog vlasništva *za prihvaćanje tih normi potrebna jerati'ikacija svih dr(ava $lanica+% za donošenje statuta Europske središnje banke% za

raspolaganje vlastitim resursima EU• E4 u ovim postupcima nema pravu zakonodavnu ulogu i uklju$uje se na završetku% uz

to bitna razlika s obzirom na redovni zakonodavni postupak jest u tome što ijećeministara odluke ne donosi kvali'iciranom većinom% već jednoglasno

DG. S"# E",o+!k' "i&'

• postojanje suda pokazalo se bitnim za razvoj integracije i odigrao je presudnu ulogu u

trenucima zastoja politi$kog procesa% te je njegova zasluga što je došlo dokonstitucionalizacije pravnog poretka EU

1#.1. Lrganizacija Fuda

• Fud Europske unije sastoji se od tri suda: Europskog suda% Lpćeg suda i Flu(beni$kog

suda% stoga se postupak u nekim slu$ajevima mo(e odvijati u više stupnjeva• organizacija suda ure,ena je Ugovorom o EU% Ugovorom o 'unkcioniranju EU%

Ftatutom Fuda i 4ravilima postupka• od po$etka integracije 19&2. postoji Europski sud osnovan Aimskim ugovorom• 199. pridodan je novi% tada nazvan Fud prvog stupnja% a 6isabonskim ugovorom u

Lpći sud• osnivanjem Lpćeg suda nije proširena nadle(nost Europskog suda kao institucije% već

se dio postupaka mogao odvijati u dva stupnja *u prvom stupnju u nekim postupcimaodlu$uje Lpći sud% a na njegove odluke postoji mogućnost (albe Europskom sudu+

• većina postupaka zapo$inje pred Lpćinskim sudom% a samo neke va(nije% kao

prethodni postupak i postupak protiv dr(ave $lanice zbog neprimjene prava EU%zapo$inju pred Europskim sudom



• Ugovor iz 8ice je zbog rasterećenja rad Europskog suda% otvorio mogućnost osnivanja

novih sudova koji će u pojedinim predmetima suditi u prvom stupnju s mogućnošću(albe na njihove odluke Lpćem sudu

• 6isabonski ugovor nastavio to s mogućnošću uspostave specijaliziranih sudova% pa je

tako 200&. osnovan Flu(beni$ki sud% u kojima je stranka s jedne strane zaposlenik ili potencijalni zaposlenik u jednoj od europskih institucija% a s druge strane institucija

1#.2. Fuci

• u Europskom sudu sjedi po jedan sudac iz svake dr(ave $lanice• suci se biraju iz redova osoba $ija je neovisnost izvan sumnje i koji posjeduju

kvali'ikacije za izbor na najviše suda$ke 'unkcije su svojim dr(avama ili su pravnisavjetnici priznatih sposobnosti *neke dr(ave su birale istaknute pro'esore% druge sucesvojih sudova ili poznate odvjetnike+

• u Lpćem sudu sjedi po jedan sudac iz svake dr(ave $lanice% uz mogućnost povećanja

broja sudaca• povećanje broja sudaca Lpćeg suda bila je jedna od mjera ubrzanja rada Fuda i za

razliku od Europskog suda% suci Lpćeg suda ne moraju imati kvali'ikacije za najvišesuda$ke 'unkcije% već samo izbor za suda$ke 'unkcije u svojoj zemlji

• Flu(beni$ki sud ima sedam sudaca% a njihov se broj mo(e povećati na zahtjev

Europskog suda odlukom ijeća ministara• )suci se biraju na razdoblje od šest godina zajedni$kom odlukom vlada svih dr(ava

$lanica% s mogućnošću ponovnog izbora% jedino suce Flu(beni$kog suda bira ijećeministara

• izbor sudaca Europskog i Lpćeg suda do sada se odvijao na nacionalnoj razini% a

potvrda svih dr(ava $lanica bila je 'ormalnost% osnivanjem novog Ldbra koji se sastoji

od sedam osoba izabranih iz redova bivših $lanova Europskog ili Lpćeg suda% $lanovanacionalnih najviših sudova% priznatih pravnika% daje se europska dimenzija izborusudaca% gdje Ldbor daje mišljenja% ali to ne obvezuje dr(ave $lanice

• suci izme,u sebe tajnim glasovanjem biraju predsjednika suda na tri godine% s

mogućnošću ponovnog izbora• svaki sudac ima kabinet i pravne savjetnike *suci Europskog suda po tri pravna

savjetnika% a Lpćeg suda po dva+

1#.3. 8ezavisni odvjetnici

• u Europskom sudu postoji osam nezavisnih odvjetnika koji se isto biraju na šest

godina i iz redova osoba s istim kvali'ikacijama kao i suci tog Fuda i imaju status jednak sucima

• u Lpćem sudu i u Flu(beni$kom ne postoje nezavisni odvjetnici• glavna 'unkcija je da pristupajući nepristrano i nezavisno podnose Fudu mišljenja o

predmetima o kojima odlu$uje Fud; Fud nije obvezan slijediti njihova mišljenja% ali ihu velikom broju slijedi i $esto se u presudama pozivaju na njihova mišljenja *pomoćFudu+

• od kad se broj sudaca u Europskom sudu povećao% pa je nemoguće suditi u plenumu%

već u razli$itim 'ormacijama sudskih vijeća% uloga nezavisnih odvjetnika postala je

va(an 'aktor u o$uvanju jedinstvenosti sudske prakse



• Europski sud odluke donosi tajnim glasovanjem% ali ih objavljuje kao jedinstvene

odluke svih sudaca% te su one $esto rezultat kompromisa suprotstavljenih mišljenjasudaca i zbog toga ponekad nisu dovoljno dobro sro$ene i jasno obrazlo(ene% pa utakvim situacijama Fud slijedi zaklju$ke nezavisnog odvjetnika i njegovo mišljenjemo(e pridonijeti boljem razumijevanju odluke Fuda

• jednako kao i suci% svaki nezavisni odvjetnik ima svoj kabinet koji se sastoji od $etiri

pravna savjetnika

1#.#. <etode rada i postupak pred Europskim sudom

• postupak se odvija u dvije 'aze: pisanoj i usmenoj• pravila postupka omogućuju preskakanja neke od 'aza ukoliko se radi o

jednostavnijim pitanjima što omogućuje ubrzavanje• postoji i mogućnost pokretanja ubrzanog postupka% tj. hitnog prethodnog postupka

gdje se isto omogućuje preskakanje ili skraćivanje rokova za pojedine 'aze postupka pred Fudom

• pošto se presude Europskog suda objavljuju kao jedinstvene presude ne postoji institut

izdvojenih mišljenja sudaca i nitko ne mo(e prisustvovati glasovanju pri donošenju presude% $ak ni prevoditelji% te je stoga neslu(benoj jezik za sporazumijevanje me,usucima izabran 'rancuski% te se presude donose na 'rancuskom i onda se prevode naslu(beni jezik predmeta i sve ostale slu(bene jezike EU *trenutno 23+ " *cjelokupnoeuropsko pravo izra(eno je u 23 jezika% što utje$e na metode interpretacije europskog

prava% jer iako postoje iste pravne norme% one moraju na svim jezicima imati istozna$enje; tako,er višejezi$nost usporava rad Fuda% jer svi va(niji dokumenti tijekom

postupka moraju se prevesti na sve jezike EU% a tijekom rasprave mora se omogućitisimultano prevo,enje sa svih na sve slu(bene jezike EU% što dodatno produljuje i

poskupljuje postupak pred Fudom+

1#.&. 8adle(nosti Fuda EU

• Fud EU je sud ograni$enih nadle(nosti• po stupanju 6isabonskog ugovora nadle(nost Fuda EU prote(e se na sva podru$ja

europskog prava% osim zajedni$ke vanjske i sigurnosne politike• spajanjem prvog i trećeg stupa Fud je stekao jednaku nadle(nost kakvu je imao i u

prvom stupu% time je Fud stekao punu nadle(nost nad cjelokupnim pravom nastalim ukontekstu stvaranja podru$ja slobode% sigurnosti i pravde u EU

• nije ovlašten odlu$ivati u svim sporovima koji se rješavaju na temelju europskog

prava% već samo za ona koja ga ovlašćuje Lsniva$ki ugovor • tri najva(nije grane nadle(nosti: 1. postupci koje zbog propusta u ispunjavanju obveza

utemeljenih na pravu EU protiv dr(ava $lanica pokreće Europska komisija ili drugedr(ave $lanice; 2. nadzire pravnu valjanost akata institucija% tijela% ureda i agencija EUkoje se mogu pojaviti na temelju izravne tu(be za poništenje akta koje mogu podnijetiinstitucije i neka tijela EU% dr(ave $lanice i pod odre,enim uvjetima i pojedinci% te

posredno% kroz prethodni postupak za ocjenu valjanosti koji pred Europskim sudom pokreće nacionalni sud; 3. odlu$uje o prethodnim pitanjima koja mu upućuju sudovidr(ava $lanica% a koja se mogu odnositi bilo na interpretaciju ili na ocjenu valjanosti

normi europskog prava



1#.-. 8adle(nosti Lpćeg suda i Flu(beni$kog suda

• uspostavom ova dva suda% nije se promijenio opseg nadle(nosti Europskog suda kao

institucije% već je postupak u nekim slu$ajevima postao višestupanjski umjesto jednostupanjskog

• Lpći sud sudi u prvom stupnju u većini postupaka za poništenje akta EU% te u

postupku zbog propusta institucije% kad ga pokreću pojedinci ili institucije EU% no nijenadle(an u tu(bama protiv dr(ava $lanica zbog povrede obveze utemeljene na pravuEU% te u prethodnim postupcima

• Flu(beni$ki sud sudi u prvom stupnju o slu(beni$kim sporovima s mogućnošću (albe

Lpćem sudu

MINTAS 5O$AK EUROPSKA UNIJA

8akon SS. svjetskog rata zapo$eo je jedan% do tada nepoznat% novi o;lik +o%'zi%a&a i!",a#&' +o&'#ii: #,1a%a E",o+'> az%a @it'4,a/i&a. edna od osnovnih karakteristika

europskog integriranja jest da ono +,'#!ta%l&a koti"i,ai +o%i&'!i +,o/'! ko&i t,a&' %'8<*ak 4o#ia> a ko&i &o( i&' za%,(' %'8 !' a!ta%l&a " ;"#"8o!t.

4rikaz razvoja europskog integriranja obi$no se dijeli u nekoliko razdoblja. Griterij za podjelu koji se naj$ešće koristi su odre,eni prijelomni trenuci *npr. zna$ajni politi$ki%ekonomski ili drugi doga,aji+ koji su obilje(ili razvoj ideje ujedinjene Europe. J'#a o#)o4"8i: +o#&'la +o%i&'!ti '",o+!ki: it'4,a/i&a &' +o#&'la a !l&'#'8a o!o%a,az#o;l&a:

DD – D=. – +oč'/i ,az%o&a i !t%a,a&' /a,i!k' "i&'

D=6 – D- – "!+o!ta%a za&'#ičko4 t,1i(ta

D9 – -9 – !t%a,a&' E",o+!k' 2'koo)!ko*)o'ta,'3 "i&'• -G * * +,o(i,'&' i Li!a;o!ki !+o,az")

D. -. Poč'/i '",o+!ko4 it'4,i,a&aD. -. D. E",o+a +o!li&' #,"4o4 !%&'t!ko4 ,ataBrebalo je vremena da politi$ke elite europskih dr(ava shvate kako +,o/'! iz4,a#&'

"&'#i&'' E",o+' )o1' +o!tati !,'#!t%o) "!+o!ta%' t,a&o4 )i,a i !ta;ilo!ti " E",o+i.Atoi' #' Sait*E"+',: 4risili *neprijatelje+ da zajedni$ki grade zamak i

pretvorit ćeš ih u braću.!va svjetska rata u prvoj polovici ^^. stoljeća su% zahvaljujući svojim ogromnim

razornim u$incima svima pokazali svu destruktivnost daljnjeg ustrajavanja na vo,enju uskonacionalnih politika i potaknuli su sazrijevanje potpuno druga$ijeg razmišljanja. Umjestodotadašnjeg ratovanja da bi se o$uvao dr(avni suverenitet i ostvarili odre,eni nacionalniinteresi% ubrzano je sazrijevalo opće uvjerenje da se nacionalni interesi mogu trajnije ikvalitetnije zaštititi me,usobnom suradnjom europskih dr(ava i djelomi$nim ograni$enjemsuvereniteta svake od njih u koristi ostvarivanja zajedni$ki postavljenih ciljeva. Bek su senakon SS. svjetskog rata na politi$koj sceni pojavile dovoljno sna(ne politi$ke osobe koje suideju postupnog europskog ujedinjavanja iskoristile za postizanje trajnog mira i stabilnosti% te

ju po$ele ozbiljavati kroz izgradnju europskih institucija.



D. -. D. ?i+ola,a +o#&'la E",o+' i :la#i ,at 8iti prestankom rata Europa nije postala stabilno i sigurno podru$je jer su odmah po

njegovom svršetku zapo$ele ideološke% ali i interesne podjele u Europi izme,u bivšihsaveznika " FFFA)a s jedne strane i elike ritanije i Irancuske s druge% koji se prvi putaotvoreno mani'estirao kroz pitanje zajedni$ke uprave nad pora(enom 8jema$kom i doveo do+o#&'l' E",o+' a #%a !"+a,ička +olitička> 'koo)!ka i %o&a ;loka : na FFFA i zemljeu s'eri njegovog utjecaja% te zemlje tzv. Tapadne Europe. Ba dva bloka odmjeravala su snage

sve do kraja 0)ih godina% u razdoblju pod nazivom doba hladnog rata!.Lsnovne ,azlik' iz)'0" o%a #%a ;loka najjasnije se mogu uo$iti kroz politi$ke

aspiracije politi$kih elita u vodećim zemljama svakog od blokova te prateći smjer kojim je unjima tekla obnova i politi$ki razvoj nakon rata:

• u Tapadnom bloku provedena je brza obnova uz obilnu pomoć FO)a% dok se

u Ssto$nom bloku FFFA usmjerio prvenstveno na vlastitu obnovu na teretostalih zemalja tog bloka%

• u Tapadnom se bloku vojna sigurnost% zbog straha od širenja FFFA)a% ostvarila

kroz osnutak 8OBL)a% dok je u Ssto$nom bloku osnovan aršavski pakt kao pandan 8OBL)u%

• u Tapadnom bloku proveden je proces dekolonizacije% dok se u Ssto$nom bloku

FFFA teritorijalno proširio anektirajući oko 2@2 milje stranog teritorija sa oko2& milijuna ljudi te je dr(ao u s'eri svog utjecaja sve zemlje iza tzv. (eljeznezavjese!

• u Tapadnom bloku obnovljeno je gospodarstvo na tr(išnim osnovama uz

poštivanje privatnog vlasništva i provo,enje višestrana$ke demokracije% dok jeu Ssto$nom bloku zavladao komunisti$ko)socijalisti$ki sustav i jednopartijskitotalitarizam

• u Tapadnom bloku je zapo$eo proces europskih integracija% dok je Ssto$ni blok ostao izvan tog procesa do raspada FFFA)a.

No%a +o!li&',ata +olitička !t,at'4i&a

U prvim poslijeratnim godinama vlade većine dr(ava Tapadne Europe bile suuglavnom zaokupljene osmišljavanjem politike koja bi im omogućila da što br(e i uspješnije+ok,'" i ,az%i&" ,azo,'o a/ioalo 4o!+o#a,!t%o i pokrenu obnovu% te da vojno štoviše oja$aju kako bi se za(titil' o# %o&' !a4' SSSR*a. Bo je bilo ostvarivo samo zato jer se

iskristalizirala potpuno o%a +olitička !t,at'4i&a koja se temeljila na #%a o!o%a ač'lakoja su "!)&',a%ala +olitičk' ak/i&' %la#a&"8i: 'lita

D. o!la&a&' a +o)o8 i !",a#&" ! SA$*o) " ovo na$elo temeljilo se na spoznajida se brza obnova ratom razrušenog gospodarstva ne mo(e ostvariti bez 'inancijskei druge pomoći izvana% prvenstveno uz pomoć FO)a% kasnije i Ganade. U o(ujku19#@. ameri$ki predsjednik Bruman isticao je kako FO mora bez posebnih uvjeta

pomoći slobodnom svijetu da se othrva sovjetskom pod$injavanju. Lvaj njegovstav poznat je pod nazivom @T,")ao%a #okt,ia. Spak% FO je zagovaraootvoreno *liberalno+ globalno *svjetsko+ gospodarstvo kako bi osigurao tr(ište za

svoje proizvode i time potaknuo daljnji razvoj svojih proizvodnih potencijala% te poti$e osnivanje <e,unarodnog monetarnog 'onda *<<I+% Fvjetske banke *F+ i



Lpćeg sporazuma o tari'ama i trgovini *QOBB+. U lipnju 19#@. Brumanov dr(avnitajnik Qeorge <arshall objavio je tzv. 4rogram europske obnove ili Ma,!:allo%+la 'koo)!k' +o)o8i% a postavljen je uvjet da europske dr(ave same odlu$e odistribuciji pomoći. U tu svrhu 19#. osnovana je O,4aiza/i&a za '",o+!k"'koo)!k" !",a#&" 2OEEC3. a bi neutralizirao sve veći utjecaj FFFA)a% FO

je prihvatio osigurati obranu i sigurnost u Europi i time smanjiti vojne troškoveeuropskih dr(ava% a u tu svrhu 19#9. je osnovan novi vojni savez pod nazivom

S+o,az") o !&'%',oatlat!ko& o,4aiza/i&i 2NATO3. U po$etku je 8OBLobuhvaćao . ritaniju% Irancusku% ansku% Staliju% 4ortugal% Ssland i 8orveška% akasnije i Qr$ka i Burska% te FO i Ganada. Favez se sastojao od zdru(enih zra$nih%kopnenih i pomorskih snaga zemalja $lanica% raspore,enih regionalno u vojnim

bazama i osiguravao je atlantsku rutu izme,u FO)a i Europe te cijelo podru$jetzv. Tapadne Europe. 4rvi mu je zadatak bio razbiti blokadu Tapadnog erlinauspostavom zra$nog mosta.

2. )'0"!o;a !",a#&a #,1a%a i 7'#',aliza) " još u vrijeme SS. svjetskog rata

zapo$elo je sazrijevati uvjerenje da nacionalne dr(ave u Europi ne mogu samimsvojim postojanjem osigurati niti unutrašnji niti me,unarodni mir% niti sigurnost% ani stabilne unutrašnje poretke. Bo se moglo postići samo ako dr(ave djelujuzajedno% ujedinjene oko postizanja zajedni$kih ciljeva. Fazrijevanju takvoguvjerenja bitno su doprinijeli i hladnoratovska bipolarizacija Europe i vojna iekonomska oslabljenost zapadnoeuropskih zemalja% a ameri$ka je politika

podupirala takav trend razvoja unutar Europe% ocjenjujući da regionalne europskookupljanje dr(ava mo(e samo pomoći br(em razvoju njihovih gospodarstava iuklju$ivanju u globalni svjetski poredak koji je FO promovirao. 8ovozajedništvo izme,u europskih dr(ava moralo bi se temeljiti na dva elementa:

• za&'#i/a bi morala o!i4",ati #,1a%a)a da% kroz )'0"!o;" !",a#&" i#o4o%a,a&'> ostvaruju one za&'#ički +o!ta%l&'' /il&'%' koji suistodobno iz,az i o#,'0'i: !+'/i7ičo a/ioali: it','!a člai/a>

• na razini zajednice bi morali postojati u$inkoviti )':aiz)i za +,o%'#;"

#o4o%o,'i: za&'#ički: ak/i&a u svakoj dr(avi $lanici% te bi svaka#,1a%a člai/a trebala +,'i&'ti a ti&'la tak%' o%' za&'#i/''",o+!ki: #,1a%a #io !%o&i: !"%','i: +,a%a #a !a)o!talo o#l"č"&' o

pojedinim pitanjima.F vremenom je ova nova vrsta zajednice nazvana @a#a/ioalo) odnosno

!"+,aa/ioalo)!% prvenstveno zbog ovlasti koje su dobila tijela takvih zajednica uodnosu na dr(ave $lanice.

supranacionalnu zajednicu kao novi institucionalni model prvi je osmislio .<onnet% a karakterizira ju dogovor više suverenih dr(ava o prenošenju odre,enih ovlastiodlu$ivanja s nacionalnih tijela *vlade% parlamenta+ na nadnacionalna tijela koja $inesupranacionalnu zajednicu

U drugoj polovici ^^. stoljeća ideja o tijesnijoj suradnji% zajedništvu% pa $ak iujedinjenju dobila je široku javnu i politi$ku podršku% tako da je to preraslo u pravi pokret

koji se obi$no naziva @2S%'3E",o+!ki +ok,'t. edan od istaknutih politi$ara i pobornik idejeo ujedinjenju Europe u uniju koja bi se zvala Fjedinjene r(ave Europe! bio je Hi!to



C:",/:ill. Fve koji su se zalagali za takav )o#'l "&'#i&'&a E",o+' " &'#" o%" #,1a%""t')'l&'" a 7'#',a/i&" azi%alo !' @"ioi!ti)a.

8asuprot unionistima bili su tzv. @7'#',ali!ti koji su se uglavnom zalagali zaostvarenje E",o+' kao za&'#i/' #,1a%a koje samo me,usobno sura,uju na na$elimait',4o%',)'taliz)a i a#a/ioaliz)a t' 7'#',aliz)a. Oltier Fpinelli zagovarao je brzui sveobuhvatnu trans'ormaciju svih dr(ava Tapadne Europe u jednu takvu zajednicu. ean<onnet% Aobert Fchuman% Olcide e Qasperi i 4aul)>enr Fpaak zalagali su se za

pragmati$niji pristup koji je podrazumijevao postupnu integraciju po pojedinim sektorima skona$nim ciljem ostvarenja Europske unije.*tzv. sektorski pristup+

4obornici ideje o europskom ujedinjavanju organizirali su u !%i;&" DG=. " $'5aa4" '%la#i E",o+!ki ko4,'! ko&')" &' +,'#!&'#ao H. C:",/:ill. Europskazajednica kao supranacionalna tvorevina% ljudska prava% zajedni$ko tr(ište i monetarna

politika " teme koje su dominirale na Gongresu. oneseni su zakl&"č/i kojima se apelira nadr(ave da što prije osnuju jedno predstavni$ko tijelo svih europskih zemalja kao i jedanme,unarodni stalni sud koji bi se bavio zaštitom ljudskih prava% a o!o%a &' !tali o#;o,koji je trebao skrbiti o provedbi zaklju$aka.

4rvi konkretni rezultat haških rasprava predstavljao je% " !%i;&" DG. o!"tak +,%'+o!li&',at' +olitičk' )'0"a,o#' %la#i' o,4aiza/i&' +o# azi%o) @Vi&'8' E",o+'!a !&'#i(t') " St,a!;o",4". ijeće Europe osnovano je !a za#atko) #a +,o)o%i,a'",o+!ko za&'#i(t%o i l&"#!ka +,a%a. ijećem je upravljalo ijeće ministara zemalja$lanica% a ijeće ostaje samo me,udr(avna organizacija koja nema nikakvih supranacionalnihelemenata% tj. neposrednih izvršnih ovlasti u dr(avama $lanicama *suprotno zalaganju'ederalista+. ijeće je dalo ogroman doprinos promicanju svijesti o ljudskim pravima injihovoj zaštiti u Europi. Qodine D. donesena je u ijeću Europe E",o+!ka ko%'/i&a oza(titi l&"#!ki: +,a%a i t')'l&i: !lo;o#a% koja je stupila na snagu 19&3. godine. Uz ijeće

osnovan je i prvi stalni me,unarodni sud pod nazivom E",o+!ki !"# za l&"#!ka +,a%a%tako,er sa sjedištem u Ftrasbourgu. Fud sudi o povredama ljudskih prava pojedinaca udr(avama $lanicama ijeća Europe% primjenjujući Gonvenciju ijeća Europe koja ure,uje ta

prava.J'a Mo't razradio je +oč'tko) *i: godina ideju o osnivanju tri

supranacionalne institucije za tri razli$ita sektora: ekonomski% vojni i politi$ki% kao osnovu zautemeljenje Fjedinjenih r(ava Europe:

D. E",o+!ka za&'#i/a za "4l&' i č'lik 2ECSC3-. E",o+!ka o;,a);'a za&'#i/a 2E$C3

9. E",o+!ka +olitička za&'#i/a 2EPC3

R. S/:")a &' D. o;&a%io i#'&" o o!i%a&" +,%' za&'#i/' 2tz%. S/:")ao%+la3% a uskoro potom tadašnji 'rancuski premijer 4leven plan o osnivanju druge dvije.

8jema$ka je bila podijeljena na pet okupacijskih zona *britansku% 'rancusku% ameri$ku% ruskui erlin% koji je i sam bio podijeljen na $etiri okupacijske zone+% a okupacijske su vlasti% da bimogle upravljati najvećim njema$kim industrijskim kompleksom smještenim u pokrajiniAuhr% 19#. osnovale tzv. isoku ruhrsku vlast% koja se pokazala potpuno neu$inkovitom.Aobert Fchuman je iskoristio tu neu$inkovitost i strah Irancuske od ponovnog ja$anja

8jema$ke te predlo(io osnivanje zajedni$ke me,unarodne institucije sa supranacionalnimovlastima% koja bi upravljala proizvodnjom i prodajom $elika i ugljena iz Auhra. N&')ački



predstavnik Odenauer je to prihvatio% a F,a/"!ka podr(ala% z')l&' ?''l"a i Itali&a pridru(ile su se tom projektu% te je DD. 4o#i' !kla+a&') "4o%o,a " Pa,iz" a!talaE",o+!ka za&'#i/a za "4l&' i č'lik .

Tadatak ETUV)a bio je osigurati !lo;o#" t,4o%i" "4l&'a i č'lika> za&'#ičko)"+,a%o) i +,o+i!i)a za(tititi +,oiz%o#&" t' ,'4"li,ati kok",'/i&"> a u slu$ajevimaozbiljne k,iz' omogućiti kot,ol" /i&'a i +,oiz%o#&'. Tajednica je djelovala #o --.4o#i'% a imala je razra,enu institucionalnu strukturu koja !' !a!to&ala o#:

• Vi!ok' %la!ti% organizirane na supranacionalnom na$elu%• Vi&'8a )ii!ta,a% organiziranog na na$elu me,uvladine suradnje%• S"#a% koji je rješavao sporove proizašle iz pariškog ugovora i• P,'#!ta%ičk' !k"+(ti'% koja je imala samo konzultativnu i donekle nadzornu

'unkciju.

Sste su dr(ave uskoro osnovale još dvije supranacionalne zajednice% Europskuekonomsku zajednicu *EET+ i Europsku zajednicu za atomsku energiju *ETOE+% svaku svlastitim tijelima% o D6. 4o#i' šest je dr(ava $lanica triju zajednica dogovorilo !+a&a&'

tih ti&'la U4o%o,o) o !+a&a&". Ugovor je !t"+io a !a4" D6<.% a od tada sve triTajednice imaju jedinstvena tijela " jednu Europsku Gomisiju% jedno ijeće ministara% jedanFud i jedan 4arlament.

E",o+!ka za&'#i/a za "4l&' i č'lik bila je prvi konkretni korak nove 'rancuske politike prema premošćivanju dugogodišnjeg neprijateljstva i ratnog suparništva izme,uIrancuske i 8jema$ke. Bo je +,%i kok,'ti ko,ak +,')a iz4,a#&i 7,a/"!ko*&')ačk'o!o%i' ;'z ko&' ' ;i ;ilo )o4"8' o!t%a,iti ka!i&" !%'o;":%at" '",o+!k" it'4,a/i&".

E",o+!ka o;,a);'a za&'#i/a 2E$C3 i E",o+!ka +olitička za&'#i/a 2EPC3 i!"ika#a za1i%&'l'. Irancuski je parlament odbio rati'icirati ugovor o osnivanju Europskeobrambene zajednice% iako je 'rancuski premijer 4leven bio njen inicijator. Aazlog je bio strah'rancuske politike od mogućnosti da će se 8jema$koj na taj na$in omogućiti ponovnonaoru(avanje i uspostava vlastite vojske. No D. 4o#i' o!o%aa &' Za+a#o*'",o+!ka"i&a% i to tako što je raniji sporazum o vojnoj suradnji izme,u Irancuske i . ritanijesklopljen 19#@. u unkirku% proširen 19#. sporazumom o ekonomskoj% kulturnoj i socijalnojsuradnji i kolektivnoj obrani iz ruZellesa na zemlje eneluZa% a 19&&. je proširen i na

8jema$ku i Staliju% $ime je 8jema$ka dobila mogućnost izgradnje vlastite vojske. N&')ačka &' D. +o!tala i člai/a NATO*a i oja$ala njegovu obrambenu vojnu snagu.

<inistri vanjskih poslova šest dr(ava $lanica ETUV)a su a !a!tak" " M'!!iiD. 4o#i' dogovorili da se razradi +la )&',a ko&' ;i #o%'l' #o #";l&' 'koo)!k'

it'4,a/i&' '",o+!ki: z')al&a. 4osao je vodio ;'l4i&!ki )ii!ta, %a&!ki: +o!lo%a Pa"l*5', S+aak . Fpaakov odbor je do konca 19&-. izašao s prijedlogom da dr(ave $laniceETUV)a sklope dva nova ugovora: Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici i Ugovor oEuropskoj zajednici za atomsku energiju *EUALOBL<+.

D. 9. Ri)!ki "4o%o,iD. 9. D. E",o+!ka 'koo)!ka za&'#i/a i E",o+!ka za&'#i/a za ato)!k" '',4i&"2EUROATOM3P,%i) Ri)!ki) "4o%o,o)> U4o%o,o) o E",o+!ko& 'koo)!ko& za&'#i/i bilo je

predvi,eno o!t%a,'&' #%a %a1a ko,aka na putu ekonomske integracije europskih dr(ava% a

to su:



* stvaranje carinske unije) stvaranje zajedni$kog tr(išta izme,u dr(ava $lanica Ugovora

Lvaj je U4o%o, -. o1"&ka D<. na sastanku u Ri)"> potpisalo svih ('!t #,1a%a člai/'E",o+!k' za&'#i/' za "4l&' i č'lik % te je nakon rati'ikacije u svim $lanicama% !t"+io a!a4" D. !i&'č&a D=. a bi ostvarile dogovorene ciljeve% dr(ave $lanice su ušle u o%"!"+,aa/ioal" za&'#i/" pod nazivom E",o+!ka 'koo)!ka za&'#i/a 2EEZ3> $iji je

za#atak bio @#a o!i%a&') za&'#ičko4 t,1i(ta i +o!t"+i) "!kla0i%a&')'koo)!ki: +olitika #,1a%a člai/a ""ta, čita%' Za&'#i/' "a+,i&'#i ,a%o)&',a,az%o& 4o!+o#a,!ki: #&'lato!ti> !tala i ",a%ot'1' +,i,o#i ,az%o&> %'8" !ta;ilo!t>;,1i +o,a!t 1i%oto4 !ta#a,#a i ;li!ki&' o#o!' )'0" #,1a%a)a Za&'#i/'.

Bijela Europske ekonomske zajednice su: Vi&'8' )ii!ta,a *odlu$uje jednoglasno ilikvali'iciranom većinom+% E",o+!ka ko)i!i&a *podre,ena ijeću% inicira pojedine odlukeunutar Tajednice% vodi ra$una o zajedni$kim interesima $lanica+% Sk"+(tia za!t"+ika*savjetodavna i ograni$ena nadzorna ovlaštenja+ i E",o+!ki !"#.

Lsnovni zahtjev da bi se uspostavila carinska unija izme,u dr(ava je da se ukinucarine i kvote izme,u dr(ava $lanica unije i uvedu zajedni$ke jedinstvene carine svih $lanica

unije prema trećim dr(avama " ne$lanicama. Carinska unija izme,u šest dr(ava $lanica EET)au punom je opsegu za(ivjela do 19-. godine. 4aralelno se me,u dr(avama $lanicamarazvijala me,unarodna trgovina što je zna$ajno utjecalo na povećanje stopa gospodarskograsta.

<e,utim% ukidanje carina i kvota na uvoz robe iz dr(ava EET)a ujedno je zna$ilo iotvaranje vlastitog gospodarstva stranoj konkurenciji% što je za posljedicu imalo negativneu$inke koji su se o$itovali kroz povećanu nezaposlenost% te su $lanice bile prisiljene pomagativlastitom gospodarstvu i sanirati socijalne posljedice.

S,'#io) <*i: 4o#ia u okviru EET)a osnovana su #%a !t,"kt",a 7o#aE",o+!ki 7o# za ,'4ioali ,az%o& 2ER$F3 i E",o+!ki !o/i&ali 7o# 2ESF3. S%,:a ovih'ondova bila je +o)o8i #,1a%a)a člai/a)a a ,azii Za&'#i/' da premoste ,az%o&'+,o;l')' i +o%'8a" 'za+o!l'o!t uslijed li;',aliza/i&' t,1i(ta> napose u vrijemestvaranja zajedni$kog tr(išta.

Qlavni +o;o,ik ostvarenja projekta o za&'#ičko& +ol&o+,i%,'#o& politici unutar EET)a bio je 'rancuski predsjednik $' Ba"ll' koji je na taj na$in (elio osigurati široko tr(išteza 'rancuske poljoprivredne proizvode uz zajam$ene visoke cijene proizvoda unutar EET)aneovisno o cijenama na svjetskom tr(ištu% kao i uz europske subvencije za izvoz viška takvih

proizvoda u zemlje izvan EET)a. Za&'#ička +ol&o+,i%,'#a +olitika predstavljala je

'4a/i&" o!o%i: ač'la za&'#ičko4 t,1i(ta " !7',i +ol&o+,i%,'#' jer se temeljila naraznim oblicima +,ot'k/ioi!tičk' za(tit' i !";%'/ioi,a&a +ol&o+,i%,'#' z')al&ačlai/a.

a bi se projekt Tajedni$ke poljoprivredne politike mogao uspješno odvijati% Europska je komisija predlo(ila sustav za reguliranje cijena poljoprivrednih proizvoda kao i samostalno'inanciranje EET)a% a o $emu se trebalo ubuduće o#l"či%ati " Vi&'8" k%ali7i/i,ao)%'8io)> a ' kao #o ta#a &'#o4la!o % jer je Ugovor o ET)u predvidio prelazak na takvoglasovanje.

4rijedlog je naišao na o(t,o +,oti%l&'&' F,a/"!k'% predvo,ene e Qaulleom koji je19-&. u znak protesta povukao 'rancuske predstavnike iz svih tijela EET)a. Bo se obi$no

naziva @k,iza +,az' !toli/'.



Fpor je riješen 19--. godine tzv. @l"k!');",(ki) ko)+,o)i!o) kojim jedogovoreno da ako se radi o %itali) ili %a1i) +ita&i)a za bilo koju od $lanica% Vi&'8')ii!ta,a će poduzeti sve kako bi došli do &'#o4la!' o#l"k' i kad je predvi,eno da seodluka mo(e donijeti na osnovu kvali'icirane većine. Oko to ne uspije% onda će se promijeniti

predvi,en postupak.<nogi odri$u bilo kakvu pravnu snagu luksemburškom kompromisu i smatraju ga tek

politi$kim kompromisom da se Irancuska vrati u EET. <e,utim% ova povijesna epizoda

pokazuje kako su se člai/' !+o,o i t'(ko o#,i/al' &'#o4la!o!ti " o#l"či%a&" Vi&'8a)ii!ta,a " ko,i!t k%ali7i/i,a' %'8i'. Tna$ajan pomak na tom podru$ju donio je tek edinstveni europski akt.

<nogi nesporazumi i posebni interesi $lanica najlakše su se rješavali kada bi se sastalii dogovarali najviši predstavnici% tj. predsjednici dr(ava i5ili predsjednici vlada. 8a !"))it"D6. " $' 5aa4" bilo je dogovoreno da sastanci na vrhu! ili summiti! postanu redovita

praksa. Ld 19@#. godine redoviti sastanci predsjednika dr(ava i vlada te predsjednikaGomisije dobili su naziv @E",o+!ko Vi&'8' i obi$no se odr(avaju dva puta godišnje*lipanj5prosinac+.

4rvi tvorci nadnacionalnih europskih institucija zamislili su 4redstavni$ku skupštinu prvenstveno kao savjetodavno i donekle nadzorno tijelo. Ld 19&1. 4redstavni$ka skupštinaimala je upravo takav karakter% a sastojala se od odre,enog broja zastupnika koji su dolazili iznacionalnih parlamenata dr(ava $lanica. 8o tada su se $uli +,i4o%o,i o @#')ok,at!ko)#'7i/it"% jer su mnogi smatrali da se mnoge klju$ne politi$ke odluke donose bez bilo kakvogutjecaja gra,ana zemalja $lanica. Ftoga je 19@-. prvi put odlu$eno da se provedu neposredni

parlamentarni izbori za zastupnike u Europski parlament u svim dr(avama $lanicamaTajednice.

P,%i '+o!,'#i iz;o,i provedeni su tek D<. 4o#i'> ali od tada se provode !%aki:+'t 4o#ia. Europski parlament sve #o !,'#i' =*i: 4o#ia imao je !a)o !a%&'to#a%"

7"k/i&"% tj. ijeće ministara ga je prije donošenja neke odluke moglo% a ponekad i moralo pitati za mišljenje% ali to mišljenje 4arlamenta nije moralo uva(iti.

8a summitu u $' 5aa4" D6. odlu$eno je +,o(i,iti o%la!ti E",o+!ko4+a,la)'ta " o#l"či%a&" o +,o,ač"" EZ*a> a J'#i!t%'i) '",o+!ki) akto) iz D=.uveden je cijeli jedan o%i +o!t"+ak u kojem je u odre,enim predmetima E",o+!ki+a,la)'t )o4ao @!",a0i%ati !a Vi&'8') )ii!ta,a " #oo('&" o#l"ka 2tz%. +o!t"+ak !",a#&'3 i!ti/a&') a)a#)aa> ali ' i o#l"či%ati o +,o+i!". /ovijest Europskog

parlamenta od po"etka do danas zna"ajno je obilje$ena stalnim zauzimanjem za %to %ireovlasti u postupku dono%enja odluka 5propisa)6

E",o+!ki )o'ta,i !"!ta% " rat na liskom istoku 19@1. i 19@3. g. izazvao je na'tnekrize koje su izazvale ekonomsku recesiju u dr(avama ET)a i in'laciju% na što su dr(avereagirale uvo,enjem restriktivne monetarne i 'iskalne politike što je pak povećalonezaposlenost. Ra!+ao !' ?,'tto*Hoo#!ki !"!ta% utvr,ivanja pariteta valuta pa su europskevalute opasno 'luktuirale. Qodine 19@2. osnovana je E",o+!ka zoa !ta;ilo!ti kako biograni$ile 'luktuiranje valuta u odnosu jedne prema drugoj *tzv. zmija u tunelu+. 4okušaj je

bio neuspješan i 19@-. je napušten.4ierre =erner% $lan Gomisije% pripremio je izvješće% H',',o%o iz%&'(8'% te je 19@9.

g. dogovoreno da se pristupi uspostavi E",o+!ko4 )o'ta,o4 !"!ta%a koji se sastojao u

vezanju valuta $lanica ET)a posebno dizajniranim )':aiz)o) +o!';i: +,a%a %"č'&a*EZchange Aate <echanism " EA<+ kako bi se valute stabilizirale.



$a%i4oo%o iz%&'(8' D<. 4. uspostavilo je niz na$ina i oblika suradnje ikoordinacije dr(ava $lanica u podru$ju vanjske politike " E",o+!ka +olitička !",a#&a naosnovi nje% po$. 90)ih osmišljena je Za&'#ička %a&!ka i !i4",o!a +olitika EU*a.

No%' člai/' – 19@3. % anska% Srska; 191. Qr$ka; 19-. Jpanjolska i 4ortugalP,ot'k/ioi!tičkoQit',%'/ioi!tička 4o!+o#a,!ka +olitika% kakvu su vodile

uglavnom sve europske dr(ave nakon rata da bi zaštitile svoje gospodarstvo od vanjskekonkurencije i intervenirale u nacionalno gospodarstvo% bila je !"+,ota i#'&i !t%a,a&a

za&'#ičko4 t,1i(ta koje podrazumijeva ukidanje svih zapreka slobodnom kretanju svih$imbenika proizvodnje *roba% usluga% ljudi i kapitala+. 4roces mukotrpnog i postupnogotkla&a&a za+,'ka u dr(avama $lanicama i !t%a,a&a ZT)a bio je a&it'zi%i&i odD=.*D-.% odnosno gotovo trideset i pet godina. Tapo$eo je stvaranjem carinske unije iukidanjem kvantitativnih restrikcija% a nastavljen je postupnim za(ivljavanjem osnovnihsloboda te uvo,enjem zajedni$kih politi$ka $lanica na odre,enim podru$jima. Tajedni$kotr(ište podrazumijeva carinsku uniju dr(ava te 'unkcioniranje G o!o%' !lo;o#' !lo;o#ok,'ta&' ,o;a> !lo;o#o k,'ta&' "!l"4aQ+o!lo%o4 a!taa> !lo;o#o k,'ta&' l&"#i i!lo;o#o k,'ta&' ka+itala.

Gako bi otklonila zapreke uspostavi zajedni$kog tr(išta% a koje su postojale unacionalnim propisima dr(ava% EET je zapo$ela provoditi politiku harmonizacije kao istandardizacije propisa unutar Tajednice. Bo je prete(no zna$ilo ujedna$avanje nacionalnih

politika kroz stvaranje zajedni$kih tehni$kih propisa% va(nih za odvijanje trgovine. Ltpor nacionalnih vlada% razli$iti lokalni obi$aji i jednoglasnost koja se tra(ila kod donošenja

propisa u ijeću ET)a% bitno su usporavali harmonizaciju propisa. Ftoga je 19@3. Europskakomisija uvela nešto 'leksibilniji oblik ujedna$avanja propisa koji se sastojao u tome da se narazini ET)a donesu samo općenite smjernice% a privatnom sektoru i nevladinim tijelima jeostavljeno da na osnovi tih smjernica razrade nu(ne standarde.

Bako su nastala dva danas nezamjenjiva tijela u !t%a,a&" +,o+i!a za za&'#ičko

t,1i(t' E",o+!ki o#;o, za o,)iza/i&" i E",o+!ki o#;o, za o,)iza/i&" 'l'kt,iči:+,oiz%o#a i "!l"4a> koja okupljaju predstavnike sindikata% poslodavaca% potroša$a i svihostalih zainteresiranih za proizvod ili uslugu $iji propis se ujedna$ava. Uz ova tijela vrlozna$ajnu ulogu u stvaranju TB)a odigrao je i Europski sud pravde kroz svoju sudsku praksu.

8ajzna$ajnije presude su u slu$ajevima assonville i Cassis de ijon.odatni sna(ni poticaj razvoju TB)a dalo je sve intenzivnije lo;i,a&' poduzetni$kog

sektora iz dr(ava $lanica. Gomisija je zatra(ila od 6orda Cock'ielda da izradi izvješće o svimzaprekama ostvarenju TB)a koje još postoje u dr(avama $lanicama. Cock'ieldovo izvješćeobjavljeno je D=. godine i zbog svoje sveobuhvatnosti i konkretnosti nazvano je P,o4,a))&',a za o!t%a,'&' za&'#ičko4 t,1i(ta> a poznatije je pod nazivom @?i&'la k&i4a.ijela knjiga! zna$ila je radikalni prekid s europskom protekcionisti$kom iintervencionisti$kom tradicijom. Lsim što program sadr(i sve zapreke% sadr(i i tristotinjak odgovarajućih skupina mjera za otklanjanje tih zapreka% kao i rok za njihovu punuimplementaciju. a(nu prekretnicu u razvoju TB)a predstavljala je i )'0"%la#iako7','/i&a " Mila" D=. 4o#i'% gdje je zaklju$eno da treba (urno prilagoditiinstitucionalni pravni okvir ET)a da bi se predlo(ene mjere mogle provesti i da bi zajedni$kotr(ište za(ivjelo do predvi,enog roka. Bo je postignuto donošenjem J'#i!t%'o4 '",o+!ko4akta D=6. 4o#i'.

$,"4i) Ri)!ki) "4o%o,o) iz D<. 4o#i' o!o%aa &' E",o+!ka za&'#i/a za

ato)!k" '',4i&" 2EUROATOM3 sa sli$nim institucionalnim ustrojem kao i EET i sazadatkom "a+,'0'&a !",a#&' i ,az%o& ato)!k' '',4i&' za )i,ol&";i%' i 4o!+o#a,!k'



!%,:'. Aije$ je o vrlo va(noj zajednici% ali u okviru povijesti europskih gospodarskih i politi$kih integracija% ona nas zanima samo kao još jedna supranacionalna institucijaosnovana paralelno s EET)om.

U;,za&' "!+o!ta%' za&'#ičko4 t,1i(ta – J'#i!t%'i '",o+!ki akt4rva veća promjena *revizija+ Aimskih ugovora dogodila se D=6. 4o#i' kada je

#o'!' J'#i!t%'i '",o+!ki akt 2SEA3 koji je +ot+i!a D<.*-=. %'l&ač' D=6.> a !t"+io a

!a4" D. !,+&a D=<. godine. Lvaj ugovor dr(ava $lanica ET)a sadr(avao je nekoliko%a1i: o%ia od kojih su najzna$ajnije:

• uz pojam zajedni$kog tr(išta uvodi se pojam ""ta,&'4 t,1i(ta kako bi psihološki

motiviralo $lanice da krenu nanovo u otklanjanje prepreka%• program mjera za ubrzanje stvaranja zajedni$kog tr(išta%• proširenje ovlasti Europske Gomisije koje se ti$u odlu$ivanja kvali'iciranom većinom

radi uspostave zajedni$kog tr(išta.

edinstveni europski akt +,o(i,io &' i a#l'1o!t EZ*a na nova podru$ja. Sstodobno je

+o%'8ao i o%la!ti ti&'la EZ*a> i to kako Europske Gomisije tako i Europskog parlamenta*uvo,enje postupka suradnje! EG i E4 u donošenju odluka tako što E4 dobiva pravo nadrugo $itanje propisa+. Lvim su dokumentom bili prvi puta postavljeni temelji za kasnijuuspostavu Europske ekonomsko)monetarne unije *E<U+ i Tajedni$ke vanjske i sigurnosne

politike *CIF4+.

D. G. E",o+!ka 2'koo)!ko*)o'ta,a3 "i&aNa !"))it" E",o+!ko4 Vi&'8a " St"tt4a,t" D=9. 4o#i' predsjednici dr(ava i

vlada $lanica ET)a potpisali su tzv. @S%'ča" #'kla,a/i&" o E",o+!ko& "i&i> dokumentkoji je ponovno aktualizirao ideju 'ederalista o osnutku politi$ke unije u Europi. Snspiriraneklaracijom% E",o+!ki &' +a,la)'t %'8 D=G. iz,a#io @Na/,t "4o%o,a o E",o+!ko&"i&i> koji predvi,a ukidanje postojećih Ugovora o osnutku tri zajednice u korist jednognovog kojim bi se uspostavila Europska unija. 8acrt nije nikada proslije,en $lanicama narati'ikaciju.

Badašnji predsjednik Europske Gomisije ac?ues elors usmjerio je svoju pa(nju naosmišljavanje i provedbu europske monetarne unije. U tu svrhu $'lo,! &' D==. okupio grupustru$njaka koja je izradila Iz%&'(8' za E",o+!k" Ko)i!i&" o +o!t"+o& iz4,a#&iEkoo)!ko*)o'ta,' "i&' 2EMU3 kroz tri 'aze.

Fplet svih politi$kih doga,aja u Europi na prijelazu iz 0)ih i 90)ih% kao i razvoj unutar ET)a% doveli su kod većine dr(ava ET)a do sazrijevanja ideje da se krene u stvaranje $vršće

politi$ke unije. Europsko vijeće je odlu$ilo da se u prosincu 1990. sazovu dvije paralelneme,uvladine kon'erencije " jedna o uspostavi europske monetarne unije% a druga o uspostavieuropske politi$ke unije. 4regovori izme,u $lanica o sadr(aju dogovora trajali su sve dosummita u <aastrichtu gdje je 9)10 prosinca 1991. kona$no potpisan ugovor o osnivanjuEuropske unije. U4o%o, o E",o+!ko& "i&i +ot+i!a &' t'k <. %'l&ač' D-. *zboginzistiranja elike ritanije da ne u,e u monetarnu uniju i izdvajanja odredbe o Focijalnoj

povelji iz Ugovora% jer ih nije prihvatila% te zbog anske koja je rati'icirala Ugovor tek

nakon što joj je dopušteno ostati izvan monetarne unije i kada je predvi,eno da ne morasudjelovati u odlukama o Tajedni$koj vanjskoj i sigurnosnoj politici kada se radi o pitanjima



obrane+% a !t"+io &' a !a4" D. !t"#'o4 D9. Bek tada je 7o,)alo "!+o!ta%l&'aE",o+!ka Ui&a.

Unija se temeljila na t,i o!o%a !t"+a:

• prvi stup tvorile su već ranije osnovane zajednice: E",o+!ka za&'#i/a za "4l&' i

č'lik> E",o+!ka 'koo)!ka za&'#i/a i EUROATOM % te je samo u poslovima

kojima su se bavile te tri zajednice zadr(ana nadnacionalna suradnja dr(ava $lanica• drugi stup se sastojao od suradnje zemalja $lanica na podru$ju Za&'#ičk' %a&!k' i

!i4",o!' +olitik' 2CFSP3• treći stup je sadr(avao suradnju dr(ava $lanica na podru$ju +,a%o!"0a i ""ta,&i:

+o!lo%a% a 199@. preimenovan je u 4olicijska i sudska suradnja u kaznenim predmetima!.

Ftupasta struktura EU)a svjedo$i o nejedinstvenom ili policentri$nom ustroju EU)a% ata policentri$nost dolazi do izra(aja ne samo u situacijama nadnacionalne i me,uvladinesuradnje u pojedinim stupovima% nego i u situacijama kad se pojedinim dr(avama $lanicama

dopušta da odbiju primijeniti odre,ene usvojene politike EU)a *npr. elika ritanija ianska+. Bo je tzv. @kla"z"la o iz"z'8". *opt)out clause+

U novom institucionalnom ustroju bilo je ote(ano donošenje odluka% posebno u SS. iSSS. stupu% pa se ubrzo po$elo govoriti o potrebi nove institucionalne re'orme unutar EU)a.Ae'orma je pripremljena na temelju izvješća posebno sastavljene @4,"+' za ,az)i(l&a&'ko&" &' +,'#%o#io Ca,lo! H'!t'#o,+.

U izvješću su identi'icirana tri osnovna podru$ja na kojima je trebalo provesti re'orme:

• pribli(iti EU gra,anima *ljudska prava% sigurnost% zapošljavanje% zaštita okoliša+• poboljšati u$inkovitost institucija EU)a *otkloniti prigovor demokratskog de'icita;

pripremiti EU za proširenje+• osigurati veću u$inkovitost EU u vanjskoj politici.

No%o +,o(i,'&' D. 4. ulaskom A"!t,i&'> %'#!k' i Fi!k' " EIBO)nsko proširenjeEEA " European Economic Orea " Europski ekonomski prostor " inicijativu za osnutak EEO)e 199. g. dao . elors% a ugovor je sklopljen u svibnju 1992. g.; ideja: osnovati najvećesvjetsko podru$je zajedni$ke trgovine od oko 30 milijuna ljudiQodine D<. zapo$eli +,'4o%o,i o primanju u $lanstvo EU)a s D- o%i: #,1a%a

U4o%o, iz A)!t',#a)a

U4o%o, o E",o+!ko& "i&i ,'%i#i,a &' i +ot+i!a " A)!t',#a)" -. li!to+a#a D<.4o#i'> a !t"+io a !a4" D. !%i;&a D. 8ajva(nije novine koje je donio Ugovor izOmsterdama su:

• uspostavljen je )':aiza) @;li1' !",a#&'> tj. mogućnost pojedinih $lanica EU)a da

na gotovo svim podru$jima uspostave tijesniju suradnju negoli postoji me,u ostalim$lanicama%

uveden je EU +o&a) @+o#,"č&' !lo;o#'> !i4",o!ti i +,a%#'• o&ačaa &' "lo4a EU " %a&!ko& +oliti/i uspostavljanjem 'unkcije visokog povjerenika

za vanjsku politiku!% predvi,eno je planiranje i izrada zajedni$ke vanjskopoliti$ke

strategije% uvedena je )o4"8o!t @ko!t,"kti%' !"z#,1ao!ti u donošenjuvanjskopoliti$kih odluka



• !+o,az") iz S/:'4'a o "ki#a&" 4,aiči: kot,ola ""ta, EU "kl&"č' &' "

U4o%o,% što zna$i da se po$eo primjenjivati na sve $lanice EU osim elike ritanije iSrske koje su se izuzele od primjene

donošenje odluka o pitanjima politike imigracije i azila te pravosudne suradnje u

gra,anskim stvarima preneseno je iz SSS. stupa u S. stup% a zbog smanjenje nadle(nosti III.!t"+ &' +,'i)'o%a " @Poli/i&!ka i !"#!ka !",a#&a " kaz'i) +,'#)'ti)a

• +,o(i,io je na oko 19 novih podru$ja #oo('&' o#l"ka k%ali7i/i,ao) %'8io)• uklju$io je u S. stup odlu$ivanje o politici zapošljavanja te je proširio nadle(nost EG u

podru$jima zaštite potroša$a i zaštite prirode.

Uz sva postignuća% Ugovor iz Omsterdama ostat će zapamćen zbog #%i&' zača&'+o!l&'#i/' koje je izazvao u daljnjem 'unkcioniranju EU:

•

uveo je još veću nejedinstvenost unutar EU• propustio je provesti institucionalne prilagodbe EU za proširenje na dr(ave Frednje

i Ssto$ne Europe.

U4o%o, iz Ni/'U4o%o, " Ni/i člai/' !" +ot+i!al' -6. %'l&ač' -D. a a !a4" &' !t"+io t'k ako

#,"4o4 ,'7','#")a " I,!ko& --. 4o#i'. Unato$ mnogim kritikama% Ugovor iz 8iceosigurao je nu(ne institucionalne promjene da bi se moglo provesti proširenje EU. rugazna$ajna novina koju je donio Ugovor iz 8ice bila je razrada postupka za suspenziju prava na

glasovanje u svim tijelima Unije za svaku onu dr(avu $lanicu koja trajnije krši na$ela nakojima je utemeljena Europska unija " tzv. (uti karton!.

Ugovor iz 8ice pojednostavio je primjenu i revidirao mehanizam @;li1' !",a#&'*closer cooperation+% preimenovavši ga u @!%'o;":%ati&" !",a#&" *enhancedcooperation+

Aezultat kon'erencije u 8ici je istodobno i ja$anje i slabljenje ideja o sve bli(ojUniji!.

D. 6. O# E",o+!ko4 "!ta%a #o Li!a;o!ko4 "4o%o,a@$'kla,a/i&a o ;"#"8o!ti Ui&' bila je odraz nezadovoljstva politi$ke javnosti u

dr(avama $lanicama EU)a rezultatima pokušaja re'orme institucija EU)a.Qodine -D. u 6eakenu donesena je nova @$'kla,a/i&a o ;"#"8o!ti E",o+' – $'kla,a/i&a iz L'ak'a s pozivom na raspravu o širokom spektru tema. eklaracija

predvi,a osnutak ad hoc tijela koje je nazvano Ko%'/i&a s predsjednikom d_Estaingom.Qodine 2003. Gonvencija je izašla pred tijela EU)a s nacrtom tzv. U!ta%o4 "4o%o,a koji je

predvidio institucionalnu re'ormu EU)a kroz smanjenje veli$ine i druga$iji sustav pojedinihtijela% s uvo,enjem novih tijela% te re'ormu sustava glasovanja i donošenja odluka.

8ajveće postignuće je što je trostupastu pravnu strukturu Unije integrirao u jedinstveni pravni poredak Unije. Uz to% ugovorom je jasnije de'inirana podjela nadle(nosti tijela Unije idr(ava $lanica Unije% a "lo4a E",o+!ko4 +a,la)'ta " #oo('&" +,o+i!a i +,o,ač"a &'

!a1o o!a1'a. Ustav je u sadr(aj ugradio i Po%'l&" t')'l&i: 2l&"#!ki:3 +,a%a.



S"))it " ?,"'ll'!" -G. 4. " postignut je kompromis i 2& $lanica EU)a potpisalesu +,%i U!ta% E",o+!k' "i&' a !"))it" " Ri)" -G.4.

8a re'erendumu u Irancuskoj i 8izozemskoj 200&. g. gra,ani su odbili dati podršku prvom europskom Ustavu pa je daljnji postupak rati'iciranja prekinut i proglašeno jerazdoblje promišljanja!.

8jema$ka kancelarka M',k'l je 200@. g. uspjela tihom diplomacijom postićisuglasnost dr(ava $lanica oko kompromisnih na$ela! na osnovi kojih bi <e,uvladina

kon'erencija izradila ne više Ustavni već novi R'7o,)!ki "4o%o,. Ae'ormski ugovor sastojise od izmjena dvaju osniva$kih ugovora: Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o europskojzajednici.

S"))it -<. 4. " Li!a;o" " potpisan Ae'ormski ugovor 7 Li!a;o!ki "4o%o,>stupio na snagu tek 2009. g. *re'erendum u Srskoj+-. IRENJE EUROPSKI5 INTEBRACIJA – i!+ito +ita&'

-. -. P,%o +,o(i,'&'*a !&'%', V'lika ?,itai&a> I,!ka> $a!ka 2D<93Na !"))it" " $' 5aa4" o#,1ao) D. i -. +,o!i/a D6. 4o#i' % na inzistiranje

'rancuskog ministra vanjskih poslova <auricea Fchumana% tri su teme nadahnule raspravu

še'ova dr(ava $lanica% kao i utjecale na daljnji razvoj europskih integracija:) dovršetak stvaranja zajedni$kog tr(išta) produbljivanje integracije dr(ava $lanica) proširenje integracije na nove $lanice

Fummit je rezultirao otvaranjem pregovora za $lanstvo s anskom% elikomritanijom% Srskom i 8orveškom. 8o% put do 19-9. godine obilje(en je dvostrukim vetomulasku elike ritanije u $lanstvo Tajednice i odbijanjem $lanstva od strane 8orve(ana.

V'lika ?,itai&a

Fpeci'i$ni britanski 7ait and see pristup promatranja europskih integracija iz #0)ih i&0)ih godina po$eo se mijenjati tijekom -0)ih% a poticaj na tu promjenu bio je brzigospodarski rast šest $lanica ET i (elja za sudjelovanjem u procesu europskog ujedinjenja.Lsim toga% Tajednica je postajala sve ja$i $imbenik me,unarodnih odnosa. Gonzervativnastranka isticala se pro)europskim stavovima% a 6aburisti su zagovarali promicanje zaštitedobrobiti dr(ave i njezine kontrole ekonomske politike.

elika ritanija 19-1. podnosi zahtjev za $lanstvo% no zbog veta 'rancuskog predsjednika e Qaullea 1#. sije$nja 19-3. zahtjev je odbijen. e Qaulle je uvjetovao$lanstvo u Tajednici bezuvjetnim pristajanjem na sve uvjete koje pred eliku ritaniju stavljašest $lanica Tajednice. e Qaulle je zazirao od amerikanizacije Europe% a eliku je ritaniju

smatrao trojanskim konjem! FO)a. Uz suradnju FO)a i elike ritanije po pitanjunuklearnog oru(ja% e Qaulleova blokada proizlazila je i iz osobnih razloga. 19-@. elikaritanija ponovno podnosi zahtjev% no e Qaulle ponavlja veto% a ovaj put blokira i $lanstvoSrske i anske. 8akon e Qaulleove ostavke u travnju 19-9. njegov nasljednik 4ompidue

predla(e odr(avanje sastanka na vrhu% koji se odr(ao u en >aagu i na kojem su prihvaćenizahtjevi za $lanstvo elike ritanije% Srske% anske i 8orveške.

I,!ka> $a!ka i No,%'(kaSrska% anska i 8orveška su 19-1. i 19-@. tako,er podnijele zahtjeve za $lanstvo u

Tajednici. Fvaka od njih imala je svoje politi$ke speci'i$nosti. I,!ka je provela re'erendum o

ulasku u EET% ETUV i EUALOBL< 10. svibnja 19@1. godine i 1 gra,ana od @0 izašlih



na re'erendum odgovorilo je pozitivno. $a!ka je jaka i razvijena poljoprivreda predstavljala potencijalnu opasnost poljoprivrednicima šest zemalja $lanica *anska je najveći izvoznik maslaca+ pa je kod starih $lanica postojao otpor ulasku anske u Tajednicu te su se tra(ilaodre,ena prijelazna razdoblja koja bi olakšala priklju$enje anske Tajedni$kom tr(ištu. Uanskoj je na re'erendum izašlo više od 0 gra,ana a njih -3 odgovorilo je pozitivno.No,%'(ka je imala nekoliko otvorenih pitanja: poljoprivredu% ribarstvo i na'tu. 8orveškisustav izravnih potpora u poljoprivredi% koje su imale za cilj zadr(avanje ruralnog

stanovništva na selu i podupiranje njihovog bavljenja poljoprivredom% nije bio u skladu sna$elima Tajedni$ke poljoprivredne politike. oš je osjetljivije bilo pitanje ribarstva. 8akon

potpisanog Ugovora o pristupanju 22. sije$nja 19@2. godine% @@ gra,ana je izašlo nare'erendum% a &3%& gra,ana dalo je negativan odgovor na pitanje ulaska 8orveške uTajednicu. 4revladao je glas ribara i poljoprivrednika nad glasom urbanog stanovništva iizrazio duboku podijeljenost norveškog društva i zazor od centraliziranog na$ina donošenjaodluka u ruZellesu.

-. 9. $,"4o +,o(i,'&'*a &"4 B,čka 2D=D.3

Qr$ka je D6D. !t'kla !tat"! +,i#,"1'' člai/' Za&'#i/'. Lna je prva dr(ava uEuropi koja !' +oz%ala a člaak -9=. Ri)!ko4 "4o%o,a koji je omogućavao dr(avama%me,unarodnim organizacijama ili zajednicama dr(ava da postanu pridru(ene $laniceTajednice. Člaak <-. U4o%o,a o +,i#,"1i%a&" omogućavao je gr$koj da zatra(i $lanstvo uTajednici. Szme,u stjecanja statusa pridru(ene $lanice i $lanstva u Tajednici stajali su 20)godišnji prijelazni period carinske unije% uskla,ivanja odre,enih politika Tajednice i Qr$ke%sklapanje 'inancijskog protokola i 12)godišnji prijelazni period za sve $etiri slobodeTajedni$kog tr(išta. Oktiviranjem $lanka @2. Ugovora o pridru(ivanje D<. 4o#i'> B,čka+o#o!i za:t&'% za čla!t%o " EEZ% nadajući se gospodarskom rastu uz pomoć Tajedni$kog

tr(išta% ja$anju demokracije i prijateljskim vezama sa zemljama zapadne Europe% ali isto tako iosloba,anju od ameri$kog utjecaja. Qr$ka je bila speci'i$na po tome što je to mediteranska%

balkanska i pravoslavna zemlja% te nema zajedni$ku granicu ni s jednom od dr(ava $lanicaTajednice. D<6. 4,čki za:t&'% &' o#;i&' zbog zaostalosti u gospodarskom rastu% nazadnostiekonomije i nerazvijene poljoprivrede u odnosu na Tajednicu% ali i zbog politi$kih razloga%odnosno gr$ko)turskih odnosa i ciparske krize iz 19@#. Spak% za"zi)a&') &')ačko4)ii!t,a %a&!ki: +o!lo%a B'!/:',a> ijeće ministara donosi pozitivnu odluku o gr$kojkandidaturi bez prijelaznog razdoblja pa D. !i&'č&a D=D. B,čka +o!ta&' #'!'ta člai/aZa&'#i/'.

-. G. T,'8' +,o(i,'&' +a&ol!ka i Po,t"4al 2D=63S Jpanjolsku i 4ortugal% netom izašlih iz diktatorskih re(ima% karakteriziralo je slabo

gospodarstvo% nerazvijena poljoprivreda i industrija% ali i politi$ka marginalizacija tijekomdiktatorskih re(ima. Vlanstvo u ijeću Europe nakon sklapanja Ugovora o slobodnoj trgovinis EET)om 19@3. godine Po,t"4al" se otvara put prema podnošenju zahtjeva za $lanstvom uTajednicu *2. o(ujka 19@@.+. Gomisija je zahtjev ocijenila pozitivno te je nakon iznimnoteških i dugih pregovora D-. li+&a D=. 4o#i' " Li!a;o" +ot+i!a U4o%o, o+,i!t"+a&" Po,t"4ala " E",o+!k" Ekoo)!k" Za&'#i/".

Fmrt generala Iranca i dolazak na vlast kralja uana Carlosa u studenom 19@&.ozna$ava po$etak pribli(avanja +a&ol!k' Europskoj ekonomskoj zajednici. Jpanjolska prvi



put podnosi zahtjev za $lanstvo u velja$i 19-2. godine% no obnavlja ga nakon odr(anih prvih parlamentarnih izbora 2. srpnja 19@@. godine. Sste godine Jpanjolska postaje $lanicomijeća Europe. Gomisija se pozitivno o$itovala na španjolski zahtjev te nakon po$etka

pregovora 19@9. godine% D-. li+&a D=. 4o#i' " Ma#,i#" &' +ot+i!a U4o%o, o+,i!t"+a&" E",o+!ko& 'koo)!ko& za&'#i/i.

-. . Č't%,to +,o(i,'&'*'7ta!ko ili +,o(i,'&' a '"t,al' A"!t,i&a> %'#!ka> Fi!ka2D.3

Lvo se proširenje obi$no naziva i EIBO)nsko proširenje% jer su sve tri dr(ave prethodno bile $lanice EIBO)e. A"!t,i&a +o#o!i za:t&'% za čla!t%o . !,+&a D=.4o#i'% za &o) !li&'#' %'#!ka – D. !,+&a DD.> Fi!ka – D=. o1"&ka D-. i Jvicarska " 20. svibnja 1992. godine% te 8orveška " 2&. rujna 1992. godine. Jvicarska povla$i svoju

kandidaturu dok 8orveška prolazi kroz prije opisan niz problema. Ssland nije bio zainteresiranza mogućnost kandidiranja za $lanstvo. U ovom slu$aju se radi o dr(avama kandidatkinjamastabilnih demokracija% visokog (ivotnog standarda i 4)a% zavidne plate(ne moći i bez

potrebe za posebnim potporama. D. 4o#i' !%' t,i #,1a%' +o!ta&" člai/a)a E",o+!k'"i&'.

-. 6. P'to +,o(i,'&'*a i!tok Malta> Ci+a,> Lat%i&a> Lit%a> Slo%ačka> Ma0a,!ka>E!toi&a> Slo%'i&a> Č'(ka i Pol&!ka 2-G3

Lvo najveće proširenje Unije povijesno je ne samo zbog svoje veli$ine% već i trenutka

!+a&a&a I!toka i Za+a#a% spajanja nekada suprotstavljenih ideologije. Na !a!tak"E",o+!ko4 %i&'8a " Ko+':a4'" D9. EU &' #'7ii,ala k,it',i&' za čla!t%o% razra,ujući$lanak #9. Ugovora o Europskoj uniji% a to su:

• +olitički k,it',i&i " stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju%

vladavinu prava% poštivanje temeljnih ljudskih prava i prava manjina% kao i prihvaćanje politi$kih ciljeva Unije%

• 4o!+o#a,!ki k,it',i&i " djelotvorno tr(išno gospodarstvo i sposobnost nošenja

s konkurentskim pritiscima na tr(ištu Europske unije%• +,a%i k,it',i&i " uskla,ivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom

ste$evinom Europske unije.• k,it',i& a !t,ai Ui&' " EU mora biti institucionalno i na svaki drugi

na$in spremna i sposobna prihvatiti novu*e+ $lanicu*e+

Na !a!tak" Vi&'8a " Ma#,i#" D. 4o#i' uvodi se još jedan kriterij za $lanstvo uEuropskoj uniji " a#)ii!t,ati%i k,it',i&. Lvim se kriterijem postavlja zahtjev prilagodbeadministrativnog okvira kako bi se osigurala puna primjena i provedba pravne ste$evine EU.Na !a!tak" E",o+!ko4 %i&'8a " E!!'" DG. #'7ii,aa &' +,'#+,i!t"+a !t,at'4i&akoja je za cilj imala pru(anje potpore svim re'ormama koje su navedene dr(ave morale

poduzeti na unutarnjem planu kako bi ostvarile $lanstvo u Europskoj uniji. Ftrategija je imala



nekoliko elemenata koji su kasnije oja$ani na sastanku ijeća u 6uksemburgu 199@. godine.El')'ti +,'#+,i!t"+' !t,at'4i&' za #,1a%' ka#i#atki&' "kl&"č"&":

• E",o+!ki !+o,az") ili !+o,az") o +,i#,"1i%a&" " europski sporazumi

obuhvaćali su razli$ita podru$ja suradnje s Unijom: $etiri slobode unutarnjegtr(išta% trgovinu i s trgovinom povezana pitanja% podru$je slobodne trgovine%

politi$ke suradnje% gospodarske% kulturne i 'inancijske suradnje% a pratila ih je i

obveza uskla,ivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom ste$evinomEuropske unije s ciljem preuzimanja standarda i pravnih normi na svim

podru$jima;• P,i!t"+o +a,t',!t%o " dokument koji razra,uje kratkoro$ne i srednjoro$ne

preporuke po svim sektorima na temelju Europskog sporazuma;• P,'#+,i!t"+a 7ia/i&!ka +o)o8 " usmjerena je na podizanje razine

spremnosti dr(ava kandidatkinja za $lanstvo u Europskoj uniji kako uinstitucionalnom% tako i pravnom segmentu. Lsnovan 199. godine% 4>OAE je

bio namijenjen kao pomoć 4oljskoj i <a,arskoj% a preoblikovao se u

predpristupni program te obuhvatio sve dr(ave kandidatkinje. 8akon sastankaEuropskog vijeća u Gopenhagenu 1993. 4>OAE je usmjeren na pomoćkandidatkinjama u ostvarivanju $lanstva u EU% uklju$ujući i in'rastrukturneinvesticije. Lvom programu se 2000. godine pridru(uju i dva druga programa " SF4O i FO4OA " namijenjeni prometu i okolišu te poljoprivredi.

Na !a!tak" E",o+!ko4 %i&'8a " L"k!');",4" D9. +,o!i/a D<. 4o#i'> o&ačai!" i!t,")'ti +,'#+,i!t"+' !t,at'4i&' za nove $lanice time što od tada proces pripremadr(ave kandidatkinje za stjecanje punopravnog $lanstva u Europskoj uniji obvezatnoobuhvaća:

E",o+!k" ko7','/i&" " multilateralni okvir za razgovore od zajedni$kog

interesa *gospodarska pitanja% vanjska i sigurnosna politika% pravosu,e iunutrašnji poslovi% regionalna suradnja+

+o&ača" +,'#+,i!t"+" !t,at'4i&" " Fporazum o pridru(ivanju% 4ristupno

partnerstvo i 4redpristupnu pomoć putem programa 4>OAE% SF4O i FO4OA!/,''i4 ili +,';i, " analiti$ki pregled i ocjena uskla,enosti zakonodavstva

iz%&'(8' o a+,'tk" " EG od kraja 199. izra,uje godišnja izvješća o napretku

dr(ava kandidatkinja te izdaje preporuke u cilju daljnjeg napretka uispunjavanju kopenhaških kriterija% posebno u postupku usvajanja pravneste$evine EU i njezine u$inkovite primjene.

Bemeljem zahtjeva za $lanstvo u EU% pozitivnog mišljenja EG i njihovog prihvaćanjana sastanku Europskog ijeća% <a,arska% 4oljska% Veška% Cipar% Flovenija i Estonija stekle sustatus dr(ava kandidatkinja 2l"k!');",(ka !k"+ia3 i s njima su pregovori zapo$eli 31.o(ujka 199. godine. vije godine kasnije% na sastanku Europskog vijeća u >elsinkiju 11.

prosinca 1999. Flova$ka% 6atvija i 6itva% te Aumunjska% ugarska i <alta 2:'l!i(ka!k"+ia3 stekle su status dr(ava kandidatkinja i pregovori su zapo$eli 1&. velja$e 2000. Ulistopadu 2002. godine EG je objavila svoje Aedovito izvješće o napretku% sa zaklju$kom da

10 zemalja ispunjava politi$ke kriterije i da će biti u mogućnosti preuzeti obveze iz $lanstva uEU po$etkom 200#. godine. 8a sastanku Europskog vijeća u Gopenhagenu 13. prosinca 2002.



deset dr(ava kandidatkinja zaklju$ilo je svoje pregovore za $lanstvo u EU. atum novog proširenja bio je dogovoren za 1. svibnja 200#. godine% do kada je morao biti završen procesrati'ikacije.

-. <. '!to +,o(i,'&' – a i!tok R")"&!ka i ?"4a,!ka 2-<3?"4a,!ka i R")"&!ka +o!tal' !" člai/' EU -<. 4o#i'. Ta njih je EG izradila

Ma+" +"ta $iji je cilj de'iniranje svih koraka i mjera za ispunjavanje kriterija izGopenhagena i <adrida% s posebnim naglaskom na gospodarsku re'ormu i u$inkovitu

primjenu uskla,enog zakonodavstva.

5,%at!kaLd priznanja A> kao nezavisne dr(ave 1&. sije$nja 1992.% uspostavljeni su trgovinski

odnosi sa Tajednicom% a >rvatska je kratko sudjelovala u programu 4>OAE 199&. godine.O# !%i;&a D. 5,%at!ka ;i%a "kl&"č'a " P,o/'! !ta;iliza/i&' i +,i#,"1i%a&a 2PSP3 .Fvojim prijedlogom 4rocesa% Gomisija naglašava da je odnos zemalja obuhvaćenih 4F4)om sEU jedan od glavnih pokreta$kih $imbenika gospodarskih% politi$kih i pravnih re'ormi%

ja$anju institucija% a ujedno temeljen na vjerodostojnoj mogućnosti $lanstva u Uniji kada se zato steknu svi uvjeti. PSP &' za+'ča8' a !"))it" " Za4,';"> -G. !t"#'o4 -. 4o#i' .edan od osnovnih elemenata 4rocesa je o%i o;lik "4o%o,o4 o#o!a +o"0' z')l&a)aPSP*a S+o,az") o !ta;iliza/i&i i +,i#,"1i%a&". Uz njega% za zemlje 4F4)a ,az%i&' &'o%i o;lik +,o4,a)a +o)o8i> CAR$S% koji je usmjeren na ciljeve i mehanizme 4F4)a i

provedbu obveza preuzetih unutar 4rocesa% poglavito ja$anje institucionalnog kapaciteta.Fljedeća dimenzija 4F4)a je ,'4ioala !",a#&a )'0" #,1a%a)a o;":%a8'i)aP,o/'!o)> kao i !",a#&a ! #,1a%a)a ka#i#atki&a)a i #,1a%a)a člai/a)a EU .

8apredak EG ocjenjuje Aedovitim izvješćima o napretku.>rvatska je otvorila pregovore za potpisivanje Fporazuma o stabilizaciji i

pridru(ivanju prigodom Tagreba$kog summita% pregovori su zaklju$eni u Tagrebu 11. svibnja2001. godine% a S+o,az") o !ta;iliza/i&i i +,i#,"1i%a&" &' +ot+i!a -. li!to+a#a -D.4o#i'> t' 5,%at!ka !t&'č' !tat"! +ot'/i&al' ka#i#atki&'. 5,%at!ka &' +o#i&'laza:t&'% za čla!t%o " EU -D. %'l&ač' -9. 4o#i' " At'i % a Gomisija je o zahtjevu

donijela +oziti%o )i(l&'&' -. t,a%&a -G. 4o#i'. 4ozitivnom mišljenju +,'t:o#ilo &'","č'&' U+itika Ko)i!i&' D. !,+&a -9. 4o#i'. Upitnik je sadr(avao nekoliko tisuća pitanja na koja je trebalo odgovoriti u sljedeća tri mjeseca% što je i u$injeno. Na !a!tak"E",o+!ko4 %i&'8a " ?,"'ll'!" D<.*D=. li+&a -G. 4o#i'> "!%o&'a &' o#l"ka o !tat"!"5,%at!k' kao #,1a%' ka#i#atki&' za +"o+,a%o čla!t%o " E",o+!ko& "i&i . 8akontoga su zapo$eli pregovori.

-. =. Po!t"+ak o# +o#o('&a za:t&'%a za čla!t%o #o +ot+i!i%a&a "4o%o,a o+,i!t"+a&"

Bemeljem člaka G. U4o%o,a o E",o+!ko& "i&i> !%aka '",o+!ka #,1a%a )o1'+o#i&'ti za:t&'% za čla!t%o. Bim zahtjevom zapo$inje 'ormalni postupak ocjene



sposobnosti dr(ave podnositeljice zahtjeva da postane $lanicom EU. Vi&'8' E",o+!k' "i&'za+,i)a +o#'!'i za:t&'% t' 4a "+"8"&' E",o+!ko) %i&'8" a ,az)at,a&'. Ujedno% EK #o;i%a )a#at za iz,a#" a%i!a> )i(l&'&a o za:t&'%" za čla!t%o> a " t" !%,:" !a!ta%l&aU+itik s ciljem primanja iscrpnih in'ormacija o politi$kom% gospodarskom% pravnom iadministrativnom stanju dr(ave podnositeljice zahtjeva.

r(ava podnositeljica u zadanom roku dostavlja odgovore EK ko&a t')'l&')+,i)l&'i: o#4o%o,a i +o#ataka +,ik"+l&'i: iz #,"4i: iz%o,a #oo!i )i(l&'&' o

)o4"8o!ti #,1a%' +o#o!it'l&i/' za:t&'%a #a i!+"i k,it',i&' za čla!t%o i +,'+o,"k" oot%a,a&" +,'4o%o,a za čla!t%o ! #,1a%o) +o#o!it'l&i/o) za:t&'%a.

Ldluku o odobravanju statusa kandidatkinje dr(avi podnositeljici zahtjeva donosiEuropsko vijeće% a nakon donošenja odluke po$inju pregovori s Europskim zajednicama injihovim dr(avama $lanicama. 4o$etak pregovora ozna$ava postupak analiti$kog pregleda iocjene uskla,enosti zakonodavstva dr(ave kandidatkinje s pravnom ste$evinom EU*screening+.

Tavršetkom screeeninga pojedinog poglavlja% dr(ava kandidatkinja podnosi svoje

pregovara$ke pozicije nakon $ega EG priprema nacrt zajedni$kih pozicija koje proslje,ujeijeću. ijeće mora usvojiti zajedni$ke pozicije jednoglasno te isto tako jednoglasno donosiodluku o otvaranju pregovora. Ako !' +o4la%l&' "%&'to zat%a,a> +,'4o%o,i oko to4+o4la%l&a )o4" !' +oo%o ot%o,iti " #%a !l"ča&a "!%a&a&') o%' +,a%' !t'č'%i' ili'i!+"&a%a&') +,'"z'ti: o;%'za ti&'ko) +,'4o%o,a o# !t,a' #,1a%' ka#i#atki&'.

4regovori se vode u kontekstu me,uvladine kon'erencije i stavljaju naglasak na uvjete pod kojima će buduće $lanice usvojiti i primijeniti pravnu ste$evinu Europske unije. Ujedno% pregovorima se dogovaraju i odre,ena prijelazna razdoblja koja moraju biti ograni$ena kako u pogledu njihovog trajanja% tako i širini primjene. Va1o &' a4la!iti #a &' o!o%o ač'lo

+,'4o%o,a za čla!t%o i#i%i#"ala !+o!o;o!t> (to o;&a(&a%a ;,1' zat%a,a&'+,'4o%o,a 'ki: o# o%i: #,1a%a člai/a EU*a ko&' !" !' ka!i&' "kl&"čil' " +,o/'!+,o(i,'&a. Taklju$ivanjem pregovora o $lanstvu% dr(ave kandidatkinje postaju dr(ave

pristupnice% a Europsko vijeće donosi odluku o primanju u punopravno $lanstvo te seodre,uje i datum potpisivanja Ugovora o pristupanju. $o #at")a +,i!t"+a&a )o,a !'za%,(iti +o!t"+ak ,ati7ika/i&' " +a,la)'ti)a !%i: #,1a%a člai/a EU> kao i +,i!t"+i/a>t' !' o#,1ati ,'7','#") " z')l&a)a +,i!t"+i/a)a o "la!k" " E",o+!k" "i&".

9. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

Fklapanjem Ugovora o spajanju 19-@. godine spojena su izvršna tijela triju Europskihzajednica. Ugovor se primjenjuje od 19-@.% a danas su najva(nija tijela u Europskoj uniji:

- Vi&'8' EU 2VEU3- E",o+!ko %i&'8' 2EV3- E",o+!ka ko)i!i&a 2EK3- E",o+!ki +a,la)'t 2EP3- E",o+!ki !"# +,a%#' i P,%o!t"+a&!ki !"# 2ESP*PS3- R'%izo,!ki !"# 2RS3- E",o+!ka !,'#i(&a ;aka 2ES?3

Uz navedene institucije poslovima vezanim uz 'unkcioniranje dr(ava $lanica EU)a bave se i:- Ekonomski i socijalni odbor



- Ldbor regija- Europska investicijska banka- Europska banka za obnovu i razvoj.

Fvako od navedenih tijela ima donekle razli$itu ulogu u promicanju interesaTajednica. Iunkcionalni odnos unutar sustava tijela Tajednica je takav da se raspodjelanadle(nosti izme,u pojedinih tijela samo u osnovi temelji na diobi vlasti *zakonodavna%

izvršna% sudska+% ali ta dioba uvelike ne odgovara podjeli vlasi u nacionalnim dr(avama prvenstveno stoga što su temelj Tajednice dr(ave $lanice i njihovi interesi% a ti dr(avni interesise naju$inkovitije štite putem vladinih predstavnika u ijeću EU. Ftoga je zakonodavna'unkcija koncentrirana u ijeću EU)a samom ili zajedno s 4arlamentom% izvršne ovlasti sukoncentrirane u Europskoj Gomisiji% a donekle i u ijeću EU)a% dok pravosudnu 'unkcijuobnašaju samo Europski sudovi.

9. -. Vi&'8' E",o+!k' "i&'

ijeće EU)a od 1993. zove se i ijeće ministara. Bo je mjesto na kojem se donose

zakoo#a%' o#l"k' " EU i stoga ga mnogi smatraju srcem odlu$ivanja! u EU. Fastoji seod )ii!ta,a #,1a%a člai/a. 4redstavlja mjesto gdje se naju$inkovitije uspostavljajume,usobna suradnja i odgovori me,u vladama dr(ava $lanica. ijeće donosi ne samo zakone i

propise o pitanjima koja se ti$u S. stupa% nego mo(e donositi i odluke o zajedni$kim mjerama iakcijama koje će dr(ave $lanice poduzeti na polju zajedni$ke vanjske i sigurnosne politike *SS.stup+ i na polju policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima *SSS. stup+.

4oseban zna$aj ijeća EU je u njegovom #%o&o) ka,akt',". Gako u ijeću sjede predstavnici vlada dr(ava $lanica% oni obi$no donose takve odluke koje su istodobno rezultatkako njihovog zauzimanja za vlastite dr(avne interese 2)'0"#,1a%a ko)+o'ta3% tako i

za zajedni$ke 2!"+,aa/ioala ko)+o'ta3.ijeće je jedno jedinstveno tijelo% a u stvarnosti se sastoji od više vijeća. <inistarski

sastav ijeća EU)a se mijenja ovisno o temi o kojoj se raspravlja. ijeće djeluje u 1- razli$itihsastava% zbog $ega ga mnogi nazivaju ijeće sa bezbroj lica!. Vi&'8' )ii!ta,a %a&!ki:+o!lo%a #&'l"&' kao +,%o )'0" %i&'8i)a +o# azi%o) Vi&'8' o+8i: +o!lo%a % a njegova jenadle(nost donošenje odluka u podru$ju zajedni$ke vanjske i sigurnosne politike tehorizontalna koordinacija rada ostalih vijeća. Vi&'8' za 'koo)!k' i 7ia/i&!k' +o!lo%'sastoji se od ministara 'inancija i gospodarstva% ijeće za pravosudne i unutarnje poslovesastoji se od ministara pravosu,a i unutarnjih poslova% a J");o %i&'8' se sastoji od ministara

obrane i ministara vanjskih poslova.U!t,o& Vi&'8a

Roti,a&"8' +,'#!&'#i(t%o " ijećem svakih šest mjeseci predsjeda druga dr(ava

$lanica. Aed predsjedanja dogovara se unaprijed za du(e razdoblje imajući na umu pravednu zastupljenost svih $lanica kroz to vrijeme. Aotirajuće predsjedništvoomogućuje da se prednosti i opterećenja koje predsjedanje zna$i za dr(avu pravilnoraspodijele na sve $lanice% a na taj je na$in i 'ormalno izjedna$en polo(aj malih ivelikih dr(ava $lanica Unije. 4redsjedništvo se bavi planiranjem i zakazivanjem

sjednica% sastavljanjem dnevnog reda i predsjedanjem sjednicama ijeća. 4redsjednik ijeća predstavlja EU u me,unarodnim odnosima. r(ava predsjedateljica sastavlja



dnevni red% pa mo(e predlagati tj. inicirati raspravu ili odlu$ivanje o odre,enimtemama. 4redsjedanje EU)om zahtijeva od dr(ave mnogo diplomatske vještine i tzv.tihe diplomacije!.

• O#;o, !tali: +,'#!ta%ika 2COREPER3 " njegov je osnovni zadatak pripremanje

sastanaka ministara u ijeću i u tu svrhu posreduje izme,u ministara i radnih skupinastru$njaka. CLAE4EA ')a 7o,)alo +,a%o #oo!iti o#l"k' već samo usuglašene

prijedloge odluka. Ldluke 'ormalno mogu donijeti samo ministri. Fastaje se tjedno.4odijeljen je u dva dijela:

COREPER I *zamjenici stalnih predstavnika+ " pokriva brojna podru$ja

na kojima se pripremaju stru$ne i ponekad tehni$ke odluke COREPER II *veleposlanici pri EU+ " bavi se tzv. pitanjima visoke

politike!.

Ra#' 4,"+' !t,"č&aka " to je široka mre(a razli$itih stru$nih skupina% $iji $lanovi

uglavnom dolaze iz dr(ava $lanica te detaljno poznaju podru$ja kojima se bave. Buzapo$inju svi razgovori i pregovori o mogućim rješenjima koja se kasnije mogu

pretvoriti u odluke. 4onekad se ka(e da su to @t'4l'8i ko&i Vi&'8a )ii!ta,a. 8ekesu radne grupe !tal'% a neke su sastavljene a# :o/ samo kako bi riješile odre,enezadatke. 8ajveći dio svih spornih pitanja izme,u dr(ava $lanica ili drugihzainteresiranih za neku odluku riješi se na radnim grupama.

Bla%o ta&i(t%o Vi&'8a " to je administrativna potpora i institucionalna memorija

ijeća EU)a. 4oma(e ijeću u izradi šestomjese$nog zakonodavnog plana rada%tehni$ki prikuplja i priprema materijale za sjednice ministara% pru(a pravne savjeteXFastoji se od ureda Qlavnog tajnika i Ureda zamjenika Qlavnog tajnika% 4ravne slu(be%

Ldjela za medije te većeg broja glavnim direkcija od kojih svaka pokriva jedno podru$je. <jesta Qlavnog tajnika i zamjenika popunjavaju se na temelju dogovorame,u dr(avama $lanicama. Ld 2000. godine Qlavni tajnik ijeća EU)a obnaša'unkciju isokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku.

$oo('&' o#l"kaijeće EU)a je 4la%o zakoo#a%o ti&'lo. ijeće donosi:

o +ita&i)a iz I. !t"+a " obvezujuće akte *uredbe% smjernice i odluke+ i

neobvezujuće akte *preporuke i mišljenja+ o +ita&i)a iz II. !t"+a " zajedni$ke strategije% zajedni$ka stajališta i

zajedni$ke akcije

o +ita&i)a iz III. !t"+a " zajedni$ka stajališta% okvirne odluke% odluke i

konvencije.

4rigodom donošenja odluka u ijeću EU)a postoje posebna pravila. O#l"k' !' )o4"#oo!iti

a3 &'#o4la!o;3 %'8io) 4la!o%a člai/a

o;ičo) %'8io)

k%ali7i/i,ao) %'8io)



anas je odlu$ivanje u ijeću primjenom jednoglasnosti svedeno na najmanju mjerukada se radi o odlukama koje se odnose na S. stup% no kada se radi o odlukama koje se odnosena SS. i SSS. stup% u pitanjima porezne politike i u pitanjima institucionalnih re'ormi EU)a% još

je uvijek potrebna jednoglasnost $lanica. Gada se glasuje kvali'iciranom većinom svakadr(ava ima ponderirani glas. 4onderiranje ovisi o veli$ini i ekonomskoj snazi dr(ave te

populaciji% ali i male dr(ave imaju nekada te(i glas nego bi to trebale imati s obzirom na svojuveli$inu% ekonomsku snagu i populaciju. 4ri odlu$ivanju na temelju kvali'icirane većine svaka

dr(ava $lanica mo(e zahtijevati da se iza te većine nalazi najmanje -2 ukupnog stanovništvaEU)a% što mo(e ote(ati donošenje odluka kvali'iciranom većinom.

ijeće% već od Ugovora iz <aastrichta% dijeli zakonodavnu ovlast s Europskim parlamentom 2+o!t"+ak !"o#l"či%a&a3. Ustav EU)a je izri$ito pretvorio suodlu$ivanje uredoviti zakonodavni postupak% a svi su ostali postupci iznimka. 4rema Ustavu% ijeće EU ćeredovito glasovati k%ali7i/i,ao) %'8io)% koja će se sastojati od najmanje && dr(ava$lanica koje predstavljaju najmanje njih 1&% a koje ujedno predstavljaju najmanje -&

populacije Unije. Ta ;loki,a&"8" )a&i" potrebno je da protiv odluke glasuju barem $etiridr(ave% s kojima bi se% da nisu tako glasovale% postigla kvali'icirana većina. Gada ijeće EU)a

ne donosi odluku na prijedlog Gomisije% ni na inicijativu <inistra vanjskih poslova% glasuje se!"+',*k%ali7i/i,ao) %'8io) koja se posti(e tako da za odluku glasuje najmanje @2$lanica koje predstavljaju najmanje -& populacije Unije.

9. 9. E",o+!ko %i&'8'

Vine ga predsjednici dr(ava ili vlada svih $lanica Unije i predsjednik EuropskeGomisije. Fastanci na vrhu redovita su praksa dva puta godišnje od 19@&. godine. Iokusdjelovanja Europskog vijeća je donošenje strateških odluka o daljnjem smjeru europskogintegracijskog procesa. Iunkciju predsjednika Europskog vijeća obnaša predsjednik one

dr(ave koja predsjeda EU)om. Tajedno s predsjednikom Europske Gomisije% predsjednik E)a nastupa u ime Unije. Fastanci ijeća obi$no se odr(avaju izvan o$iju medija i javnosti tezavršavaju sa dvadeset do trideset stranica tzv. predsjedni$kih zaklju$aka! u kojima ijećeukratko iznese javnosti svoje stavove o temama o kojima se raspravljalo na summituEuropskog vijeća organizirano na kraju predsjedanja pojedine dr(ave $lanice.

Ustav EU donosi dvije najzna$ajnije promjene po pitanju 'unkcioniranja Europskogvijeća:

1. vijeće je pravno priznato kao jedno od tijela u institucionalnoj strukturi EU)a% a zadaća

mu je poticanje razvoja EU)a i de'iniranje općeg politi$kog pravca razvoja kao iutvr,ivanje prioriteta u djelovanju EU)a% ali nema nikakvu zakonodavnu 'unkciju2. sadašnje šestomjese$no rotirajuće predsjedništvo zamjenjuje se trajnijim oblikom "

predsjedni$kim mandatom od dvije i pol godine. ijeće će se sastajati svaka trimjeseca na redovnim sastancima% po potrebi i $ešće. 4redsjednika me,u sobom biraju$lanovi Europskog vijeća kvali'iciranom većinom.

9. G. E",o+!ka ko)i!i&a – i!+ito +ita&'Europska Gomisija smatra se i +olitički) i iz%,(o*a#)ii!t,ati%i) ti&'lo)>

zamišljenim da djeluje tako da je o#l"či%a&' " &o& 'o%i!o o# %ol&' #,1a%a člai/a



2!"+,aa/ioali ka,akt',3. Tbog svoje dvostruke uloge% EG se $esto smatra @:i;,i#o)i!tit"/i&o).

EG se sastoji od +o%&','ika ko&i #olaz' iz #,1a%a člai/a te oni svi zajedno djelujukao jedinstveno tijelo. U4o%o,o) iz Ni/' 2-D3 &' +,'#%i0'o #a 8' !%aka #,1a%a člai/ai)ati +o &'#o4 +o%&','ika " do sada je svaka dr(ava $lanica imala pravo na najmanje

jednog $lana% a velik dr(ave *Irancuska% Stalija% 8jema$ka% elika ritanija i Jpanjolska+imale su po dva $lana.

8o% U4o%o, iz Ni/' #"4o,očo o4,aiča%a ;,o& člao%a EK a -6% što zna$i da uslu$aju budućeg proširenja Unije% svaka dr(ava $lanica više neće moći imati pravo na jednog

povjerenika 26isabonski ugovor potpisan 13. prosinca 200@% stupio na snagu 1. prosinca 2009.nakon provedene rati'ikacije u zemljama $lanicama% mijenja ovu odredbu Ugovora iz 8ice.

8aime% već dogovoreni i potpisani ugovor morao se naknadno dijelom mijenjati nakon što jeodba$en na prvom re'erendumu u Srskoj u lipnju 200. godine. Srci su tra(ili odre,ene ustupkeu zamjenu za raspisivanje novog re'erenduma% na kojem je ugovor potvr,en dvotrećinskomvećinom. edna od tih promjena odnosi se na broj povjerenika Europske komisije. 4rvotno je

bilo predvi,eno da se od 201#. godine smanji broj povjerenika% to jest da bude manji od broja

zemalja $lanica% ali je na zahtjev Srske to promijenjeno i svaka zemlja $lanica će imati svog predstavnika u Europskoj komisiji. Be promjene% kao i ostala jamstva dana Srskoj bit ćenaknadno rati'icirana kao protokol prvom sljedećem pristupnom ugovoru% po svemu sudećionome s >rvatskom " ovo ne piše u knjizi3.

Vla#' #,1a%a člai/a iza;i," +o%&','ik' +,')a %la!titi) k,it',i&i)a % a većinomse radi o karijernim politi$arima. 4ovjerenik mo(e i prije isteka mandata otići iz Gomisije% aliga %la#a #,1a%' ko&a 4a &' i)'o%ala ' )o1' !)i&'iti ! )&'!ta +o%&','ika. Ma#at+o%&','ika Ko)i!i&' t,a&' 4o#ia i o;o%l&i% &'. Ma#at EK !' +okla+a ! )a#ato)EP*a. 8akon izbora i konstituiranja E4)a imenuju se novi $lanovi EG)a kako bi 4arlamentimao utjecaj na izbor i rad EG)a. EP )o1' ,a!+"!titi EK i +,i&' i!t'ka )a#ata> ali '

)o1' !)i&'iti +o&'#i' +o%&','ik'.Gomisija se sastaje tjedno. Fastancima predsjeda predsjednik Gomisije. 4redsjednika

suglasno predla(u vlade svih dr(ava $lanica putem Europskog vijeća% a njegovu kandidaturumora odobriti i E4. ijeće EU)a kvali'iciranom većinom u dogovoru s 4redsjednikom usvajalistu povjerenika. 4otom E4 potvr,uje cijelu Gomisiju% a na kraju još ijeće kvali'iciranomvećinom imenuje novu Gomisiju. Fli$an je postupak izbora i za povjerenike EG)a% s tim da se

predlaganje kandidata za $lanove EG)a odvija uz suglasnost kandidata za predsjednika EG)a.Na !&'#i/a)a EK*a o#l"k' !' #oo!' +o kol'4i&alo) ač'l"> t&. %'8io)

4la!o%a člao%a Ko)i!i&'> ali !%i !to&' iza o#l"k'. S%aki +o%&','ik i)a " Ko)i!i&i !a)o &'#a 4la!. Uvrije(eno je da se oni prijedlozi koji nemaju poseban zna$aj ili su tehni$kogkaraktera% pošalju u pisanoj 'ormi povjerenicima na usvajanje izvan sjednice Gomisije.

U"ta,&a !t,"kt",a E",o+!k' ko)i!i&' !a!to&i !' o#:

1. +olitička !t,"kt",a koju $ini predsjednik povjerenici i njihovi kabineti ) svaki povjerenik zadu(en je u Gomisiji za

odre,eno podru$je i na $elu je one opće uprave *ili više njih+ koja pokrivato podru$je. Fvaki povjerenik ima vlastiti kabinet sastavljen od 3)@stru$njaka koji su do nedavno uglavnom dolazili iz dr(ave iz koje je bio i



povjerenik. Gabinet poma(e povjereniku u pripremama za sjedniceGomisije i u vo,enju poslova uprave za koju je zadu(en.

2. "+,a%a !t,"kt",a koju $ini opće uprave " generalne direkcije glavno tajništvo " koordinira rad izme,u pojedinih uprava5generalnih

direkcija i ostalih tijela Gomisije% daje stru$ne savjete% osigurava prevo,enje% daje statisti$ke podatkeX 8a $elu je Qlavni tajnik koji

jednom tjedno koordinira rad svih kabineta povjerenika% predsjedasastanku svih direktora općih uprava% nazo$an je na sjednicama Gomisije iobavlja druge koordinativne i savjetodavne poslove

privremeni i stalni odbori stru$njaka i savjetnika ostale zajedni$ke slu(be i uredi

Na&zača&i&' za#a8' E",o+!k' ko)i!i&' mogu se svesti na sljedeća podru$ja:

+,i+,')a i +,'#la4a&' +,o+i!a " EG je ono tijelo koje ima gotovo isklju$ivo pravo

pripremati prijedloge propisa koje šalje ijeću EU)a i Europskom parlamentu na

raspravu i5ili usvajanje. 4ravo inicijative Gomisije temelji se na postavci da ćeGomisija% kada priprema i izra,uje neki prijedlog% najbolje artikulirati i branitizajedni$ke interese EU)a jer ima najviše supranacionalnih karakteristika. 4rijedloge

pripremaju radne skupine i odbori unutar Gomisije% a njihov kona$ni tekst usvajaju povjerenici na sjednicama Gomisije. 4redstavnik Gomisije ima pravo biti nazo$an nasvim sjednicama svih tijela koja raspravljaju i odlu$uju o prijedlogu kako bi mogao

braniti i obrazlo(iti stavove Gomisije. ijeće EU)a mo(e promijeniti tekst prijedlogaGomisije samo ako jednoglasno donese takvu odluku. Gomisija je jedina ovlaštena

povući svoj prijedlog i mijenjati ga tijekom zakonodavnog postupka;

iz%,(' i a#zo,' o%la!ti " EG se smatra glavnim izvršnim tijelom EU)a% no izvršneovlasti Gomisije ograni$ene su jer Ko)i!i&a ')a %la!titi: ti&'la +"t') ko&i: ;i)o4la +,o%'!ti #o'!'' o#l"k' i +,o+i!' " #,1a%a)a člai/a)a t' o%i!i oa/ioali) ti&'li)a. Ftoga se iz%,(a o%la!t Ko)i!i&' !a!to&i " #oo('&" ;,o&i:+,o%'#;'i: +o#+,o+i!a koji svojom detaljnošću omogućuju da se propisi ijećaEU)a mogu u praksi e'ikasno provesti. Aazvijen je cijeli niz mehanizama kontrole radaGomisije prigodom donošenja provedbenih propisa. $,1a%' člai/' !"#&'l"&" k,ozo#;o,' " ko&i)a a/ioali +,'#!ta%i/i aalizi,a&"> +,o/&'&"&"> )i&'&a&" i a#,"4' ači' "t&'č" a koači !a#,1a& +,o%'#;'i: +,o+i!a Ko)i!i&' . Cijeli taj

slo(eni postupak donošenja provedbenih propisa Gomisije naziva se @ko)itolo4i&a.Po!to&' t,i %,!t' o#;o,a !a%&'to#a%i> "+,a%l&ački i ,'4"lato,i. 4ostupak uplitanja odbora u proces donošenja provedbenih propisa Gomisije vrlo je slo(en idonekle razli$it za svaku vrstu odbora. EG mo(e u kriznim situacijama donositi raznezaštitne mjere u oblasti tr(išnog natjecanja. EG mo(e tu(iti Europskom sudu pravdesvaku $lanicu koja povrijedi neku odredbu osniva$kog ugovora% a mo(e dati iodobrenje $lanici da odstupi od zajedni$ke politike;

"lo4a " %a&!ko& +oliti/i EU*a " vanjskopoliti$ka uloga EG zna$ajno se razvila tek u

90)im godinama% ali je bitno ograni$ena ovlastima koje na tom podru$ju imaju ijećeEU i Europsko vijeće.



U!ta% iz,ičito a4la(a%a 'o%i!o!ti> !"+,aa/ioali i it'4,a/i&!ki ka,akt',Ko)i!i&' i!tič"8i #a 8' oa +,o)i/ati o+8' '",o+!k' it','!' i " to) /il&" +o#"zi)atio#4o%a,a&"8' )&','. Gao daljnje zadatke Gomisije Ustav navodi brigu o provo,enju Ustavai prava Unije% predlaganje propisa% izvršavanje prora$una% provo,enje programa% koordinacije%

predstavljanja Unije u me,unarodnim odnosima% osim u slu$aju CIF4)a i dr. 4rema Ustavu% prva Gomisija koja će biti imenovana sukladno Ustavu% !a!to&at 8' !' o# +o &'#o4+,'#!ta%ika 2+o%&','ika3 iz !%ak' #,1a%' člai/'> "kl&"č"&"8i P,'#!&'#ika i Mii!t,a

%a&!ki: +o!lo%a. 8adalje% po Ustavu% kandidata za 4redsjednika Gomisije predla(eEuropsko vijeće kvali'iciranom većinom Europskom parlamentu koji ga izabire. 4arlamentodobrava Gomisiju% nakon $ega ju Europsko vijeće imenuje kvali'iciranom većinom.

Ustav uvodi novu 'unkciju " Mii!t,a %a&!ki: +o!lo%a EU*a. Smenuje ga ijećeEU)a kvali'iciranom većinom glasova% u dogovoru s 4redsjednikom Gomisije i uz odobrenjeEuropskog parlamenta. <inistar 8' %o#iti za&'#ičk" %a&!k" i !i4",o!" +olitik" Ui&'>+,'#!&'#ati +o!';i) Vi&'8') za %a&!k' +o!lo%' i i!to#o;o 8' ;iti +ot+,'#!&'#ik Ko)i!i&'. <inistar i)a +,a%o +,'#la4ati %a&!ko+olitičk' i !i4",o!' )&',' i +olitik"% a)o1' i +,'#!ta%l&ati Ui&" !a) ili za&'#o ! Ko)i!i&o).

9. . E",o+!ki +a,la)'tE",o+!ki +a,la)'t 2EP3 &' ti&'lo +,'#!ta%ičk' #')ok,a/i&' " EU. D<. 4o#i'

+,o%'#'i !" +,%i '+o!,'#i iz;o,i " #,1a%a)a člai/a)a za E",o+!ki +a,la)'t .anas ga se $esto naziva @%i('&'zičo) +a,laoi/o)% a razlog tome nisu samo njegoveograni$ene ovlasti u zakonodavnom podru$ju% nego i tehni$ke poteškoće u u$inkovitom'unkcioniranju. Raz%io !' iz Za&'#ičk' !k"+(ti'> osnovane u okviru Europske zajedniceza ugljen i $elik koja se 19-2. sama preimenovala u 4arlament.

4rvi puta je "lo4a EP*a zača&i&' o&ačala <*i: 4o#ia #o;i%a&') o#,'0'i:

o%la!ti o#l"či%a&a o +,o,ač"" Za&'#i/'> t' =*i: 4o#ia kada su prora$unske ovlastiE4)a dodatno proširene "!tao%l&a%a&') %i('4o#i(&'4 +,o,ač"a (to &' o)o4"8a%aloEP*" kot,ol" t,o('&a EU !,'#!ta%a kao i novu ovlast kojom mo(e sprije$iti EG da povećaobvezne izdatke bez njegovog odobrenja. U *i)a &' EP #o;io zača&" "lo4" +,i4o#o)i)'o%a&a +,'#!&'#ika i člao%a E",o+!k' ko)i!i&' kao i oko &i:o%a o+ozi%a.

J'#i!t%'i '",o+!ki akt 2D=<3 je za dio propisa koji su se odnosili na uspostavu jedinstvenog tr(išta% uveo novi postupak njihovog donošenja " @+o!t"+ak !",a#&'. Bo jezna$ilo da EP i)a +,a%o a tz%. #,"4o čita&' zakoa> o#o!o )o4ao &' +,'#lo1itia)a#)a' a zako!k' +,o&'kt' EK ko&' &'> ako &' Ko)i!i&a +,i:%atila> Vi&'8' )o4loo#;iti !a)o &'#o4la!o. 8adalje% EP &' )o4ao "lo1iti i %'to a zako!k' +,o&'kt'Ko)i!i&'> ko&i &' )o4ao ;iti !ki"t &'#io ako ;i Vi&'8' o to)' #oi&'lo o#l"k"

&'#o4la!o. 4ostupkom suradnje ,i&'(' &' i +,i4o%o, o '#o!tatk" #')ok,a/i&' "7"k/ioi,a&" EZ*a. Po!t"+ak !",a#&' +,'!"#o +,o)i&'io "lo4" EP*a " #oo('&"+,o+i!a a ,azii Za&'#i/'% a i)ao &' i %'liki "t&'/a& a +oa(a&' +olitički: 4,"+a "Pa,la)'t" jer su se neke odluke mogle donijeti jedino uz suradnju i me,usobnodogovaranje pojedinih politi$kih grupa u E4)u nakon $ega su se pojedine grupe po$ele jasnijeoblikovati te se po$ela razvijati i kultura dijaloga me,u pripadnicima razli$itih politi$kihgrupa% kao i prve koalicije i dogovori o konsenzusu me,u zastupnicima.

U donošenju nekih va(nih odluka E4 je t')'l&') J'#i!t%'o4 '",o+!ko4 akta

2D=<3 mogao sudjelovati i putem @+o!t"+ka o#o;,'&a ko# ko&'4 Pa,la)'t !a)oo#o;,a%a ili o#;a/"&' +,i&'#lo4 o#l"k'. Baj se postupak primjenjuje samo u odre,enim



pitanjima kao što je proširenje ili sklapanje ugovora o pristupanju novih $lanica i drugihva(nih me,unarodnih ugovora.

U4o%o,o) iz Maa!t,i/:ta 2D-3 uveden je još jedan novi postupak donošenjaodluka u kojem sudjeluju ijeće i E4. Bo je @+o!t"+ak !"o#l"či%a&a " ko&') +,i4o#o)#oo('&a o#,'0'i: +,o+i!a> za&'#ički i ,a%o+,a%o !"#&'l"&" Vi&'8' i Pa,la)'t.Fam postupak suodlu$ivanja razlikuje se od postupka suradnje utoliko što je Pa,la)'t#o;io +,a%o #a> ako !' i ako #,"4o4 čita&a +,o+i!a " Pa,la)'t" ' +o!ti4'

!"4la!o!t iz)'0" Ko)i!i&' kao +,'#la4at'l&a> Vi&'8a i Pa,la)'ta> o!i%a tz%. O#;o, za)i,'&' kako ;i !' a(lo ko)+,o)i!o ,&'('&' koje je moralo biti prihvaćeno i u ijeću iu 4arlamentu% a ako ne bi došlo do kompromisa ijeće je moglo kvali'iciranom većinomusvojiti zajedni$ko stajalište% odnosno svoj prijedlog odluke. U4o%o,o) iz A)!t',#a)a+o!t"+ak !"o#l"či%a&a &' )o#i7i/i,a tako #a> ako !' " O#;o," za )i,'&' ' +o!ti4'ko)+,o)i!> Vi&'8' %i(' i&' )o4lo &'#o!t,ao> k%ali7i/i,ao) %'8io)> "!%o&itiza&'#ičk" +ozi/i&" kao o#l"k"> %'8 !' !)at,alo #a &' +,i&'#lo4 +,o+ao.

Bek tada su 4arlament i ijeće postali doista ravnopravni u suodlu$ivanju o propisimaza koje je bilo predvi,eno da ih donose zajedno. 8ovim Ustavom postupak suodlu$ivanja

ijeća i 4arlamenta će postati redoviti na$in donošenja propisa u EU% a svi ostali postupci primjenjivati će se tek izuzetno.

T')'l&i +o!lo%i E",o+!ko Pa,la)'ta !":

!"#&'lo%a&' " #oo('&" +,o+i!a !"#&'lo%a&' " #oo('&" +,o,ač"a !a1a a#zo,a "lo4a " 4arlament nadzire rad ijeća i Gomisije% zastupnici

mogu postavljati usmena i pismena pitanja Gomisiji i ijeću% Gomisija4arlamentu jednom godišnje podnosi izvješće o svom radu% a u slu$aju

nezadovoljstva 4arlament joj mo(e izglasati nepovjerenje. 4arlament tako,er mo(e osnivati istra(na povjerenstva na zahtjev jedne $etvrtine zastupnika% kako bi se istra(ile optu(be ili sumnje koje su se javile u odnosu na nezakonitost uradu Gomisije.

+"čki +,a%o;,ait'l& " du(an istra(iti svaku pritu(bu gra,ana EU na rad tijela

EU)a i o svom nalazu obavijestiti E4 %a&!ka +olitika EU * o#o;,'&a " odobrenje 4arlamenta pristupanja novih

$lanica u EU i usvajanje pristupnih ugovora% te odobrenje za sklapanje mnogihme,udr(avnih ugovora.

?,o& za!t"+ika ,a!+o,'0' &' +,')a k%ota)a ko&" !%aka #,1a%a člai/a #o;i%aa o!o%i za&'#ičko4 #o4o%o,a !%i: člai/a EU*a. 4rema ugovoru iz 8ice ima ih @32. 8ovi raspored kvota predvi,en ugovorom iz 8ice% temelji se na demogra'skom klju$u.Za!t"+i/i !' ;i,a&" !%ak' +'t' 4o#i' na neposrednim izborima u svakoj dr(avi $lanici. oš')a &'#i!t%'o4 iz;o,o4 +o!t"+ka za izbor zastupnika u Europski parlament. <andatzastupnika je obnovljiv i neobvezujući. Aad E4)a odvija se na zajedni$kim parlamentarnimsjednicama i u raznim odborima. 4lenarnim sjednicama predsjedava P,'#!&'#ik EP*a ko&iza&'#o !a DG #o+,'#!&'#ika čii P,'#!&'#i(t%o EP*a. Tastupnici uglavnom djeluju krozi u okviru politi$kih skupina. Ldredbom $l. 191. Ugovora o ET)u% politi$ke stranke su dobilena europskoj razini ulogu integracijskog $imbenika! i na taj na$in su uklju$ene uinstitucionalnu strukturu Tajednice.



Aad 4arlamenta odvija se najprije u odborima. Fvaki se odbor bavi kakozakonodavnom% tako i nadzornom djelatnošću na svom podru$ju. Aad u odboru dajezastupnicima pojedina$no najviše mogućnosti da utje$u na politiku i zakone EU)a.

4rema Ustavu% zadaće 4arlamenta ostaju iste kao i dosad% uvodi se postupak suodlu$ivanja kao redoviti zakonodavni postupak% ukupan broj zastupnika povećava se na@3-% a 4arlament više ne bi samo odobravao predlo(enog kandidata za predsjednika Gomisije%nego bi ga sam% kvali'iciranom većinom% izabrao% a predlagalo bi ga Europsko ijeće.

9. 6. S"# +,a%#' E",o+!k' "i&'

EU !' t')'l&i a %la#a%ii +,a%a> tj. na unaprijed utvr,enim pravnim pravilima $iju primjenu štiti sustav neovisnih sudova% a to su nacionalni sudovi dr(ava $lanica i tzv. S"#o%iZa&'#i/'. Aazlog zašto je Tajednica uspostavila i vlastite sudove je to što Tajednicaopravdano smatra da +,a%o ko&' !' #oo!i " ti&'li)a Za&'#i/' )o4" a &'#oo;,azaači " !%i) !it"a/i&a)a t")ačiti i +,i)i&'iti !a)o +o!';i !"#o%i ko&i i!" +o#lo1ia/ioalo) +,a%" ;ilo ko&' #,1a%' člai/'> a ko&i !" o!o%ai i #&'l"&" a ,azii

Za&'#i/'. Sz toga proizlazi i glavni zadatak tih sudova% a to je t")ač'&' i +,i)&'a"4o%o,a i #,"4i: +,o+i!a Za&'#i/'. Fudovi zajednice kada presu,uju u konkretnimsporovima% primjenjuju isklju$ivo pravo Tajednice. Fudovi zajednice o!i4",a%a&"a"to,itati%o t")ač'&' +,a%a Za&'#i/' i %i!oki !t"+a& &'#oo;,az' +,i)&'' +,a%aZa&'#i/' " &'zii) člai/a)a. Fudovi Tajednice i)a&" o%la!t #a " o#,'0'i)!it"a/i&a)a )o4" oi) #,1a%a)a ko&' ' +o(t"&" ili ' +,i)&'&"&" +,a%o Za&'#i/'iz,i/ati kaz'. E",o+!ki !"# +,a%#' &o( &' ,ai: 6*i: "!+o!ta%io o!o%a +,a%a ač'la

poput supremacije prava Tajednice nad pravom dr(ava $lanica% neposredni u$inak propisaTajednice u dr(avama $lanicama% na$elo proporcionalnosti i nediskriminacijeX

S"#o%i Za&'#i/' !":

1. S"# +,a%#' E",o+!ki: Za&'#i/a 2E",o+!ki !"#3 " sastoji se od jednog suca izsvake dr(ave $lanice i pravobranitelja *$lanovi Fuda+. Smenuju ih dr(ave $laniceuglavnom iz redova istaknutih i iskusnih pravnika% a mandat im je - godina.Taprimljeni predmet dodjeljuje se pravobranitelju koji izra,uje neovisno mišljenjes preporukom kako riješiti predmet. Fud nakon rasprave i analize donosi presuduvećinom glasova% koju potpisuju svi suci. U pravno nedvojbenim predmetima*pitanja o kojima je sud već presu,ivao+ nije potrebno predmet dodjeljivati

pravobranitelju. 8adle(an je odlu$ivati o sporovima koji se ti$u prvog stupa% a koji proizlaze iz ugovora o Tajednici% ako ga ugovor na to ovlašćuje. Sma ograni$enunadle(nost u pogledu tuma$enja odredaba Ugovora o EU koje se odnose na SSS.stup% a gotovo nikakvu nadle(nost nema u pogledu tuma$enja odredbi Ugovora oEU koje se odnose na SS. stup. EF4 napose rješava:

prethodno pitanje o tuma$enju i valjanosti prava ET)a tu(be protiv dr(ava zbog povrede obveza utemeljenih na pravu ET)a tu(be protiv tijela ET)a kojima se tra(i poništenje akata koje su donijeli

i naknada štete.jelatnost Europskog suda pravde ima višestruki zna$aj:

tuma$i sadr(aj i odre,uje na$in primjene ugovora Tajednica i drugihizvora prava Tajednica%



integraciji sklonim tuma$enjem Fud djeluje kao bitan $imbenik

integracija unutar Tajednica i Unije% doprinosi jasnijem de'iniranju ovlasti pojedinih tijela Tajednice% ali i

nacionalni sudova% razvija pravni poredak Tajednice kao samostalni pravni poredak%

nadre,en nacionalnim pravima% obavlja nadzor s jedne strane nad pravnim aktima Tajednice% a s druge

strane nad ponašanjem dr(ava $lanica u primjeni prava Tajednice.2. P,%o!t"+a&!ki !"# E",o+!ki: za&'#i/a " osnovan je 19. godine. Fastoji se

od jednog suca iz svake dr(ave $lanice% ali ne postoje stalni pravobranitelji priFudu. Ulogu pravobranitelja mo(e preuzeti jedan od sudaca. Uglavnom zasjeda uvijećima od 3)& sudaca. onosi odluke većinom glasova bez odvojenih mišljenjasudaca. Ldluka je kona$na% a u slu$aju nezadovoljstva stranka se mo(e (aliti Fudu

pravde ET)a koji kroz (albeni postupak ujedna$ava pravnu praksu i kontrolira rad4rvostupanjskog suda. Aješava sporove po tu(bama 'izi$kih i pravnih osoba radi

poništenja akata tijela ET)a.

U!ta% +,'#%i0a S"# +,a%#' E",o+!k' "i&' kao 'o%i!o ti&'lo EU*a ko&'o!i4",a%a +o(ti%a&' +,a%a k,oz t")ač'&' i +,i)&'" U!ta%a. Lvo sudbeno tijelo !a!to&i!' o# t,i !"#!k' i!ta/':

1. S"# +,a%#' " zadr(ava dosadašnju opću nadle(nost i sudi u t,i o!o%' !k"+i'+,'#)'ta:

po tu(bama o prethodnom pitanju u ostalim slu$ajevima predvi,enima u Ustavu.

-. O+8i !"# " pod odre,enim uvjetima o#l"č"&' o tu(bama na poništaj% o tu(bama zbog neispunjenja Ustava% o tu(bama za naknadu štete% o tu(bama o prethodnom slu$ajuX o (albama protiv presuda donesenih pred specijaliziranim sudovima%

3. !+'/i&alizi,ai !"#o%i " uspostavljalo bi ih se propisima donesenim u tijelima EU)a. Bim propisima uredila bi se organizacija specijaliziranih sudova i njihovaspeci'i$na nadle(nost. Fpecijalizirani sudovi bili bi pridru(eni dio Lpćeg suda imogli bi suditi samo u prvom stupnju.

O!tala ti&'la> a4'/i&' i it','!' !k"+i'

O!tala ti&'la

R'%izo,!ki !"# " neovisno tijelo Tajednice kojem je povjeren ra$unovodstveni

nadzor. Tadatak mu je redovito ispitivanje zakonitosti i regularnosti prihoda irashoda Tajednice% kao i ekonomi$nost pri upravljanju sredstvima. Fastoji se



od $lanova $iji je broj jednak broju dr(ava $lanica EU)a% imenuje ih ijeće EU)a% uz prethodno mišljenje E4)a. <andat im je - godina.

Ekoo)!ki i !o/i&ali o#;o, " osnovan je kako bi se institucionalno

artikulirali interesi odre,enih socijalnih skupina u procesu donošenja odluka narazini EU)a. Fastavljen je na tripartitnom na$elu od jednakog broja

predstavnika interesnih skupina iz svake dr(ave $lanice EU)a. aje svoje

mišljenje na prijedlog EG)a% a ponekad i samoinicijativno% $ime izra(avajusvoje stavove iako njihovo mišljenje nije obvezujuće. 8ema onaj zna$aj kojiinteresne skupine predstavljene u njemu imaju na razini EU)a u procesudonošenja odluka.

O#;o, ,'4i&a " savjetodavno tijelo koje je osnovano kao odgovor na sve

u$estalije zahtjeve regionalnih vlasti u dr(avama $lanicama da im se omogućineposredan utjecaj na donošenje onih odluka u EU kojima se zadire u lokalneinterese. Fastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti dr(ava $lanica.<andat im traje # godine. aju svoje mišljenje na zahtjev Gomisije ili ijeća

EU)a ili samoinicijativno. E",o+!ka i%'!ti/i&!ka ;aka> E",o+!ka ;aka za o;o%" i ,az%o& i

E",o+!ka !,'#i(&a ;aka " potpuno samostalne institucije koje su osnovanesvaka za posebnu svrhu. ES je osnovana kako bi dr(ave $lanice mogle'inancirati razvoj zajedni$kog tr(išta; ELA je nastala kako bi pomoglatranzicijski proces i pripremu novih kandidata za punopravno $lanstvo u EU;EF je nu(na institucija Europske monetarne unije sa zadatkom da odr(avastabilnost europske valute i nadzire koli$inu novca u opticaju.

A4'/i&'

Ogencije su tijela javno)pravnog karaktera koja imaju vlastitu pravnu osobnost% dakleodvojena su do tijela EU)a. Lsnivaju se sekundarnim aktima europskog prava sa ciljem da se postigne neki speci'i$ni cilj% a imaju uglavnom savjetodavni karakter. Tbog iznimnestru$nosti% njihovi stavovi imaju sve veći utjecaj na donošenje odluka u tijelima Unije. 8ekeod agencija u okviru EU)a su: Europski centar za razvoj stru$nog usavršavanja% Europskazaklada za poboljšanje (ivotnih i radnih uvjeta% Europska agencija za zaštitu okolišaX

It','!' !k"+i'a(nost utjecaja interesnih skupina na 'ormuliranje politike u EU)u varira od

najsna(nijeg% koji ostvaruju kada se radi o temama vezanima uz S. stup% i mnogo manjeg% kad

su na dnevnom redu teme iz SS. i SSS. stupa. rlo su brojne i šarolike. 8ajbolje su organiziraneone interesne skupine koje predstavljaju organizacije proizvo,a$a i poslodavaca i one vršenajsna(niji utjecaj na politiku EU)a. Bzv. business interests! postoji cijeli niz raznih%me,usobno nepovezanih i mnogo slabije organiziranih interesnih skupina *socijalne%religiozne% potroša$keX+. Snteresne skupine de'iniraju% artikuliranju i zastupaju interesesvojih $lanova na europskoj razini i na taj na$in poma(u tijelima EU)a da prigodomdonošenja odluka imaju uvid u implikacije koje predlo(ena rješenja imaju na one gospodarskei socijalne grupe koje će takvim odlukama biti zahvaćene. Bijela EU)a vrlo su otvorena zasuradnju s raznim interesnim skupinama% a danas se više ne mo(e ni zamisliti 'unkcioniranje

EU)a bez utjecaja raznih i brojnih interesnih organizacija i skupina.



Documents

pehar - 1.kolokvij (1)