PEDOLOGIJA- (vjezbe)

7/23/2019 PEDOLOGIJA- (vjezbe)

http://slidepdf.com/reader/full/pedologija-vjezbe 1/28

Halilović Senad

PEDOLOGIJAPEDOLOGIJAPedologija je nauka o tlu koja se bavi proučavanjem prirodnih zakonitosti i

procesa u sredini koju nazivamo tlo, te procesima njegovog nastajanja, razvoja,geneze i zaštite kao i rekultivacje i svih drugi čovjekovi aktivnosti u ciljusmanjivanja negativnih utjecaja na tlo. Površinski sloj naziva se pedosfera i

predstavlja skup zemljišta u određenim prostorima, debljine je od nekolikocentimetara do !" metra i od nje zavisi #ivot na našoj planeti. $spod pedos%ere le#ikamena s%era litosfera koja je znatno deblja u odnosu na pedos%eru a debljina sekreče od &' do ('' km, a negdje je i deblja.

ELEMENTI POTREBNI ZA TERENSKA PEDOLOŠKA ISTRAŽIANJA

)a terenu koristimo vizualno opa#anje terena i proučavanja vanjske i unutrašnjemor%ologije i bilje#enje takvog stanja, da bi ta opa#anja bila u potpunosti potrebannam je pedološki alat i pribor *

!

tehnički pribor ! pribor za uzimanje uzoraka tla! pribor za terenske analize! alat za terenska istra#ivanja! sredstva za transport

Te!"i#$i pri%or* torba, dnevnik, pribor za crtanje i pisanje, pedološki obrasci zaopis pro%ila + sondi, operaciona ili radna karta, busola, metar, no# za uzimanjeuzoraka, lupa, inklimetar, barometar, dvogled i %otoaparat.Pri%or &a '&i(a")e '&ora$a* najlon vrećice od (! kg, metalni cilindar (''cm"

opeck-, epruvete, male ceduljice ('/('0 u koje se upisuju podatci o terenu i%otogra%ija sa brojem lokaliteta.Pri%or &a tere"s$e a"ali&e* porculanska paleta, univerzalni indikator zaodređivanje pH vrijednosti, $ndikator za utvrđivanje postojanja karbonata ('1H2l, atlas za određivanje boje tla 3unsellov, vate za čišćenje, terenskidenetrometar zbijenost0.Alat &a tere"s$a istra*i+a")a* krampa, lopata, ašov, Pirherova sonda zaispitivanje dubljeg stanja tla, holandske sonde, gumeni čekić.Sredst+a &a tra"sport* ruksak, drveni sanduci, metalni sanduci, auto 4

Karta ili Pla" 5predstavlja iscrtan dio zemljišnog prostora različite razmjere irazličite veličine. Prema namjeni mogu biti* topogra%ske, geološke, hidrološke,

peritacijske i karte erozije. )a osnovu mjerila ili razmjere dijelimo ih na*6789 P:6);<$

! karte krupnog mjerila (*(' ''' ! (*& ''' (*(''! karte srednjeg mjerila (*& ''' ! (*&' ''' (*&''! karte sitnog mjerila = &' ''' (*('''

'



Halilović Senad

7azmjera ili mjerilo je odnos dviju tačaka u prirodi i ti istih tačaka predstavljenihna karti ili planu. >a čitanje karte koristi se ključ.a,e i +rste +a,a! imamo tehničke i analitičke vage.Tehničke slu#e za manje precizne odvage, a dijele se na 3ehaničke radi na

principu mehaničkog otklona sa uljnim prigušivačem0 i 9lektrične koje se dijele

na 6nalogne 5sa uljnim prigušivačem i ?igitalne! sa displejom.8ehničke vage mogu biti različitih mjernih kapacitet * ('''g, ('!&'g, ?igitalneimaju maksimalan kapacitet do ''g a rang preciznosti je ',''(g.6nalitičke vage slu#e za vrlo precizne odvage, dijele se na električne i digitalne,ma/ masa je ''g a preciznost ','''(7ad sa vagama* postave se u horizontalan polo#aj na stabilno mjesto gdje nijeizlo#ena spoljnim uticajima. 3ora biti zakočena, a kad nešto vagamo otkočimo je,a nakon očitanja očistimo i vagu i radno mjesto.

PIPREME -ZORAKA TLA ZA LABARTORIJSKE ANALIZE

@zorci dolaze u laboratoriju sa oznakama, te se evidentiraju u kartoteku gdje sesve unosi tip zemljišta, lokacija, broj pro%ila.>atim se vrši razastiranje i sušenje tala , a to se radi na laboratorijskim tacnama ilina dno kartonske kutije stavi se papir i tlo se razastire ujedno se odstranjuje sve štone pripada tlu tj. insekti, biljke, skelet itd. ali treba voditi računa ako se radi sa višeuzoraka da ih ne zamijenimo.

)akon toga slijedi sušenje, a ono se odvija u posebnim prostorijama koje nisuizlo#ene suncu, prašini, vlagi, te prostor treba ventilirati. @zorci se suše od A!('dana na temperaturi od (B!'C2.

Prije usitnjavanja mora se tlo odvojit od strukturnih agregata ,a usitnjavanje tlavrši se ručno ili mašinski. 7učno se usitnjava tako što se stavi u porculansku posudu i gnječi drvenim ili porculanskim tučkom. $li mašinski električnimmlinom.Prosijavanje tla vršimo kroz sito prećnika mm. Sve što ima prečnik mm ili jemanje to je tlo a iznad mm je skelet. Sita mogu biti obična ili električna.

)akon prosijavanja vrši se homogenizacija uzoraka ujednačavanje0spravama zahomogeniziranje. )akon toga pohranjujemo tlo u papirne kese zajedno sa

podatcima tla.

ODRE.IANJE /I,ROSKOPNE LAGE - TL- /0

Higroskopna vlaga predstavlja tanki molekulski omotač (!(& slojeva vode0kojeg tlo čvrstom %azom ve#e pri vla#nosti zraka od DE," 1 ili DF,"1.Higroskopna vlaga predstavlja sposobnost tla da ve#e vlagu čvrstom %azom naapsorptivnom dijelu i vrši kondenzaciju te pare iz zraka. Sadr#aj se izra#ava u 1.H- se određuje na sljedeći način* metoda po 3icerlichu0

(



Halilović Senad

@ staklenu posudo GGvegaglasGG stavlja se između '!E' g tla, ako je mineralno trebaga više. ;nda se stavlja u eksikator u koji se stavi ('1 HS;E onda se pumpomizvuče zrak i izmjeri pritisak(&mm Hg0 to stoji " dana, a onda se mijenja HS;E iopet stoji dana. )akon & dana tlo se vadi i vaga na analitičkoj vagi. )akon toga

ponove se stavlja u drugi eksikator sa P;& %os%orpentoksid0 te se sve postavlja u

vodeno kupatilo i termostat na sušenje Eh. )akon toga stavljamo ga u drugieksikator da se hladi a nakon toga vagamo gdje tlo ostaje bez H- vlage.Post'pa$ rada1$zvagamo masu prazne posude u gramima i dodamo (' do ( grama tla i odvagu

bilje#imo do treće decimale, zatim zabilje#imo masu zrako!suhog tla i zbir tihdviju odvaga. >atim tlo stavljamo u termostat na sušenje četri sata na temperaturuod oko (''C2, nakon toga vadimo tlo iz termostata i stavljamo ga u eksikator da sehladi. )akon hlađenja vagamo i zabilje#imo odvagu.oličina H- dobije se kada prvo vaganje oduzmemo od drugog pa pdijeli sadrugim i pomno#i sa (''1.

6!masa tla prije sušenja!masa tla nakon sušenja

H- određujemo da bi mogli odredit druge osobine tla kao koe%icijent GG i vla#nosttrajnog uvenuča G<8<G

!

koe%icijent (''

(''I K

Hy=

! vla#nost trajnog uvenuča G<8<G 5 to je onaj nivo vlage u tlu pri kome biljka prestaje sa #ivotnim %unkcijama, ćelija gubi toliko vlage da je ne mo#e danadoknadi.IVTV Hy=

H- vezana je za tlo silom &' bara, a korijen biljke odvaja vlagu između F!(F bara.

ODRE.IANJE ORGANSKE MATERIJE - TL-

8lo je tro%azni sistem i predstavlja %unkciju J<7S89 K 89J)9 K L6S;<$89%aze.

%M%č0K%t0K%g0 . )ajzastupljenija je čvrsta %aza i sastoji se od organskog imineralnog dijela, mineralni dio ima porijeklo od stijene ili podloge. ;rganski dioutiče na %izička, hemijska i biološka svojstva tla, a nastaje iz primarne organskematerije procesom dezintegracije listovi, plodovi40 i sekundarnih izvorasintezom novih materija razlaganje primarnih org.mat.u nove hemijske spojeve0

Vrsta tla Po Micherlichu 1954 Po Resuloviču 1982Llinuša &,B 1 F!' 1$lovača ",' 1 E!F 1Pjeskulja (," 1 (! 1

0I(''1

A B Hy

A

−=



Halilović Senad

dolazi do nastanka humusa i ne izra#ava se %ormulom zbog kompleksne građe.arakteristike i vrste zavise od kiselina i soli. Nizička komponenta utječe nastrukturu tla , hemijska na pH a biološka karakteristika je prisustvo mikro %lore i%aune.Metoda s'!o, i (o$ro, spal)i+a")a*

3etoda suhog spaljivanja podrazumijeva spaljivanje organskog ugljika u strujikisika*2K; 5 2; suho spaljivanje3etoda mokrog spaljivanja podrazumijeva oksidaciju sa različitim oksidansimakoje dijelimo na* permanganate 3n;E0 i bikromate 2r ;A0A2 KE 2r ; O (E2; K E2r

Metoda suhog spaljivanja 5Po );P!u 5 metoda određivanja pomoću stakleni GG@GG cijevi gdje se dodaje krečnakon spaljivanja 2a2; K )a;H O 2a2;" K )a$li kada se spaljuju karbonati nastaje #ivi kreč da bismo vratili karbonate dodajemo

('1 amonijev karbonat , tada amonijak odlazi u zrak i ostaje karbonat .Post'pa$ rada$zvagamo praznu posudu i masu zabilje#imo u gramima, nakon toga dodati zrako!suho tlo &!F grama i zabilje#imo tu odvagu, a to ustvari predstavlja odvagu prije#arenja. 8lo stavljamo u peć na temperaturu &''C2 i grijemo E sata, zatim vadimoi hladimo lončić i vagamo te bilje#imo odvagu. 7azlika u masi prije i poslije#arenja predstavlja organski dio tla odnosno humus.!zrako!suho!tloH- M Q ! konstanta

;rganska mat u 1 * !;rg.mat u 1

Metoda mokrog spaljivanja *Određivanje organske materije kolorimetrijskom metodom;vaj metoda baziran je određivanju boje i intenziteta boje.2 organski ugljik2K;O2; 5 oksidacija

"2 K E 2r ; K B HS;EO "2; K 2r S;E0 K S;EKBH;;rganski karbon oksidiramo a oksidaciono sredstvo je kalijevdihromat uz

prisustvo sumporne kiseline A&1. 2r ;A! naranđast i reducira se pa nastaje 2r S;E0! plavozelenPost'pa$ rada@zmemo uzorak tla i prosijemo kroz sito ( mm i odvagamo ( g tla na analitičkojvagi. 8lo prenesemo u vatrostalnu tikvicu (''ml0, a zatim u jednu menzurudodamo "' ml kalijevog!bi!hromata 2r ;A0 i prenesemo u tikvicu sa tlom. 8use pa#ljivo dodaje ' ml tekuće sumporne kiseline. 8ako vruće nosi se u termostat

"

I(''tlo nakon žarenja x

suho tlo=

','(I 0

xuhotlo

Hy=

+



Halilović Senad

gdje ne smije preći temperaturu veću od (''C2 D&C20 i grije se D' minuta. 8imgrijanjem pospješujemo nastanak 2;. to izvadimo iz termostata i dodamodestilovanu vodu do markice do ('''cm"0 i ostavimo Eh da se izbistri. )akontoga pa#ljivo naspemo u kivetu da ne uzmučkamo rastvor i stavljamo u

pripremljen kolorimetar. )aranđasti %ilter propušta samo plavozeleni spektar, a

drugi se apsorbuju i na skali se čita otklon kazaljke kolorimetra voda M', tamnatečnost (''0. ?a bi tumačili vrijednost moramo napravit standardnu kivetu, a za tokoristimo glukoza 2FH(;F0! dehidratisana glikoza i ('1 glukoza.6r. 2 M (,'(IFMA,'Fg6r. H M (,''BI(M(,'DFg6r. ; M (F,'FIFMDF,''g

2!ugljik

g3! (gram 3ol glukoze

standardnu krivu konstruišemo na milimetarskom papiru, na / osu nanosimoraspon skale a na - osu miligrame ugljika.( ml prenesemo u kivetu i dopunimo destilovanom vodom te stavimo ukolorimetar dok ne poka#e neki otklon kazaljke. 8aj otklon predstavlja jednutačku. ?rugu tačku dobijemo drugom koncetracijom itd. ;no što se bistrilostavljamo u kolorimetar i čitamo otklon. 8u vrijednost pročitanog otklonananesemo na gra%ik i gdje se siječe sa prije dobivenom krivom očitamo i

dobijemo sadr#aj ugljika.

br !"#$%R&'# P(%)*%+"& (shle!!er"#hals#ha$el%

+!)R,!' -.M. +!

( Slabo humozno =1 @mjereno humozno !E1" Rako humozno E!('1

E <rlo jako humozno ('!(&1& >amočvareno tlo (&!"'1F >atresečeno tlo "'1

ODRE.IANJE KARAKTERA /-M-SA - TL-

E

3gM(B',(&

(I g &

& '

g( =

1 . I(,A .or mat & O$ra)a# )a or mat = −

(IA,'F',"DD

(B',(& g &

' g = =



Halilović Senad

6ko prevladavaju kiseline u tlu na osnovu HK jona mo#emo odredit karakter tla.@zavisnosti od humusnih kiselina humusnu, humsku i %ulvo0 zavisi karakter humusa u tlu pa karakter humusa u tlu određujemo kvalitativnom metodom.Postupak je baziran na korištenje )HE;H a nakon E sata određuje se karakter humusa po boji.

Post'pa$ rada@ epruvetu naspemo !E g tla i to prelijemo sa F!A ml 1 amonijevog hidroksida,to sve mućkamo ( sat te ponove promućkamo i to ostavimo preko noći da seistalo#i i izbistri. )akon E h vidimo boju tla u epruveti i ustanovimo kojoj grupuspada.

/%'! !R!"#R -.M.+!Smeđa iseoTuta Slabo kiseo

ezbojno >asićen bazama

arakter humusa mo#emo odredit i na terenu i u laboratoriji. ;vo je bitno jer tla saistim sadr#ajem humusa mogu da se razlikuju po kvalitetu odnosno ako humussadr#i više slobodnih kiselina onda je slabijeg kvaliteta od humusa koji ima većisadr#aj soli humusnih kiselina.

2IZIKA TLA

POLJSKI ODENI KAPA3ITET 4PK5 I METODE NJEGOOGODRE.IANJA

P< predstavlja neko stanje vode u tlu, odnosno to je konstanta sa istim značajema različitom terminologijom . 8ačnije rečeno to je jedan te isti pojam sa različitimnazivima na različitim jezicima pr.u osanskom jeziku susrećemo slijedećetermine* P<, 7etecioni vodni kapacitet, kapilarni kapacitet, apsolutni kapacitetza vodu, opneno!kapilarni kapacitet, ma/imalni vodeni kapacitet. 3i usvajamotermin P< jer se u prevodima na mnogim jezicima najbolje shvata o kojoj sevodenoj konstanti radi. 7azni autori daju razne de%inicije za ovu konstantu kao

npr* K*A+,*"P< predstavlja stanje vla#nosti u tlu poslije ocjeđivanja največeg dijelagravitacione vode. P< nastaje kada kretanje vode u tlu postaje toliko sporo da semo#e zanemarit. -.*A,/,+"P< predstavlja procent vode koju dobro drenirano tlo zadr#i izvjesno vrijeme usebi nakon kvašenja.

&



Halilović Senad

T0*K1 *O2,+1 3,*KAO1 T,B0T"P< je ona količina vode koja ostaje u tlu, pošto se ono do maksimuma zasiti i da

poslije oticanja gravitacione vode zadr#i neku količinu vode. ?e%inicije su skoroiste i bazirane su na tome koliko vremena nakon zasićenja je potrebno ali ipak daostane određena količina vlage koja će predstavljati taj P<.

Smatra se da je vlaga jednaka P< od !& dana nakon GGnavodnjavanjaGGsaturiranja tla, ali ovaj razmak je teško tačno utvrdit radi uticanja mnogih

promjenjivih činilaca na tokove vlage u tlu. @ dobro dreniranom tlu P< zavisi odte$st're i str'$t're i po+r6i"e #+rste fa&e količina, odnosi i oblik pora u tlu0.od teških tala P< posti#e se "!E dana saturiranja tla.

Odre7i+a")e PK +r6i se ' "e "ar'6e"o( prirod"o( sta")' . >ato što takodobiveni rezultati mogu stvarno predstavljati vodene osobine tog tla. 4ri$or 5otre$an )a u)imanje u)oraka )a 4VK

! cilindar po opeckom ('' cm"0!

nasadac i lođica! čekić gumeni! oštar no#! ašov

Post'pa$ rada )a tlo bez skeleta i korjenčića zabije se cilindar vertikalno sa tri ponavljanja i to iz prosječenog stanja sloja + horizonta tla. @ laboratoriji cilindri se vagaju inavodnjavaju, navodnjavanje se vrši na mokrom kvarcnom pijesku prekrivenimvišestrukom slojem %ilter papira i na taj se način uspostavlja veza između česticatla i vode. ada se površina tla orosi cilindri se skidaju sa navodnjavanja, cijede se

(' min i vagaju se, te E!EB sati cijeđenja ponove se vagaju. 8ada se u tlu nalazivoda na nivou P<. )akon toga tlo stavljamo na sušenje, a poslije toga tlostavljamo u termostat na temp.('&C2 i suši se do konstantne mase.

ODRE.IANJE ZAPREMINSKE G-STINE TLA

Speci%ična gustoća predstavlja ( ml vode na temp.od EC2.>apreminska gustoća predstavlja masu tla u gramima0 u prirodnom stanjuzajedno sa porama0 izra#ena u gramima po cm". Prava gustina predstavlja masučvrste %aze tla bez pora u g po cm". Poznavanjem zapreminske gustine tla mo#emoizračunat te#inu tla do #eljenih dubina, zatim sadr#aj vlage, količinu mineralnihhraniva za dovođenje na optimalni nivo neophodni makro elemenata u tlu.Podnošljivi optimum je 'mg+(''g tla0.

F

masa #ilindra sa tlom 5rije grijanja masa #ilindra sa tlom nakon grijanja 4VK

masa #ilindra satlom ri e ri an a

−=



Halilović Senad

L! zrako!suho tlo K cilindar .g! maca cilindra(''M<!zapremina cilindraPost'pa$ rada! stavimo cilindar u određeni sloj ne poremećenog stanja zemljišta

i izvadimo određenu količinu tla tj zapreminu cilindra i donosimo u laboratorijuvagamo, sušimo E h da eleminišemo H- onda tlo hladimo pa vagamo.

)PM (&*(&*(& 5 u ('' kg tla ima (& kg )atrija, (& kg Nos%ora, (& kg alijaostalo je nosač ili karbonatni pijesak E& kg aktivni supstanci && kg pijesak0.

ODRE.IANJE PRAE G-STINE TLA

;vaj metoda određivanja gustine vrši se pomoću piknometra pa se i zovePiknometarska metoda sa destilovanom vodom, a mo#e i sa kerozinom. Pod

pravom speci%ičnom masom podrazumijevamo masu ( cm" tla bez pora izra#enog

u gramima po cm"

.na tu vrijednost utiču i drugi %aktori kao npr.sadr#aj organskihmaterija, vrste zastupljenih mineral i tekstura tla.P7$;7*Piknometar od ('' cm"sa zabrušenim grlom i čepom koji kroz sredinu imakapilarnu cijev za izlazak viška vode, porculanska zdjela, stakleni štap, lijevak,menzura, kuhalo, tehnička vaga, destilovana voda.Post'pa$ rada!Prvo odvagamo (' g tla, zabilje#imo i označimo znakom G3G. 8u odvagu

prenesemo u porculansku zdjelu i dodamo ne više od "'ml destilovane vode. 8o pomiješamo i stavimo na kuhalo da se kuha E!& min, tre$a da se ra)ore strukturni

agregati i da i)iđe )rak . @ piknometar naspemo destilovanu vodu 'C2obilje#imo, piknometar obrišemo i vagamo. >abilje#imo odvagu G6G u gramima, anakon toga prospemo vodu i piknometar osušimo a tlo ohlađeno kvantitativno

prenesemo uz pomoć lijevka u piknometar. 3asa GG je masa piknometraKmasatlaKmasa vode3 K 6 M 2 mg02 5 M ? !kubika#a istisnute tečnosti cm"

35 masa tla6!masa tla sa piknometrom!masa piknometra sa tlom i vodom

ODRE.IANJE POROZNOSTI TLA

Poroznost tla je značajna osobina jer se u porama nalazi dijelom zrak i dijelomvoda, a osim toga nalazi se još i biljno korijenje, mikroorganizmi, %auna tla 4

A

"+

(''

6 g g g #m

− =

"cm 0

( g 4g

2=



Halilović Senad

Pore se smatraju #ivotnim prostorom gore navedenih elemenata. Porama sesmatraju * (.šupljine između primarnih teksturnih elemenata,šupljine između sekundarnih strukturnih agregataod sadr#aja i kvaliteta pora zavisi i plodnost tla, a sačinjavaju i sklo5 tla.Poroznost tla je va#no %izičko svojstvo tla koje utiče na vodni re#im, aeraciju,

propusnost tla za vodu, odnosno ima veliki ekološki značaj.@@P)6 P;7;>);S8 je zbir svih pora u tlu različiti dimenzija i oblika.

)ajčešće su zastupljeni*! krupne pukotine! srednje pore! sitne pore

?imenzije pora po veličini po Sekeri i ?ebodtu *

(*(*( je idealan odnos između krupnih, srednjih i sitnih pora.Poroznost tla sa tla sa različitom teksturom po L76J6)$)@*

%0*!! P%R%0*%+"& +!)R,!' P%R! . "(. 3<rlo porozno F'Porozno F'!E&Slabo porozno E&!"'<rlo slabo porozno ="'

Poroznost tla sa tla sa različitom teksturom po S2H9N97@ $S2H6)8S2H69:@*

VR+"!

"(!

R.P*#

P%R#

+R#)*'#

P%R#

+&"*#

P%R#

..P*!

P%R%0*%+" Pjeskulja "'U(' AU& &U" EUA$lovača (&U(' (&UA (&U& E&UBLlinuša BU(' ('U& "'U(' EBUB

%0*!! P%R! PR#*& P%R! . M&R%*&M!

rupne pore za brzo cijeđenjevode

&',''

rupne pore za lagano cijeđenjevode

&',''!(',''

Srednje pore (',''!','Sitne pore =','

B



Halilović Senad

@@P)6 P;7;>);S8 je zbir svih pora u tlu različiti dimenzija i oblika.

Pg! prava gustina>g! zapreminska gustina

@p! ukupna poroznost

ODRE.IANJE KAPA3ITETA ZA ZRAK 4K&5

z predstavlja sadr#aj makro pora u tlu ili sadr#aj pora u tlu pri zasičenju tlavodom do P< retencionog kapaciteta0. apacitet zraka za tlo određuje seračunski ili tako da od ukupne poroznosti oduzmemo P<.

z!kapacitet zraka u tlu@p! ukupna poroznost<rijednosti dobivene na osnovu izraza z po ;P92;3 sadr#aj zraka u tluiznosi*

GRANI8NE RIJEDNOSTI ZA P9O: I K 9O

Pristupačni P i se određuju u površinskom sloju + horizontu do E' cm da bi smomogli imati orijentaciju sa snabdjevenošću našeg tla ovim hranivom. Sadr#aj P i izra#ava se u mg+(''g tla. ;vaj podatak je neophodan radi sastavljanja planovaishrane naši kultura. >a određivanje ove vrijednosti koriste se dvije metode*

! 6l metoda aluminijum laktatna metoda0 po ?omingu.! ?l metoda dvostruka amonijum laktatna metoda0

Lranične vrijednosti P;& $ ; po 6l metodi su*

%/#0/'##*%+" "(!

Mg P 2%5 u 166 g "(!

Mg K 9O u 166 g "(!

Slabo =(',' =(','Srednje (',(!',' (',(!','

VR+"! "(! %(&&*! 0R!! .

Pjeskulja "'!E'$lovača ('!&Llina &!(&

D

4g .g 05

4g

−

=

1 ) 05 4VK = −



Halilović Senad

?obro ',( ',(

@ praksi proračunavanje vrši se na slijedeći način* )ajčešće se uzima da ( mg P;& $ ; na ('' g tla odgovara količini od "' kg

P;& $ ; na jedan hektar i dubine od ' cm. ;vdje se pretpostavlja da jezapreminska gustina (,& g+cm". to je prosječna vrijednost zapreminske gustine.6ko ustanovimo da neko tlo sadr#i sadr#i Amg P;& i (& mg ; na ('' g tlaznači da de%icit do GG dobro snabdjevenog tlaGG iznosi za ("mg P;& i & mg ; na('' g tla. ao što se vidi prvo treba planirat meliorativni unos hraniva, nakon toga

postignuti nivo pristupačnosti P;& i ; odr#ava se redovnim unosom mineralnikomponenti

TEKST-RA TLA

Pod teksturom tla podrazumijevamo teksturni sastav elemenata koji semehaničkim silama ne mogu podijeliti na jednostavnije elemente. 8eksturni ilimehanički sastav predstavlja određeni kvantitativni odnos njegovih mehaničkielemenata.3ehaničke elemente dijelimo na dvije grupe*

! skelet tla mm! sitnica ili tlo =mm

određivanje teksturnih elemenata tla ima više metoda od kojih je i terenska metoda

po 6J$)S;3. Sve one bazirane su na subjektivnom dojmu trljanjem izmeđudlanova ili GNinger metodaG.

Metoda po Atte"%er,'Me7'"arod"a (et;

<=>?Po GRA8ANIN-

<=>@

,'!',Frupni

pijesak 9??9

Kr'p"ipi)esa$

,'!',( Pijesak

',!','F Nini pijesak

','F!','

Rako %ini pijesak

?9??9Sit"ipi)esa$

',(!','&Praškasti

pijesak

','!',''F

rupni prah??9???9

Pra!','&!',''(

Prah',''F!',''

Sitni prah

('



Halilović Senad

=',''Llina

C???9 Gli"a =',''( Llina

8eksturne klase*

"#+".R*# (!+#7

"#+".R*# VR+"#

Llinuše G!glinuša, PG!pjeskovita glinuša, IG!ilovasta glinuša,PrG!praškasta glinuša

$lovače I!$lovača, PGI!pjeskovito glinovita ilovača, PI!pjeskovitailovača

Prahulje Prčista prahulja, IPr!ilovasta prahulja, PPr praškasta prahulja

Pjeskulje P!pijeskulja,IJP!jako ilovasta pjes,SIP!slabo ilovasta pjesPrP!praškasta pjes

)a osnovu procentnog sadr#aja %rakcija =',''mm+!)R,!' #+"&!"(!6:662MM

%0*!! %(%&)*%+"&

&!(' 1 Slabo koloidno('!' 1 @mjereno kolidno'!E' 1 Rako kolidnoE' 1 <rlo jako koloidno

ODRE.IANJE TEKST-RNOG SASTAA TLA LABORATORIJSKIM

METODAMA

)ačini određivanja %rakcija*<; 3etoda odvajanja %rakcioniranja0 prosijavanjem kroz sita

! Suho prosijavanje! 3okro prosijavanje za precizna odvajanja0

9; 3etoda elutracije>; 3etoda sedimentacije; Pipet metoda:; 3etoda dekantacije

Metoda od+a)a")a 4fra$io"ira")a5 prosi)a+a")e( $ro& sita3okro prosijavanje! ide sa vodom uz blago tako reći vibriranje ili miješanje. )avrh aparata se sipa voda sa tlom a na dnu ima odvodna cijev za vodu, a tlo ostajena sitima u aparatu.Metoda el'trai)eMetoda sedi(e"tai)e

((



Halilović Senad

Svaka čestica određene dimenzije pređe određen put za određeno vrijeme pasitnije čestice du#e putuju od krupniji.Pipet (etoda za određivanje teksturnog sastava tla uz korištenje natrij!piro!%os%ata kao peptizatora0Peptizator je supstanca koja razla#e druge supstance. 3etoda utemeljena na

metodu sedimentacije ovaj metoda je baziran na primjenu Stoksovog zakona kojiizvorno tretira idealno okrugle čestice suspendirane u tekućem mediju voda0.Stoksov zakon primijenjen u pedologiji ogleda se u tome da se u različitimvremenskim intervalima pipetom određene zapremine uzima određena količinasuspenzije iz određene dubine, a zatim se kvantitativno prenosi u porculanskuzdjelicu i suši u termostatu na temperaturi ('&C2. )akon toga računskim putemodređujemo procentualno učešće pojedini %rakcija mehanički elemenata. 4otre$an 5ri$or i hemikalije )a reali)a#iju metode7

! uzorak tla! tehnička vaga!

analitička vaga! boca za mućkanje! gumeni čepovi! mućkalica! graduirani stakleni cilindar (''m"

! stakleni lijevak ! metalno sito ',mm! špric boca! porculanska zdjela! pipeta!

sušionik ! termostat! destilovana voda! ',En)aEP;A V('H;

Post'pa$ rada8lo se odvaga na tehničkoj vagi ('g što postavlja (''1, tu odvagu prenosimou plastičnu bocu. @ menzuru prenosimo & ml H ; i prenosimo u bocu satlom. @ menzuru odmjerimo & ml )a!piro%os%ata W&'ml skupa sve0 .Lumenim čepom začepimo bocu i mućkamo (& sekundi i ostavimo da seistalo#i, postupak ponovimo. )akon toga stavljamo na mućkalicu i hmućkamo. ;tvorimo bocu sa tlom i u cilindar stavimo stakleni lijevak a unjega sito. $stresemo suspenziju i špric bocom isperemo bocu gdje je bilo tlo.8lo u situ mora %ormirati krug, te stavimo porculansku zdjelu i okrenemo.;nda se to isparava na vodenom kupatilu te sušimo u sušioniku, a ondahladimo i vagamo. Ta od+a,a predsta+l)a $r'p"i pi)esa$; <adimo lijevak idopunimo cilindar destilovanom vodom do (''' ml i začepimo gumenimčepom i horizontalno polo#imo i mućkamo ( min te ostavimo da se talo#i. Svečestice veće od ',' mm preči će put veći od (' cm. Sve čestice ','mm i

(



Halilović Senad

manje nalazit će se u prostoru nakon E min i EB sek. ;nda pipetom iz dubine(' cm uzimamo (' ml suspenzije prenosimo u porculanski lončić, stavljamo naisparavanje pa na sušenje na temp('&C2 i stavljamo na vaganje i zabilje#imoodvagu. Na$o" o+o,a do%ili s(o fra$i)' Pra!a i Gli"e.>ačepimo gumenim čepom cilindar i ispravimo i nakon E hjer po Stoksu sve

čestice veće od ',''mm preči će put veći od & cm0. 8ada se pipetom do & cmotpipetiramo (' ml suspenzije i to prenesemo u porculansku zdjelu naisparavanje pa na sušenje i vaganje na analitičkoj vagi. Do%i+e"a fra$i)a )eGLINA

P76H L:$)6 5 L:$)6 M P76H7@P)$ P$R9S6 K L:$)6 M W/-1('' 1 ! /- 1 M S$8)$ P$R9S6 7@P)$ P$R9S6 K S$8)$ P$R9S6MPR9S6KP76HKL:$)6M(''179>@:868 3;76 $8$ (''1 $ ;nda očitamo na trouglu.

STR-KT-RA TLA I ODRE.IANJE STABILNOSTI STR-KT-RE TLA

7aspored u prostoru i međusobni odnos primarni i sekundarni čestica naziva seStruktura tla. Struktura tla predstavlja način i oblik povezivanja teksturnihelemenata u strukturne agregate. ;9PN (DF"0 odredio je tri osnovna tipastrukture tla*

(. jedno!ćestična struktura. koherentna struktura". agregatna struktura

>a strukturne agregate ka#emo da posjeduju određene dimenzije i %orme koji su%izički određeni sa svih strana. Postoje različiti strukturni agregati *! različite %orme i oblika! različite veličine! stabilnost strukturnih agregata

Norma strukturnih agregata zavisi od du#ine, širine i visine st.agregata.

S2EROIDNI I S-BS2EROIDNI STR-KT-RNI AGREGATI

S2EROIDNI STR-KT-RNI AGREGATI

Praškasti =',& mmSitnozrnasti ',&!(>rnasti (!"krupnozrnasti "!&Lraškasti &!(';rašasti ('!"'Lrudvasti "'

("



Halilović Senad

LISTIFAI ILI LAMELARNI ST;AGREGATI;$maju du#inu i širinu, a je malena a oni su poredani kao lamele. ?ebljina listova jesljedeća*

LISTI8AI ILI LAMELARNI ST;AGREGATI

8anki (! mmSrednji !&?ebeli &!('Pločasti ('

PRIZMATI8NI STR-KT-RNI AGREGATI$maju jako razvijenu vertikalnu osovinu i dijele se na*

PRIZMATI8NI STR-KT-RNI AGREGATI

Sitne (! mmSrednje !&rupne &!('<rlo krupne ('

ST-BASTI STR-KT-RNI AGREGATI$maju %ormu stubića i imaju razvijenu vertikalnu osovinu a podjela je identičnakao i kod prizmatični*

ST-BASTI STR-KT-RNI AGREGATI

Sitne (! mmSrednje !&rupne &!('

<rlo krupne ('

POLIEDRI8NI STR-KT-RNI AGREGATI$maju sve dimenzije ujednačeno razvijene.

POLIEDRI8NI STR-KT-RNI AGREGATI

(E



Halilović Senad

Sitni poliedri (' mmSrednji poliedri ('!'rupni poliedri '!&'<rlo krupni poliedri &'

NASTANAK STR-KT-RNI/ AGREGATA

)astanak strukturnih agregata je najčešće uvjetovan međusobnim vezanjemstrukturnih elemenata. 8i strukturni agregati imaju %orme i dimenzije sa jasnimgranicama. )a to vezivanje najznačajniju ulogu imaju *

(. Odre7e"o $oa,'lira")e ili $oa,'lai)a $oloida! utiče uz pomoćkoagulacije i utiče na koloidnu %rakciju a na njih utiču GGvandervalsove sileGG.

. Ele$trostati#$o +e&a")e! minerali gline imaju negativan elektrostatičkinaboj.

". B'%re")e i $o"tra$i)a!kontrakcija je izra#ena ljeti, a zimi i u proljećeizra#eno je bubrenje. Llavni %aktor u oba slučaja je voda.

E. S(r&a+a")e i od(r&a+a")e! smrzavanjem nastaju pseudoagregati.&. 3e(e"tira")e! to je jedan od najznačajnijih procesa nastanka strukturnih

agregata. ?ehidratisani oksidi Ne+ seskvioksidi 7 ;"0. 8o su najčešće6l;", Ne;".mogu biti karbonati ili kao kompleksi kiselina sa

preovladavajučim 2a ionima.F. -t)ea) $or)e"o+o, siste(a! korijen izlučuje supstance koje utječu na

sljepljivanje agregata.A. -t)ea) $i6"i! ,lista! agregati imaju cilindrične %orme koje su jako

stabilne.

STABILNOST STR-KT-RNI/ AGREGATA

Pod stabilnošću st.agr. podrazumijevamo njihovu otpornost na razarajućadjelovanja mehanički sila i vode. <oda predstavlja dominantan %aktor razaranjast.agr u prirodnom stanju pa se radi toga ova stabilnost poistovjećuje sarazarajućim uticajem vode.Potapanjem suhi agregata vodom dominantna su dva procesa koji mogu dovesti dorazaranja strukturnih agregata, a to su*

(. dolazi do mikro eksplozija. slabe kohezione sile koje ve#u st.agr.

PRIN3IP ODRE.IANJA STABILNOSTI STR-KT-RNI/ AGREGATA

(. Metoda odre7i+a")a po Gra#a"i"'*Stavi se &!(' as.agr u petrijevku i preliju e destilovanom vodom i mjeri se brzinaraspadanja r.agr te stepen raspadnutosti st.agr

(&



Halilović Senad

>nači kada se preliju vrijeme se štopa i mjeri se šta se desilo sa agregatima nakon"' sek, " min, F h, ( h, E h.6ko je za " min potpuno raspadne više od &' 1 agr. 6gregati su potpunonestabilni.6ko je za "' min potpuno raspadne više od &' 1 agr. 6gregati su nestabilni.

6ko je za F h raspadnuto manje od &' 1 agr. 6gregati su stabilni.6ko je za ( h raspadnuto manje od &' 1 agr. 6gregati su vrlo stabilni.

. Metoda odre7i+a")a po Se$eri*

Sve %orme stabilnosti de%inirane su u F slučajeva*(. slučaj! agregati se ne raspadaju ili samo na velike komade. slučaj! agregati se raspadaju u prete#no velike i malo manje komade". slučaj! agregati se raspadaju u jednakom omjeru na manje i veće komadeE. slučaj! agregati se raspadaju na prete#no male komade

&. slučaj! agregati se raspadaju samo na male komadeF. slučaj! agregati se potpuno raspadaju

(,," 5 stabilnost je vrlo dobra misli se na livadeE ! stabilnost je srednja misli se na plitka oranična i šumska tla& ! stabilnost slabo stabilna sa visokim stepenom raspadanjaF 5 vrlo nestabilna tla a mogu biti i slana

ODA - TL- /IDROLOŠKE ILI ODENE KONSTANTE ODNIREŽIM

?inamika vode je ustvari stalna relacija kretanja vode tlo!biljka!zrak.<oda je podijeljena u dvije grupe po pristupačnosti*a. pristupačna

b. nepristupačna3jerne konstante*6tmos%era ili bar predstavlja visinu vodenog stuba na (''cm pN skale.P !potencijal slobodne energijeN 5%ree energ- pN skala ima rang od '!A Prist'pa#"a +oda8o je kapilarna voda i kreče se kroz tlo kapilarnim silama i po pN skali je ", a dijelise na 5odu5rtu vodu!ima kontakt sa podzemnom vodom i vise8a voda!nemakontakt sa podzemnom vodom.04V 9 4VK : VTV 04V" uku5na 5ristu5ačna vodaVTV" vlažnost trajnog uvenučaLravitaciona voda voda koja se nalazi u porama i kreče se pod uticajemgravitacione sile. 8u spadaju sve kategorije vode od ','!,B po pN skali

(F



Halilović Senad

Rete"io"i $apaitet!Predstavlja nivo vla#nosti koje tlo zadr#ava silama vlastitog vezanja. <lastite silevezanja izra#ene su energijom čvrste %aze tla.PK !Predstavlja onu količinu vode koju tlo sadr#i (!" dana nakon padanja kiše ili

navodnjavanja. )a P< značajan uticaj ima tekstura tla, struktura tla i sadr#ajorganski materija. Po pN skali ima rang od (,B!,AApsol't"i +od"i $apaitet!8o je ona kategorija tla koju tlo sadr#i nakon cijeđenja vode u vremenskomintervalu nakon E sata. @ ovoj konstanti sadr#ana je određena količinagravitacione vode. 9nergija vezanja po pN skali je =M(,BMa$si(al"i +od"i $apaitet!8o je slučaj kada je tlo potopljeno vodom. $li to je onaj sadr#aj kada su sve pore

popunjene vodom.

Neprist'pa#"a +oda8o je voda koja nije vezana svojim cijelim molekulama već je vezana svojim ;Hgrupama i H ionima. ili voda koja ostaje grijanjem ('&C2 kada odstranimokonstitucijsku vodu0 i vezana je većim silama od A po pN skali.Kristali&aio"a +oda! određuje se na temperaturama između &'' i F'' C2.ikarakteristična je za minerale glina. ;na cijelim molekulama ulazi u strukturu iliizmeđu lamela. Po pN skali ima vrijednost &!A .Adsorpio"a +oda!?ijeli se na higroskopnu vodu H-0 5 određuje se na temp ('&C2, i maksimalnuhigroskopnu 5 D'!('' 1 vla#nost zraka. 9nergija vezanja za obje je po pN skali

E,&!E,A.Op"e"a +oda!Predstavlja nivo vla#nosti tla iznad maksimalne higroskopne vlage koju tloapsorbuje iz tečne %aze i zavisi od svojstva tla i teksturnog sastava. 9nergijavezanja za obje je po pN skali E,!E,&.

BOJA TLA

Pored pojedinih svojstava tla koja se izučavaju u okviru %izike i hemije tla, postojiveoma značajno svojstvo koje ne spada u ove dvije grupe a to je oja tla ili;bojenost tla. oju tla mo#emo u nekim slučajevima tretirat kao pojavni izraz

TIPTLA

PK

T

P

Llinuša E& "' (&$lovača "& (& '

Pjeskula (' " A

(A



Halilović Senad

nekih %izički ili hemijski stanja ili procesa u tlu. Pored ovoga boja ukazuje na prisustvo dominantnih minerala u tlu.@koliko tlo sadr#i minerale trovalentnog #eljeza tu dominiraju oksidacioni procesii tlo će biti crvenkaste nijanse. @koliko u tlu dominiraju redukcioni procesi

javljaju se plavičaste ili plavičastozelene nijanse. ;dređivanje boje vršilo se

opisnom metodom na osnovu vizuelnog do#ivljaja boje. ez obzira što opisnametoda nema kvalitetativno utemeljenje u nekom sistemu, napravljena je podjelana osnovne tipove boja za ovakav način određivanja.

(. bijeličasta sivkasta boja. #učkasta 5 limonit". crvenkasta ! hematitE. plavičasto zelenkasta 5 trovalentno #eljezo&. crna tamna! humus, tresetF. mramorirana 5 pseudogleji

?a bi se izbjegla subjektivnost pri određivanju, a da bi se utemeljila razumljivost

boja na širokim osnovima napravljen je atlas boja tla 3@)S9:: S;$: 2;:;7 2H678S koji je u međunarodnoj upotrebi od (D&(g. 8o je atlas koji predstavljakolekciju boja potrebnih za određivanje boja tla.6tlas se sastoji od sedam kategorija osnovnih boja i dvije kategorije za glej koje

prikazuju ukupno (DF boja ili " dijelova pojedini osnovni boja.;ve boje se podudaraju sa posebnim gra%ikonima po 3onselovom označavanjukoji se nalazi na lijevoj strani atlasa.

)ačin očitanja boje omogućen je sa " vrijednosti jednostavno izmjenjive koje sekombinuju da objasne sve boje koje su poznate u ovom sistemu kao* H0, ! glavna boja, osnovna boja, temeljna boja

VA/0, ! jasnoća boje ili nivo boje&H*OA! intenzitet boje8H9 H@9! glavna boja , pripadnost boje i njen odnos ili relacija prema crvenoj,#utoj, zelenoj, plavoj i purpurnoj8H9 <6:@9! jasnoća boje, određuje njenu pripadnost nijansi ili osvijetljenost.8H9 27;36! intenzitet boje, označava njenu pripadnost jačini ili čvrstini bojeodređuje se od neutralne do svijetle0.oje su određene po pojedinačnim mapama brojem i slovom kao glavna boja ugornjem desnom uglu na mapi.Vertikalne $oje! dolaze u sukcesivnom nizu od dna gdje su najtamnije, prema vrhusu svjetlije u vizualno jednakim razmacima ili koracima. ;vako primijenjenomsistemu njihova jasniča raste. Hori)ontalne $oje!2H7;360 intenzitet boje ima porast prema desnoj strani tj poje postaju tamnije idući prema desnoj strani. Rasnoću određuje svaki komad koji je određen po vertikalnoj skali, a koji je naznačen na krajnjoj lijevoj strani namapi. )ivo intenziteta naznačen je u horizontalnom pravcu skale i nalazi se na dnumape. Simbol za glavnu boju određen je početnim slovom koje predstavlja jednu

(B



Halilović Senad

boju duginog spektra boja, kao na pr. 7! 7ed!crvena, X7!XalloY 7ed!#utocrvena boja, XalloY! sa rasponima od(!('.@nutar svakog ranga slova glavna boja čije slovo nosi oznaku boje javlja se kaointenzivnija. Pr. Tuta i manje crvena kao razlika po nivou povećava se intenzitetglavne boje. @ sredini nalazi se vrijednost &. sistem pisanja je da se ostavi razmak

između glavne boje i oznake za jasnoću boje i intenziteta boje. ;znaka za ova dvanivoa dijele se razlomačkom crtom pr. A,&X7 E+&. ;vakav način de%iniranjagotovo u potpunosti omogućava korektno vizualno raspoznavanje ili opa#anje bojatla za bilo kojeg istra#ivača u s%eri pedologije.

/EMIJA TLA

ODRE.IANJE REAK3IJE TLA I p/ RIJEDNOSTI

Hemijska reakcija je indikacija hemijski stanja koja postoje u tlu, a poznavanje tereakcije bitno je za određivanje plodnosti tla, pa se određuje i pH vrijednost tla.<oda destilovanu0je jako slab elektrolit u (' miliona litara ionizovan je ( molM (B

g vode.Rednačina konstante ionizacije vode*

HK0M('!A g iona+l vodeHK0I;H!0M H;M ('!(E g mol+l ! jednačina ionizacije vode u g mol+l

pHM logHK0 ili pH M !log('!A MA 5negativni ?ekartov logoritam! <odonikoveksponentSadr#aj vodonikovih iona izra#ava se u obliku logoritma i ovo stanje se nazivavodonikov eksponent.

HK0 (' ('!

(('!

('!

"('!

E('!

&('!

F('!

A('!

B('!

D('!(' ('!(( ('!( ('!

("('!

(E

pH ' ( " E & F A B D (' (( ( (" (E

HK0MA 5 reakcija je neutralna

(D

) ( )

I ( H OH

K H O H O

+ −

= =



Halilović Senad

HK0=A 5 reakcija kiselaHK0A 5 reakcija je bazna + alkalna

3etode određivanja pH (.olorimetrijska metodakapanjem određene supstancemijenja se boja0 .9lektrometrijska metoda pH metar0.

! određivanje aktivne reakcije pH u H;0! supstitucijska reakcija pH u 2l0! hidrolitička kiselostkalijev acetat 2a2H"2;;0VH;natrijev acetat )a 2;;)a VH;

Odnos koji se mora 5o;tovat je <=>1? (<@ g tla = >? ml vode%

ODRE.IANJE AKTINE REAK3IJE TLA

;vo određivanje vrši se u destoilovanoj vodi i označava se kao pH u H ;, a ova

kiselost predstavlja aktivnu kiselost.Post'pa$ rada!;dvagamo (' g zrako!suhog tla i to prenosimo u čašu gdje dodajemo & mldestilovane vode. Suspenziju dobro izmiješat u periodu od "' minuta povremenoizmiješati, nakon toga uranjamo elektrodu pH metra u suspenziju i očitavamo pHvrijednost na instrumentu.

;?79Z$<6)R9 S@PS8$8@2$RS9 7962$R9<rši se u rastvoru 2l i označava se kao pH u 2l i ova kiselost predstavlja%iziološki aktivnu kiselost. ;va kiselost je ni#a za jednu pH jedinicu od aktivne

kiselosti. Postupak isti kao i kod prve[[[

H$?7;:$8$J6 $S9:;S8<rši se u rastvoru hidrolitičke bazne soli )a acetata ili 2a acetata. ;va vrstakiselosti određuje se za potrebe unošenja kreča odnosno za kalcizaciju tla. ;vdjedolazi do supstitucije vodikovih iona i koloidni čestica tla 2a!ionima0

KALITATINA METODA ODRE.IANJA KARBONATA - TL-

2a 2;" K H2l 52a2l K H;K 2; \Pribor*

! petrijevka! karbonatno tlo! ('1 H2l! pumpica! laboratorijska kašika

Post'pa$ rada!

'



Halilović Senad

@ petrijevku stavimo (! grama tla nije potrebno vaganje0 i prelijemo ga sa (' 1H2l. Pojava pjenušanja ili šumljenja ukazuje da tlo sadr#i karbonate u višku ilisuvišku. Po intenzitetu pjenušanja pribli#no mo#emo odrediti sadr#aj 2l u tlu.

)a temelju intenziteta pjenušanja napravljena je skala sadr#aja slobodnihkarbonata u tlu u rasponu od '!&.

GRAIMETRIJSKA METODA ODRE.IANJA KARBONATA - TL- ;dređivanje karbonata zasniva se na njihovom razaranju i sa solnom kiselinom imjerenje nastalog 2;,2a 2;" K H2l 52a2l K H;K 2; \ V ,A" M 2a 2;" u g

)astali 2; se mjeri gravimetrijski ili volumetrijski te se iz količine 2;

izračunava količina 2a 2;"

P7$;7*! karbonatno tlo

! porculanska zdjela za vaganje! labaratorijka čaša! ('1 H2l (*"0! kašikica i stakleni štapić! menzura &'ml! tehnička precizna vaga

Post'pa$ rada!Potrebno je odvagati tlo sa čašom i odvagu zabilje#it.;dvagati ('1 H2l u omjeru (*"0@ porculansku zdjelu odvagamo do (' g karbonatnog tla,a u menzuru odmjerimone više od ' ml ('1 H2l . 8lo vagati zajedno sa čašom i ('1 H2l te odvaguzabilje#it i to je GGodvaga (GG. 8lo kvantitativno prenijeti u čašu ali voditi računa o

brzim reakcijama i intenzitetu reakcije, miješamo suspenziju sve dok se čuje šumtj. dok traje reakcija. Po završetku reakcije izvagati čašu sa ostatkom tla i viškomH2l 5a i to predstavlja GGodvagu GG.7azlika odvage ( i odvage predstavlja količinu izdvojenog 2; i taj rezultat

pomno#imo sa ,A" i dobili smo sadr#aj karbonata u g.

"( I,A"odvaga odvaga &a&O− = g

' 8lo je bezkarbonatno bez pucketanje '( 8lo je vrlo slabo karbonatno lago pucketanje =(1

Slabo karbonatno tlo Rače pucketanje (!"1" ;srednje karbonatno tlo Slabije šumljenje "!&1

E Rako karbonatno tlo @mjereno šumljenje &!'1

& <rlo jako karbonatno tlo urno šumljenje '1

(



Halilović Senad

"

(''I ( I,A"01

odv odv&a&O

masatla sa )djelom

−

=

OL-METRIJAKA METODA ODRE.IANJA KARBONATA - TL-

azira se na određivanju zapremine ili volumena 2;. pri određenim uslovima pritisku i temperaturi. ?obivena zapremina se pomoću posebnih tablica prevodi ute#inu a zatim preračunava u karbonate mno#eći sa %aktorom,A" i na krajuizra#ava se u procentima.6parat koji slu#i za volumetrijsko određivanje karbonata naziva se kalcimetar.

)ajpoznatiji kalcimetar je Scheiblerov sastoji se iz dvije metalne cijevi i tristaklene cijevi koje su međusobno povezane plastičnim elastičnim cijevima i saglavnim ventilom. $zba#darena cijev je %iksirana i sistem se puni destilovanomvodom ili neka druga druga hemikalija radi uočljivosti. ?ruga cijev je prekogumenog čepa vezana s bocom u koju se stavlja tlo i epruveta sa kiselinom.

Post'pa$ rada!$zvagat (!& g tla i staviti ga u erlenmajericu. @ epruvetu nasuti razbla#enu solnukiselinu i sa pincetom lagano unijeti u erlenmajericu. Pošto smo na aparatu

podesili nivo vode na nulu, zatvorimo stakleni ventil i erlenmajericu spojimo saaparatom. >atim se otvori stakleni ventil dok se ne izjednače nivoi, poslije

prospemo kiselinu iz epruvete po tlu dovođenjem erlenmajerice u horizontalan polo#aj0. 2; koji se razvija dolazi u graduisanu cijev i tu nailazi na preprekunivoa vode koju potiskuje. Pomjeranjem manje cijevi po vertikalnoj špici nivovode se odr#ava na istoj visini. )akon prestanka spuštanja nivoa analiza jezavršena i slijedi izračunavanje.

)a graduisanoj cijevi očitamo volumen 2; i prevodimo u te#inu preko tablicaodnosno u karbonate i izračunavamo u procentima.

ODRE.IANJE PRIST-PA8NOG KARBONATA - TL- 4Dr'i"eae Gallet5

8itrimetrijska metoda određivanja karbonata u tlu sadr#ana je u reakciji oksalatnogiona 2;E sa 2a ionima. 8okom reakcije stvara se nerastvorivi kalcijev!oksalat2a2;E. 7eakcija ima tok*

)HE0 2;E V H;!!! 2a 2;E K )HE0 2;" K H;

IDGH4N"5:$?L! indeks ?ruineae Lallet

)! ml utrošenog !permanganata za titraciju standarda' ml0n! ml utrošenog !permanganata za titraciju 'ml %iltrata tla.&! %aktor za prevođenje na ('' ml %iltrata

P7$;7!



Halilović Senad

! karbonatno tlo! boca za mućkanje! mućkalica! lijevci! erlenmajerica

! pipeta ' ml! bireta &' ml! menzura ('' i &' ml! %ilter papir

P;879)$ 796L9)S$! ', normalni )HE0 2;E amonijev oksalat! ', normalni 3n;E kalijev permanganat! (*" sumporna kiselina! destilovana voda

Post'pa$ rada!;dvagati ,& g tla i prenijeti u bocu za mućkanje, a tu dodati &' ml amonijevogoksalata i mućkati sata. )akon toga %iltrirati suspenziju u čistu erlenmajericu.;d %iltrata odpipetirati ' ml u drugu čistu erlenmajericu. 8u dodati ('' mldestilate zatim u istu dodati ' ml sumporne kiseline. 8o sve promućkati i grijatido pojave para na zidovima erlenmajerice i tako vrče tretirati sa ', normalni3n;E kalijev permanganat do pojave svijetloljubićastog obojenja koje jestabilno najmanje ( minutu i treba zabilje#it utrošak ', normalni 3n;E kalijev

permanganat. Paralelno sa ovim u čistu erlenmajericu odpipetirati ' ml

', normalni )HE0 2;E amonijev oksalat i ovdje dodati ('' ml destilate i ' mlsumporne kiseline. 8o sve promućkati i grijati do pojave para na zidovimaerlenmajerice i %iltrirati do pojave svijetloljubičaste boje. @koliko su hemikalije i

procedura pripreme rastvora pravilno rađeni utrošak 2a permanganata je ' ml.

TITRIMETRIJSKO ODRE.IANJE /IDROLITI8KE KISELOSTI POMETODI 4Kappe"a5 ODRE.IANJE POTREBNOG KRE8A ZA

KAL3IZA3IJ-

>a titrimetrijsko tretiranje tla koristima )a acetat ili 2a acetat i tu dolazi dosupstitucije 2aK i H! iona. oličina zamijenjeni HK iona određujemo kroz brojutrošeni ml )a;H za neutralizaciju nastale sirčetne kiseline. <rijednosthidrološkog aciditeta slu#i za određivanje meliorativnih doza2a za izvođenje kalcizacije.La%oratori)s$i post'pa$ rada!;riginalni postupak je baziran na odvagi tla od (''g i &'ml 2a acetata.(*,&06li mi radimo sa*

"



Halilović Senad

(' g zrako!suhog tla kojega odvagamo i kvantitativno ga prenesemo u bocu zamućkanje. @ bocu dodati & ml 2 a acetata i mućkati (h. )akon toga %iltriramo tlokroz %iltar papir sa plavom trakom u erlenmajericu. ;d %iltrata odpipetiramo (,&ml i prenesemo u drugu čistu erlenmajericu i dodamo kapi %enol %taleina. 8ogrijemo do pojave para na zidovima erlenmajerice i tako vruče tretiramo sa ',(

normalnim )a hodroksidom do pojave svijetloru#ičaste boje i zabilje#it utrošak )a hidroksida. @trošak ml )a;H pomno#imo sa ci%rom potrebnom da tretiranotlo predstavimo u ('' g tla i to nam predstavlja hidrološki aciditet ili kiselost. ?a

bi smo dobili vrijednost HM8!S0. H!nezasićenost kompleksa bazama+de%icit baza,S!momentalni sadr#aj baza, 8! maksimalni kapacitet tla za baze.@trošene molekule )a;H pomno#it sa ' da se vrijednost svede na ('' g i ovuvrijednost pomno#iti sa (,& kod manje kiselih tala0 ili ",& jer se po )iklasu

jednostrukom ekstrakcijom nisu supstituirali svi HK ioni )akon ovoga dobivenirezultat podijelimo sa (' radi prevođenja ml u g.

G I' I(,&('

y H =

6M (mg ekvivalenta 2a2;" M &' mg 2a2;"

H vrijednost u mg ekv.V&' M mg 2a2;"+('' g tla;vo predstavlja količine 2a2;" za izvođenje meliorativne mjere kalcizacije.

ODRE.IANJE SOJSTA ADSORPTINOG KOMPLEKSA

6dsorptivni kompleks tla je skup svih čestica koje imaju sposobnost zamjenesvojih kationa i aniona sa elektronima i anionima elektrolita. 8o je sposobnost

površinske adsorpcije koloida u stanju u kome je moguće vršiti izmjene. ;vo jenačin kojim adsorptivni kompleks tla čuva va#ne sastojke tla od ispiranja.6dsorptivni kompleks tla je ustvari rezervoar hrane za biljke. ;d sadr#aja vrste ikoličine kationa u adsorptivnom kompleksu zavisi cijeli niz hemijski i %izičkihosobina tla. 6dsorptivni kompleks tla karakterišu četiri veličine i to *

(. S!suma baza sposobnih za zamjenu ili monetarni sadr#aj baza.. /! ili 4TS5 nezasićenost tla od adsorptivnog kompleksa bazama ili de%icit

baza.". T!maksimalni ili ukupni totalni0 kapacitet tla za bazeE. 45!stepen zasićenosti adsorptivnog kompleks sa bazama

Prve tri vrijednosti izra#avaju se u mg.ekv ili u mili molimaHK M (+( M( mg.ekv+(''g tla2aKM E'+ M' mg.ekv+(''g tla@ pedologiji pod bazom podrazumijevamo sve katione 2a, 3g, 3o, Ne, 6l, )H",

);", osim HK iona.

ODRE.IANJE MOMENTNOG SADRŽAJA BAZA -BEZKARBONATNOM TL- PO METODI KAPENA

E



Halilović Senad

H2l K )a;H !!! )a2l KH;Hezkarbonatno tlo potrebno je tretirati sa ',( normalnom H2l, a tom prilikomdolazi do zamjene HK iona i baza iz adsorptivnog kompleksa. Preostala H2l

određuje se titrimrtrijski pomoću ',( normalnog )a;H.La%oratori)s$i post'pa$ *@ posudu odvagat (' g zrako!suhog tla. 8lo prenijeti u erlenmajericu ili plastičnučašu. ?odati u tikvicu pipetom ('' ml ',(normalne H2l. 8ikvicu mućkati F' min,nakon toga %iltrirati kroz slo#eni %ilter papir. )akon %iltriranja odpipetirat &' ml udrugu čistu erlenmajericu i ovdje dodati tri kapi %enol%taleina i kuhati na kuhalu do

pojave para na zidovima erlenmajerice. ;vako vruče titrirati sa ',( normalnom )a;H do ru#ičastog obojenja koje je stabilno ( min, onda očitati utrošak ml )a;H i pristupiti računanju.Ra#'"a")e*

roj ml tačno utrošene ',( normalne )a;H na neutralizaciju u ',(H2l iz &' ml%iltrata. ]to odgovara masi od & g tla, oduzme se od &' ml H2l!a. ?obivenirezultat predstavlja ',(norm.H2l za zamjenu baza.@trošene ml pomno#it sa ' da se dobije utrošak u gramima na ('' g tla. ;vajizraz se podijeli sa (' da bi se dobila vrijednost izraza u mg.ekv+(''g tla.Pr. 6ko je utrošeno "&,F"ml ',( normalne )a;H odnosno (E,"A ml ',( H2l nasupstituciju baza na & g tla.

(E,"AI'B,AE . +(''

(' mg ekv g tla= =

ODRE.IANJE NEZASI8ENOSTI ADSORP3IONOG KOMPLKSABAZAMA

;vu vrijednost dobijemo po sljedećem obrascu*G I I (,&

('

y H =

H! de%icit bazaXG! utrošak ml )a;H! za prevođenje na ('' g tla

(,&! %aktor za obuhvat svih HK iona

ODRE.IANJE MAKSIMALNOG KAPA3ITETA ZA ADSORP3IJ-KATIONA

8M S K HH! de%icit baza

&



Halilović Senad

8! ma/ kapacitet tla za bazeS! momentalni sadr#aj baza

ODRE.IANJE STEPENA ZISIFENOSTI TLA SA BAZAMA

10 I(''

V T

=

8! ma/ kapacitet tla za bazeS! momentalni sadr#aj baza45!stepen zasićenosti adsorptivnog kompleks sa bazama6ko je <&' 1 eutrično6ko je <=&'1 distrično

I. Skala za momentne sadr#aje baza S

&' mg.ekv+(''g tla 8lo vrlo bogato zamjenjivim bazama&'!"' 8lo bogato zamjenjivim bazama"'!' 8lo osrednje bogato zamjenjivim bazama'!(' 8lo prilično bogato zamjenjivim bazama('!& 8lo siromašno zamjenjivim bazama=& 8lo vrlo siromašno zamjenjivim bazama

II; Skala za nezasićenost adsorbtivnog kompleksa H vrijednostima u mg.ekv+(''g8la

&' mg.ekv+(''g tla 8lo vrlo bogato zamjenjivim vodikom

&'!"' 8lo bogato zamjenjivim vodikom

"'!' 8lo osrednje bogato zamjenjivim vodikom

'!(' 8lo prilično bogato zamjenjivim vodikom

('!& 8lo siromašno zamjenjivim vodikom

=& 8lo vrlo siromašno zamjenjivim vodikom

III; Skala za određivanje maksimalnog adsorbtivnog kompleksa tla za baze

F' mg.ekv+(''g tla 8lo sa izvanredno velikim 8

F



Halilović Senad

F'!E' 8lo sa velikim 8E'!"' 8lo sa osrednje 8"'!' 8lo sa priličnim 8'!(' 8lo sa malim 8=(' 8lo sa vrlo malim 88! ma/ kapacitet tla za baze

/alilo+i Se"ad

A

Documents

PEDOLOGIJA- (vjezbe)