8
1 godina XXIV maj 2007. broj 661 PEDAGO[KA P R A K S A U okviru saradwe projekta Ruka u testu s fran- cuskim projektom La main à la pâte, u Francu- skom kulturnom centru od 21. maja do 21. juna 2007. bi}e prikazana izlo`ba "Nauke u {koli, koja pri~a!" Francuske akademije nauka, {to je, ujedno, prilika i za paralele I zlo`ba i prete}i programi su nameweni je nastavnici- ma, onima koji odlu~uju o programima nauka u {kolama, roditeqima i svim zainteresovanim za aktuelni polo- `aj nauka u {koli i dru{tvu uop{e, sa posebnim naglaskom na osnovnu {kolu. ^ine je tri segmenta koja }e u ovom tekstu biti ukratko prikazana: 1833 - 1960: Od lekcije iz stvari do lekci- je iz nauka - 1833 - 1920: Ra|awe mita, 1920 - 1960 - Rutinska dinamika; 1960 - 1995: Evej (bu|ewe) i posle wega - Izneverena nada; 1995 - 2004: LA MAIN À LA PÂTE (Ruka u testu) i reforma - Novi po~etak uz osvrt na aktivnosti u Srbiji za period 2001 - 2007. u okviru projekta Ruka u testu. OD LEKCIJE IZ STVARI DO LEKCIJE IZ NAUKA Ra|awe mita (1833 - 1920) Kada danas razgovarate sa svojom decom ili unucima, obi~no ~ujete "imam da nau~im lekciju iz..., ili samo ovu lekciju ni- sam nau~io, a on me je pitao". Setite se svog {kolovawa, sigur- no ste i vi na ovaj na~in pomiwali termin lekcija iz... Nas u ovom razmatrawu interesuje kada i kako se do{lo do lekcija iz nauka koje su, a to je slu~aj i sada, za ve}inu |aka predstavqale problem. Wima je, svakako, prethodila lekcija iz stvari. Lekcija iz stvari (ameri~ki termin Objects Lessons, po~etak 19. veka), u nastojawu da se suprotstavi "lekciji iz re~i", omo- gu}ila je prilago|avawe svim temama. Lako se predstavqa i kao pri~a o stvari, pojavquje se u kwigama lektire, ali i u info- rmativnim i pou~nim pri~ama. Ona je i lekcija iz romansira- ne informacije o realnostima prirode upotrebqivim za ~ove- ka, kao i o realnosti industrije, pa se u ovim prilikama vrlo jednostavno koristi kao beseda o izvanrednim uspesima nauke i wenih primena. Ka lekcijama iz nauke Put od lekcije iz stvari do lekcije iz nauka je bio dosta dug. Smatra se da se u Francuskoj lekcija iz stvari po~ela raz- vijati pod uticajem Mari Pap-Karpantje (1812 - 1878), u nekoj vrsti "dnevnog boravka" koji je prethodio obdani{tu. Suprotno apstraktnom i verbalnom obrazovawu, ona je predlagala "obra- zovawe posmatrawem", "intuitivno", konkretno, {to je dovelo do aktivirawa dece u obrazovnom procesu. Lekcije o stvarima, pomo}u stvari i tim stvarima, uvedene su kao obavezni deo programa osnovne {kole po~ev od 1882. i transformisale su se u lekcije iz nauke. Date su u uxbenicima ~ije izdavawe je po~elo da se razvija u tom periodu, slede}i di- dakti~ki pristup koji je zavisio od razvoja definisanog pro- grama. Metod izlagawa je bio induktivan jer je polazio od po- znatog ka nepoznatom, jednostavnog ka slo`enom, konkretnog ka apstraktnom. Pri~e o stvarima, date u kwigama lektire, ostale su dugo prisutne u {kolskom pejza`u. Nauka u {koli mora biti privla~na, posebno kada su u pita- Izlo`ba: Nauka u {koli, koja pri~a! PUTOVAWE KROZ CARSTVO (NE)POZNATOG REALIZACIJA I U^ESNICI Predlaga~ i realizator izlo`be "Nauke u {koli, pa {ta!" (SCIENCES À L'ÉCOLE: QUELLE HISTOIRE! su Francuska akademija nauka u saradwi s Bordom direktora univerzitetskih instituta za u~iteqe (CDIUFM), Na- cionalnim institutom za pedago{ka istra`ivawa (INRP) i wegovim peda- go{kim muzejom, Univerzitetskim institutom za u~iteqe akademije (IUFM) u Versaju, Palatom otkri}a u Parizu, Servisom kulture izdava- {tva resursa za obrazovawe - SCÉRÉN (Services culture éditions ressources pour l'éducation nationale) CNDP. Organizatori u Beogradu su Francuski kulturni centar, Projekt Ruka u testu, Institut za nuklearne nauke "Vin~a", Dru{tvo odlikovanih Aka- demskom palmom - sekcija za Srbiju. U~ionica osnovne {kole u Srbiji s kraja 19. veka, Pedago{ki mu- zej, Beograd

PEDAGO[KA - Ruka u testu

  • Upload
    others

  • View
    25

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: PEDAGO[KA - Ruka u testu

1

godina XXIV maj 2007. broj 661

P E D A G O [ K AP R A K S A

U okviru saradwe projekta Ruka u testu s fran-cuskim projektom La main à la pâte, u Francu-skom kulturnom centru od 21. maja do 21. juna2007. bi}e prikazana izlo`ba "Nauke u {koli,koja pri~a!" Francuske akademije nauka, {to je,ujedno, prilika i za paralele

Izlo`ba i prete}i programi su nameweni je nastavnici-ma, onima koji odlu~uju o programima nauka u {kolama,roditeqima i svim zainteresovanim za aktuelni polo-

`aj nauka u {koli i dru{tvu uop{e, sa posebnim naglaskom naosnovnu {kolu. ^ine je tri segmenta koja }e u ovom tekstu bitiukratko prikazana: 1833 - 1960: Od lekcije iz stvari do lekci-je iz nauka - 1833 - 1920: Ra|awe mita, 1920 - 1960 - Rutinskadinamika; 1960 - 1995: Evej (bu|ewe) i posle wega - Izneverenanada; 1995 - 2004: LA MAIN À LA PÂTE (Ruka u testu) i reforma- Novi po~etak uz osvrt na aktivnosti u Srbiji za period 2001- 2007. u okviru projekta Ruka u testu.

OD LEKCIJE IZ STVARI DO LEKCIJE IZ NAUKA Ra|awe mita (1833 - 1920)

Kada danas razgovarate sa svojom decom ili unucima, obi~no~ujete "imam da nau~im lekciju iz..., ili samo ovu lekciju ni-sam nau~io, a on me je pitao". Setite se svog {kolovawa, sigur-no ste i vi na ovaj na~in pomiwali termin lekcija iz... Nas uovom razmatrawu interesuje kada i kako se do{lo do lekcija iznauka koje su, a to je slu~aj i sada, za ve}inu |aka predstavqaleproblem. Wima je, svakako, prethodila lekcija iz stvari.

Lekcija iz stvari (ameri~ki termin Objects Lessons, po~etak19. veka), u nastojawu da se suprotstavi "lekciji iz re~i", omo-gu}ila je prilago|avawe svim temama. Lako se predstavqa i kaopri~a o stvari, pojavquje se u kwigama lektire, ali i u info-rmativnim i pou~nim pri~ama. Ona je i lekcija iz romansira-ne informacije o realnostima prirode upotrebqivim za ~ove-

ka, kao i o realnosti industrije, pa se u ovim prilikama vrlojednostavno koristi kao beseda o izvanrednim uspesima nauke iwenih primena.

Ka lekcijama iz naukePut od lekcije iz stvari do lekcije iz nauka je bio dosta

dug. Smatra se da se u Francuskoj lekcija iz stvari po~ela raz-vijati pod uticajem Mari Pap-Karpantje (1812 - 1878), u nekojvrsti "dnevnog boravka" koji je prethodio obdani{tu. Suprotnoapstraktnom i verbalnom obrazovawu, ona je predlagala "obra-zovawe posmatrawem", "intuitivno", konkretno, {to je dovelodo aktivirawa dece u obrazovnom procesu.

Lekcije o stvarima, pomo}u stvari i tim stvarima, uvedenesu kao obavezni deo programa osnovne {kole po~ev od 1882. itransformisale su se u lekcije iz nauke. Date su u uxbenicima~ije izdavawe je po~elo da se razvija u tom periodu, slede}i di-dakti~ki pristup koji je zavisio od razvoja definisanog pro-grama. Metod izlagawa je bio induktivan jer je polazio od po-znatog ka nepoznatom, jednostavnog ka slo`enom, konkretnog kaapstraktnom.

Pri~e o stvarima, date u kwigama lektire, ostale su dugoprisutne u {kolskom pejza`u.

Nauka u {koli mora biti privla~na, posebno kada su u pita-

Izlo`ba: Nauka u {koli, koja pri~a!

PUTOVAWE KROZ CARSTVO(NE)POZNATOG

REALIZACIJA I U^ESNICI

Predlaga~ i realizator izlo`be "Nauke u {koli, pa {ta!" (SCIENCES À

L'ÉCOLE: QUELLE HISTOIRE! su Francuska akademija nauka u saradwi s

Bordom direktora univerzitetskih instituta za u~iteqe (CDIUFM), Na-

cionalnim institutom za pedago{ka istra`ivawa (INRP) i wegovim peda-

go{kim muzejom, Univerzitetskim institutom za u~iteqe akademije

(IUFM) u Versaju, Palatom otkri}a u Parizu, Servisom kulture izdava-

{tva resursa za obrazovawe - SCÉRÉN (Services culture éditions ressources

pour l'éducation nationale) CNDP.

Organizatori u Beogradu su Francuski kulturni centar, Projekt Ruka u

testu, Institut za nuklearne nauke "Vin~a", Dru{tvo odlikovanih Aka-

demskom palmom - sekcija za Srbiju.

U~ionica osnovne {kole u Srbiji s kraja 19. veka, Pedago{ki mu-zej, Beograd

Page 2: PEDAGO[KA - Ruka u testu

PE

DA

GO

[K

AP

RA

KS

A

wu {

kolsk

e {etw

e i {

kolsk

i m

uzeji

, koji

su bi

li

nar

o~i

to h

va-

qen

i, jer

je prek

o w

ih l

ekc

ija i

z stvar

i i

lustr

oval

a intu

tivnu

i ak

tivnu p

edago

giju

.[

kol

ski

muzeji

koje su

pravi

li

nast

avn

ic

i u

saradw

i sa

u~en

ic

im

a, u

mest

o d

a b

udu f

orm

iran

i o

djed

nom

, stal

no su

sedogr

a|i

vali

i u

z pom

o} r

odi

teqa i

ok

ru`

ewa {

kole. O

ni

su p

o-

stali

pom

o}n

o sr

edstv

o l

ekc

ije i

z stvari

. [k

olsk

e {etw

e, od-

nosn

o v

rem

e dok

oli

ce n

asta

vn

ik

a i

u~en

ik

a, b

ile su

pri

li

ka d

ase sa

kup

qaju

in

sekti

, bi

qk

e i m

in

erali

iz r

egion

a. F

orm

ira-

ne zb

irk

e, pri

kaza

ne n

eki

m r

ac

ion

aln

im

red

om

, naj~

e{}e u

za-

stak

qen

im

orm

an

im

a, o

bjed

iw

avale su

pred

mete k

oji

su u

potr

e-bq

avan

i u

osn

ovn

om

obrazo

vaw

u. O

ne su

se, kao i

lek

ci

je iz

stvari

, radi

je osl

aw

ale n

a l

ok

aln

e resu

rse, i

zvla~e}

i m

etodo-

lo{

ku k

ori

st, nego

da se sp

eci

jali

zuju

ili

objed

iw

uju

in

tere-

san

tne i

egzoti

~n

e pred

mete.

Up

otr

ebqi

vo o

brazo

vaw

eU

osn

ovn

im

{k

olam

a 1

9. v

eka a

kc

enat se sta

vq

a n

a u

potr

e-bq

iva zn

aw

a, d

ok

su o

na t

eori

jska b

il

a p

ri

vi

legi

ja k

asn

ijeg

{k

olovaw

a. P

red

avaw

e nauk

a je, d

ak

le, b

ilo "

up

otr

ebq

ivo" i

prak

ti~n

o. F

ak

ulta

tivn

o p

ri

sustv

o n

auk

a se o

slaw

alo n

a so

ci

-ja

ln

o-ek

on

om

sku a

rgu

men

tac

iju

koja

je im

ala za

ci

q d

a p

oboq

-{

a p

rof

esion

aln

o o

brazo

vaw

e. Kursev

i za

odrasl

e su, u

ok

vi

ru

Pol

iteh

ni

~k

og

dru{

tva

(18

30

) i

F

il

oteh

ni

~k

og

dru{

tva

(1848), p

osta

li

jedan

od gl

avn

ih v

ekto

ra n

au~n

og o

brazo

vaw

a i

pri

prem

ali

put za

narodn

o o

brazo

vaw

e krajem

vek

a.

Zajed

no s l

ekc

ija

ma i

z stvari

, nau~n

o o

brazo

vaw

e pri

mew

ivo

u p

oq

op

ri

vred

i sa

dr`

i l

ekc

ije p

red

stavq

ene u

odeq

ewu n

aosn

ovu sk

rom

nog i

skustv

a (o

raw

e, |ubr

ewe...) i

prak

ti~n

og r

ada

u p

oq

u i

li

u {

kolsk

im

ba{

tam

a (i

zbor o

ru|a za

rad, n

a~i

n ga

je-w

a, v

rste, k

alem

qew

e i o

rezi

vaw

e vo}k

i, p

~el

arstv

o...). I

pak

,ovo o

brazo

vaw

e ni

je bi

lo p

rof

esion

al

no. I

mal

o je, p

re sv

ega,

ci

q d

a se su

protsta

vi

ruti

ni

i n

eki

m p

red

rasu

dam

a, v

eom

a p

ri

-su

tni

m n

a sel

u, i

da n

a ta

j na~i

n v

i{

e ve`

e dec

u za

wi

hovu sr

e-di

nu o

mogu

}avaju

}i

im

da je u

pozn

aju

, zavole i

osta

nu u

woj. M

e-|uti

m, za

in

tereso

van

ost {

kolsk

e adm

in

istr

ac

ije za

poq

op

ri

-vred

no o

brazo

vaw

e je bila jo

{ r

an

ije i

zra`

ena.

Obr

azo

vn

a sn

aga

nauk

eI

nsi

stiraw

e na p

osm

atr

aw

u u

lek

ci

jam

a i

z stvari

ni

je im

a-

lo sa

mo "

ped

ago

{k

o" zn

a~ew

e. U st

vari

, posm

atraw

e je, u t

om

isto

ri

jskom

per

iodu, sm

atr

an

o p

rvom

etap

om

eksp

eri

men

taln

og

meto

da, a

sposo

bnost o

pa`

aw

a k

ao o

snovn

i el

emen

t nau~n

og d

uha.

Lek

ci

je iz n

auk

e, lek

ci

je iz stv

ari

se smatr

aju

kao n

eka v

rsta

uvoda u

nauk

u.

U svak

om sl

u~aju

, pi

{e @

an E

bar , "ek

sper

im

ent se ovd

e ne k

o-ri

sti d

a potvr

di

ili

odbac

i n

eku h

ipotezu

. On bi

trebal

o samo d

aom

ogu

}i

dec

i d

a o

paze f

enom

en k

oji

ne bi

pri

vuk

ao w

ihovu p

a-

`w

u d

a nek

a man

ipulac

ija, u

veden

a u od

govaraju

}em

tren

utk

u, n

i-

je zadr`

ala w

ihov p

ogled

. Lek

ci

ja iz stvar

i n

ije, u

tom p

ogled

u,

ni

{ta d

rugo d

o nagom

ilavaw

e odgovar

aju}i

h op

a`aw

a koja p

oste-pen

o povezu

ju, u

de~

joj mem

ori

ji, em

pi

ri

jski

mater

ijal

iz k

oga sera|

a jasna svest o od

nosu

uzr

ok - p

osled

ic

a ili

o nek

om zak

onu".

Prem

a to

me, n

edosta

tak

spec

ija

ln

ih i

nstr

um

enata

pri

izv

o-

|ew

u o

dgo

varaju

}i

h ek

sper

im

enata i

z fi

zik

e i h

emi

je, ~ak

ion

ih n

ajjed

nosta

vn

iji

h, n

e bi

treb

alo d

a p

red

stavq

a p

ote{

ko}u

koja

bi

on

emogu

}i

la r

ad n

asta

vn

ik

a. ^

esto je l

ak

{e p

ojed

nosta

-vi

ti ta

j in

strum

ent i

li

ga n

ap

ravi

ti k

ori

{}ew

em p

red

meta

iz

svak

odn

evn

e up

otr

ebe. B

o~i

ca za

masti

lo m

o`

e posl

u`

iti

kao

izv

rsn

a l

am

pa n

a a

lk

oh

ol; sa

ksi

ja za

cve}

e se vrlo l

ak

o tr

an

-sf

orm

i{

e u p

e} n

a u

gaq

itd. (T

raité de pédagogie scolaire, opuscité, str

.438)

Nau~n

o o

brazo

vaw

e u o

snovn

oj {

koli

im

a zn

atn

o u

zvi

{en

ije

preo

kup

ac

ije. P

re sv

ega f

orm

iraw

e mladi

h u

pozi

tivn

om

duhu,

wi

hovo o

sloba

|aw

e od p

razn

over

ja i

drugi

h a

rhai

~n

ih v

erovaw

ak

oja

su d

ugo

, a n

ije r

etko i

dan

as, p

ri

sutn

a u

nek

im

sred

in

am

a.

2

IS

TO

RI

JA

PR

ED

AV

AW

A

Prava panoram

a istorije predavaw

a nauka u osnovnoj {kol

i u Francuskoj,

izlo`

ba Nauke u {

koli, koja pri~a! nud

i nam pre svega prikaz na~ina na

koji je Francuska akad

emija nauka uspel

a da obnovi ovaj sektor obrazo-

vawa posl

edwih nekol

iko godina.

Izl

o`ba je sastavni d

eo projekta Ruka u testu koji su 1996. god

ine za-

po~eli prof

esori @or`

[arpak, P

jer Lena i I

v Kere iz F

rancuske

akadem

ije nauka i oslikava od

li~nu nau~nu sarad

wu izm

e|u Francuske i

Srbije.

Projekat R

uka u testu za`iveo je u S

rbiji 2001. zahvaquju}i anga`

ovawu

Dru{

tva fizi~ara S

rbije, a posebno jednog od

wegovih ~l

anova Stevana

Joki}a i ima za ciq

da ohrabri pred

ava~e da popul

arizuju nauku kod

mlad

ih.

Ova bil

ateralna sarad

wa koju su pod

r`al

e najvi{e instance u S

rbiji,

kao i Odeq

ewe za sarad

wu i kul

turno del

ovawe F

rancuske ambasad

e ve}

je ostvarila zna~ajne rezul

tate. Program

se pro{irio u okviru obra-

zovnog sistema S

rbije zahvaquju}i pol

itici prevo|ewa i izd

ava{tva

francuskih izd

awa, zahvaq

uju}i redovnom

a`uriraw

u me|unarod

nog veb

sajta projekta

Ruka

u testu,

ali

i stvaraw

em mre`

e stru~w

aka za

obu~avawe na l

okalnom

nivou.

Pored

me|unarod

ne, postepeno je uspostavqena i regional

na saradwa.

Sve vi{

e {kol

a u~estvuje u ovom program

u na balkanskom

nivou. Tako su

u novembru 2006. organizovani sem

inari u Institutu za nukl

erane nauke

u Vin~i i u osnovnoj {

koli u Z

emunu, gd

e je predstavq

en program R

uka u

testu. Francuski akad

emici vod

ili su rad

ionice i odr`

ali nau~na pre-

davaw

a pred vi{

e od 170 pred

ava~a iz celog regiona. U

speh ovog projek-

ta ohrabruje

nas da

poja~amo

aktivnosti oko

ovih tem

a. Zbog

toga

Francuska

ambasad

a u~estvuje

tre}i put

u organizovaw

u izl

o`be

u

Beograd

u posve}ene naukama u {

koli. N

ajzad, O

deq

ewe za sarad

wu i

kulturno d

elovaw

e Francuske am

basade nastavi}e d

a podr`

ava sve ak-

tivnosti u vezi sa ovim program

om, al

i i da {

iri nau~nu saradwu izm

e|u

institucija u Francuskoj i S

rbiji.

Korina K

oman

,

savetn

ik za k

ultur

u Ambasad

e Fran

cusk

e u Srbiji i

direk

tor F

KC u B

eogr

adu

Page 3: PEDAGO[KA - Ruka u testu

PE

DA

GO

[K

AP

RA

KS

A

Op

{te i

nter

esovaw

e za n

auk

u i p

o za

vr{

etku

{kol

ovaw

aP

ok

ret {

irew

a n

au~n

ih zn

aw

a, p

ozn

at k

ao p

rosv

etiteq

stvo,

poseb

noza

hvaq

uju

}i

enc

ik

lop

edi

stim

a, k

oji

se poja

vq

uje k

ra-

jem 1

8. i

traje d

o sr

edi

ne 1

9. v

eka, p

op

ulari

{e n

auk

u. O

slaw

a-

ju}i

se na {

tam

pu i

izd

ava{

tvo, k

oji

su b

ili

u p

un

oj ek

span

zi-

ji, {

irok

i sp

ekta

r d

ru{

tva je p

ri

prem

an

da p

ri

mi

osn

ove n

a-

u~n

ih zn

aw

a.

[k

ol

ske b

ibl

iotek

e, osn

ovan

e 1862, u

kq

u~i

le su

se u p

o-

kret {

irew

a p

op

ularn

e nauk

e. Nasta

vn

ik

, up

ra`

wavaju

}i

ove

dodatn

e ak

tivn

osti

, mo`

e i m

ora d

a r

adi

kak

o b

i o

ne p

osta

le

usp

e{n

e, jer n

a ta

j na~i

n r

eali

zuje i

svoju

mi

siju

: {i

rew

e ko-

ri

sni

h zn

aw

a i

wi

hovo p

ri

hvataw

e ~ak

i u

sam

oj p

orodi

ci

.K

wi

ge fran

cusk

ih

i st

ran

ih

autora (P

ri

~a o

sve}

i M

ajk

la

Faradeja

iz 1

861, v

idi

Zrn

ca n

auk

a 2

, Zavod za

ux

ben

ik

e, 2004)

nam

ewen

e pop

ulari

zac

iji

nauk

e, per

iodi

~n

a i

zdaw

a k

oja

su se

objed

iw

avala u

tom

ove, i

male su

uo~q

ivo m

esto m

e|u p

ri

ru~n

i-

ci

ma i

kw

iga

ma n

am

ewen

im

dok

oli

ci

. Ova i

zdaw

a, k

oja

su {

ko-

le k

up

ovale k

ao n

agr

adu u

~en

ic

im

a za

usp

e{an

rad, p

orodi

ce d

abi

oboga

tile sv

oju

bi

bli

otek

u, sti

zala su

u r

uk

e vrlo h

eteroge-

ne p

ubli

ke.

Ideja

vodi

qa "

rek

rea

tivn

og o

brazo

vaw

a", u

gra|en

a u

pok

ret

pop

ulari

zac

ije n

auk

e 19. v

eka, sa

stoja

la se u

in

strui

raw

u k

oje

je moralo d

a b

ude b

ez dosa

de i

nep

ri

jatn

osti

.N

auk

a s o

zbi

qn

im

progr

am

im

a i

pri

ru~n

ic

im

a se p

red

sta-

vq

a k

ao za

bava, i

to v

rlo ~

esto i

z per

a i

stih a

uto

ra.

Ok

re}

u}i

le|

a {

kolsk

oj n

auc

i, f

orm

irala se n

eka v

rsta

va-

{arsk

e nauk

e koja

se razv

ija

la n

a o

snovam

a d

veju

tradi

ci

ja.

Jed

na je b

ila o

na k

abi

netsk

a u

koji

ma su

se nalazi

le k

olek

ci

jerazl

i~i

tih n

eobi

~n

ih, ~

udn

ih, a

li

i za

ni

mq

ivi

h p

red

meta

, adruga

on

a k

oju

su p

rom

ovi

sali

iluzi

on

isti

i p

utu

ju}i

fi

zi~a-

ri

. On

a je f

asc

in

irala p

osm

atr

a~e n

eobi

~n

im

mi

steri

ozn

im

ip

ri

vl

a~n

im

sli

kam

a sv

eta. S

pek

tak

ul

arn

i p

ri

kazi

endok

ri

-n

ih i

li

an

ato

msk

ih a

nom

ali

ja, u

z dodata

k v

iso

koteh

nolo{

ki

hi

nven

ci

ja, i

naugu

ri

sali

su `

an

r n

au~n

e atr

ak

ci

je.

Tri

jumf

progr

esaU

zleto

m k

ap

ita

li

zma, sl

obodn

e trgo

vi

ne, r

azv

oja

najm

oder

-n

iji

h m

a{

in

a, i

naugu

ri

san

e su n

ac

ion

aln

e izl

o`

be, k

oje su

po-

stale u

~esta

le k

rajem

preth

odn

og v

eka, a

zati

m su

prer

asl

e u i

n-

tern

ac

ion

aln

e, odn

osn

o sv

etske p

olovi

nom

19. v

eka.

Izl

o`

be su

rea

li

zovan

e u ~

ast

in

dust

ri

jal

ac

a i

in

`ew

e-ra, d

on

ekl

e i r

adn

ik

a, a

vel

i~al

e su n

au~n

i i

teh

ni

~k

i n

a-

pred

ak

, ist

ic

al

e vred

nost

i k

oje ga

prate: d

obrobi

t i

prosp

e-ri

tet

, duh

ovn

i i

dru{

tven

i p

rogr

es. Uz

pom

o} b

rojn

ih r

azl

i-

~i

tih a

trak

ci

ja i

sve~

an

osti

, koji

ma su

dom

in

irali

sve so

fi

-sti

ci

ran

iji

spec

ija

ln

i ef

ekti

, pri

sustv

ovalo se d

emon

strac

i-

ji su

per

iorn

osti

zap

adn

e moder

ne n

auk

e i k

ultu

re u

odn

osu

na

svet k

oji

je smatr

an

pri

mi

tivn

im

, zaosta

li

m i

dek

aden

tni

m.

Pored

in

dustr

iji

ski

h p

roi

zvoda, i

zla`

u se i

um

etni

~k

a d

e-la, p

a se u

z op

{te i

zlo`

be p

osta

vq

aju

i tem

atsk

e. Zvan

i~n

e re-

porta

`e sa

ovi

h i

zlo`

bi

se ilustr

uju

foto

graf

ija

ma, ~

im

e sum

ladi

foto

graf

i zn

a~ajn

o d

op

ri

nel

i w

ihovom

pred

stavq

aw

u u

dru{

tvu i

stvaraw

u n

eke v

rste k

ulta

u v

ezi sa

ovi

m d

oga

|aji

ma.

Druga

polovi

na 1

9. v

eka je o

bel

e`en

a n

au~n

im

usp

esim

a, p

ai

sam

i n

au~n

ic

i p

osta

ju p

red

met i

stin

skog sl

avq

a i

po{

tova-

wa, k

ak

o u

{k

oli

, tak

o i

van

we. P

om

eni

mo sa

mo p

ron

alaza

~e

(Tom

as E

di

son

) i i

n`

ewer

e (Gusta

v A

jfel

), kao i

poli

ti~k

i a

n-

ga`

ovan

e nau~n

ik

e, Luja

Paster

a, n

a p

ri

mer

, kao "

dobrotv

ora

~ove~

an

stva"...

OB

RI

SI

DI

NA

MI

^K

E RU

TI

NE (19

20 - 19

60)

Posl

e Prvog sv

etskog r

ada p

ok

ren

ute su

di

skusi

je u v

ezi je-

di

nstv

ene {

kole. M

e|uti

m, i

pored

tih d

isk

usi

ja, k

ao i

zna~aj-

ni

h r

eform

i n

a p

lan

u m

oder

ni

zac

ije, r

azd

vojen

ost p

ri

marn

og i

sekun

dan

og o

brazo

vaw

a se o

dr`

ala d

o k

raja

1950. go

di

ne.

Osn

ovn

a {

kola je to

kom

cel

og o

vog p

eri

oda n

asto

jala d

a o

~u-

va sp

eci

fi

~n

osti

koje su

af

irm

isa

le i

ste ci

qev

e u p

edago

{k

oj

tradi

ci

ji @

il

a F

eri

ja. M

odel

posm

atraw

a je p

ri

mew

ivan

usv

im

pred

meti

ma. N

auk

a je i

daq

e pred

avan

a p

o m

etodu l

ekc

ija

iz stv

ari

, koje su

i sa

me p

osta

jale, n

asu

prot c

iq

evi

ma k

oji

sup

rom

ovi

san

i p

ri

wi

hovom

uvo|

ewu, n

eka v

rst

a r

uti

nsk

og i

kw

i{

kog o

brazo

vaw

a.

Me|

uti

m, u

ovoj za

ista

neo

bi

~n

oj k

on

tin

ualn

osti

ped

ago

gije

u o

snovn

oj {

koli

poja

vi

le su

se i n

ovi

ne jo

{ o

d d

vadeseti

h go

-di

na: za

htev

u za

posm

atr

aw

e dodat je p

rogr

am

u i

z 1922. i

zahtev

za ek

sper

im

enti

saw

e; "m

oder

na {

kola", p

od u

tic

ajem

ideja

Se-

lesten

a F

ren

ea, n

asto

ji d

a o

`i

vi

ak

tivn

i k

arak

ter l

ekc

ija

iz

stvari

i d

a a

uto

ri

tarn

i i

asi

metr

i~n

i o

dn

os n

asta

vn

ik

- u~e-

ni

k, k

oji

je bi

o d

om

in

an

tan

, zam

eni

wi

hovi

m k

oop

erati

vn

im

odn

oso

m.

Razv

oj d

idak

ti~k

og m

ater

ija

la (i

lustr

ac

ije, sv

etlosn

e pro-

jekc

ije, {

kol

ski

bi

osk

op

) pru`

a n

ove m

ogu

}n

ost

i za

nau~n

oobrazo

vaw

e. I

pak

, sve o

ve m

odi

fi

kac

ije su

ostv

ari

van

e u o

kvi

ru n

epro-

mew

ene i

nasl

e|en

e orga

ni

zac

ije {

kole k

oja

poti

~e i

z 19. v

eka.

Zato

ni

dru{

tven

i c

iq

, ni

prop

isa

ni

model

i n

au~n

og o

brazo

-vaw

a n

isu

dovel

i d

o b

itn

ih p

rom

ena.

Izn

uren

i sv

et ne u

zbu|uju

zvan

i~n

e in

struk

ci

je 1923, 1

938,

1945, 1

957. P

rop

isi

koji

se odn

ose n

a p

red

avaw

e nauk

a i

progr

a-

mi

osn

ovn

e {k

ole u

o{

te pok

azu

ju i

zuzetn

u sta

biln

ost. S

asv

im

logi

~n

o, k

ao p

osl

edi

ca to

ga, n

i sa

dr`

aji

kw

iga

za |

ak

e se ne m

e-w

aju

. Jed

in

o se i

lustr

ac

ije p

ri

lago

|avaju

prom

enam

a k

oje su

na-

stup

ile, p

a se k

wi

ge bar i

z tog u

gla n

isu

smatr

ale p

re{

tam

pa-

ni

m. S

agl

asn

o p

rop

isi

ma i

z 1945, u

xben

ic

i se sv

e ~e{

}e n

azi

va-

ju "

lek

ci

je iz p

osm

atr

aw

a" u

mesto

"lek

ci

je iz stv

ari

".

3

Fel

klov T

elur

ijum

, polovina 19. v

eka, i

z zbirke P

edago

{kog m

u-zeja, B

eogr

ad

Page 4: PEDAGO[KA - Ruka u testu

PE

DA

GO

[K

AP

RA

KS

A

"O

brazo

vaw

u

posm

atraw

em"

se od

19

23

. dodaje i

eksp

eri

men

ti

saw

e, il

i"obrazo

vaw

e kroz a

kti

vn

ost

i" k

oje b

itreb

al

o d

a v

i{

estruk

o p

ove}

a p

edago

-{

ku ef

ik

asn

ost d

aju

}i

znatn

o a

kti

vn

i-

ju u

logu

u~en

ic

im

a.

Ek

sper

im

ent, k

oji

su i

dea

ln

o p

ri

-hvati

li

u~en

ic

i (a

li

ne i

nasta

vn

ic

i),

ugl

avn

om

je bi

o sh

va}en

kao sr

edstv

o za

potv

r|i

vaw

e ili

odbac

ivaw

e hi

poteza

,ta

ko d

a je p

osta

o v

i{

e nek

a v

rsta

model

aum

esto p

rak

ti~n

e efi

kasn

osti

. P

o za

vr{

etk

u tada{

we

u~i

teq

ske

{k

ole, u

~i

teqi

su i

mali

na r

asp

olaga

-w

u n

ekol

ik

o n

ajn

eop

hodn

iji

h i

najjed

-n

osta

vn

iji

h n

au~n

ih i

nstr

um

enata

i n

e-k

ol

ik

o p

roi

zvoda.

In

spek

tori

su

n

aosn

ovu o

~uvan

ost

i o

vi

h i

nst

rum

enata

zak

qu~i

val

i d

a l

i i

h u

~i

teq

i u

svom

radu u

potr

ebq

avaju

ili

ne p

a su

na o

sno-

vu t

oga

i i

zri

cal

i o

dgo

varaju

}e k

azn

e.P

osta

vq

a se p

ita

we d

a l

i su

ovi

ure|

aji

slu`

il

i k

ao p

otv

rda o

nog {

to se p

red

-sta

vq

a n

a ta

bli

ili

kao r

ealn

o sr

edstv

oza

eksp

eri

men

tisa

we.

Lek

ci

je iz st

vari

su se, p

o n

avi

ci

,bez v

eli

ke b

uk

e tran

sform

isa

le u

lek

-c

ije i

z nauk

e, ~i

ji r

ezim

ei su

morali

da se u

~e n

ap

am

et, {to

je ver

ovatn

o p

re-

poru~i

vao sv

ak

i n

ast

avn

i p

lan

i p

ro-

gram

, a d

obi

jene o

cen

e su b

ile u

pi

san

e u sv

edo~an

stvo. N

epri

-m

etno je d

o{

lo i

do w

ihovog m

e{aw

a s l

ekc

ija

ma i

z re~

i k

oje su

bi

le p

red

vi

|en

e kao d

odata

k.

Od 1

891. tem

e iz n

auk

a o

fi

ci

jeln

o d

obi

jaju

mesto

u f

ran

cu-

skom

{k

ol

skom

sist

emu. P

o~ev

od 1

91

7, i

spi

t i

z nauk

a je

posta

o a

uto

nom

an

: kan

di

dati

su o

d ta

da m

orali

da u

rade sa

stav

o u

potr

ebq

avan

im

nau~n

im

znaw

im

a, k

oji

je oc

ewi

van

vi

{e n

aosn

ovu ta

~n

osti

znaw

a n

ego sa

mog tek

sta.

Fren

eove i

deje

Fren

eova m

oder

na {

kol

a je, u

potr

azi

za "

novi

m o

brazo

va-

wem

", o

`i

vel

a l

ekc

iju

iz st

vari

. S jed

ne st

ran

e, nauk

a se n

ep

red

aje n

a o

snovu k

wi

ga n

ego n

a o

snovu sv

ak

odn

evn

og `

ivota

({etw

e, di

rek

tno p

osm

atr

aw

e pri

rode...) i

zavi

sna je o

d o

kol-

nosti

. S d

ruge str

an

e, pri

rodn

i m

etod u

~ew

a k

oji

prop

oved

a S

e-lesten

Fren

e daje p

red

nost ek

sper

im

enta

ln

im

nasu

mi

~n

im

po-

ku{

aji

ma. O

vaj p

edago

{k

i p

ri

stup

je osn

ovn

i jer

je u sa

glasn

o-

sti

sa d

e~jo

m k

rea

ti

vn

o{

}u k

ojo

j treb

a o

mogu

}i

ti

ul

aza

k u

{k

ol

e. Jed

nost

avn

a p

itaw

a i

podst

ic

ajn

e pobude n

ast

avn

ik

atr

eba d

a n

aved

u d

ecu d

a p

ri

hvate i

stra`

iva~k

i p

ri

stup

da b

i se

razv

io sk

up

wi

hovi

h m

ogu

}n

osti

. Neu

speh

je im

ao k

ao p

osl

edi

-c

u za

bran

u. M

e|uti

m, {

kola m

ora d

a p

odsti

~e d

ete da n

asta

vi

sn

ovi

m p

ok

u{

aji

ma u

mesto

da o

dom

a}i

wego

vo k

a`

wavaw

e.N

eki

ure|

aj za

nauk

u u

nosi

vi

{e o

d w

egove k

on

struk

ci

je ip

ri

men

e. Jer

, nau~n

o o

brazo

vaw

e ni

je preo

kup

iralo F

ren

ea, n

a-

proti

v, i

nter

esovala ga

je vi

{e gl

obaln

a p

edago

{k

a r

eform

a,

pa i

sam

a sv

rha o

snovn

e {k

ole. O

na je, p

rem

a w

emu, tr

ebalo d

abude {

kola `

ivota

gde u

~en

ik

ustu

pa m

esto d

etetu, em

an

ci

pova-

na {

kola za

eman

ci

povan

og r

adn

ik

a.

Fren

e i w

egovi

u~en

ic

i su

eksp

eri

men

tisa

li

i r

azv

ili

od-

re|

eni

broj p

ri

nc

ip

a u

stan

ovq

eni

h za

hvaq

uju

}i

razv

oju

tehn

i-

ka to

ga v

rem

ena. P

red

nost je d

ata

slobodn

om

izr

a`

avaw

u (sl

o-

bodn

e teme) k

oje je i

{lo u

paru s `

eqom

za so

ci

jali

zac

iju

dete-

ta k

roz za

jedn

i~k

o o

bjedi

wavaw

e in

di

vi

dualn

ih tek

stova, k

oji

bi se za

tim

di

stri

bui

rali

({ta

mp

aw

e, na r

adi

ju i

li

fi

lm

u, u

{k

olsk

im

ili

drugi

m gl

asi

li

ma). I

ak

o su

nau~n

e ak

tivn

osti

pri

vi

lego

vale ek

sper

im

enta

ln

e pok

u{

aje, p

odjed

nak

o su

obo

ga-

}i

van

i sa

mi

sadr`

aji

(zahvaq

uju

}i

an

keta

ma, p

osm

atr

aw

im

a i

eksp

eri

men

tim

a), f

avori

zovan

o u

~ew

e u {

koli

uz r

azv

oj d

e~je

li

~n

osti

(kroz r

adn

u bi

bli

otek

u i

li

li

-st

ove za

sam

ok

orek

ci

ju) i

usp

ost

avq

an

koop

erati

vn

i o

dn

os u

~en

ik

- nasta

vn

ik

.K

on

a~n

o, p

ok

ret k

oji

je im

ao za

ci

q p

u-

bl

ik

ovaw

e nast

avn

i~k

ih

radova o

hra-

bri

vao je k

rea

ci

ju n

ovi

h r

esursa

, kak

o za

sam

og n

ast

avn

ik

a, t

ak

o i

od st

ran

e na-

stavn

ik

a (r

evi

ja N

ast

avn

ik

). Fren

e je1928.

osn

ovao K

oop

erati

vu za

l

ai

~k

oobrazo

vaw

e (CE

L) k

oja

je im

al

a za

ci

qp

ubl

ik

ovaw

e rezu

ltata

ost

varen

ih

u

ok

vi

ru o

vog p

ok

reta

(rev

ija

"[

tam

pari

-ja

u {

koli

" se tr

an

sform

isa

la u

"P

role-

tersk

i n

asta

vn

ik

" (1

932), a

zati

m u

"N

a-

stavn

ik

a" 1

947).

Fren

eove k

on

cep

ci

je su n

a{

le m

estoi

u m

oder

noj {

koli

. O to

me p

oseb

no sv

e-do~e p

edago

{k

e in

sti

tuc

ije k

oje je o

d-

mah p

o o

slobo|ew

u o

snovao F

ern

an

Uri

.S

led

e}i

stav K

om

ensk

og (1

592 - 1

670)

da se ~

ula b

ude u

deti

wstv

u, III

fran

cu-

ska r

epubli

ka je p

rom

ovi

sala p

edago

gi-

ju u

kojo

j je sli

ka, u

najr

azl

i~i

ti

jim

tehn

ik

am

a, i

mala zn

a~ajn

o m

esto. Z

id-

ni

murali

, kori

ce sv

eske, b

on

usi

, sli

-~i

ce u

boji

... ilustr

uju

model

enc

ik

lo-

ped

ijsk

e nauk

e koji

se sast

oja

o u

sak

u-

pq

aw

u, i

den

tif

kovaw

u i

klasi

raw

u se-

ri

ja m

in

ija

turn

ih p

red

meta

.

Zn

a~aj sl

ike

Un

iver

zaln

i jezi

k sl

ik

e, stim

uli

{u}i

de~

ju r

adozn

alost,

pok

aza

o se k

ao p

oseb

no zn

a~aja

n i

nstr

um

ent sa

znaw

a, a

li

i d

u-

hovn

og f

orm

iraw

a. S

ve o

vo za

htev

a d

a sl

ik

a b

ude p

ravq

ena u

skladu sa

odgo

varaju

}i

m estetsk

im

norm

am

a.

Ilustr

ovan

i u

xben

ic

i tr

eba d

a o

mogu

}e d

eci

da p

rate "

lek

-c

iju

iz stv

ari

, ali

bez p

ri

sustv

a sa

me te stv

ari

". O

ni

isto

vre-

men

o p

red

stavq

aju

ri

zik

i p

odst

i~u r

azl

i~i

te su

mw

e. Un

ete

sli

ke m

ogu

bi

ti o

d k

ori

sti p

od o

dre|

eni

m u

slovi

ma: c

rte`

i su

pri

kladn

iji

od f

oto

graf

ija

, graf

ik

e treb

a d

a su

u r

azl

i~i

tim

boja

ma, b

ez req

efa i

li

per

spek

ti

ve...; r

azv

ija

se gram

ati

ka

form

i p

edago

{k

ih

sli

ka k

oja

je razv

ijen

a i

pred

odre|

ena d

aolak

{a r

azu

mev

aw

e sadr`

aja

. Ove n

orm

e su o

stale n

eprom

ewen

edo p

olovi

ne 2

0. v

eka.

[k

ol

ska a

dm

in

ist

rac

ija

, odu{

evq

ena o

brazo

vaw

em v

i|e-

wem

i l

ekc

ija

ma i

z stvari

, pok

aza

la je i

nter

esovaw

e za u

potr

e-bu sv

etl

osn

ih

projek

ci

ja k

oje p

ost

aju

avan

gardn

o p

edago

{k

osr

edstv

o.

Pozn

ato

je da su

zabavn

a sr

edstv

a r

azv

ija

na u

ok

vi

ru tr

`i

-{

ta i

in

dustr

ije i

gra~ak

a. P

rve sv

etlosn

e projek

ci

je pom

o}u

magi

~n

ih l

an

tern

i su

, pored

sli

ka n

a p

lo~am

a k

oje su

pri

vi

le-

govale tr

adi

ci

on

aln

e teme (k

ari

katu

re, ~

aroli

je...) i r

eper

to-

ar v

ezan

za d

eti

wst

vo, b

il

e pred

odre|

ene i

za {

irew

e znaw

ak

roz n

enam

etqi

ve r

ekrea

tivn

e form

e. R

ekrea

tivn

i i

di

dak

ti~k

i d

om

eni

su se k

asn

ije sv

e vi

{e r

az-

li

kovali

u k

ori

{}en

oj teh

ni

ci

i o

dgo

varaju

}oj p

odr{

ci

. Obr

a-

zovaw

e vi

|ew

em, u

mesto

da se r

azv

ija

u o

kvi

ru tr

`i

{ta

igr

a~a-

ka, za

htev

alo je p

roi

zvodw

u o

dgo

varaju

}i

h p

lo~a i

za tu

nam

enu

kon

strui

san

ih

in

strum

enata: f

otogr

af

ski

pozi

ti

vi

su b

il

in

eobi

~n

o n

a c

eni

zbog v

iso

kog k

vali

teta, f

in

esa i

prec

izn

osti

,a k

asn

ije su

kori

{}en

i p

ozi

tivi

na p

ap

iru jer

su b

ili

ekon

o-

mi

~n

iji

i m

an

ip

ulati

vn

iji

u o

dn

osu

na sta

klen

e. P

rojek

ci

ja o

vi

h p

lo~a, k

oje su

pon

ekad i

male i

legen

du i

li

kra}i

tekstu

aln

i d

eo, p

ra}en

a je k

om

enta

ri

ma v

odi

teqa.

Usa

vr{

ena m

agi

~n

a l

an

tern

a, p

ozn

ata

kao "

projek

ci

on

i a

pa-

rat"

, na{

la je v

i{

estruk

u p

edago

{k

u p

ri

men

u: za

pred

avaw

a u

{k

oli

, pop

ularn

a p

red

avaw

a, k

ursev

e za o

drasl

e... Ped

ago

zi su

u p

o~etk

u p

rem

a o

vom

in

strum

entu

bi

li

rezer

vi

san

i sm

atr

aju

}i

da }

e kod u

~en

ik

a p

odsta

}i

lew

ost. K

asn

ije se, m

e|uti

m, i

spo-

4

[kola S

elesten

a Fren

ea

Page 5: PEDAGO[KA - Ruka u testu

PE

DA

GO

[K

AP

RA

KS

A

stavi

lo d

a je za

in

tereso

vao m

lade za

red

ovn

o p

ose}

ivaw

e i v

e-~er

wi

h p

red

avaw

a.

Fak

ulta

tivn

i k

ursev

i za

odrasl

e i za

natl

ije su

in

tenzi

vi

-ran

i 1

895. O

vak

vi

m p

red

avaw

im

a i

zlaga

ni

m n

a r

azn

im

skup

o-

vi

ma i

li

dati

m u

form

i t

ekst

a sl

u{

aoc

im

a je o

mogu

}en

o d

astek

nu o

snove i

z nek

e oblasti

, ali

i r

azu

meju

teori

jske i

teh-

ni

~k

e kursev

e pri

lago

|en

e potr

ebam

a w

ihovog r

egion

a. W

ihov

ci

q je b

io v

i{

e da p

ru`

e kom

plem

enta

rn

a zn

aw

a v

eli

kom

broju

dec

e koja

ni

su m

ogl

a d

a n

ast

ave v

i{

u o

snovn

u {

kol

u n

ego d

aop

ism

ene o

drasl

e. U~i

teq

ic

e i u

~i

teq

i su

pozv

an

i d

a d

obro-

voq

ni

m a

nga

`m

an

om

dop

ri

nesu

zausta

vq

aw

u a

pati

je koja

je vla-

dala u

cel

oj zem

qi

, a p

oseb

no u

izo

lovan

im

varo{

ic

am

a u

koji

-m

a je i

ntel

ektu

aln

i `

ivot p

rak

ti~n

o za

mro.

Fi

lm

koji

je kao ed

uk

ati

vn

i sp

ekta

kl p

osti

gao u

speh

u a

k-

tivn

osti

ma v

an

{k

ole i

pak

ni

je zdu{

no p

ri

hva}en

u sa

moj {

ko-

li

. Za jed

ne o

n o

`i

vq

ava p

red

avaw

e nasta

vn

ik

a, r

eduk

uje v

erba-

li

zam

, otk

ri

va r

azl

i~i

tosti

`i

vog sv

eta u

ni

ver

zum

a i

podsti

-~e d

e~ju

pa`

wu. Z

a d

ruge, f

avori

zuje i

ntel

ektu

aln

u p

asi

vn

ost

i o

besh

rabruje d

uhovn

u a

kti

vn

ost. V

idi

mo d

a je m

ogu

}e i

stovre-

men

o p

odr`

avati

obrazo

vaw

e sli

kom

, ali

i ~

uvati

se iluzi

ja o

wen

oj m

o}i

.P

otreb

no je, d

ak

le, k

om

bi

novati

projek

ci

je nep

ok

ret

ni

hsl

ik

a i

ki

nem

atogr

af

iju

, usp

oren

u i

li

crtan

u, i

uok

vi

ri

ti

~as r

e~i

ma i

teksto

m. K

in

emato

graf

ska p

rojek

ci

ja m

ora d

a i

lu-

struje, a

ne d

a za

men

i n

asta

vn

ik

ovo i

zlaga

we.

EVEJ I

RA

ZV

OJ, I

ZN

EVER

ENA

NA

DA

(1960 - 19

95)

Krajem

{ezd

esetih go

di

na o

snovn

u {

kolu je za

pq

usn

uo ta

las

ref

orm

i. T

ran

sform

ac

ija

usta

qen

ih o

brazo

vn

ih p

ravi

la, k

oja

je nosi

la a

mblem

studen

tskog p

ok

reta

iz m

aja

- 1968. d

ovel

a je u

pi

taw

e tradi

ci

on

aln

i a

uto

ri

tarn

i m

odel

nasu

prot p

ri

nc

ip

aauto

nom

ije i

|a~k

e in

ic

ija

tive.

Ova p

rom

ena je b

il

a f

ata

ln

a za

lek

ci

ju i

z stvari

. Iak

o je

krajem

19. v

eka b

ila si

mbol m

oder

nog a

kti

vn

og o

brazo

vaw

a, o

na

je sam

o v

ek k

asn

ije p

osta

la n

eka v

rsta

tradi

ci

on

aln

e ped

ago

gi-

je koju

su r

eform

ato

ri

`el

eli

da p

rom

ene. L

ekc

ije p

osm

atr

aw

asu

post

al

e sim

bol

posl

u{

nog i

pasi

vn

og u

~en

ik

a. O

d t

ada se

osn

ovn

a {

kola r

azv

ija

u zn

ak

u ev

eja (eveil

- bu|ew

e, ak

tivi

ra-

wa). O

n se, k

ao p

osl

edi

ca a

kti

vn

ih m

etoda S

e-lesten

a F

ren

a, sa

stoja

o u

posta

vq

aw

u p

ita

wa

u~en

ic

im

a, w

ih

ovom

oh

rabri

vaw

u d

a p

ok

u-

{aju

s nasu

mi

~n

im

eksp

eri

men

tim

a.

Ovak

vo sta

we je p

osl

edi

ca v

i{

e fak

tora:

- Obrazo

vn

i si

stem

je bi

o i

zlo`

en d

ubo-

ki

m p

rom

enam

a: p

ost

epen

o st

varaw

e jedi

n-

stven

e {k

ole i

malo je k

ao p

osl

edi

cu gu

bq

ewe

enc

ik

lop

edi

jskog k

arak

ter

a o

snovn

e {k

ol

e;p

rodu`

ewe {

kolovaw

a, o

dvaja

we r

azl

i~i

tih

zan

im

aw

a, d

alo je n

adu za

adek

vatn

ije p

o{

to-

vaw

e etap

a d

e~jeg r

azv

oja

op

isa

no u

radovi

ma

@an

a P

ija

`ea

(1896 - 1

980);

- [k

ol

a v

i{

e ni

je bi

la jed

in

o m

esto n

ak

om

e se mogl

o ste}

i o

dgo

varaju

}e zn

aw

e. Poja

-vq

uju

se i d

rugi

izv

ori

, pop

ut tel

evi

zije;

- Lek

ci

ja i

z stvari

je izgu

bi

la sv

oj sm

i-

sao u

sled

stal

nog r

azv

oja

teh

ni

~k

ih

pred

me-

ta k

oji

su p

osm

atra~a p

ost

avq

al

i p

red

"c

r-

nu k

uti

ju";

- Model

nau~n

og p

ri

stup

a, k

oji

je im

pli

-c

itn

o b

io u

kq

u~en

u l

ekc

iju

iz stv

ari

@i

la

Fer

ija

, u n

aletu

je potu

~en

. Tom

e su n

aro~i

todop

ri

nel

i r

adovi

Gast

on

a B

a{

lara (1

884 -

1962) k

oji

si i

stak

li

ideju

da n

auk

a p

olazi

od p

roblem

a k

oji

se re{

avaju

posta

vq

aw

em te-

ori

jski

h h

ip

oteza

, a n

e sam

o p

osm

atr

aw

em.

Evej je i

pak

bi

la sa

mo jed

na p

rolazn

a f

aza

. Wen

i p

roti

vn

i-

ci

su je p

red

stavq

ali

kao n

e tak

o o

zbi

qn

u l

evi

~arsk

u i

nsti

tu-

ci

on

ali

zac

iju

{k

ole. O

na je i

mala i

svoje i

zdan

ke, k

oji

su p

o-

nek

ad b

ili

kari

katu

raln

i i

sam

o su

slabi

li

wen

polo`

aj u

od-

nosu

na k

ri

tik

e koji

ma je b

ila i

zlo`

ena.

@an

Pjer

[ev

enm

an

, tada m

in

ista

r o

brazo

vaw

a, 1

985, i

nau-

guri

{u}i

povratak

ka t

radi

ci

on

al

ni

m {

kol

ski

m d

isc

ip

li

-n

am

, i zv

an

i~n

o je za

usta

vi

o ev

ej ped

ago

giju

, a p

oseb

no ev

ej nau-

ke, i

ak

o je o

va p

osl

edw

a zn

atn

o d

op

ri

nel

a d

idak

ti~k

im

i p

eda-

go{

ki

m r

eflek

sija

ma.

Posl

e 1985. ev

ej ped

ago

gija

se ip

ak

don

ekle za

dr`

ala u

zva-

ni

~n

im

in

stitu

ci

jam

a. P

edago

{k

e ideje k

oje je o

na p

rom

ovi

sla

i d

aq

e su o

psta

jale u

vel

ik

om

broju

u~i

teqsk

ih {

kola, p

oseb

no

u o

blasti

nauk

e. Ip

ak

, am

bi

ci

ja o

stvarew

a gl

obaln

e ref

orm

eobrazo

vaw

a i

h sv

odi

na n

eku v

rstu

tran

smi

sije p

edago

{k

ih v

e-{

tin

a.

U~en

i~k

e svesk

e, koje n

asta

vn

ic

i i

daq

e nazi

vaju

"ev

ej sve-

ske"

, a k

oje se o

dn

ose sa

mo n

a n

au~n

o o

brazo

vaw

e, im

aju

, iak

o n

e-sv

esno, el

emen

te tog k

on

trover

znog p

eri

oda.

Iak

o n

au~n

o o

brazo

vaw

e u {

koli

, nep

osr

edn

o p

osl

e eveja

, do-

`i

vq

ava tr

ajn

u r

ecesi

ju, i

pak

se na n

eki

paradok

salan

na~i

nvan

zidova {

kolsk

ih

in

stitu

ci

ja (p

utu

ju}e u

~i

on

ic

e, muzeji

,c

entr

i n

au~n

e i teh

ni

~k

e kultu

re, d

ru{

tva i

~aso

pi

si...) o

se}a

kon

stan

tno p

ri

sustv

o w

egovi

h i

deja

.

Odn

os l

ekc

ije i

z stvari

- evej p

okret i

pokreti

u ni

zu drugi

h zem

aq

aL

ekc

ija

iz stv

ari

je im

ala i

nten

ci

ju d

a el

im

in

i{

e pasi

v-

nost "

lek

ci

je re~

im

a". D

a l

i je o

na stv

arn

o a

kti

vi

rala d

ecu?

Odgo

vor ev

ej ideja

je bio n

egati

van

. Jer

, smatr

alo se d

a d

ete mo-

`e p

osta

ti a

kti

vn

o sa

mo a

ko m

u se p

re p

rel

ask

a n

a p

osm

atr

aw

en

eke stv

ari

posta

vi

odgo

varaju

}e p

ita

we. I

stin

a se n

e otk

ri

va u

stvari

ma n

ego je r

ezulta

t krea

tivn

og p

ri

stup

a p

odsta

kn

uto

g ni

-zo

m p

itaw

a i

eksp

eri

men

atl

ni

h n

asu

mi

~n

ih

pok

u{

aja

, {to,

pak

, od n

asta

vn

ik

a za

htev

a d

a u

zme u

obzi

r d

e~je p

red

loge i

pred

-sta

ve. M

odel

koji

se sasto

jao u

izl

aga

wu l

ekc

ije je u

dahu p

otu

-~en

. Nasta

vn

ik

ip

ak

osta

je taj k

oji

pok

re}

e ak

tivn

ost u

~en

ik

a u

zavi

snosti

od c

iq

eva p

reth

odn

o d

efi

ni

san

e teme, n

avodi

na p

o-

stavq

aw

e pi

taw

a i

pom

a`

e pri

wi

hovoj f

orm

ulac

iji

, vodi

is-

tra`

ivaw

a i

nadzi

re str

uk

turi

raw

e krajw

ih sa

znaw

a.

U t

o v

rem

e u n

izu

drugi

h zem

aq

a je o

bja

vq

en v

eli

ki

broj

kw

iga

posv

e}en

ih n

au~n

om

obrazo

vaw

u. O

bn

ovq

eno i

nter

esova-5

Pathe B

abyprojek

tor, 19. v

ek,

Ped

ago{ki m

uzej, Beo

grad

Kap

sula S

putw

ika

Page 6: PEDAGO[KA - Ruka u testu

PE

DA

GO

[K

AP

RA

KS

A

we za

ovaj t

ip

obrazo

vaw

aje p

osl

edi

ca {

ok

a k

oji

jebi

o

iza

zvan

l

an

siraw

emrusk

og S

putw

ik

a u

kosm

os.

To je n

aro~i

tog o

djek

a i

ma-

lo u

SA

D, gd

e se posta

vq

a-

lo p

itaw

e uzr

ok

a w

ih

ovog

zaost

aja

wa u

osv

aja

wu k

o-

smosa

. Pom

enu}em

o p

rojek

-te U

jedi

wen

og K

raq

evst

va

i

an

glof

on

sko

podru~je

podsa

harsk

e Af

ri

ke: N

uffi-eld Junior Science;

u S

AD

Science Curriculum

Improve-

ment Study (SC

IS)i

Elem

en-tary Science Study (E

SS); u

Nem

a~k

oj

projek

ti

Sacht

Untericht, k

oji

su se r

azl

i-

koval

i p

o Len

der

u; u

SS

SR

-u je i

zdat n

iz p

ubli

kac

ija

iz o

bl

ast

i n

auk

e nam

ewe-

ni

h "

pi

on

iri

ma", i

td.

Va`

nost

p

roje

kta N

a-

fi

ld, k

oji

je 1

96

6. p

red-

stavq

en u

~et

iri

tom

a, n

a-

veo

je ist

ra`

iva~e I

nst

i-

tuta za

pedago

{k

a i

str

a-

`i

vaw

a

da

publ

ik

uju

skr

a}en

u v

er

ziju

pr

evoda

na f

ran

cusk

i (1

972). N

eki

od t

ada{

wi

h u

~en

ik

a e

n-

glesk

ih

{k

ol

a su

rek

li

da

im

je

n

ast

avn

ik

f

izi

ke

dao

in

str

um

en

t

i

rek

ao

up

ozn

ajt

e ga, p

ok

ren

ite ga

,uradi

te sv

e sam

i. K

a`

u d

ase

i sa

da se

}aju

usp

eh

a i

neusp

eh

a

tog

"sa

most

al

-n

og"

rada. M

e|

uti

m, n

i u

En

glesk

oj n

isu

svi

nast

av-

ni

ci

ovo zd

u{

no p

ri

hva-

ti

li

, nego

je, kao i

svuda,

to za

vi

sil

o od sa

mog

na-

stavn

ik

a i

wego

vi

h a

mbi

-c

ija

i sp

oso

bn

ost

i.

Evej n

ije n

asta

o k

ao p

osl

edi

ce r

azm

i{

qaw

a o

pred

avaw

u n

a-

uk

e, ni

ti je b

io sp

eci

jaln

o n

am

ewen

sam

o w

oj. I

mao je c

entr

al-

no m

esto u

ok

vi

ru o

p{

teg pok

reta

ped

ago

{k

e ref

orm

e i sm

atr

an

je kq

u~n

im

elem

ento

m p

rel

ask

a sa

"tr

adi

ci

on

aln

e" n

a "

moder

-n

u p

edago

giju

". E

vej a

kti

vn

osti

u o

blasti

nauk

e su sa

mo el

emen

tte gl

obaln

e ped

ago

gije.

Um

esto tr

adi

ci

on

aln

e podel

e na d

isc

ip

li

ne k

oje su

se odvo-

jeno p

red

avale u

osn

ovn

oj {

koli

do{

lo je d

o w

ihovog gr

up

isa

wa

i d

at i

m je n

azi

v "

ak

tivn

osti

". E

vej je sv

oji

m a

mbi

ci

jam

a p

op

itaw

u o

p{

teg o

brazo

vaw

a d

op

ri

nel

o p

ri

bl

i`

avaw

u d

isc

i-

pli

na k

oje su

se odvojen

o p

red

avale. S

azn

aw

a se n

e red

uk

uju

na

wi

hovu i

ntel

ektu

aln

u d

im

enzi

ju n

ego je n

am

era d

a se p

obude sv

ede~

je sp

oso

bn

ost

i

(in

tel

igen

ci

ja,

im

agi

nac

ija

, sen

zibi

l-

nost...) k

ak

o b

i se o

stvari

o k

om

pleta

n r

azv

oj w

egove l

i~n

osti

.T

im

e i p

oja

m p

rojek

t p

ost

aje su

{ti

nsk

i el

emen

t r

azu

mev

aw

aev

ej ak

tivn

osti

. G

ast

on

Ba{

lar je n

esum

wi

vo i

nsp

iri

sao ev

ej, kol

ik

o k

ao

fi

lozo

f sa

znaw

a, to

li

ko sv

oji

m n

ap

ori

ma d

a u

ka`

e na k

om

ple-

men

tarn

ost i

zme|

u n

au~n

og d

uha i

poetsk

e du{

e. M

nogo

toga

usta

qen

og, p

op

ut m

erew

a k

oef

ic

ijen

ta i

ntel

i-

genc

ije i

svrsi

shodn

osti

testova, d

oved

eno je u

pi

taw

e izm

e|u

1970 - 1

975. go

di

ne.

Radovi

Hauarda G

ardn

era, k

odi

rek

tora p

rojek

ta Z

ero, p

of

e-so

ra p

sihologi

je na H

arvardsk

oj v

iso

koj {

koli

za o

brazo

vaw

e i

prof

esora n

eurologi

je na

med

ic

in

skom

f

ak

ul

tet

uu B

osto

nu, p

red

stavq

al

isu

nasta

vak

ove k

ri

ti~k

ek

on

cep

ci

je. On

i su

zna-

~ajn

o d

op

ri

nel

i r

azv

oju

ideje o

op

{to

j sposo

bnost

obrazo

vaw

a d

ece i

um

no-

`avaw

u

situac

ija

gl

o-

bal

nog o

brazo

vaw

a. T

estk

oef

ic

ijen

ta i

ntel

igen

-c

ije, v

eom

a u

potr

ebqavan

svuda, k

oji

je im

ao c

iq

da p

roc

eni

in

di

vi

dualn

esp

oso

bnosti

, bio je d

isk

u-

tabi

lan

jer se n

iz f

orm

ii

ntel

igen

ci

je ogr

an

i~a-

va sa

mo n

a n

eke o

d w

ih.

Posl

e evej a

kti

vn

osti

{k

olsk

a a

dm

in

istr

ac

ija

je po~el

a d

a gu

bi

mon

op

ol

nad p

edago

{k

im

p

rop

i-

sim

a.

I

daq

e je

im

al

agl

avn

u re~

u p

ravq

ewu

nasta

vn

ih

progr

am

a, a

li

je zato d

idak

ti

~k

i i

pe-

dago

{k

i d

isk

urs sv

e vi

-{

e posta

jao p

red

met u

ni

-ver

ziteta

i n

au~n

ik

a.

Nef

orm

al

no

obr

azo

vaw

eD

a bi

se odgovori

lo n

o-vi

m p

otreba

ma k

oje pro-

ist

i~u i

z ubr

zan

og raz-

voja n

auk

e i t

ehn

ologi

je,k

ao i

wegovog u

ti

caja

na

prof

esion

al

ni

, ek

onom

-sk

i i

dru{

tven

i r

azv

oj,o~

igl

edn

o je da n

ast

avn

i-

ci

u {

kol

am

a m

oraju

da

ul

o`e

poseba

n n

ap

or.

Sdru

ge stra

ne, "ra

zvoj kul-

ture"

~i

ji deo

post

aje

nauk

a i

teh

nik

a, i

"adapt

acija

" na t

e nove u

slove, ogl

eda se

u n

izu

in

icija

tiva

, koje svojom

pri

prem

om i

kara

teri

stik

a-

ma vod

e ka n

ekoj vrst

i p

rodu`

nog obra

zovaw

a (I

zvod i

z "L

ekc

i-

je o n

eusp

ehu", M

i{

el I

len

, Jesen

, 1989).

Izr

az "

nef

orm

aln

o o

brazo

vaw

e" je p

oza

jmq

en i

z ~lan

ka "

In

-f

orm

ac

ion

i u

re|

aj o

nauc

i u

tehn

ic

i" (Paul C

aro et Jean-LouisFunck-B

rentano, rapport comm

un Académ

ie des sciences - CAD

AS

,n° 6, É

d. Tec & D

oc Lavoisier, 1996, str

. 94): "

Vel

ik

i b

roj d

ru-

{ta

va n

asto

ji d

a o

rga

ni

zuje n

au~n

u za

bavu n

am

ewen

u, p

re sv

ega,

mladi

ma. O

va a

kti

vn

ost se o

bi

~n

o o

dvi

ja u

klubovi

ma ~

iji

~la-

novi

rea

li

zuju

razl

i~i

te projek

te. Kon

struk

ci

ja m

ali

h r

ak

etaje p

oseb

no p

op

ul

arn

a tem

a. A

ni

mato

ri

, a p

on

ekad i

prof

esio-

nal

ni

ist

ra`

iva~i

, pru`

aju

stal

nu i

li

povrem

enu p

om

o}. U

pi

taw

u je i

skustv

o s n

eform

aln

im

obrazo

vaw

em ~

iji

ci

q je n

u-

|ew

e razn

ih

ak

tivn

osti

koje u

pra`

wavaju

ml

adi

u sl

obodn

om

vrem

enu. P

ozn

ato

je da o

ve f

un

kc

ije o

bi

~n

o za

dovoq

avaju

sport

i m

uzi

ka, a

li

i n

auk

a p

osta

je zna~ajn

a k

om

pon

enta

. S

labq

ewe i

nter

esovaw

a za

nauk

u u

{k

olam

a p

odsti

~e p

ara-

{k

ol

ske i

ni

ci

jati

ve k

oje i

maju

nau~n

i k

arak

ter

. Pom

enuta

dru{

tva p

ok

re}

u d

isk

usi

je s temam

a i

z nauk

e i teh

nologi

je, re-

vi

je za m

lade o

tvaraju

il

i p

oja

~avaju

stare n

au~n

e rubri

ke.

"N

au~n

a d

ok

ol

ic

a" p

ost

aje sv

e in

ter

esan

tn

ija

. Tak

o je t

ok

om

leta

1992. i

1994. k

ren

uo k

aravan

nauk

e pod n

azi

vom

Odm

or, za

-bava s n

auk

om

, koji

je podr`

alo m

in

ista

rstv

o za

istr

a`

ivaw

e iteh

nologi

ju u

sradw

i sa

grup

am

a S

eosk

i p

ordi

~n

i o

dm

or, P

re-

6

Sto

ti b

roj M

lad

og f

izi

~ara, k

oji

Dru{

tvo f

izi

~ara S

rbije i

zdaje, s

prek

idima, o

d 1976.

Sav

rem

ena b

iologi

ja Srpsk

og b

io-

lo{kog d

ru{

tva, i

zlazi

s prek

idi-

ma o

d 1969, a p

reuzel

a je Prirodu

i n

auku, k

oja je i

zlazi

la o

d 1927.

Gal

aksi

ja, izl

azila je o

d 1972.

Hem

ijsk

i p

regl

ed, gl

asilo S

rpsk

og

hemijsk

og d

ru{

tva, i

zlazi

nep

re-

kidno o

d 1950.

Page 7: PEDAGO[KA - Ruka u testu

PE

DA

GO

[K

AP

RA

KS

A

porod i

ni

zom

drugi

h sa

veza

. Prol

azi

o je

kroz t

uri

sti

~k

e cen

tre n

ude}

i, t

ok

om

osa

mdan

a, za

bavu k

roz n

auk

u u

ok

vi

ru p

orodi

ce sa

tem

am

a i

z ast

ron

om

ije, h

ol

ogr

af

ije, p

rei

-sto

ri

je, hem

ije...

Uzl

et nau~n

ih ~

aso

pi

sa za

mlade se n

ajbo

-q

e ilustr

uje p

odse}

aw

em n

a i

zuzetn

u su

dbi

nu

"La Hulotte"

("S

ova"), k

oji

je pok

ren

ut 1

972.

i o

stao je jed

in

i u

svojo

j obl

asti

del

ovaw

a.

Nasta

vn

ik

Pjer

Deo

m, k

oji

je radi

o u

Ar-

den

u, d

o{

ao je n

a i

deju

da za

in

teresu

je dec

uza

wi

hovo b

oga

to p

ri

rodn

o o

kru`

ewe i

orga

-n

izu

je mre`

u "

Up

ozn

aj i

za{

titi

pri

rodu"

(CPN

). Up

ored

o s ti

m p

ok

re}

e i m

ali

mese~

-n

i b

ilten

na f

orm

atu

A4. B

ilten

koji

je po-

vezi

vao f

orm

iran

u m

re`

u je i

za{

ao u

jan

ua-

ru 1

972. i

prvi

broj je i

mao o

sam

stran

a. P

r-

vi

h p

et brojev

a u

tira`

u o

d 1

000 p

ri

mer

ak

aje d

istr

ibui

ran

o u

krugu

od p

edeseta

k k

ilo-

met

ara.

Vel

ik

o i

nter

esovaw

e za

p

oduh

vat

Deo

m k

ori

sti d

a o

snuje a

soc

ija

ci

ju "L'É

pinenoire des A

rdennes" u

novem

bru 1

972, a

zati

mi

da n

ap

usti

mesto

nasta

vn

ik

a u

{k

oli

i p

ot-

pun

o se p

osv

eti ~

aso

pi

su.

Kasn

ije d

ol

azi

do f

orm

iraw

a SA

S(D

ru-

{tv

o za

jedn

osta

vn

u a

kc

iju

), u k

om

e sedam

qudi

radi

na i

zda-

vaw

u ~

aso

pi

sa "

Sova", k

oji

kasn

ije p

osta

je rev

ija

pozn

ata

u sv

e-tu

, koja

2003. i

ma 1

50, 0

00 p

retp

latn

ik

a, a

Deo

mje i

daq

e eks-

kluzi

vn

i a

uto

r. P

otp

om

ogn

ut je jed

ni

m d

ok

um

enta

ri

stom

koji

sak

up

qa i

nf

orm

ac

ije o

nau~n

im

publi

kac

ija

ma, a

on

ruk

om

ip

erom

i i

lustr

uje i

pi

{e tek

stove k

oje p

re p

ubli

kovaw

a ~

ita

jun

au~n

ic

i. R

evi

ja (C

f. http://ww

w.lahulotte.fr), koja

odi

{e r

igo

ro-

zno{

}u, h

um

orom

, estetik

om

a, ta

ko je o

svoji

la v

eli

ki

broj ~

i-

talac

a.

Up

rk

os sv

im

ul

o`

eni

m n

ap

ori

ma, n

au~n

o o

brazo

vaw

e i d

a-

qe o

staje si

rom

a{

ni

ro|ak

osn

ovn

e {k

ol

e, kak

o u

svet

u, t

ak

oi

kod n

as.

RU

KA

U T

ES

TU

(LA

MA

IN À

LA

TE

I R

EF

OR

MA

- N

OV

I P

O^

ET

AK

(1995 - 2

004)

Pom

irew

e nauk

e i o

snovn

e {k

ole k

rajem

20. v

eka se n

am

etalo k

ao n

eop

hodn

ost. O

va si

-tu

ac

ija

je dobri

m d

elom

rezu

lta

t nek

e vrste

rezer

vi

san

ost

i p

rem

a n

au~n

om

obrazo

vaw

u(ek

sper

im

ental

ne

nauk

e i

p

osm

atraw

e se

znatn

o r

azl

ik

uju

od m

atem

ati

ke), k

oje je p

o-

nek

ad p

ost

aja

lo za

starel

o, a

pon

ekad b

il

odogm

ati

~n

o. P

osl

edi

ca o

vak

vog sta

wa je u

br-

zo dovel

a do p

ok

ret

aw

a ref

orm

e n

au~n

og

obrazo

vaw

a, p

re sv

ega u

boga

tim

zemq

am

a p

o-

put S

AD

, En

glesk

e, Jap

an

a i

li

[ved

ske, a

zati

m i

u zem

qam

a u

razv

oju

, Marok

o, L

iban

,B

razi

l, K

olum

bi

ja i

li

on

ih s n

agl

im

razv

o-

jem, p

op

ut K

in

e.F

ran

cusk

a t

ak

o|

e im

a sv

oje k

arak

ter

i-

stik

e. Tak

o se d

eved

esetih o

ko 8

5 o

dsto

u~i

-teq

a, i

ak

o p

ol

ival

entn

og o

brazo

vaw

a, d

e-k

lari

salo d

e fak

to n

ekom

peten

tni

m za

nau~-

no o

brzo

vaw

e, pa su

nauk

u p

red

aval

i sa

mo

spec

ija

li

sti

u p

ojed

in

im

obl

ast

im

a. I

sto-

vrem

eno su

pred

lo`

eni

semi

nari

za u

~i

teqe

koji

bi

ip

ak

u sv

oja

pred

avaw

a u

kq

u~i

li

i n

auk

e, ali

pozi

v je

im

ao sl

ab o

dzi

v. D

rugi

paradok

s je da su

{k

ole o

prem

qen

ije i

n-

form

ati

~k

im

ure|

aji

ma n

ego ek

sper

im

enta

ln

im

mater

ija

lom

ulaborato

ri

jam

a, i

ak

o je o

vaj p

osl

edw

i zn

atn

o jef

tin

iji

. Posl

e-di

ca o

vak

vog sta

wa je - u

1995. p

rogr

am

nauk

e, ned

avn

o r

eform

i-

san

, rea

li

zuje se sa

mo u

ok

o p

et odsto

od 2

10 0

00 o

deq

ewa u

prva

~eti

ri

razr

eda o

snovn

e {k

ole.

Sve o

vo je d

ovel

o d

e nek

e vrst

e neo

bja

vq

enog sa

veza

izm

e|u

Mi

ni

starstv

a o

brazo

vaw

a, k

oje je b

ilo sv

esno n

eop

hodn

osti

po-

treb

e za p

ok

reta

wem

ak

ci

je na o

vom

plan

u, i

nau~n

ik

a A

kade-

mi

je nauk

a, sv

esni

h o

dgo

vorn

osti

prem

a i

nsti

tuc

iji

kojo

j pri

-p

adaju

i d

ru{

tvu, k

oji

su, p

odst

ak

nuti

ped

ago

{k

im

eksp

eri

-m

entom

, u S

AD

pred

lo`

il

i u

vo|

ewe sl

i~n

og ek

sper

im

enta u

Fran

cusk

oj 1

996. O

n je t

reb

al

o d

a v

al

ori

zuje i

um

nogo

stru~i

in

ovac

ion

i r

ad k

oji

odavn

o v

ode i

zolovan

e grup

e ili

pojed

in

i-

ci

, ali

bez o

rga

ni

zovan

e struk

ture, p

a je o

staja

o b

ez pom

o}i

i u

an

on

im

nosti

. O

sam

godi

na p

osl

e, 2004. go

di

ne, m

esto i

pri

roda n

au~n

og

obr

azovaw

a u o

snovni

m {

kolam

a, bar p

rem

a mi

{q

ewu n

astavni

-k

a i

sred

stvi

ma k

oja

su u

lo`

ena, zn

atn

o su

tran

sform

isa

ni

uF

ran

cusk

oj, al

i i

van

wen

ih gr

ani

ca.

"P

red

avaw

e nauk

a (...) sl

edi

tri

im

per

ati

va: p

rvi

je in

te-lek

tualn

i, d

rugi

je vasp

itn

i, a

tre}

i d

ru{

tven

i. O

d w

e mo`

emo

o~ek

ivati

da u

~estv

uje u

form

iraw

u sv

esti, d

a p

odsta

kn

e u n

am

abr

ojn

e pozi

tivn

e oso

bin

e koje f

avori

zuju

na{

e uk

qu~ew

e u d

ru-

{tv

o o

karak

teri

san

o br

ojn

im

tehn

i~k

im

pred

meti

ma i

probl

e-m

im

a k

oji

su p

osl

edi

ca n

a{

eg nasi

qa i

sekta

{tv

a", p

i{

e Iv

Ker

e u ~

aso

pi

su "

Nauk

a u

~i

teqi

ca" ("La science institutrice"

).U

ni

ver

zaln

ost n

auk

e, s jedn

e, i r

azl

i~i

tost k

ultu

ra, s d

ru-

ge stran

e, treb

a d

a b

ude o

~uvan

a i

ne tr

eba i

mati

iluzi

ju o

po-

stoja

wu jed

in

stven

og m

odel

a. O

vde n

ast

oji

mo d

a p

ri

ka`

emo

fran

cusk

i p

ri

mer

, koji

se razv

ija

u p

rask

ozo

rje 2

1. v

eka, k

oji

,k

ao {

to zn

am

o, p

rati

ni

z nasl

e|en

ih

razo

~arew

a, a

li

ip

ak

uw

ega u

lazi

mo s v

eli

ki

m n

adam

a.

Pri

rodn

e nauk

e - fi

zik

a, h

emi

ja, teh

nologi

ja, n

auk

e o `

i-

vom

, nauk

e o Z

emq

i, n

isu

, 1995 go

di

ne, u

osn

ovn

oj {

koli

im

ale

mesto

koje za

slu`

uju

. Up

rk

os p

ri

sustv

u u

progr

am

u, u

prk

os d

i-

nam

izm

u p

rate}

ih i

para{

kolsk

ih sr

edi

na, p

red

avaw

e nauk

a u

{k

oli

je na~e{

}e teo

ri

jsko i

kw

i{

ko, a

li

i n

edovoq

no u

pra-

`w

avan

o.

Stv

ari

su o

d p

re n

ekoli

ko go

di

na i

pak

sazr

ele. N

au~n

ic

i,

istr

a`

iva~i

, odgo

vorn

i u

obrazo

vaw

u i

nau~n

a d

ru{

tva su

seak

tivn

o u

kq

u~i

li

u p

roc

es prom

ene p

osto

je}eg sta

wa.

Dru{

tvo f

izi

~ara F

ran

cusk

e (SFP), n

a i

ni

ci

jati

vu P

jera

Len

a (k

oji

je bi

o w

egov p

red

esedn

ik

1989), o

snovalo je k

om

isi

-7

PA

RA

LE

LE

O~ekujem

da }ete postaviti pitaw

e,

ali i izvesti neke zakq

u~ke o to-

me kol

iko se kroz istoriju preda-

vawa nauka i u osnovnim

{kol

ama

Fran

cusk

e,

dato

j ovom izl

o`bom,

mo`

e sagled

ati istorijska i aktu-

elna situacija u S

rbiji. Za istorij-

ski deo, pored

po{tovaw

a i `eq

e

da ~ujem

o va{e m

i{q

ewe, pred

la-

`em

da konsul

tujete katalog izl

o-

`be "T

ri carstva", Ped

ago{ki m

u-

zej, Beograd

2001.

Za aktuel

nu situaciju bi}u slobod

an da konstatujem

da se nauke pred

aju,

na svim nivoim

a, uglavnom

stereotipno i da je situacija sl

i~na kako kod

nas u Srbiji, tako i u razvijenim

zemq

ama, od

nosno potrebna je postepe-

na pedago{

ka reform

a kroz promociju istra`

iva~kog pristupa i inten-

zivnu me|narod

nu saradwu. Jer, svaki obrazovni sistem

, naro~ito sada u

doba inf

ormati~kog d

ru{tva, ~iji je am

blem

GOOGLE

, koji form

ira mla-

de za d

ru{tvo zasnovnao na znaw

u, mora d

a vodi ra~una o osnovna d

va

elem

enta: QUDI i V

REME, to jest o d

va glavna param

etra evropskog is-

tra`iva~kog i obrazovnog prostora, kom

e, sigurno, bar kroz pedago{

ke i

nau~ne aktivnosti, dajem

o odgovaraju}i d

oprinos i prihvatamo ono {

to se

u wem

u stvara.

Kao {

to je poznato, "nauka je internacionalna il

i, u protivnom, nije na-

uka". Prepu{

tam ~itaocu d

a sam zakq

u~i da l

i se to mo`

e primeniti i

na nau~no obrazovawe il

i predavaw

e nauka u {kol

ama bez obzira na ze-

mq

u i jezik, dakl

e, i na Srbiju.

O~ekujem

o vas na izlo`

bi i aktivnostima koje }e je pratiti tokom

mesec

dana trajaw

a (strana 12. Prosvetnog pregl

eda).

^aso

pis S

ova

Page 8: PEDAGO[KA - Ruka u testu

PE

DA

GO

[K

AP

RA

KS

A

ju, k

ojo

m je p

red

sedavao F

ran

soa

Bali

bar, k

oja

je im

ala za

ci

q d

aan

ali

zira sta

we u

vezi

s pred

ava-

wem

eksp

eri

men

tal

ni

h n

auk

a u

osn

ovn

im

{k

ol

am

a i

razm

isl

i o

na~i

nu p

odst

ic

aw

a n

ast

avn

ik

ada i

h v

i{

e uk

qu~e p

ri

radu sa

u~en

ic

im

a. R

ad k

om

isi

je je re-

zulti

rao jed

nom

kon

stata

ci

jom

ip

red

logo

m d

ve v

rlo v

a`

ne i

deje.

- Ned

osta

tke u

studi

jski

m p

ro-

gram

im

a i

vrlo m

alo ~

aso

va i

z na-

uk

a p

red

vi

|en

ih n

a u

~i

teqsk

im

fak

ulteti

ma (IU

FM) n

ije m

ogu

}e

nadok

nadi

ti jed

nosta

vn

om

prom

e-n

om

progr

am

a. P

otreb

no je k

od

posto

je}i

h i

budu}i

h n

asta

vn

ik

af

orm

irati

n

au~n

u

i

teh

ni

~k

uk

ultu

ru. O

na bi

treba

lo d

a se o

slaw

a n

a d

isp

ozi

tive o

ko "

lek

ci

-ja

iz n

auak

a" d

a bi

se nasta

vn

ic

i u

bedi

li

"da je p

red

avaw

e nau-

ka m

ogu

}e"

i "

labo

rato

ri

ja za

nauk

e", d

a bi

se pok

aza

lo d

a su

"n

a-

uk

e in

teresa

ntn

e".

Pred

ava

we n

auk

a je m

ogu}e. N

ajb

oq

i n

a~i

n d

a se d

ok

a`

e da se

nauk

e mogu

vrl

o u

spe{

no p

red

avati

je da se st

uden

ti

u~i

teq

-sk

ih f

kulteta

i sa

mi

u~i

teqi

ubed

e da su

sposo

bn

i d

a p

red

aju

lek

ci

je iz n

auk

a i

da se o

hrabre d

a i

h sa

mi

pri

prem

e, naravn

o,

uz p

om

o} p

rof

esora. O

vaj n

a~i

n r

ad je su

prota

n o

nom

koji

favo-

ri

zuje r

adn

e li

stove i

odgo

varaju

}a u

putstv

a za

rad.

Lek

ci

ja i

z nauk

e je jedn

a p

edago

{k

a sek

ven

ca k

oja

se razv

i-

ja o

ko n

eke t

eme, a

vrem

ensk

i n

ije st

rogo

odre|

ena. O

na se n

an

ek

i n

a~

in

mo`

e sm

atr

ati

osn

ovom

nau~

nog o

br

azo

vaw

a u

osn

ovn

oj {

kol

i. P

rek

o w

e bi

treb

al

o d

a se u

bed

e budu}i

na-

stavn

ic

i u

{k

ol

am

a d

a p

red

avaw

e nauk

a i

ni

je tak

o p

robl

ema-

ti

~n

o k

ak

o se m

isl

i.

Pred

avaw

e nauk

a je i

nt

eresa

nt

no. L

aboratori

je za n

auk

un

a u

~i

teqsk

im

fak

ulteti

ma o

mogu

}uju

budu}i

m u

~i

teqi

ma d

an

a a

trak

tivan

na~i

n i

maju

mogu

}n

ost p

osm

atr

aw

a, d

odi

ri

vaw

a,

posta

vq

aw

a p

ita

wa, ~

ita

wa, i

nf

orm

isa

wa o

nek

om

pi

taw

u i

zn

auk

e.- L

aborato

ri

je za n

auk

u i

lek

ci

je iz n

auk

e se in

tegri

{u u

prof

esion

aln

i `

ivot b

udu}i

h u

~teq

a p

a se za

hvaq

uju

}i

ideji

staln

og k

on

tak

ta u

~i

teq - f

ak

ultet ~

esto k

a`

e "u~i

teqi

odla-

ze s fak

ulteta

, ali

ga n

e nap

u{

taju

". P

osta

je sasv

im

uobi

~ajen

oda u

~i

teqi

i d

aq

e pose}

uju

fak

ul

tet kroz n

eku f

orm

u p

erm

a-

nen

tnog o

brazo

vaw

a i

mesta

na k

om

e se mogu

vr{

iti

ped

ago

{k

ai

stra`

ivaw

a i

kori

stiti

razn

i r

esursi

. Nau~n

a za

jedn

ic

a, sa

svoje str

an

e, treb

a d

a sti

muli

{e sa

radw

u i

zme|

u u

ni

ver

zitet-

ski

h n

ast

avn

ik

a, i

stra`

iva~a i

prof

esora n

auk

a n

a u

~i

teq

-sk

im

fak

ulteti

ma d

aju

}i

na ta

j na~i

n sv

oj d

op

ri

nos k

roz u

no-

{ew

e spec

if

i~n

e di

nam

ik

e karak

teri

sti~n

e za n

auk

u. (I

zvod

iz i

zve{

taja

kom

isi

je u~i

teqsk

ih f

ak

ulteta

i D

ru{

tva f

izi

-~ara F

ran

cusk

e, Bulletin de la S.F.P. n° 104, m

aj 1996, str

.24 - 26).S

aradw

a s f

ran

cusk

im

kolega

ma je d

ovel

a d

o p

ok

reta

wa p

ro-

jekata

Ruk

a u

testu u

Srbi

ji.str

.

Stev

an Jo

ki}

ruk

ovodilac

projek

ta Ruk

a u testu

8

Korice R

uka u testu - up

ored

ni p

rikaz p

ublikac

ija n

amew

enih

nastav

nicima u F

ran

cusk

oj i

onoga {

to se d

o sad

a pojav

ilo n

asr

psk

om jezi

ku

Projektom

Ruka u testu u S

rbiji je pokazano da i m

ale zem

qe i narod

i mo-

gu na}i svoje mesto i i}i u korak sa znatno bogatijim

i intelektual

no raz-

vijenijim zem

qam

a. Jer, u~estvuju}i u ovakvim pod

uhvatima isti~u svoje

vrednosti, po{

tuju svoj jezik (srpski }e se pojaviti ravnopravno pored

francuskog, engl

eskog, {panskog, nem

a~kog na sajtu http://ww

w.mapm

on-de.org za projekte T

ragovima E

ratostena i Evropa otkri}a). N

astavnici

srpskog govornog podru~ja, ne sam

o u Srbiji, ovim

projektom su d

obili iz-

uzetne resurse (osam kw

iga), a sada i srpsku verzije najboq

eg Evropskog

sajta ww

w.inrp.fr/lamap

koji je preveden na nem

a~ki, kineski, {panski,

arapski... Za pravo prevod

a i saradwe na razvoju resursa za ovaj vebsajt

ugovor }e potpisati Francuska akad

emija nauka, s jed

ne strane, Srpska

akadem

ija nauka i umetnosti i I

nstitut za nuklearne nauke "V

in~a", s

druge strane. U

regionu Jugoisto~ne Evrope ovaj projekt je postao poznat

kroz organizovawe d

ve internacionalne {

kole u S

rbiji (pogled

ati sajto-

ve: http://rukautestu.vin.bg.ac.yu/handson1

i http://rukaute-

stu.vin.bg.ac.yu/handson2), kao i pokretaw

em projekta kojim

bi kroz

kwigu "B

alkan otkri}a" svetu i u~enicim

a, ne samo na{

ih {kol

a, bio pri-

kazan doprinos nau~nika B

alkana civil

izaciji.

U svim

ovim aktivnostim

a se anga`ovao vel

iki broj institucija iz ze-

mq

e: Srpska akad

emija nauka i um

etnosti, Ministarstvo za nauku i `

i-

votnu sredinu, M

inistarstvo za prosvetu i sport, Institut za nukl

earne

nauke "Vin~a", D

ru{tvo f

izi~ara Srbije, E

urosajans za Srbiju, D

ru{tvo

odlikovanih A

kadem

skom pal

mom

(francusko od

likovaw

e), Zavod

za ux-

benike i nastavna sredstva, "P

rosvetni pregled

", Francuska am

basada u

Beograd

u, Francuska akad

emija nauka, F

rancuski kulturni centar, I

nter-

nacionalna panel

akadem

ija ( IAP)..., kao i nau~nici, univerzitetski pro-

fesori iz S

rbije.

Ovaj tekst je na neki na~in zam

ena za katalog na srpskom

jeziku, a sa~iwen

je na osnovu tekstova u francuskoj verziji katal

oga za izlo`

bu uz ilus-

tracije koje, u odogovaraju}em

istorijskom period

u koji prikazuje izlo`

ba,

govore o stawu S

rbiji. Kom

pletan katal

og na srpskom jeziku }e biti d

os-

tupan kasnije na CD

-u il

i s mogu}no{

}u preuzimaw

a sa sajta Ruka u testu

na srpskom jeziku. @

elim

na kraju da se zahval

im F

rancuskom kul

turnom

centru, a posebno Korini K

oman, d

irektoru FKC, {

to su omogu}il

i da se

stru~na javnost u Srbiji, kao i ostal

i upoznaju sa ovim vred

nim pod

uhvatom

Francuske akad

emije nauka, kao i Jasni S

tojkovi}, FKC, za aktivnosti

vezane za realizaciju izl

o`be i sugestije i ispravke u tekstu.

S. J.

RU

KA

U T

ES

TU

U S

RB

IJ

I