Upload
others
View
25
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
godina XXIV maj 2007. broj 661
P E D A G O [ K AP R A K S A
U okviru saradwe projekta Ruka u testu s fran-cuskim projektom La main à la pâte, u Francu-skom kulturnom centru od 21. maja do 21. juna2007. bi}e prikazana izlo`ba "Nauke u {koli,koja pri~a!" Francuske akademije nauka, {to je,ujedno, prilika i za paralele
Izlo`ba i prete}i programi su nameweni je nastavnici-ma, onima koji odlu~uju o programima nauka u {kolama,roditeqima i svim zainteresovanim za aktuelni polo-
`aj nauka u {koli i dru{tvu uop{e, sa posebnim naglaskom naosnovnu {kolu. ^ine je tri segmenta koja }e u ovom tekstu bitiukratko prikazana: 1833 - 1960: Od lekcije iz stvari do lekci-je iz nauka - 1833 - 1920: Ra|awe mita, 1920 - 1960 - Rutinskadinamika; 1960 - 1995: Evej (bu|ewe) i posle wega - Izneverenanada; 1995 - 2004: LA MAIN À LA PÂTE (Ruka u testu) i reforma- Novi po~etak uz osvrt na aktivnosti u Srbiji za period 2001- 2007. u okviru projekta Ruka u testu.
OD LEKCIJE IZ STVARI DO LEKCIJE IZ NAUKA Ra|awe mita (1833 - 1920)
Kada danas razgovarate sa svojom decom ili unucima, obi~no~ujete "imam da nau~im lekciju iz..., ili samo ovu lekciju ni-sam nau~io, a on me je pitao". Setite se svog {kolovawa, sigur-no ste i vi na ovaj na~in pomiwali termin lekcija iz... Nas uovom razmatrawu interesuje kada i kako se do{lo do lekcija iznauka koje su, a to je slu~aj i sada, za ve}inu |aka predstavqaleproblem. Wima je, svakako, prethodila lekcija iz stvari.
Lekcija iz stvari (ameri~ki termin Objects Lessons, po~etak19. veka), u nastojawu da se suprotstavi "lekciji iz re~i", omo-gu}ila je prilago|avawe svim temama. Lako se predstavqa i kaopri~a o stvari, pojavquje se u kwigama lektire, ali i u info-rmativnim i pou~nim pri~ama. Ona je i lekcija iz romansira-ne informacije o realnostima prirode upotrebqivim za ~ove-
ka, kao i o realnosti industrije, pa se u ovim prilikama vrlojednostavno koristi kao beseda o izvanrednim uspesima nauke iwenih primena.
Ka lekcijama iz naukePut od lekcije iz stvari do lekcije iz nauka je bio dosta
dug. Smatra se da se u Francuskoj lekcija iz stvari po~ela raz-vijati pod uticajem Mari Pap-Karpantje (1812 - 1878), u nekojvrsti "dnevnog boravka" koji je prethodio obdani{tu. Suprotnoapstraktnom i verbalnom obrazovawu, ona je predlagala "obra-zovawe posmatrawem", "intuitivno", konkretno, {to je dovelodo aktivirawa dece u obrazovnom procesu.
Lekcije o stvarima, pomo}u stvari i tim stvarima, uvedenesu kao obavezni deo programa osnovne {kole po~ev od 1882. itransformisale su se u lekcije iz nauke. Date su u uxbenicima~ije izdavawe je po~elo da se razvija u tom periodu, slede}i di-dakti~ki pristup koji je zavisio od razvoja definisanog pro-grama. Metod izlagawa je bio induktivan jer je polazio od po-znatog ka nepoznatom, jednostavnog ka slo`enom, konkretnog kaapstraktnom.
Pri~e o stvarima, date u kwigama lektire, ostale su dugoprisutne u {kolskom pejza`u.
Nauka u {koli mora biti privla~na, posebno kada su u pita-
Izlo`ba: Nauka u {koli, koja pri~a!
PUTOVAWE KROZ CARSTVO(NE)POZNATOG
REALIZACIJA I U^ESNICI
Predlaga~ i realizator izlo`be "Nauke u {koli, pa {ta!" (SCIENCES À
L'ÉCOLE: QUELLE HISTOIRE! su Francuska akademija nauka u saradwi s
Bordom direktora univerzitetskih instituta za u~iteqe (CDIUFM), Na-
cionalnim institutom za pedago{ka istra`ivawa (INRP) i wegovim peda-
go{kim muzejom, Univerzitetskim institutom za u~iteqe akademije
(IUFM) u Versaju, Palatom otkri}a u Parizu, Servisom kulture izdava-
{tva resursa za obrazovawe - SCÉRÉN (Services culture éditions ressources
pour l'éducation nationale) CNDP.
Organizatori u Beogradu su Francuski kulturni centar, Projekt Ruka u
testu, Institut za nuklearne nauke "Vin~a", Dru{tvo odlikovanih Aka-
demskom palmom - sekcija za Srbiju.
U~ionica osnovne {kole u Srbiji s kraja 19. veka, Pedago{ki mu-zej, Beograd
PE
DA
GO
[K
AP
RA
KS
A
wu {
kolsk
e {etw
e i {
kolsk
i m
uzeji
, koji
su bi
li
nar
o~i
to h
va-
qen
i, jer
je prek
o w
ih l
ekc
ija i
z stvar
i i
lustr
oval
a intu
tivnu
i ak
tivnu p
edago
giju
.[
kol
ski
muzeji
koje su
pravi
li
nast
avn
ic
i u
saradw
i sa
u~en
ic
im
a, u
mest
o d
a b
udu f
orm
iran
i o
djed
nom
, stal
no su
sedogr
a|i
vali
i u
z pom
o} r
odi
teqa i
ok
ru`
ewa {
kole. O
ni
su p
o-
stali
pom
o}n
o sr
edstv
o l
ekc
ije i
z stvari
. [k
olsk
e {etw
e, od-
nosn
o v
rem
e dok
oli
ce n
asta
vn
ik
a i
u~en
ik
a, b
ile su
pri
li
ka d
ase sa
kup
qaju
in
sekti
, bi
qk
e i m
in
erali
iz r
egion
a. F
orm
ira-
ne zb
irk
e, pri
kaza
ne n
eki
m r
ac
ion
aln
im
red
om
, naj~
e{}e u
za-
stak
qen
im
orm
an
im
a, o
bjed
iw
avale su
pred
mete k
oji
su u
potr
e-bq
avan
i u
osn
ovn
om
obrazo
vaw
u. O
ne su
se, kao i
lek
ci
je iz
stvari
, radi
je osl
aw
ale n
a l
ok
aln
e resu
rse, i
zvla~e}
i m
etodo-
lo{
ku k
ori
st, nego
da se sp
eci
jali
zuju
ili
objed
iw
uju
in
tere-
san
tne i
egzoti
~n
e pred
mete.
Up
otr
ebqi
vo o
brazo
vaw
eU
osn
ovn
im
{k
olam
a 1
9. v
eka a
kc
enat se sta
vq
a n
a u
potr
e-bq
iva zn
aw
a, d
ok
su o
na t
eori
jska b
il
a p
ri
vi
legi
ja k
asn
ijeg
{k
olovaw
a. P
red
avaw
e nauk
a je, d
ak
le, b
ilo "
up
otr
ebq
ivo" i
prak
ti~n
o. F
ak
ulta
tivn
o p
ri
sustv
o n
auk
a se o
slaw
alo n
a so
ci
-ja
ln
o-ek
on
om
sku a
rgu
men
tac
iju
koja
je im
ala za
ci
q d
a p
oboq
-{
a p
rof
esion
aln
o o
brazo
vaw
e. Kursev
i za
odrasl
e su, u
ok
vi
ru
Pol
iteh
ni
~k
og
dru{
tva
(18
30
) i
F
il
oteh
ni
~k
og
dru{
tva
(1848), p
osta
li
jedan
od gl
avn
ih v
ekto
ra n
au~n
og o
brazo
vaw
a i
pri
prem
ali
put za
narodn
o o
brazo
vaw
e krajem
vek
a.
Zajed
no s l
ekc
ija
ma i
z stvari
, nau~n
o o
brazo
vaw
e pri
mew
ivo
u p
oq
op
ri
vred
i sa
dr`
i l
ekc
ije p
red
stavq
ene u
odeq
ewu n
aosn
ovu sk
rom
nog i
skustv
a (o
raw
e, |ubr
ewe...) i
prak
ti~n
og r
ada
u p
oq
u i
li
u {
kolsk
im
ba{
tam
a (i
zbor o
ru|a za
rad, n
a~i
n ga
je-w
a, v
rste, k
alem
qew
e i o
rezi
vaw
e vo}k
i, p
~el
arstv
o...). I
pak
,ovo o
brazo
vaw
e ni
je bi
lo p
rof
esion
al
no. I
mal
o je, p
re sv
ega,
ci
q d
a se su
protsta
vi
ruti
ni
i n
eki
m p
red
rasu
dam
a, v
eom
a p
ri
-su
tni
m n
a sel
u, i
da n
a ta
j na~i
n v
i{
e ve`
e dec
u za
wi
hovu sr
e-di
nu o
mogu
}avaju
}i
im
da je u
pozn
aju
, zavole i
osta
nu u
woj. M
e-|uti
m, za
in
tereso
van
ost {
kolsk
e adm
in
istr
ac
ije za
poq
op
ri
-vred
no o
brazo
vaw
e je bila jo
{ r
an
ije i
zra`
ena.
Obr
azo
vn
a sn
aga
nauk
eI
nsi
stiraw
e na p
osm
atr
aw
u u
lek
ci
jam
a i
z stvari
ni
je im
a-
lo sa
mo "
ped
ago
{k
o" zn
a~ew
e. U st
vari
, posm
atraw
e je, u t
om
isto
ri
jskom
per
iodu, sm
atr
an
o p
rvom
etap
om
eksp
eri
men
taln
og
meto
da, a
sposo
bnost o
pa`
aw
a k
ao o
snovn
i el
emen
t nau~n
og d
uha.
Lek
ci
je iz n
auk
e, lek
ci
je iz stv
ari
se smatr
aju
kao n
eka v
rsta
uvoda u
nauk
u.
U svak
om sl
u~aju
, pi
{e @
an E
bar , "ek
sper
im
ent se ovd
e ne k
o-ri
sti d
a potvr
di
ili
odbac
i n
eku h
ipotezu
. On bi
trebal
o samo d
aom
ogu
}i
dec
i d
a o
paze f
enom
en k
oji
ne bi
pri
vuk
ao w
ihovu p
a-
`w
u d
a nek
a man
ipulac
ija, u
veden
a u od
govaraju
}em
tren
utk
u, n
i-
je zadr`
ala w
ihov p
ogled
. Lek
ci
ja iz stvar
i n
ije, u
tom p
ogled
u,
ni
{ta d
rugo d
o nagom
ilavaw
e odgovar
aju}i
h op
a`aw
a koja p
oste-pen
o povezu
ju, u
de~
joj mem
ori
ji, em
pi
ri
jski
mater
ijal
iz k
oga sera|
a jasna svest o od
nosu
uzr
ok - p
osled
ic
a ili
o nek
om zak
onu".
Prem
a to
me, n
edosta
tak
spec
ija
ln
ih i
nstr
um
enata
pri
izv
o-
|ew
u o
dgo
varaju
}i
h ek
sper
im
enata i
z fi
zik
e i h
emi
je, ~ak
ion
ih n
ajjed
nosta
vn
iji
h, n
e bi
treb
alo d
a p
red
stavq
a p
ote{
ko}u
koja
bi
on
emogu
}i
la r
ad n
asta
vn
ik
a. ^
esto je l
ak
{e p
ojed
nosta
-vi
ti ta
j in
strum
ent i
li
ga n
ap
ravi
ti k
ori
{}ew
em p
red
meta
iz
svak
odn
evn
e up
otr
ebe. B
o~i
ca za
masti
lo m
o`
e posl
u`
iti
kao
izv
rsn
a l
am
pa n
a a
lk
oh
ol; sa
ksi
ja za
cve}
e se vrlo l
ak
o tr
an
-sf
orm
i{
e u p
e} n
a u
gaq
itd. (T
raité de pédagogie scolaire, opuscité, str
.438)
Nau~n
o o
brazo
vaw
e u o
snovn
oj {
koli
im
a zn
atn
o u
zvi
{en
ije
preo
kup
ac
ije. P
re sv
ega f
orm
iraw
e mladi
h u
pozi
tivn
om
duhu,
wi
hovo o
sloba
|aw
e od p
razn
over
ja i
drugi
h a
rhai
~n
ih v
erovaw
ak
oja
su d
ugo
, a n
ije r
etko i
dan
as, p
ri
sutn
a u
nek
im
sred
in
am
a.
2
IS
TO
RI
JA
PR
ED
AV
AW
A
Prava panoram
a istorije predavaw
a nauka u osnovnoj {kol
i u Francuskoj,
izlo`
ba Nauke u {
koli, koja pri~a! nud
i nam pre svega prikaz na~ina na
koji je Francuska akad
emija nauka uspel
a da obnovi ovaj sektor obrazo-
vawa posl
edwih nekol
iko godina.
Izl
o`ba je sastavni d
eo projekta Ruka u testu koji su 1996. god
ine za-
po~eli prof
esori @or`
[arpak, P
jer Lena i I
v Kere iz F
rancuske
akadem
ije nauka i oslikava od
li~nu nau~nu sarad
wu izm
e|u Francuske i
Srbije.
Projekat R
uka u testu za`iveo je u S
rbiji 2001. zahvaquju}i anga`
ovawu
Dru{
tva fizi~ara S
rbije, a posebno jednog od
wegovih ~l
anova Stevana
Joki}a i ima za ciq
da ohrabri pred
ava~e da popul
arizuju nauku kod
mlad
ih.
Ova bil
ateralna sarad
wa koju su pod
r`al
e najvi{e instance u S
rbiji,
kao i Odeq
ewe za sarad
wu i kul
turno del
ovawe F
rancuske ambasad
e ve}
je ostvarila zna~ajne rezul
tate. Program
se pro{irio u okviru obra-
zovnog sistema S
rbije zahvaquju}i pol
itici prevo|ewa i izd
ava{tva
francuskih izd
awa, zahvaq
uju}i redovnom
a`uriraw
u me|unarod
nog veb
sajta projekta
Ruka
u testu,
ali
i stvaraw
em mre`
e stru~w
aka za
obu~avawe na l
okalnom
nivou.
Pored
me|unarod
ne, postepeno je uspostavqena i regional
na saradwa.
Sve vi{
e {kol
a u~estvuje u ovom program
u na balkanskom
nivou. Tako su
u novembru 2006. organizovani sem
inari u Institutu za nukl
erane nauke
u Vin~i i u osnovnoj {
koli u Z
emunu, gd
e je predstavq
en program R
uka u
testu. Francuski akad
emici vod
ili su rad
ionice i odr`
ali nau~na pre-
davaw
a pred vi{
e od 170 pred
ava~a iz celog regiona. U
speh ovog projek-
ta ohrabruje
nas da
poja~amo
aktivnosti oko
ovih tem
a. Zbog
toga
Francuska
ambasad
a u~estvuje
tre}i put
u organizovaw
u izl
o`be
u
Beograd
u posve}ene naukama u {
koli. N
ajzad, O
deq
ewe za sarad
wu i
kulturno d
elovaw
e Francuske am
basade nastavi}e d
a podr`
ava sve ak-
tivnosti u vezi sa ovim program
om, al
i i da {
iri nau~nu saradwu izm
e|u
institucija u Francuskoj i S
rbiji.
Korina K
oman
,
savetn
ik za k
ultur
u Ambasad
e Fran
cusk
e u Srbiji i
direk
tor F
KC u B
eogr
adu
PE
DA
GO
[K
AP
RA
KS
A
Op
{te i
nter
esovaw
e za n
auk
u i p
o za
vr{
etku
{kol
ovaw
aP
ok
ret {
irew
a n
au~n
ih zn
aw
a, p
ozn
at k
ao p
rosv
etiteq
stvo,
poseb
noza
hvaq
uju
}i
enc
ik
lop
edi
stim
a, k
oji
se poja
vq
uje k
ra-
jem 1
8. i
traje d
o sr
edi
ne 1
9. v
eka, p
op
ulari
{e n
auk
u. O
slaw
a-
ju}i
se na {
tam
pu i
izd
ava{
tvo, k
oji
su b
ili
u p
un
oj ek
span
zi-
ji, {
irok
i sp
ekta
r d
ru{
tva je p
ri
prem
an
da p
ri
mi
osn
ove n
a-
u~n
ih zn
aw
a.
[k
ol
ske b
ibl
iotek
e, osn
ovan
e 1862, u
kq
u~i
le su
se u p
o-
kret {
irew
a p
op
ularn
e nauk
e. Nasta
vn
ik
, up
ra`
wavaju
}i
ove
dodatn
e ak
tivn
osti
, mo`
e i m
ora d
a r
adi
kak
o b
i o
ne p
osta
le
usp
e{n
e, jer n
a ta
j na~i
n r
eali
zuje i
svoju
mi
siju
: {i
rew
e ko-
ri
sni
h zn
aw
a i
wi
hovo p
ri
hvataw
e ~ak
i u
sam
oj p
orodi
ci
.K
wi
ge fran
cusk
ih
i st
ran
ih
autora (P
ri
~a o
sve}
i M
ajk
la
Faradeja
iz 1
861, v
idi
Zrn
ca n
auk
a 2
, Zavod za
ux
ben
ik
e, 2004)
nam
ewen
e pop
ulari
zac
iji
nauk
e, per
iodi
~n
a i
zdaw
a k
oja
su se
objed
iw
avala u
tom
ove, i
male su
uo~q
ivo m
esto m
e|u p
ri
ru~n
i-
ci
ma i
kw
iga
ma n
am
ewen
im
dok
oli
ci
. Ova i
zdaw
a, k
oja
su {
ko-
le k
up
ovale k
ao n
agr
adu u
~en
ic
im
a za
usp
e{an
rad, p
orodi
ce d
abi
oboga
tile sv
oju
bi
bli
otek
u, sti
zala su
u r
uk
e vrlo h
eteroge-
ne p
ubli
ke.
Ideja
vodi
qa "
rek
rea
tivn
og o
brazo
vaw
a", u
gra|en
a u
pok
ret
pop
ulari
zac
ije n
auk
e 19. v
eka, sa
stoja
la se u
in
strui
raw
u k
oje
je moralo d
a b
ude b
ez dosa
de i
nep
ri
jatn
osti
.N
auk
a s o
zbi
qn
im
progr
am
im
a i
pri
ru~n
ic
im
a se p
red
sta-
vq
a k
ao za
bava, i
to v
rlo ~
esto i
z per
a i
stih a
uto
ra.
Ok
re}
u}i
le|
a {
kolsk
oj n
auc
i, f
orm
irala se n
eka v
rsta
va-
{arsk
e nauk
e koja
se razv
ija
la n
a o
snovam
a d
veju
tradi
ci
ja.
Jed
na je b
ila o
na k
abi
netsk
a u
koji
ma su
se nalazi
le k
olek
ci
jerazl
i~i
tih n
eobi
~n
ih, ~
udn
ih, a
li
i za
ni
mq
ivi
h p
red
meta
, adruga
on
a k
oju
su p
rom
ovi
sali
iluzi
on
isti
i p
utu
ju}i
fi
zi~a-
ri
. On
a je f
asc
in
irala p
osm
atr
a~e n
eobi
~n
im
mi
steri
ozn
im
ip
ri
vl
a~n
im
sli
kam
a sv
eta. S
pek
tak
ul
arn
i p
ri
kazi
endok
ri
-n
ih i
li
an
ato
msk
ih a
nom
ali
ja, u
z dodata
k v
iso
koteh
nolo{
ki
hi
nven
ci
ja, i
naugu
ri
sali
su `
an
r n
au~n
e atr
ak
ci
je.
Tri
jumf
progr
esaU
zleto
m k
ap
ita
li
zma, sl
obodn
e trgo
vi
ne, r
azv
oja
najm
oder
-n
iji
h m
a{
in
a, i
naugu
ri
san
e su n
ac
ion
aln
e izl
o`
be, k
oje su
po-
stale u
~esta
le k
rajem
preth
odn
og v
eka, a
zati
m su
prer
asl
e u i
n-
tern
ac
ion
aln
e, odn
osn
o sv
etske p
olovi
nom
19. v
eka.
Izl
o`
be su
rea
li
zovan
e u ~
ast
in
dust
ri
jal
ac
a i
in
`ew
e-ra, d
on
ekl
e i r
adn
ik
a, a
vel
i~al
e su n
au~n
i i
teh
ni
~k
i n
a-
pred
ak
, ist
ic
al
e vred
nost
i k
oje ga
prate: d
obrobi
t i
prosp
e-ri
tet
, duh
ovn
i i
dru{
tven
i p
rogr
es. Uz
pom
o} b
rojn
ih r
azl
i-
~i
tih a
trak
ci
ja i
sve~
an
osti
, koji
ma su
dom
in
irali
sve so
fi
-sti
ci
ran
iji
spec
ija
ln
i ef
ekti
, pri
sustv
ovalo se d
emon
strac
i-
ji su
per
iorn
osti
zap
adn
e moder
ne n
auk
e i k
ultu
re u
odn
osu
na
svet k
oji
je smatr
an
pri
mi
tivn
im
, zaosta
li
m i
dek
aden
tni
m.
Pored
in
dustr
iji
ski
h p
roi
zvoda, i
zla`
u se i
um
etni
~k
a d
e-la, p
a se u
z op
{te i
zlo`
be p
osta
vq
aju
i tem
atsk
e. Zvan
i~n
e re-
porta
`e sa
ovi
h i
zlo`
bi
se ilustr
uju
foto
graf
ija
ma, ~
im
e sum
ladi
foto
graf
i zn
a~ajn
o d
op
ri
nel
i w
ihovom
pred
stavq
aw
u u
dru{
tvu i
stvaraw
u n
eke v
rste k
ulta
u v
ezi sa
ovi
m d
oga
|aji
ma.
Druga
polovi
na 1
9. v
eka je o
bel
e`en
a n
au~n
im
usp
esim
a, p
ai
sam
i n
au~n
ic
i p
osta
ju p
red
met i
stin
skog sl
avq
a i
po{
tova-
wa, k
ak
o u
{k
oli
, tak
o i
van
we. P
om
eni
mo sa
mo p
ron
alaza
~e
(Tom
as E
di
son
) i i
n`
ewer
e (Gusta
v A
jfel
), kao i
poli
ti~k
i a
n-
ga`
ovan
e nau~n
ik
e, Luja
Paster
a, n
a p
ri
mer
, kao "
dobrotv
ora
~ove~
an
stva"...
OB
RI
SI
DI
NA
MI
^K
E RU
TI
NE (19
20 - 19
60)
Posl
e Prvog sv
etskog r
ada p
ok
ren
ute su
di
skusi
je u v
ezi je-
di
nstv
ene {
kole. M
e|uti
m, i
pored
tih d
isk
usi
ja, k
ao i
zna~aj-
ni
h r
eform
i n
a p
lan
u m
oder
ni
zac
ije, r
azd
vojen
ost p
ri
marn
og i
sekun
dan
og o
brazo
vaw
a se o
dr`
ala d
o k
raja
1950. go
di
ne.
Osn
ovn
a {
kola je to
kom
cel
og o
vog p
eri
oda n
asto
jala d
a o
~u-
va sp
eci
fi
~n
osti
koje su
af
irm
isa
le i
ste ci
qev
e u p
edago
{k
oj
tradi
ci
ji @
il
a F
eri
ja. M
odel
posm
atraw
a je p
ri
mew
ivan
usv
im
pred
meti
ma. N
auk
a je i
daq
e pred
avan
a p
o m
etodu l
ekc
ija
iz stv
ari
, koje su
i sa
me p
osta
jale, n
asu
prot c
iq
evi
ma k
oji
sup
rom
ovi
san
i p
ri
wi
hovom
uvo|
ewu, n
eka v
rst
a r
uti
nsk
og i
kw
i{
kog o
brazo
vaw
a.
Me|
uti
m, u
ovoj za
ista
neo
bi
~n
oj k
on
tin
ualn
osti
ped
ago
gije
u o
snovn
oj {
koli
poja
vi
le su
se i n
ovi
ne jo
{ o
d d
vadeseti
h go
-di
na: za
htev
u za
posm
atr
aw
e dodat je p
rogr
am
u i
z 1922. i
zahtev
za ek
sper
im
enti
saw
e; "m
oder
na {
kola", p
od u
tic
ajem
ideja
Se-
lesten
a F
ren
ea, n
asto
ji d
a o
`i
vi
ak
tivn
i k
arak
ter l
ekc
ija
iz
stvari
i d
a a
uto
ri
tarn
i i
asi
metr
i~n
i o
dn
os n
asta
vn
ik
- u~e-
ni
k, k
oji
je bi
o d
om
in
an
tan
, zam
eni
wi
hovi
m k
oop
erati
vn
im
odn
oso
m.
Razv
oj d
idak
ti~k
og m
ater
ija
la (i
lustr
ac
ije, sv
etlosn
e pro-
jekc
ije, {
kol
ski
bi
osk
op
) pru`
a n
ove m
ogu
}n
ost
i za
nau~n
oobrazo
vaw
e. I
pak
, sve o
ve m
odi
fi
kac
ije su
ostv
ari
van
e u o
kvi
ru n
epro-
mew
ene i
nasl
e|en
e orga
ni
zac
ije {
kole k
oja
poti
~e i
z 19. v
eka.
Zato
ni
dru{
tven
i c
iq
, ni
prop
isa
ni
model
i n
au~n
og o
brazo
-vaw
a n
isu
dovel
i d
o b
itn
ih p
rom
ena.
Izn
uren
i sv
et ne u
zbu|uju
zvan
i~n
e in
struk
ci
je 1923, 1
938,
1945, 1
957. P
rop
isi
koji
se odn
ose n
a p
red
avaw
e nauk
a i
progr
a-
mi
osn
ovn
e {k
ole u
o{
te pok
azu
ju i
zuzetn
u sta
biln
ost. S
asv
im
logi
~n
o, k
ao p
osl
edi
ca to
ga, n
i sa
dr`
aji
kw
iga
za |
ak
e se ne m
e-w
aju
. Jed
in
o se i
lustr
ac
ije p
ri
lago
|avaju
prom
enam
a k
oje su
na-
stup
ile, p
a se k
wi
ge bar i
z tog u
gla n
isu
smatr
ale p
re{
tam
pa-
ni
m. S
agl
asn
o p
rop
isi
ma i
z 1945, u
xben
ic
i se sv
e ~e{
}e n
azi
va-
ju "
lek
ci
je iz p
osm
atr
aw
a" u
mesto
"lek
ci
je iz stv
ari
".
3
Fel
klov T
elur
ijum
, polovina 19. v
eka, i
z zbirke P
edago
{kog m
u-zeja, B
eogr
ad
PE
DA
GO
[K
AP
RA
KS
A
"O
brazo
vaw
u
posm
atraw
em"
se od
19
23
. dodaje i
eksp
eri
men
ti
saw
e, il
i"obrazo
vaw
e kroz a
kti
vn
ost
i" k
oje b
itreb
al
o d
a v
i{
estruk
o p
ove}
a p
edago
-{
ku ef
ik
asn
ost d
aju
}i
znatn
o a
kti
vn
i-
ju u
logu
u~en
ic
im
a.
Ek
sper
im
ent, k
oji
su i
dea
ln
o p
ri
-hvati
li
u~en
ic
i (a
li
ne i
nasta
vn
ic
i),
ugl
avn
om
je bi
o sh
va}en
kao sr
edstv
o za
potv
r|i
vaw
e ili
odbac
ivaw
e hi
poteza
,ta
ko d
a je p
osta
o v
i{
e nek
a v
rsta
model
aum
esto p
rak
ti~n
e efi
kasn
osti
. P
o za
vr{
etk
u tada{
we
u~i
teq
ske
{k
ole, u
~i
teqi
su i
mali
na r
asp
olaga
-w
u n
ekol
ik
o n
ajn
eop
hodn
iji
h i
najjed
-n
osta
vn
iji
h n
au~n
ih i
nstr
um
enata
i n
e-k
ol
ik
o p
roi
zvoda.
In
spek
tori
su
n
aosn
ovu o
~uvan
ost
i o
vi
h i
nst
rum
enata
zak
qu~i
val
i d
a l
i i
h u
~i
teq
i u
svom
radu u
potr
ebq
avaju
ili
ne p
a su
na o
sno-
vu t
oga
i i
zri
cal
i o
dgo
varaju
}e k
azn
e.P
osta
vq
a se p
ita
we d
a l
i su
ovi
ure|
aji
slu`
il
i k
ao p
otv
rda o
nog {
to se p
red
-sta
vq
a n
a ta
bli
ili
kao r
ealn
o sr
edstv
oza
eksp
eri
men
tisa
we.
Lek
ci
je iz st
vari
su se, p
o n
avi
ci
,bez v
eli
ke b
uk
e tran
sform
isa
le u
lek
-c
ije i
z nauk
e, ~i
ji r
ezim
ei su
morali
da se u
~e n
ap
am
et, {to
je ver
ovatn
o p
re-
poru~i
vao sv
ak
i n
ast
avn
i p
lan
i p
ro-
gram
, a d
obi
jene o
cen
e su b
ile u
pi
san
e u sv
edo~an
stvo. N
epri
-m
etno je d
o{
lo i
do w
ihovog m
e{aw
a s l
ekc
ija
ma i
z re~
i k
oje su
bi
le p
red
vi
|en
e kao d
odata
k.
Od 1
891. tem
e iz n
auk
a o
fi
ci
jeln
o d
obi
jaju
mesto
u f
ran
cu-
skom
{k
ol
skom
sist
emu. P
o~ev
od 1
91
7, i
spi
t i
z nauk
a je
posta
o a
uto
nom
an
: kan
di
dati
su o
d ta
da m
orali
da u
rade sa
stav
o u
potr
ebq
avan
im
nau~n
im
znaw
im
a, k
oji
je oc
ewi
van
vi
{e n
aosn
ovu ta
~n
osti
znaw
a n
ego sa
mog tek
sta.
Fren
eove i
deje
Fren
eova m
oder
na {
kol
a je, u
potr
azi
za "
novi
m o
brazo
va-
wem
", o
`i
vel
a l
ekc
iju
iz st
vari
. S jed
ne st
ran
e, nauk
a se n
ep
red
aje n
a o
snovu k
wi
ga n
ego n
a o
snovu sv
ak
odn
evn
og `
ivota
({etw
e, di
rek
tno p
osm
atr
aw
e pri
rode...) i
zavi
sna je o
d o
kol-
nosti
. S d
ruge str
an
e, pri
rodn
i m
etod u
~ew
a k
oji
prop
oved
a S
e-lesten
Fren
e daje p
red
nost ek
sper
im
enta
ln
im
nasu
mi
~n
im
po-
ku{
aji
ma. O
vaj p
edago
{k
i p
ri
stup
je osn
ovn
i jer
je u sa
glasn
o-
sti
sa d
e~jo
m k
rea
ti
vn
o{
}u k
ojo
j treb
a o
mogu
}i
ti
ul
aza
k u
{k
ol
e. Jed
nost
avn
a p
itaw
a i
podst
ic
ajn
e pobude n
ast
avn
ik
atr
eba d
a n
aved
u d
ecu d
a p
ri
hvate i
stra`
iva~k
i p
ri
stup
da b
i se
razv
io sk
up
wi
hovi
h m
ogu
}n
osti
. Neu
speh
je im
ao k
ao p
osl
edi
-c
u za
bran
u. M
e|uti
m, {
kola m
ora d
a p
odsti
~e d
ete da n
asta
vi
sn
ovi
m p
ok
u{
aji
ma u
mesto
da o
dom
a}i
wego
vo k
a`
wavaw
e.N
eki
ure|
aj za
nauk
u u
nosi
vi
{e o
d w
egove k
on
struk
ci
je ip
ri
men
e. Jer
, nau~n
o o
brazo
vaw
e ni
je preo
kup
iralo F
ren
ea, n
a-
proti
v, i
nter
esovala ga
je vi
{e gl
obaln
a p
edago
{k
a r
eform
a,
pa i
sam
a sv
rha o
snovn
e {k
ole. O
na je, p
rem
a w
emu, tr
ebalo d
abude {
kola `
ivota
gde u
~en
ik
ustu
pa m
esto d
etetu, em
an
ci
pova-
na {
kola za
eman
ci
povan
og r
adn
ik
a.
Fren
e i w
egovi
u~en
ic
i su
eksp
eri
men
tisa
li
i r
azv
ili
od-
re|
eni
broj p
ri
nc
ip
a u
stan
ovq
eni
h za
hvaq
uju
}i
razv
oju
tehn
i-
ka to
ga v
rem
ena. P
red
nost je d
ata
slobodn
om
izr
a`
avaw
u (sl
o-
bodn
e teme) k
oje je i
{lo u
paru s `
eqom
za so
ci
jali
zac
iju
dete-
ta k
roz za
jedn
i~k
o o
bjedi
wavaw
e in
di
vi
dualn
ih tek
stova, k
oji
bi se za
tim
di
stri
bui
rali
({ta
mp
aw
e, na r
adi
ju i
li
fi
lm
u, u
{k
olsk
im
ili
drugi
m gl
asi
li
ma). I
ak
o su
nau~n
e ak
tivn
osti
pri
vi
lego
vale ek
sper
im
enta
ln
e pok
u{
aje, p
odjed
nak
o su
obo
ga-
}i
van
i sa
mi
sadr`
aji
(zahvaq
uju
}i
an
keta
ma, p
osm
atr
aw
im
a i
eksp
eri
men
tim
a), f
avori
zovan
o u
~ew
e u {
koli
uz r
azv
oj d
e~je
li
~n
osti
(kroz r
adn
u bi
bli
otek
u i
li
li
-st
ove za
sam
ok
orek
ci
ju) i
usp
ost
avq
an
koop
erati
vn
i o
dn
os u
~en
ik
- nasta
vn
ik
.K
on
a~n
o, p
ok
ret k
oji
je im
ao za
ci
q p
u-
bl
ik
ovaw
e nast
avn
i~k
ih
radova o
hra-
bri
vao je k
rea
ci
ju n
ovi
h r
esursa
, kak
o za
sam
og n
ast
avn
ik
a, t
ak
o i
od st
ran
e na-
stavn
ik
a (r
evi
ja N
ast
avn
ik
). Fren
e je1928.
osn
ovao K
oop
erati
vu za
l
ai
~k
oobrazo
vaw
e (CE
L) k
oja
je im
al
a za
ci
qp
ubl
ik
ovaw
e rezu
ltata
ost
varen
ih
u
ok
vi
ru o
vog p
ok
reta
(rev
ija
"[
tam
pari
-ja
u {
koli
" se tr
an
sform
isa
la u
"P
role-
tersk
i n
asta
vn
ik
" (1
932), a
zati
m u
"N
a-
stavn
ik
a" 1
947).
Fren
eove k
on
cep
ci
je su n
a{
le m
estoi
u m
oder
noj {
koli
. O to
me p
oseb
no sv
e-do~e p
edago
{k
e in
sti
tuc
ije k
oje je o
d-
mah p
o o
slobo|ew
u o
snovao F
ern
an
Uri
.S
led
e}i
stav K
om
ensk
og (1
592 - 1
670)
da se ~
ula b
ude u
deti
wstv
u, III
fran
cu-
ska r
epubli
ka je p
rom
ovi
sala p
edago
gi-
ju u
kojo
j je sli
ka, u
najr
azl
i~i
ti
jim
tehn
ik
am
a, i
mala zn
a~ajn
o m
esto. Z
id-
ni
murali
, kori
ce sv
eske, b
on
usi
, sli
-~i
ce u
boji
... ilustr
uju
model
enc
ik
lo-
ped
ijsk
e nauk
e koji
se sast
oja
o u
sak
u-
pq
aw
u, i
den
tif
kovaw
u i
klasi
raw
u se-
ri
ja m
in
ija
turn
ih p
red
meta
.
Zn
a~aj sl
ike
Un
iver
zaln
i jezi
k sl
ik
e, stim
uli
{u}i
de~
ju r
adozn
alost,
pok
aza
o se k
ao p
oseb
no zn
a~aja
n i
nstr
um
ent sa
znaw
a, a
li
i d
u-
hovn
og f
orm
iraw
a. S
ve o
vo za
htev
a d
a sl
ik
a b
ude p
ravq
ena u
skladu sa
odgo
varaju
}i
m estetsk
im
norm
am
a.
Ilustr
ovan
i u
xben
ic
i tr
eba d
a o
mogu
}e d
eci
da p
rate "
lek
-c
iju
iz stv
ari
, ali
bez p
ri
sustv
a sa
me te stv
ari
". O
ni
isto
vre-
men
o p
red
stavq
aju
ri
zik
i p
odst
i~u r
azl
i~i
te su
mw
e. Un
ete
sli
ke m
ogu
bi
ti o
d k
ori
sti p
od o
dre|
eni
m u
slovi
ma: c
rte`
i su
pri
kladn
iji
od f
oto
graf
ija
, graf
ik
e treb
a d
a su
u r
azl
i~i
tim
boja
ma, b
ez req
efa i
li
per
spek
ti
ve...; r
azv
ija
se gram
ati
ka
form
i p
edago
{k
ih
sli
ka k
oja
je razv
ijen
a i
pred
odre|
ena d
aolak
{a r
azu
mev
aw
e sadr`
aja
. Ove n
orm
e su o
stale n
eprom
ewen
edo p
olovi
ne 2
0. v
eka.
[k
ol
ska a
dm
in
ist
rac
ija
, odu{
evq
ena o
brazo
vaw
em v
i|e-
wem
i l
ekc
ija
ma i
z stvari
, pok
aza
la je i
nter
esovaw
e za u
potr
e-bu sv
etl
osn
ih
projek
ci
ja k
oje p
ost
aju
avan
gardn
o p
edago
{k
osr
edstv
o.
Pozn
ato
je da su
zabavn
a sr
edstv
a r
azv
ija
na u
ok
vi
ru tr
`i
-{
ta i
in
dustr
ije i
gra~ak
a. P
rve sv
etlosn
e projek
ci
je pom
o}u
magi
~n
ih l
an
tern
i su
, pored
sli
ka n
a p
lo~am
a k
oje su
pri
vi
le-
govale tr
adi
ci
on
aln
e teme (k
ari
katu
re, ~
aroli
je...) i r
eper
to-
ar v
ezan
za d
eti
wst
vo, b
il
e pred
odre|
ene i
za {
irew
e znaw
ak
roz n
enam
etqi
ve r
ekrea
tivn
e form
e. R
ekrea
tivn
i i
di
dak
ti~k
i d
om
eni
su se k
asn
ije sv
e vi
{e r
az-
li
kovali
u k
ori
{}en
oj teh
ni
ci
i o
dgo
varaju
}oj p
odr{
ci
. Obr
a-
zovaw
e vi
|ew
em, u
mesto
da se r
azv
ija
u o
kvi
ru tr
`i
{ta
igr
a~a-
ka, za
htev
alo je p
roi
zvodw
u o
dgo
varaju
}i
h p
lo~a i
za tu
nam
enu
kon
strui
san
ih
in
strum
enata: f
otogr
af
ski
pozi
ti
vi
su b
il
in
eobi
~n
o n
a c
eni
zbog v
iso
kog k
vali
teta, f
in
esa i
prec
izn
osti
,a k
asn
ije su
kori
{}en
i p
ozi
tivi
na p
ap
iru jer
su b
ili
ekon
o-
mi
~n
iji
i m
an
ip
ulati
vn
iji
u o
dn
osu
na sta
klen
e. P
rojek
ci
ja o
vi
h p
lo~a, k
oje su
pon
ekad i
male i
legen
du i
li
kra}i
tekstu
aln
i d
eo, p
ra}en
a je k
om
enta
ri
ma v
odi
teqa.
Usa
vr{
ena m
agi
~n
a l
an
tern
a, p
ozn
ata
kao "
projek
ci
on
i a
pa-
rat"
, na{
la je v
i{
estruk
u p
edago
{k
u p
ri
men
u: za
pred
avaw
a u
{k
oli
, pop
ularn
a p
red
avaw
a, k
ursev
e za o
drasl
e... Ped
ago
zi su
u p
o~etk
u p
rem
a o
vom
in
strum
entu
bi
li
rezer
vi
san
i sm
atr
aju
}i
da }
e kod u
~en
ik
a p
odsta
}i
lew
ost. K
asn
ije se, m
e|uti
m, i
spo-
4
[kola S
elesten
a Fren
ea
PE
DA
GO
[K
AP
RA
KS
A
stavi
lo d
a je za
in
tereso
vao m
lade za
red
ovn
o p
ose}
ivaw
e i v
e-~er
wi
h p
red
avaw
a.
Fak
ulta
tivn
i k
ursev
i za
odrasl
e i za
natl
ije su
in
tenzi
vi
-ran
i 1
895. O
vak
vi
m p
red
avaw
im
a i
zlaga
ni
m n
a r
azn
im
skup
o-
vi
ma i
li
dati
m u
form
i t
ekst
a sl
u{
aoc
im
a je o
mogu
}en
o d
astek
nu o
snove i
z nek
e oblasti
, ali
i r
azu
meju
teori
jske i
teh-
ni
~k
e kursev
e pri
lago
|en
e potr
ebam
a w
ihovog r
egion
a. W
ihov
ci
q je b
io v
i{
e da p
ru`
e kom
plem
enta
rn
a zn
aw
a v
eli
kom
broju
dec
e koja
ni
su m
ogl
a d
a n
ast
ave v
i{
u o
snovn
u {
kol
u n
ego d
aop
ism
ene o
drasl
e. U~i
teq
ic
e i u
~i
teq
i su
pozv
an
i d
a d
obro-
voq
ni
m a
nga
`m
an
om
dop
ri
nesu
zausta
vq
aw
u a
pati
je koja
je vla-
dala u
cel
oj zem
qi
, a p
oseb
no u
izo
lovan
im
varo{
ic
am
a u
koji
-m
a je i
ntel
ektu
aln
i `
ivot p
rak
ti~n
o za
mro.
Fi
lm
koji
je kao ed
uk
ati
vn
i sp
ekta
kl p
osti
gao u
speh
u a
k-
tivn
osti
ma v
an
{k
ole i
pak
ni
je zdu{
no p
ri
hva}en
u sa
moj {
ko-
li
. Za jed
ne o
n o
`i
vq
ava p
red
avaw
e nasta
vn
ik
a, r
eduk
uje v
erba-
li
zam
, otk
ri
va r
azl
i~i
tosti
`i
vog sv
eta u
ni
ver
zum
a i
podsti
-~e d
e~ju
pa`
wu. Z
a d
ruge, f
avori
zuje i
ntel
ektu
aln
u p
asi
vn
ost
i o
besh
rabruje d
uhovn
u a
kti
vn
ost. V
idi
mo d
a je m
ogu
}e i
stovre-
men
o p
odr`
avati
obrazo
vaw
e sli
kom
, ali
i ~
uvati
se iluzi
ja o
wen
oj m
o}i
.P
otreb
no je, d
ak
le, k
om
bi
novati
projek
ci
je nep
ok
ret
ni
hsl
ik
a i
ki
nem
atogr
af
iju
, usp
oren
u i
li
crtan
u, i
uok
vi
ri
ti
~as r
e~i
ma i
teksto
m. K
in
emato
graf
ska p
rojek
ci
ja m
ora d
a i
lu-
struje, a
ne d
a za
men
i n
asta
vn
ik
ovo i
zlaga
we.
EVEJ I
RA
ZV
OJ, I
ZN
EVER
ENA
NA
DA
(1960 - 19
95)
Krajem
{ezd
esetih go
di
na o
snovn
u {
kolu je za
pq
usn
uo ta
las
ref
orm
i. T
ran
sform
ac
ija
usta
qen
ih o
brazo
vn
ih p
ravi
la, k
oja
je nosi
la a
mblem
studen
tskog p
ok
reta
iz m
aja
- 1968. d
ovel
a je u
pi
taw
e tradi
ci
on
aln
i a
uto
ri
tarn
i m
odel
nasu
prot p
ri
nc
ip
aauto
nom
ije i
|a~k
e in
ic
ija
tive.
Ova p
rom
ena je b
il
a f
ata
ln
a za
lek
ci
ju i
z stvari
. Iak
o je
krajem
19. v
eka b
ila si
mbol m
oder
nog a
kti
vn
og o
brazo
vaw
a, o
na
je sam
o v
ek k
asn
ije p
osta
la n
eka v
rsta
tradi
ci
on
aln
e ped
ago
gi-
je koju
su r
eform
ato
ri
`el
eli
da p
rom
ene. L
ekc
ije p
osm
atr
aw
asu
post
al
e sim
bol
posl
u{
nog i
pasi
vn
og u
~en
ik
a. O
d t
ada se
osn
ovn
a {
kola r
azv
ija
u zn
ak
u ev
eja (eveil
- bu|ew
e, ak
tivi
ra-
wa). O
n se, k
ao p
osl
edi
ca a
kti
vn
ih m
etoda S
e-lesten
a F
ren
a, sa
stoja
o u
posta
vq
aw
u p
ita
wa
u~en
ic
im
a, w
ih
ovom
oh
rabri
vaw
u d
a p
ok
u-
{aju
s nasu
mi
~n
im
eksp
eri
men
tim
a.
Ovak
vo sta
we je p
osl
edi
ca v
i{
e fak
tora:
- Obrazo
vn
i si
stem
je bi
o i
zlo`
en d
ubo-
ki
m p
rom
enam
a: p
ost
epen
o st
varaw
e jedi
n-
stven
e {k
ole i
malo je k
ao p
osl
edi
cu gu
bq
ewe
enc
ik
lop
edi
jskog k
arak
ter
a o
snovn
e {k
ol
e;p
rodu`
ewe {
kolovaw
a, o
dvaja
we r
azl
i~i
tih
zan
im
aw
a, d
alo je n
adu za
adek
vatn
ije p
o{
to-
vaw
e etap
a d
e~jeg r
azv
oja
op
isa
no u
radovi
ma
@an
a P
ija
`ea
(1896 - 1
980);
- [k
ol
a v
i{
e ni
je bi
la jed
in
o m
esto n
ak
om
e se mogl
o ste}
i o
dgo
varaju
}e zn
aw
e. Poja
-vq
uju
se i d
rugi
izv
ori
, pop
ut tel
evi
zije;
- Lek
ci
ja i
z stvari
je izgu
bi
la sv
oj sm
i-
sao u
sled
stal
nog r
azv
oja
teh
ni
~k
ih
pred
me-
ta k
oji
su p
osm
atra~a p
ost
avq
al
i p
red
"c
r-
nu k
uti
ju";
- Model
nau~n
og p
ri
stup
a, k
oji
je im
pli
-c
itn
o b
io u
kq
u~en
u l
ekc
iju
iz stv
ari
@i
la
Fer
ija
, u n
aletu
je potu
~en
. Tom
e su n
aro~i
todop
ri
nel
i r
adovi
Gast
on
a B
a{
lara (1
884 -
1962) k
oji
si i
stak
li
ideju
da n
auk
a p
olazi
od p
roblem
a k
oji
se re{
avaju
posta
vq
aw
em te-
ori
jski
h h
ip
oteza
, a n
e sam
o p
osm
atr
aw
em.
Evej je i
pak
bi
la sa
mo jed
na p
rolazn
a f
aza
. Wen
i p
roti
vn
i-
ci
su je p
red
stavq
ali
kao n
e tak
o o
zbi
qn
u l
evi
~arsk
u i
nsti
tu-
ci
on
ali
zac
iju
{k
ole. O
na je i
mala i
svoje i
zdan
ke, k
oji
su p
o-
nek
ad b
ili
kari
katu
raln
i i
sam
o su
slabi
li
wen
polo`
aj u
od-
nosu
na k
ri
tik
e koji
ma je b
ila i
zlo`
ena.
@an
Pjer
[ev
enm
an
, tada m
in
ista
r o
brazo
vaw
a, 1
985, i
nau-
guri
{u}i
povratak
ka t
radi
ci
on
al
ni
m {
kol
ski
m d
isc
ip
li
-n
am
, i zv
an
i~n
o je za
usta
vi
o ev
ej ped
ago
giju
, a p
oseb
no ev
ej nau-
ke, i
ak
o je o
va p
osl
edw
a zn
atn
o d
op
ri
nel
a d
idak
ti~k
im
i p
eda-
go{
ki
m r
eflek
sija
ma.
Posl
e 1985. ev
ej ped
ago
gija
se ip
ak
don
ekle za
dr`
ala u
zva-
ni
~n
im
in
stitu
ci
jam
a. P
edago
{k
e ideje k
oje je o
na p
rom
ovi
sla
i d
aq
e su o
psta
jale u
vel
ik
om
broju
u~i
teqsk
ih {
kola, p
oseb
no
u o
blasti
nauk
e. Ip
ak
, am
bi
ci
ja o
stvarew
a gl
obaln
e ref
orm
eobrazo
vaw
a i
h sv
odi
na n
eku v
rstu
tran
smi
sije p
edago
{k
ih v
e-{
tin
a.
U~en
i~k
e svesk
e, koje n
asta
vn
ic
i i
daq
e nazi
vaju
"ev
ej sve-
ske"
, a k
oje se o
dn
ose sa
mo n
a n
au~n
o o
brazo
vaw
e, im
aju
, iak
o n
e-sv
esno, el
emen
te tog k
on
trover
znog p
eri
oda.
Iak
o n
au~n
o o
brazo
vaw
e u {
koli
, nep
osr
edn
o p
osl
e eveja
, do-
`i
vq
ava tr
ajn
u r
ecesi
ju, i
pak
se na n
eki
paradok
salan
na~i
nvan
zidova {
kolsk
ih
in
stitu
ci
ja (p
utu
ju}e u
~i
on
ic
e, muzeji
,c
entr
i n
au~n
e i teh
ni
~k
e kultu
re, d
ru{
tva i
~aso
pi
si...) o
se}a
kon
stan
tno p
ri
sustv
o w
egovi
h i
deja
.
Odn
os l
ekc
ije i
z stvari
- evej p
okret i
pokreti
u ni
zu drugi
h zem
aq
aL
ekc
ija
iz stv
ari
je im
ala i
nten
ci
ju d
a el
im
in
i{
e pasi
v-
nost "
lek
ci
je re~
im
a". D
a l
i je o
na stv
arn
o a
kti
vi
rala d
ecu?
Odgo
vor ev
ej ideja
je bio n
egati
van
. Jer
, smatr
alo se d
a d
ete mo-
`e p
osta
ti a
kti
vn
o sa
mo a
ko m
u se p
re p
rel
ask
a n
a p
osm
atr
aw
en
eke stv
ari
posta
vi
odgo
varaju
}e p
ita
we. I
stin
a se n
e otk
ri
va u
stvari
ma n
ego je r
ezulta
t krea
tivn
og p
ri
stup
a p
odsta
kn
uto
g ni
-zo
m p
itaw
a i
eksp
eri
men
atl
ni
h n
asu
mi
~n
ih
pok
u{
aja
, {to,
pak
, od n
asta
vn
ik
a za
htev
a d
a u
zme u
obzi
r d
e~je p
red
loge i
pred
-sta
ve. M
odel
koji
se sasto
jao u
izl
aga
wu l
ekc
ije je u
dahu p
otu
-~en
. Nasta
vn
ik
ip
ak
osta
je taj k
oji
pok
re}
e ak
tivn
ost u
~en
ik
a u
zavi
snosti
od c
iq
eva p
reth
odn
o d
efi
ni
san
e teme, n
avodi
na p
o-
stavq
aw
e pi
taw
a i
pom
a`
e pri
wi
hovoj f
orm
ulac
iji
, vodi
is-
tra`
ivaw
a i
nadzi
re str
uk
turi
raw
e krajw
ih sa
znaw
a.
U t
o v
rem
e u n
izu
drugi
h zem
aq
a je o
bja
vq
en v
eli
ki
broj
kw
iga
posv
e}en
ih n
au~n
om
obrazo
vaw
u. O
bn
ovq
eno i
nter
esova-5
Pathe B
abyprojek
tor, 19. v
ek,
Ped
ago{ki m
uzej, Beo
grad
Kap
sula S
putw
ika
PE
DA
GO
[K
AP
RA
KS
A
we za
ovaj t
ip
obrazo
vaw
aje p
osl
edi
ca {
ok
a k
oji
jebi
o
iza
zvan
l
an
siraw
emrusk
og S
putw
ik
a u
kosm
os.
To je n
aro~i
tog o
djek
a i
ma-
lo u
SA
D, gd
e se posta
vq
a-
lo p
itaw
e uzr
ok
a w
ih
ovog
zaost
aja
wa u
osv
aja
wu k
o-
smosa
. Pom
enu}em
o p
rojek
-te U
jedi
wen
og K
raq
evst
va
i
an
glof
on
sko
podru~je
podsa
harsk
e Af
ri
ke: N
uffi-eld Junior Science;
u S
AD
Science Curriculum
Improve-
ment Study (SC
IS)i
Elem
en-tary Science Study (E
SS); u
Nem
a~k
oj
projek
ti
Sacht
Untericht, k
oji
su se r
azl
i-
koval
i p
o Len
der
u; u
SS
SR
-u je i
zdat n
iz p
ubli
kac
ija
iz o
bl
ast
i n
auk
e nam
ewe-
ni
h "
pi
on
iri
ma", i
td.
Va`
nost
p
roje
kta N
a-
fi
ld, k
oji
je 1
96
6. p
red-
stavq
en u
~et
iri
tom
a, n
a-
veo
je ist
ra`
iva~e I
nst
i-
tuta za
pedago
{k
a i
str
a-
`i
vaw
a
da
publ
ik
uju
skr
a}en
u v
er
ziju
pr
evoda
na f
ran
cusk
i (1
972). N
eki
od t
ada{
wi
h u
~en
ik
a e
n-
glesk
ih
{k
ol
a su
rek
li
da
im
je
n
ast
avn
ik
f
izi
ke
dao
in
str
um
en
t
i
rek
ao
up
ozn
ajt
e ga, p
ok
ren
ite ga
,uradi
te sv
e sam
i. K
a`
u d
ase
i sa
da se
}aju
usp
eh
a i
neusp
eh
a
tog
"sa
most
al
-n
og"
rada. M
e|
uti
m, n
i u
En
glesk
oj n
isu
svi
nast
av-
ni
ci
ovo zd
u{
no p
ri
hva-
ti
li
, nego
je, kao i
svuda,
to za
vi
sil
o od sa
mog
na-
stavn
ik
a i
wego
vi
h a
mbi
-c
ija
i sp
oso
bn
ost
i.
Evej n
ije n
asta
o k
ao p
osl
edi
ce r
azm
i{
qaw
a o
pred
avaw
u n
a-
uk
e, ni
ti je b
io sp
eci
jaln
o n
am
ewen
sam
o w
oj. I
mao je c
entr
al-
no m
esto u
ok
vi
ru o
p{
teg pok
reta
ped
ago
{k
e ref
orm
e i sm
atr
an
je kq
u~n
im
elem
ento
m p
rel
ask
a sa
"tr
adi
ci
on
aln
e" n
a "
moder
-n
u p
edago
giju
". E
vej a
kti
vn
osti
u o
blasti
nauk
e su sa
mo el
emen
tte gl
obaln
e ped
ago
gije.
Um
esto tr
adi
ci
on
aln
e podel
e na d
isc
ip
li
ne k
oje su
se odvo-
jeno p
red
avale u
osn
ovn
oj {
koli
do{
lo je d
o w
ihovog gr
up
isa
wa
i d
at i
m je n
azi
v "
ak
tivn
osti
". E
vej je sv
oji
m a
mbi
ci
jam
a p
op
itaw
u o
p{
teg o
brazo
vaw
a d
op
ri
nel
o p
ri
bl
i`
avaw
u d
isc
i-
pli
na k
oje su
se odvojen
o p
red
avale. S
azn
aw
a se n
e red
uk
uju
na
wi
hovu i
ntel
ektu
aln
u d
im
enzi
ju n
ego je n
am
era d
a se p
obude sv
ede~
je sp
oso
bn
ost
i
(in
tel
igen
ci
ja,
im
agi
nac
ija
, sen
zibi
l-
nost...) k
ak
o b
i se o
stvari
o k
om
pleta
n r
azv
oj w
egove l
i~n
osti
.T
im
e i p
oja
m p
rojek
t p
ost
aje su
{ti
nsk
i el
emen
t r
azu
mev
aw
aev
ej ak
tivn
osti
. G
ast
on
Ba{
lar je n
esum
wi
vo i
nsp
iri
sao ev
ej, kol
ik
o k
ao
fi
lozo
f sa
znaw
a, to
li
ko sv
oji
m n
ap
ori
ma d
a u
ka`
e na k
om
ple-
men
tarn
ost i
zme|
u n
au~n
og d
uha i
poetsk
e du{
e. M
nogo
toga
usta
qen
og, p
op
ut m
erew
a k
oef
ic
ijen
ta i
ntel
i-
genc
ije i
svrsi
shodn
osti
testova, d
oved
eno je u
pi
taw
e izm
e|u
1970 - 1
975. go
di
ne.
Radovi
Hauarda G
ardn
era, k
odi
rek
tora p
rojek
ta Z
ero, p
of
e-so
ra p
sihologi
je na H
arvardsk
oj v
iso
koj {
koli
za o
brazo
vaw
e i
prof
esora n
eurologi
je na
med
ic
in
skom
f
ak
ul
tet
uu B
osto
nu, p
red
stavq
al
isu
nasta
vak
ove k
ri
ti~k
ek
on
cep
ci
je. On
i su
zna-
~ajn
o d
op
ri
nel
i r
azv
oju
ideje o
op
{to
j sposo
bnost
obrazo
vaw
a d
ece i
um
no-
`avaw
u
situac
ija
gl
o-
bal
nog o
brazo
vaw
a. T
estk
oef
ic
ijen
ta i
ntel
igen
-c
ije, v
eom
a u
potr
ebqavan
svuda, k
oji
je im
ao c
iq
da p
roc
eni
in
di
vi
dualn
esp
oso
bnosti
, bio je d
isk
u-
tabi
lan
jer se n
iz f
orm
ii
ntel
igen
ci
je ogr
an
i~a-
va sa
mo n
a n
eke o
d w
ih.
Posl
e evej a
kti
vn
osti
{k
olsk
a a
dm
in
istr
ac
ija
je po~el
a d
a gu
bi
mon
op
ol
nad p
edago
{k
im
p
rop
i-
sim
a.
I
daq
e je
im
al
agl
avn
u re~
u p
ravq
ewu
nasta
vn
ih
progr
am
a, a
li
je zato d
idak
ti
~k
i i
pe-
dago
{k
i d
isk
urs sv
e vi
-{
e posta
jao p
red
met u
ni
-ver
ziteta
i n
au~n
ik
a.
Nef
orm
al
no
obr
azo
vaw
eD
a bi
se odgovori
lo n
o-vi
m p
otreba
ma k
oje pro-
ist
i~u i
z ubr
zan
og raz-
voja n
auk
e i t
ehn
ologi
je,k
ao i
wegovog u
ti
caja
na
prof
esion
al
ni
, ek
onom
-sk
i i
dru{
tven
i r
azv
oj,o~
igl
edn
o je da n
ast
avn
i-
ci
u {
kol
am
a m
oraju
da
ul
o`e
poseba
n n
ap
or.
Sdru
ge stra
ne, "ra
zvoj kul-
ture"
~i
ji deo
post
aje
nauk
a i
teh
nik
a, i
"adapt
acija
" na t
e nove u
slove, ogl
eda se
u n
izu
in
icija
tiva
, koje svojom
pri
prem
om i
kara
teri
stik
a-
ma vod
e ka n
ekoj vrst
i p
rodu`
nog obra
zovaw
a (I
zvod i
z "L
ekc
i-
je o n
eusp
ehu", M
i{
el I
len
, Jesen
, 1989).
Izr
az "
nef
orm
aln
o o
brazo
vaw
e" je p
oza
jmq
en i
z ~lan
ka "
In
-f
orm
ac
ion
i u
re|
aj o
nauc
i u
tehn
ic
i" (Paul C
aro et Jean-LouisFunck-B
rentano, rapport comm
un Académ
ie des sciences - CAD
AS
,n° 6, É
d. Tec & D
oc Lavoisier, 1996, str
. 94): "
Vel
ik
i b
roj d
ru-
{ta
va n
asto
ji d
a o
rga
ni
zuje n
au~n
u za
bavu n
am
ewen
u, p
re sv
ega,
mladi
ma. O
va a
kti
vn
ost se o
bi
~n
o o
dvi
ja u
klubovi
ma ~
iji
~la-
novi
rea
li
zuju
razl
i~i
te projek
te. Kon
struk
ci
ja m
ali
h r
ak
etaje p
oseb
no p
op
ul
arn
a tem
a. A
ni
mato
ri
, a p
on
ekad i
prof
esio-
nal
ni
ist
ra`
iva~i
, pru`
aju
stal
nu i
li
povrem
enu p
om
o}. U
pi
taw
u je i
skustv
o s n
eform
aln
im
obrazo
vaw
em ~
iji
ci
q je n
u-
|ew
e razn
ih
ak
tivn
osti
koje u
pra`
wavaju
ml
adi
u sl
obodn
om
vrem
enu. P
ozn
ato
je da o
ve f
un
kc
ije o
bi
~n
o za
dovoq
avaju
sport
i m
uzi
ka, a
li
i n
auk
a p
osta
je zna~ajn
a k
om
pon
enta
. S
labq
ewe i
nter
esovaw
a za
nauk
u u
{k
olam
a p
odsti
~e p
ara-
{k
ol
ske i
ni
ci
jati
ve k
oje i
maju
nau~n
i k
arak
ter
. Pom
enuta
dru{
tva p
ok
re}
u d
isk
usi
je s temam
a i
z nauk
e i teh
nologi
je, re-
vi
je za m
lade o
tvaraju
il
i p
oja
~avaju
stare n
au~n
e rubri
ke.
"N
au~n
a d
ok
ol
ic
a" p
ost
aje sv
e in
ter
esan
tn
ija
. Tak
o je t
ok
om
leta
1992. i
1994. k
ren
uo k
aravan
nauk
e pod n
azi
vom
Odm
or, za
-bava s n
auk
om
, koji
je podr`
alo m
in
ista
rstv
o za
istr
a`
ivaw
e iteh
nologi
ju u
sradw
i sa
grup
am
a S
eosk
i p
ordi
~n
i o
dm
or, P
re-
6
Sto
ti b
roj M
lad
og f
izi
~ara, k
oji
Dru{
tvo f
izi
~ara S
rbije i
zdaje, s
prek
idima, o
d 1976.
Sav
rem
ena b
iologi
ja Srpsk
og b
io-
lo{kog d
ru{
tva, i
zlazi
s prek
idi-
ma o
d 1969, a p
reuzel
a je Prirodu
i n
auku, k
oja je i
zlazi
la o
d 1927.
Gal
aksi
ja, izl
azila je o
d 1972.
Hem
ijsk
i p
regl
ed, gl
asilo S
rpsk
og
hemijsk
og d
ru{
tva, i
zlazi
nep
re-
kidno o
d 1950.
PE
DA
GO
[K
AP
RA
KS
A
porod i
ni
zom
drugi
h sa
veza
. Prol
azi
o je
kroz t
uri
sti
~k
e cen
tre n
ude}
i, t
ok
om
osa
mdan
a, za
bavu k
roz n
auk
u u
ok
vi
ru p
orodi
ce sa
tem
am
a i
z ast
ron
om
ije, h
ol
ogr
af
ije, p
rei
-sto
ri
je, hem
ije...
Uzl
et nau~n
ih ~
aso
pi
sa za
mlade se n
ajbo
-q
e ilustr
uje p
odse}
aw
em n
a i
zuzetn
u su
dbi
nu
"La Hulotte"
("S
ova"), k
oji
je pok
ren
ut 1
972.
i o
stao je jed
in
i u
svojo
j obl
asti
del
ovaw
a.
Nasta
vn
ik
Pjer
Deo
m, k
oji
je radi
o u
Ar-
den
u, d
o{
ao je n
a i
deju
da za
in
teresu
je dec
uza
wi
hovo b
oga
to p
ri
rodn
o o
kru`
ewe i
orga
-n
izu
je mre`
u "
Up
ozn
aj i
za{
titi
pri
rodu"
(CPN
). Up
ored
o s ti
m p
ok
re}
e i m
ali
mese~
-n
i b
ilten
na f
orm
atu
A4. B
ilten
koji
je po-
vezi
vao f
orm
iran
u m
re`
u je i
za{
ao u
jan
ua-
ru 1
972. i
prvi
broj je i
mao o
sam
stran
a. P
r-
vi
h p
et brojev
a u
tira`
u o
d 1
000 p
ri
mer
ak
aje d
istr
ibui
ran
o u
krugu
od p
edeseta
k k
ilo-
met
ara.
Vel
ik
o i
nter
esovaw
e za
p
oduh
vat
Deo
m k
ori
sti d
a o
snuje a
soc
ija
ci
ju "L'É
pinenoire des A
rdennes" u
novem
bru 1
972, a
zati
mi
da n
ap
usti
mesto
nasta
vn
ik
a u
{k
oli
i p
ot-
pun
o se p
osv
eti ~
aso
pi
su.
Kasn
ije d
ol
azi
do f
orm
iraw
a SA
S(D
ru-
{tv
o za
jedn
osta
vn
u a
kc
iju
), u k
om
e sedam
qudi
radi
na i
zda-
vaw
u ~
aso
pi
sa "
Sova", k
oji
kasn
ije p
osta
je rev
ija
pozn
ata
u sv
e-tu
, koja
2003. i
ma 1
50, 0
00 p
retp
latn
ik
a, a
Deo
mje i
daq
e eks-
kluzi
vn
i a
uto
r. P
otp
om
ogn
ut je jed
ni
m d
ok
um
enta
ri
stom
koji
sak
up
qa i
nf
orm
ac
ije o
nau~n
im
publi
kac
ija
ma, a
on
ruk
om
ip
erom
i i
lustr
uje i
pi
{e tek
stove k
oje p
re p
ubli
kovaw
a ~
ita
jun
au~n
ic
i. R
evi
ja (C
f. http://ww
w.lahulotte.fr), koja
odi
{e r
igo
ro-
zno{
}u, h
um
orom
, estetik
om
a, ta
ko je o
svoji
la v
eli
ki
broj ~
i-
talac
a.
Up
rk
os sv
im
ul
o`
eni
m n
ap
ori
ma, n
au~n
o o
brazo
vaw
e i d
a-
qe o
staje si
rom
a{
ni
ro|ak
osn
ovn
e {k
ol
e, kak
o u
svet
u, t
ak
oi
kod n
as.
RU
KA
U T
ES
TU
(LA
MA
IN À
LA
PÂ
TE
I R
EF
OR
MA
- N
OV
I P
O^
ET
AK
(1995 - 2
004)
Pom
irew
e nauk
e i o
snovn
e {k
ole k
rajem
20. v
eka se n
am
etalo k
ao n
eop
hodn
ost. O
va si
-tu
ac
ija
je dobri
m d
elom
rezu
lta
t nek
e vrste
rezer
vi
san
ost
i p
rem
a n
au~n
om
obrazo
vaw
u(ek
sper
im
ental
ne
nauk
e i
p
osm
atraw
e se
znatn
o r
azl
ik
uju
od m
atem
ati
ke), k
oje je p
o-
nek
ad p
ost
aja
lo za
starel
o, a
pon
ekad b
il
odogm
ati
~n
o. P
osl
edi
ca o
vak
vog sta
wa je u
br-
zo dovel
a do p
ok
ret
aw
a ref
orm
e n
au~n
og
obrazo
vaw
a, p
re sv
ega u
boga
tim
zemq
am
a p
o-
put S
AD
, En
glesk
e, Jap
an
a i
li
[ved
ske, a
zati
m i
u zem
qam
a u
razv
oju
, Marok
o, L
iban
,B
razi
l, K
olum
bi
ja i
li
on
ih s n
agl
im
razv
o-
jem, p
op
ut K
in
e.F
ran
cusk
a t
ak
o|
e im
a sv
oje k
arak
ter
i-
stik
e. Tak
o se d
eved
esetih o
ko 8
5 o
dsto
u~i
-teq
a, i
ak
o p
ol
ival
entn
og o
brazo
vaw
a, d
e-k
lari
salo d
e fak
to n
ekom
peten
tni
m za
nau~-
no o
brzo
vaw
e, pa su
nauk
u p
red
aval
i sa
mo
spec
ija
li
sti
u p
ojed
in
im
obl
ast
im
a. I
sto-
vrem
eno su
pred
lo`
eni
semi
nari
za u
~i
teqe
koji
bi
ip
ak
u sv
oja
pred
avaw
a u
kq
u~i
li
i n
auk
e, ali
pozi
v je
im
ao sl
ab o
dzi
v. D
rugi
paradok
s je da su
{k
ole o
prem
qen
ije i
n-
form
ati
~k
im
ure|
aji
ma n
ego ek
sper
im
enta
ln
im
mater
ija
lom
ulaborato
ri
jam
a, i
ak
o je o
vaj p
osl
edw
i zn
atn
o jef
tin
iji
. Posl
e-di
ca o
vak
vog sta
wa je - u
1995. p
rogr
am
nauk
e, ned
avn
o r
eform
i-
san
, rea
li
zuje se sa
mo u
ok
o p
et odsto
od 2
10 0
00 o
deq
ewa u
prva
~eti
ri
razr
eda o
snovn
e {k
ole.
Sve o
vo je d
ovel
o d
e nek
e vrst
e neo
bja
vq
enog sa
veza
izm
e|u
Mi
ni
starstv
a o
brazo
vaw
a, k
oje je b
ilo sv
esno n
eop
hodn
osti
po-
treb
e za p
ok
reta
wem
ak
ci
je na o
vom
plan
u, i
nau~n
ik
a A
kade-
mi
je nauk
a, sv
esni
h o
dgo
vorn
osti
prem
a i
nsti
tuc
iji
kojo
j pri
-p
adaju
i d
ru{
tvu, k
oji
su, p
odst
ak
nuti
ped
ago
{k
im
eksp
eri
-m
entom
, u S
AD
pred
lo`
il
i u
vo|
ewe sl
i~n
og ek
sper
im
enta u
Fran
cusk
oj 1
996. O
n je t
reb
al
o d
a v
al
ori
zuje i
um
nogo
stru~i
in
ovac
ion
i r
ad k
oji
odavn
o v
ode i
zolovan
e grup
e ili
pojed
in
i-
ci
, ali
bez o
rga
ni
zovan
e struk
ture, p
a je o
staja
o b
ez pom
o}i
i u
an
on
im
nosti
. O
sam
godi
na p
osl
e, 2004. go
di
ne, m
esto i
pri
roda n
au~n
og
obr
azovaw
a u o
snovni
m {
kolam
a, bar p
rem
a mi
{q
ewu n
astavni
-k
a i
sred
stvi
ma k
oja
su u
lo`
ena, zn
atn
o su
tran
sform
isa
ni
uF
ran
cusk
oj, al
i i
van
wen
ih gr
ani
ca.
"P
red
avaw
e nauk
a (...) sl
edi
tri
im
per
ati
va: p
rvi
je in
te-lek
tualn
i, d
rugi
je vasp
itn
i, a
tre}
i d
ru{
tven
i. O
d w
e mo`
emo
o~ek
ivati
da u
~estv
uje u
form
iraw
u sv
esti, d
a p
odsta
kn
e u n
am
abr
ojn
e pozi
tivn
e oso
bin
e koje f
avori
zuju
na{
e uk
qu~ew
e u d
ru-
{tv
o o
karak
teri
san
o br
ojn
im
tehn
i~k
im
pred
meti
ma i
probl
e-m
im
a k
oji
su p
osl
edi
ca n
a{
eg nasi
qa i
sekta
{tv
a", p
i{
e Iv
Ker
e u ~
aso
pi
su "
Nauk
a u
~i
teqi
ca" ("La science institutrice"
).U
ni
ver
zaln
ost n
auk
e, s jedn
e, i r
azl
i~i
tost k
ultu
ra, s d
ru-
ge stran
e, treb
a d
a b
ude o
~uvan
a i
ne tr
eba i
mati
iluzi
ju o
po-
stoja
wu jed
in
stven
og m
odel
a. O
vde n
ast
oji
mo d
a p
ri
ka`
emo
fran
cusk
i p
ri
mer
, koji
se razv
ija
u p
rask
ozo
rje 2
1. v
eka, k
oji
,k
ao {
to zn
am
o, p
rati
ni
z nasl
e|en
ih
razo
~arew
a, a
li
ip
ak
uw
ega u
lazi
mo s v
eli
ki
m n
adam
a.
Pri
rodn
e nauk
e - fi
zik
a, h
emi
ja, teh
nologi
ja, n
auk
e o `
i-
vom
, nauk
e o Z
emq
i, n
isu
, 1995 go
di
ne, u
osn
ovn
oj {
koli
im
ale
mesto
koje za
slu`
uju
. Up
rk
os p
ri
sustv
u u
progr
am
u, u
prk
os d
i-
nam
izm
u p
rate}
ih i
para{
kolsk
ih sr
edi
na, p
red
avaw
e nauk
a u
{k
oli
je na~e{
}e teo
ri
jsko i
kw
i{
ko, a
li
i n
edovoq
no u
pra-
`w
avan
o.
Stv
ari
su o
d p
re n
ekoli
ko go
di
na i
pak
sazr
ele. N
au~n
ic
i,
istr
a`
iva~i
, odgo
vorn
i u
obrazo
vaw
u i
nau~n
a d
ru{
tva su
seak
tivn
o u
kq
u~i
li
u p
roc
es prom
ene p
osto
je}eg sta
wa.
Dru{
tvo f
izi
~ara F
ran
cusk
e (SFP), n
a i
ni
ci
jati
vu P
jera
Len
a (k
oji
je bi
o w
egov p
red
esedn
ik
1989), o
snovalo je k
om
isi
-7
PA
RA
LE
LE
O~ekujem
da }ete postaviti pitaw
e,
ali i izvesti neke zakq
u~ke o to-
me kol
iko se kroz istoriju preda-
vawa nauka i u osnovnim
{kol
ama
Fran
cusk
e,
dato
j ovom izl
o`bom,
mo`
e sagled
ati istorijska i aktu-
elna situacija u S
rbiji. Za istorij-
ski deo, pored
po{tovaw
a i `eq
e
da ~ujem
o va{e m
i{q
ewe, pred
la-
`em
da konsul
tujete katalog izl
o-
`be "T
ri carstva", Ped
ago{ki m
u-
zej, Beograd
2001.
Za aktuel
nu situaciju bi}u slobod
an da konstatujem
da se nauke pred
aju,
na svim nivoim
a, uglavnom
stereotipno i da je situacija sl
i~na kako kod
nas u Srbiji, tako i u razvijenim
zemq
ama, od
nosno potrebna je postepe-
na pedago{
ka reform
a kroz promociju istra`
iva~kog pristupa i inten-
zivnu me|narod
nu saradwu. Jer, svaki obrazovni sistem
, naro~ito sada u
doba inf
ormati~kog d
ru{tva, ~iji je am
blem
, koji form
ira mla-
de za d
ru{tvo zasnovnao na znaw
u, mora d
a vodi ra~una o osnovna d
va
elem
enta: QUDI i V
REME, to jest o d
va glavna param
etra evropskog is-
tra`iva~kog i obrazovnog prostora, kom
e, sigurno, bar kroz pedago{
ke i
nau~ne aktivnosti, dajem
o odgovaraju}i d
oprinos i prihvatamo ono {
to se
u wem
u stvara.
Kao {
to je poznato, "nauka je internacionalna il
i, u protivnom, nije na-
uka". Prepu{
tam ~itaocu d
a sam zakq
u~i da l
i se to mo`
e primeniti i
na nau~no obrazovawe il
i predavaw
e nauka u {kol
ama bez obzira na ze-
mq
u i jezik, dakl
e, i na Srbiju.
O~ekujem
o vas na izlo`
bi i aktivnostima koje }e je pratiti tokom
mesec
dana trajaw
a (strana 12. Prosvetnog pregl
eda).
^aso
pis S
ova
PE
DA
GO
[K
AP
RA
KS
A
ju, k
ojo
m je p
red
sedavao F
ran
soa
Bali
bar, k
oja
je im
ala za
ci
q d
aan
ali
zira sta
we u
vezi
s pred
ava-
wem
eksp
eri
men
tal
ni
h n
auk
a u
osn
ovn
im
{k
ol
am
a i
razm
isl
i o
na~i
nu p
odst
ic
aw
a n
ast
avn
ik
ada i
h v
i{
e uk
qu~e p
ri
radu sa
u~en
ic
im
a. R
ad k
om
isi
je je re-
zulti
rao jed
nom
kon
stata
ci
jom
ip
red
logo
m d
ve v
rlo v
a`
ne i
deje.
- Ned
osta
tke u
studi
jski
m p
ro-
gram
im
a i
vrlo m
alo ~
aso
va i
z na-
uk
a p
red
vi
|en
ih n
a u
~i
teqsk
im
fak
ulteti
ma (IU
FM) n
ije m
ogu
}e
nadok
nadi
ti jed
nosta
vn
om
prom
e-n
om
progr
am
a. P
otreb
no je k
od
posto
je}i
h i
budu}i
h n
asta
vn
ik
af
orm
irati
n
au~n
u
i
teh
ni
~k
uk
ultu
ru. O
na bi
treba
lo d
a se o
slaw
a n
a d
isp
ozi
tive o
ko "
lek
ci
-ja
iz n
auak
a" d
a bi
se nasta
vn
ic
i u
bedi
li
"da je p
red
avaw
e nau-
ka m
ogu
}e"
i "
labo
rato
ri
ja za
nauk
e", d
a bi
se pok
aza
lo d
a su
"n
a-
uk
e in
teresa
ntn
e".
Pred
ava
we n
auk
a je m
ogu}e. N
ajb
oq
i n
a~i
n d
a se d
ok
a`
e da se
nauk
e mogu
vrl
o u
spe{
no p
red
avati
je da se st
uden
ti
u~i
teq
-sk
ih f
kulteta
i sa
mi
u~i
teqi
ubed
e da su
sposo
bn
i d
a p
red
aju
lek
ci
je iz n
auk
a i
da se o
hrabre d
a i
h sa
mi
pri
prem
e, naravn
o,
uz p
om
o} p
rof
esora. O
vaj n
a~i
n r
ad je su
prota
n o
nom
koji
favo-
ri
zuje r
adn
e li
stove i
odgo
varaju
}a u
putstv
a za
rad.
Lek
ci
ja i
z nauk
e je jedn
a p
edago
{k
a sek
ven
ca k
oja
se razv
i-
ja o
ko n
eke t
eme, a
vrem
ensk
i n
ije st
rogo
odre|
ena. O
na se n
an
ek
i n
a~
in
mo`
e sm
atr
ati
osn
ovom
nau~
nog o
br
azo
vaw
a u
osn
ovn
oj {
kol
i. P
rek
o w
e bi
treb
al
o d
a se u
bed
e budu}i
na-
stavn
ic
i u
{k
ol
am
a d
a p
red
avaw
e nauk
a i
ni
je tak
o p
robl
ema-
ti
~n
o k
ak
o se m
isl
i.
Pred
avaw
e nauk
a je i
nt
eresa
nt
no. L
aboratori
je za n
auk
un
a u
~i
teqsk
im
fak
ulteti
ma o
mogu
}uju
budu}i
m u
~i
teqi
ma d
an
a a
trak
tivan
na~i
n i
maju
mogu
}n
ost p
osm
atr
aw
a, d
odi
ri
vaw
a,
posta
vq
aw
a p
ita
wa, ~
ita
wa, i
nf
orm
isa
wa o
nek
om
pi
taw
u i
zn
auk
e.- L
aborato
ri
je za n
auk
u i
lek
ci
je iz n
auk
e se in
tegri
{u u
prof
esion
aln
i `
ivot b
udu}i
h u
~teq
a p
a se za
hvaq
uju
}i
ideji
staln
og k
on
tak
ta u
~i
teq - f
ak
ultet ~
esto k
a`
e "u~i
teqi
odla-
ze s fak
ulteta
, ali
ga n
e nap
u{
taju
". P
osta
je sasv
im
uobi
~ajen
oda u
~i
teqi
i d
aq
e pose}
uju
fak
ul
tet kroz n
eku f
orm
u p
erm
a-
nen
tnog o
brazo
vaw
a i
mesta
na k
om
e se mogu
vr{
iti
ped
ago
{k
ai
stra`
ivaw
a i
kori
stiti
razn
i r
esursi
. Nau~n
a za
jedn
ic
a, sa
svoje str
an
e, treb
a d
a sti
muli
{e sa
radw
u i
zme|
u u
ni
ver
zitet-
ski
h n
ast
avn
ik
a, i
stra`
iva~a i
prof
esora n
auk
a n
a u
~i
teq
-sk
im
fak
ulteti
ma d
aju
}i
na ta
j na~i
n sv
oj d
op
ri
nos k
roz u
no-
{ew
e spec
if
i~n
e di
nam
ik
e karak
teri
sti~n
e za n
auk
u. (I
zvod
iz i
zve{
taja
kom
isi
je u~i
teqsk
ih f
ak
ulteta
i D
ru{
tva f
izi
-~ara F
ran
cusk
e, Bulletin de la S.F.P. n° 104, m
aj 1996, str
.24 - 26).S
aradw
a s f
ran
cusk
im
kolega
ma je d
ovel
a d
o p
ok
reta
wa p
ro-
jekata
Ruk
a u
testu u
Srbi
ji.str
.
Stev
an Jo
ki}
ruk
ovodilac
projek
ta Ruk
a u testu
8
Korice R
uka u testu - up
ored
ni p
rikaz p
ublikac
ija n
amew
enih
nastav
nicima u F
ran
cusk
oj i
onoga {
to se d
o sad
a pojav
ilo n
asr
psk
om jezi
ku
Projektom
Ruka u testu u S
rbiji je pokazano da i m
ale zem
qe i narod
i mo-
gu na}i svoje mesto i i}i u korak sa znatno bogatijim
i intelektual
no raz-
vijenijim zem
qam
a. Jer, u~estvuju}i u ovakvim pod
uhvatima isti~u svoje
vrednosti, po{
tuju svoj jezik (srpski }e se pojaviti ravnopravno pored
francuskog, engl
eskog, {panskog, nem
a~kog na sajtu http://ww
w.mapm
on-de.org za projekte T
ragovima E
ratostena i Evropa otkri}a). N
astavnici
srpskog govornog podru~ja, ne sam
o u Srbiji, ovim
projektom su d
obili iz-
uzetne resurse (osam kw
iga), a sada i srpsku verzije najboq
eg Evropskog
sajta ww
w.inrp.fr/lamap
koji je preveden na nem
a~ki, kineski, {panski,
arapski... Za pravo prevod
a i saradwe na razvoju resursa za ovaj vebsajt
ugovor }e potpisati Francuska akad
emija nauka, s jed
ne strane, Srpska
akadem
ija nauka i umetnosti i I
nstitut za nuklearne nauke "V
in~a", s
druge strane. U
regionu Jugoisto~ne Evrope ovaj projekt je postao poznat
kroz organizovawe d
ve internacionalne {
kole u S
rbiji (pogled
ati sajto-
ve: http://rukautestu.vin.bg.ac.yu/handson1
i http://rukaute-
stu.vin.bg.ac.yu/handson2), kao i pokretaw
em projekta kojim
bi kroz
kwigu "B
alkan otkri}a" svetu i u~enicim
a, ne samo na{
ih {kol
a, bio pri-
kazan doprinos nau~nika B
alkana civil
izaciji.
U svim
ovim aktivnostim
a se anga`ovao vel
iki broj institucija iz ze-
mq
e: Srpska akad
emija nauka i um
etnosti, Ministarstvo za nauku i `
i-
votnu sredinu, M
inistarstvo za prosvetu i sport, Institut za nukl
earne
nauke "Vin~a", D
ru{tvo f
izi~ara Srbije, E
urosajans za Srbiju, D
ru{tvo
odlikovanih A
kadem
skom pal
mom
(francusko od
likovaw
e), Zavod
za ux-
benike i nastavna sredstva, "P
rosvetni pregled
", Francuska am
basada u
Beograd
u, Francuska akad
emija nauka, F
rancuski kulturni centar, I
nter-
nacionalna panel
akadem
ija ( IAP)..., kao i nau~nici, univerzitetski pro-
fesori iz S
rbije.
Ovaj tekst je na neki na~in zam
ena za katalog na srpskom
jeziku, a sa~iwen
je na osnovu tekstova u francuskoj verziji katal
oga za izlo`
bu uz ilus-
tracije koje, u odogovaraju}em
istorijskom period
u koji prikazuje izlo`
ba,
govore o stawu S
rbiji. Kom
pletan katal
og na srpskom jeziku }e biti d
os-
tupan kasnije na CD
-u il
i s mogu}no{
}u preuzimaw
a sa sajta Ruka u testu
na srpskom jeziku. @
elim
na kraju da se zahval
im F
rancuskom kul
turnom
centru, a posebno Korini K
oman, d
irektoru FKC, {
to su omogu}il
i da se
stru~na javnost u Srbiji, kao i ostal
i upoznaju sa ovim vred
nim pod
uhvatom
Francuske akad
emije nauka, kao i Jasni S
tojkovi}, FKC, za aktivnosti
vezane za realizaciju izl
o`be i sugestije i ispravke u tekstu.
S. J.
RU
KA
U T
ES
TU
U S
RB
IJ
I