PEDAGOGIJA nauka o vaspitanju

5PEDAGOGIJA nauka o vaspitanju

5Pedagogija

5NAUKA

5VASPITANJE

5Vaspitanje

5ZADACI PEDAGOGIJE

5OSNOVNI POJMOVI PEDAGOGIJE

6VASPITANJE

6NASTAVA

6SISTEM PEDAGOKIH SAZNANJA

6a) pedagoki nauni zakoni (opta pedagogija)

6b) pedagoki principi i naela (didaktika)

7c) pravila pedagokog rada (metodika)

7SISTEM PEDAGOKIH NAUNIH DISCIPLINA

7Opta pedagogija

7Metodologija pedagokih istraivanja

8Didaktika

8kolska pedagogija

8Andragogija

8Metodika nastave

8VASPITANJE - SPECIFIAN PROCES I DJELATNOST

8ZNAAJ VASPITANJA

8OSNOVNE KARAKTERISTIKE VASPITANJA

9FAKTORI VASPITANJA

91.Nasljee

92.Drutvena sredina

93.Vaspitanje

94.Aktivnost vaspitnika

9TEORIJE VASPITANJA

91.Nativistika

92.Empiristika

93.Teorija konvergencije

94.Multifaktorska

9CILJ I ZADACI VASPITANJA

9Determinante cilja vaspitanja

10Kriterijumi klasifikacije ciljeva

10Drutveno-institucionalni kriterijum:

10Funkcionalna primjenjivost ciljeva:

10Razvojni kriterijum

10Sloboda vaspitnika u izboru ciljeva vaspitanja

10Komponente (podruja) vaspitanja

10Psihostruktura procesa uenja

10Nivo optosti cilja vaspitanja

10Shvatanje o ciljevima vaspitanja trojice autora.

10Nedeljko Trnavac

11Mile Ili

11Drago Brankovi

11Karakterizacije ciljeva vaspitanja:

11Najpoznatiju taksonomiju uradio je Blum

11FILOZOFSKO-PEDAGOKI PRAVCI I KONCEPCIJE VASPITANJA

11- Filozofsko-pedagoki pravci

11- Idealizam

11- Realizam

12- Neotomizam

12- Egzistencijalizam

12- Esencijalizam

12- Pragmatizam

12- Marksizam

13- OSNOVNE KONCEPCIJE VASPITANJA

13Klasifikacija koncepcija

13Kriterijumi klasifikacije koncepcija

13- DIJETE ili LINOST,

14- DRUTVO, 6 vrsta koncepcija vaspitanja:

14- GENETIKA, koncepcije:

14- NEKE VRIJEDNOSTI VAN SAMOG OVJEKA

14- BOG

14- SAM POJEDINAC

14Marksistika koncepcija vaspitanja

15KOMPONENTE VASPITANJA

15METODOLOGIJA PEDAGOKIH ISTRAIVANJA,

15POJAM; PREDMET I ZADACI METODOLOGIJE

15- OSNOVNI IZVORI I SASTAVNI DIJELOVI METODOLOGIJE

15- VRSTE PEDAGOKIH ISTRAIVANJA

15Fundamentalna, razvojna i operativna istraivanja

16Transferzalna i longitudinalna istraivanja

16Komparativna istraivanja

16Istorijska istraivanja

16Akciona istraivanja

16- FAZE PROCESA ISTRAIVANJA

16- NAUNO_ISTRAIVAKE METODE

161.METODE TEORIJSKE ANALIZE

162.ISTORIJSKA NAUNO-VASPITNA METODA

173.EMPIRIJSKA METODA

17- POSTUPCI (TEHNIKE) U PEDAGOKIM ISTRAIVANJIMA

17-Sitematsko posmatranje

17-Anketiranje

17-Testiranje

17-Procjenjivanje ili skaliranje

18- ISTRAIVAKI INSTRUMENTI

18-PROTOKOL

18-ANKETNI LIST

18-TEST ZNANJA

19-SKALE PRIMJENE

19DIDAKTIKA

19- PREDMET DIDAKTIKE

19- ZADACI DIDAKTIKE

19-fundamentalna istraivanja

19-razvojna istraivanja

19-primijenjena didaktika istraivanja

20- OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

20-Obrazovanje

20-Nastava

20-Uenik

20-Nastavni sadraji

20-Nastavnik

20-Materijalno-tehnika osnova nastave

20- ETAPA NASTAVNOG RADA (ili procesa)

201.Planiranje nastavnog rada

212.Pripremanje nastave

213.Uvoenje uenika u nastavni rad

214.Obrada novog gradiva

225.Ponavljanje i vjebanje

22Ponavljanje

22Vjebanje

226.Provjeravanje i ocjenjivanje

22Provjeravanje

24Ocjenjivanje

24Ocjenjivanje

25Kompetencije za XXI vek

25Kognitivne Kompetencije

25Emocionalne Kompetencije

25Socijalne Kompetencije

25Radno-akcione Kompetencije

26Moralna Dimenzija Kompetencija za XXI vek

26Moralni Razvoj Kognitivnih Kompetencija

27Moralni Razvoj (dimenzija) Emocionalnih Kompetencija

27Moralna Dimenzija Socijalnih Kompetencija

28Moralna Dimenzija Radno-Akcionih kompetencija

28Estetska Dimenzija Kompetencija za XXI vek

28Estetska Dimenzija Kognitivnih Kompetencija

29Estetska Dimenzija Emocionalnih Kompetencija

29Estetska Dimenzija Socijalnih Kompetencija

29Estetska Dimenzija Radno-Akcionih Kompetencija

30Didaktika i Druge Nauke

30Odnos Didaktike i Metodike

30Nastava, Pojam, Zadaci

30Nastava

30Smisao (opti cilj) Nastave

30Zadaci Nastave

31Obrazovni zadatak nastave

31Primena

31Zadatak

32Nastavni Sistemi

32Heuristika Nastava

32Programirana Nastava

32Egzemplarna Nastava

33Problemska Nastava

34Interaktivna Problemska Nastava

34Individualizovana Nastava

34Kompjuterizovana Nastava

35Timska Nastava

35Postoje dve varijante timske nastave: koordinirana i asocijativna

35RESPONSIBILNA NASTAVA

36MENTORSKA NASTAVA

36TRENDOVI PEDAGOGIJE i VASPITNE PRAKSE U 21. VIJEKU

37PEDAGOGIJA i DRUGE NAUKE

37PEDAGOGIJA-FILOZOFIJA

37PEDAGOGIJA-PSIHOLOGIJA

37PEDAGOGIJA-SOCIOLOGIJA

37PEDAGOGIJA-KIBERNETIKA

37PEDAGOGIJA-ANTROPOLOGIJA

37MOC i GRANICE VASPITANJA

37VRSTA NASTAVE

37A) Prema institucijama nastava se dijeli se na:

37B) Prema sadrzaju nastava se dijeli na:

38C) Prema funkciji nastav ase dijeli na:

38D) U zavisnosti od komunikacije ucenik-nastavnik:

38E) Prema prostorno-radnim uslovima

38F) Polazeci od osnovne didakticko-metodicke koncepcije:

38NASTAVNI PLAN i PROGRAM

38a) NASTAVNI PLAN

39SUKCESIVAN RASPORED

39SIMULTANI RASPORED

39KOMBINOVANI RASPORED

39b) NASTAVNI PROGRAM

40FAKTORI NASTAVE

41KLASICAN i AUTOKRATSKI NASTAVNIK

41KREATIVAN i DEMOKRATICAN NASTAVNIK

412) SADRZAJ NASTAVE

42NASTAVNI CAS POJAM i TIPOVI

42NASTAVNI CAS

42NASTAVNA JEDINICA

42TIPOVI (VRSTE) NASTAVNIH CASOVA

42ORGANIZACIJA i STRUKTURA CASA

43TIHOMIR PRODANOVIC

43MLADEN VILOTIJEVIC

PEDAGOGIJA nauka o vaspitanjuPedagogija

- Pedagogija je rije grkog porijekla (pais, paidos djeak, ago, agein voditi).- Pedagogija je drutvena nauka o vaspitanju.- Osnivaem pedagogije kao samostalne nauke smatra se Johan Fridrih Herbart, koji je razlikovao pedagogiju koja se bavi teorijskim osmiljavanjem procesa vaspitanja i pedagogije koja se bavi nainima kako se to postie. - Pedagogija se kao samostalna nauka razvila poetkom 19. vijeka, za to je zasluan Herbart, a zadatke i sredstva uzima iz filozofije.- Pored znaenja pedagogija u takvoj definiciji postoje jo 2 termina: nauka i vaspitanje.NAUKA

je sistematizovan i argumentovan skup saznanja o objektivnoj stvarnosti u odreenom istorijskom periodu do kojih se dolo primjenom objektivnih metoda istraivanja.VASPITANJE

je proces formiranja ovjeka kao ljudskog bia sa svim fizikim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim kvalitetima.

Vaspitanje

- PREDMET PROUAVANJA PEDAGOGIJE je vaspitanje.- U najirem znaenju tog termina (vaspitanje, obrazovanje i nastava).- Postoje i preciznija odreenja. Pedagogija je nauka koja prouava zakonitosti vaspitno-obrazovnog procesa. - Pedagoki zakon ini nerazdvojno jedinstvo sutinske relacije (veze i odnosa) i jezikog (simbolikog) izraza nekog zakonskog odnosa u vaspitno-obrazovnom procesu.

ZADACI PEDAGOGIJEnajee se grupiu u 5 osnovnih:

1. Ona prouava i istrauje vaspitne pojave, otkriva pedagoke zakonitosti, formulie zakone, te takve klasifikuje u poseban pedagoki sistem.

2. Na osnovu otkrivenih zakonitosti i formulisanih zakona potpomae razvijanje, unapreivanje i usavravanje vaspitno-obrazovne prakse.

3. Nauno prati i kritiki vrednuje rezultate u pedagokoj teoriji i vaspitno-obrazovnoj praksi.

4. Razvija i usavrava specifinu metodologiju naunih istraivanja (metode, tehnike, postupci, instrumenti itd.) 5. Koristi rezultate naunih saznanja do kojih su dole druge nauke i naune discipline, te da ih povezuje u ureen sistem.

OSNOVNI POJMOVI PEDAGOGIJE- Terminoloki sistem pedagogije ine njeni osnovni pojmovi, iz njih izvedeni pojmovi, te pojmovi preuzeti iz drugih nauka.- Tri osnovna pojma pedagogije su: VASPITANJE, OBRAZOVANJE i NASTAVA.VASPITANJE

se koristi u 2 znaenja: uem i irem.- U irem znaenju obuhvata sveukupnost pedagokog djelovanja na sve sfere ovjekovog bia. (Taj je proces usmjeren na izgraivanje cjelovite linosti, njenih pozitivnih svojstava, kao i razvijanje i oplemenjivanje intelekta, emocija, volje i karaktera.)

- Vaspitanje u irem znaenju obuhvata 5 komponenti vaspitanja: fiziko, intelektualno, moralno, estetsko i radno vaspitanje.- Vaspitanje u irem znaenju obuhvata 3 procesa:

1. proces usvajanja znanja, umjenja i navika,

2. proces formiranja fizikih i intelektualnih snaga i sposobnosti,

3. proces izgraivanja i oblikovanja linosti i karaktera, pogled na svijet, emocionalnog i voljnog ivota.- Pojam obrazovanja se definie kao proces usvajanja znanja, vjetina i navika.- ZNANJE je sistem injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao.- VJETINA je estim ponavljanjem radnje steena psihomotorina sposobnost.- NAVIKA je automatizovana psihomotorna struktura.- Izmeu znanja, vjetina i navika postoji tijesna funkcionalna povezanost.

NASTAVA

se definie kao kontinuiran vaspitno-obrazovni rad polaznika i voditelja zasnovan na drutveno verifikovanim ciljevima i zadacima, didaktiki prilagoenim sadrajima, sredstvima, organizacionim oblicima i prostorno-radnim oblicima.- Pojmovi izvedeni iz ova 3 su:

1. vaspitnik, vaspita, samovaspitanje...

2. obrazovanost, obrazovna dobra, obrazovni sadraji, samoobrazovanje...

3. nastavnik, nastavni sadraji, nastavni principi, nastavna norma...SISTEM PEDAGOKIH SAZNANJA- Zakoni koje je pedagogija otkrila logiki su sreene u sistem pedagokih saznanja kojeg ine:

a) pedagoki nauni zakoni (opta pedagogija)

izraavaju najoptije i najbitnije veze i odnose meu pedagokim pojavama. Najpoznatiji pedagoki zakoni su:

zakon o drutvenoj uslovljenosti vaspitanja,

zakon o klasno-politikoj uslovljenosti vaspitanja,

zakon o intencionalnosti vaspitanja,

zakon skladnog djelovanja razliitih faktora vaspitanja,

zakon aktivnog usvajanja obrazovno-vaspitnih vrijednosti.

b) pedagoki principi i naela (didaktika)

izraavaju nii nivo optosti pedagokih zakonitosti. Oni se odnose na odreena podruja vaspitanja. Takvi su: didaktiki principi, princip vaspitnog rada, princip internatskog vaspitanja, principi vaspitanja u slobodnom vremenu.Najpoznatiji didaktiki principi su:

princip nauene i idejne zasnovanosti nastave,

princip usklaivanja nastave prema psiho-fizikim mogunostima uenika,

princip aktivnosti u nastavi,

princip oiglednosti,

princip povezanosti teorije i prakse,

princip individualizacije nastavnog rada,

princip trajnosti usvajanja znanja, vjetina i navika,

sistematinost.

c) pravila pedagokog rada (metodika)

su najnii oblik ispoljavanja pedagokih zakonitosti. Ona ukazuju na zakonitosti u odreenim i konkretnim postupcima u vaspitno-obrazovnom procesu. Najpoznatija pedagoka naela (pravila) su:

od blieg ka daljem,

od jednostavnijeg ka sloenijem,

od lakeg ka teem,

od poznatog ka nepoznatom, od konkretnog ka apstraktnom i dr.

SISTEM PEDAGOKIH NAUNIH DISCIPLINA- Pod ovim pojmom treba podrazumijevati ue nauno-teorijsko podruje ili jednu od komponenti vaspitanja. S obzirom na brojnost postoji vie kriterija klasifikacije pedagokih naunih disciplina: Psihofizike sposobnosti ili uzrast vaspitnika: pedagoka pedagogija, kolska (osnovnokolska i srednjokolska), visokokolska i andragogija, Mjesto vaspitnog rada: porodina pedagogija, didaktika, internatska, pedagogija slobodnog vremena,

Vrijeme vaspitanja: istorija pedagogije (opta i nacionalna), savremena pedagoka futurologija,

specifini uslovi vaspitanja: specijalna pedagogija, industrijska, vojna, religijska,

Nivo optosti discipline: opte pedagoke discipline (opta pedagogija, metodologija pedagokih istraivanja, istorija pedagogije, pedagoka futurologija).- Posebne pedagoke discipline (pedagoka pedagogija, kolska, andragogija, didaktika, porodina, internatska, pedagogija slobodnog vremena).- Pojedinane pedagoke discipline (metodika nastave pojedinih predmeta, metodika vaspitnog rada, metodika rada pedagoga i dr.).- Prema nivou nauene i praktine primjenjivosti u vaspitno-obrazovnom procesu najpoznatije su sljedee pedagoke discipline:

Opta pedagogijaje osnovna pedagoka disciplina koja se bavi fundamentalnim pitanjima vaspitanja i pedagogije (predmet, karakter, razvijenost pedagogije, faktori vaspitanja, teorije razvoja linosti, cilj vaspitanja i sl.) Metodologija pedagokih istraivanjaje pedagoka nauna disciplina koja se bavi problemima nauno-istraivakog rada u oblasti vaspitanja i obrazovanja. Posebno prouava metode, tehnike, postupke i instrumente naunog istraivanja u pedagogiji.Didaktika je pedagoka nauna disciplina koja se bavi teorijskim osnovama nastave. Osnovni zadatak je da otkrije i objasni osnovne zakonitosti nastavnog procesa.kolska pedagogijapredstavlja posebnu pedagoku disciplinu koja se bavi problemom kole i kolskih sistema.Andragogijaje posebna pedagoka disciplina koja se bavi problemima vaspitanja i obrazovanja odraslih.Metodika nastaveje opti naziv za sve metodike nastave pojednih nastavnih predmeta. Ona prouava zakonitosti procesa prouavanja, uenja, samouenja i stvaralatva u okviru nastavnih predmeta i savremenih nastavnih sistema. Najpoznatije metodike nastave su: metodika maternjeg jezika, metodika matematike, prirode i drutva, istorije, geografije, fizikog, likovnog i muzikog vaspitanja.VASPITANJE - SPECIFIAN PROCES I DJELATNOST- Vaspitanje, to je proces u kojem njegovi osnovni subjekti (vaspitnik i vaspita) kroz komunikaciju i interakciju planiraju, ostvaruju i vrednuju ukupan razvoj linosti.- Pojmom vaspitanje izraava se i posebna drutvena djelatnost, u okviru nje ostvaruju se odreene zajednike potrebe graana u oblasti vaspitanja i obrazovanja.ZNAAJ VASPITANJAvaspitanje je onaj proces kojim se kroz usmjeravanje i samousmjeravanje izgrauje linost sa svim pozitivnim karateristikama. - Vaspitanje je drutvena funkcija i drutvena djelatnost. Drutvo se kroz vaspitanje odrava, obnavlja i razvija.OSNOVNE KARAKTERISTIKE VASPITANJA1. Intencionalnost vaspitanja to je ona karakteristika kojom se izraava namjernost vaspitanja (namjerno uenje, uenje sa unaprijed postavljenim ciljem, uenje prema nekom planu i programu). Ogleda se u svjesnosti cilja i namjernosti vaspitnog djelovanja. Otuda je vaspitanje svjesna, planska i organizovana djelatnost.

2. Vaspitanje je drutveno-istorijska kategorija. Vaspitanje prati istorisjki razvoj drutva. Otud ono ima drutvenu ali i istorijsku dimenziju.

3. Vaspitanje je drutveno-generacijska pojava ono je kroz istoriju povezivalo generacije prenosei najvee civilizacijske vrijednosti iz ranijih perioda.

4. Vaspitanje je imalo klasni, besklasni i staleki karakter (kakav su imala i drutva). Vladajua klasa je inila sve da cjelokupno vaspitanje stavi u svoju funkciju.

5. Drutveno-politiki karakter vaspitanja izraava povezanost vaspitanja sa poltikom. Neki pedagozi se zalau za autonomiju vaspitanja i za njenu iskljuivu naunost.6. Sistematinost i organizovanost vaspitanja karakteristika vaspitanja koja prati njegov istorijski razvoj. Formiranjem prvih kola udareni su temelji sistematinog i organizovanog vaspitanja.

FAKTORI VASPITANJA- 4 faktora imaju odluujui uticaj na formiranje linosti, a to su:

1. Nasljee faktor koji predstavlja preduslov svakog vaspitanja i razvoja. Prenosi se preko gena. Nasljeene osobine se ispoljavaju postepeno i pomou vaspitanja. One se mogu ali i ne moraju razviti.

2. Drutvena sredina odreuje se kao spoljni ili indirektni faktor. U okviru drutvene sredine poseban uticaj na vaspitanje imaju dravno ureenje, drutveni odnosi, standard ivota, socijalna pripadnost, porodica, kola, sredstva komunikacije, obiaji, kultura, tradicija i dr. Uticaj imaju i geografski faktori (geografski prostor, klima, prirodne specifinosti i dr.).3. Vaspitanje faktor koji djeluje namjerno, planski i organizovano. Ono djeluje u sklopu vanjskih ili drutvenih faktora.

4. Aktivnost vaspitnika je jedan od odluujuih faktora jer ovjek dri sudbinu u svojim rukama. Aktivnost vaspitnika treba shvatiti kao aktivan odnos pojednica prema materijalnoj i drutvenoj sredini.TEORIJE VASPITANJA

- O uticaju faktora postoji vie teorija, a najpoznatije su:

1. Nativistika uobliava ona shvatanja prema kojima je nasljee odluujui ili jedini faktor vaspitanja i razvoja.

2. Empiristika odreuje empiriju (ivot, drutvenu sredinu, praksu) kao odluujui ili jedini faktor vaspitanja i razvoja.

3. Teorija konvergencije izraava shvatanje da postoji podjednak uticaj nasljea i empirije na vaspitanje i razvoj.

4. Multifaktorska teorija zasniva se na shvatanju da na razvoj i vaspitanje utiu brojni faktori. Njohov uticaj zavisi od individualnih, sredinskih, vaspitnih i drugih okolnosti.

CILJ I ZADACI VASPITANJA- Cilj vaspitanja se odreivao kao razvijanje totalne linosti, harmonijski razvijene linosti, slobodne i demokratski orijentisane linosti, svestrano razvijene linosti, te svestrano razvijene stvaralake linosti.Determinante cilja vaspitanjasu brojne. Meu njima najvei uticaj imaju:

1. Drutvena zajednica (drutveno ureenje, unutranja struktura, poloaj pojednica u drutvu, perspektive socijalnih grupa, ljudska prava i slobode) 2. Karakter ljudskog roda (razvijenost sredstava rada, nauno-tehnoloki nivo, proizvodni nivo, podjela rada, proizvodni odnosi i dr.) 3. Sistem vrijednosti (ideoloka i politika shvatanja) 4. Shvatanja ovjeka i njegove linosti

5. Drutvena tradicija

6. Razvijenost pedagoke nauke i sistema upravljanja

7. Potrebe, interesi, elje i ambicije vaspitnikaKriterijumi klasifikacije ciljeva

Drutveno-institucionalni kriterijum:

a) komponentni ciljevi (utvreni ustavom, zakonom, rezolucijama ili programima) b) institucionalni ciljevi (ciljevi predkolskog vaspitanja, ciljevi osnovne, srednje kole i fakulteta) Funkcionalna primjenjivost ciljeva:

a) vrijednost ciljeva

b) funkcionalni ciljevi

c) instrumentalni ciljevi

Razvojni kriterijum

a) ciljevi predkolskog vaspitanja

b) ciljevi osnovnokolskog vaspitanja

c) ciljevi srednjokolskog vaspitanja

d) ciljevi visokokolskog vaspitanja

e) ciljevi postkolskog obrazovanja

Sloboda vaspitnika u izboru ciljeva vaspitanja

a) nametnuti ili dirigovani ciljevi

b) djelimino birani ciljevi

c) slobodno birani clijevi

Komponente (podruja) vaspitanja

a) ciljevi intelektualnog vaspitanja

b) ciljevi moralnog vaspitanja

c) ciljevi estetskog vaspitanja

d) ciljevi radnog vaspitanja

e) ciljevi fizikog vaspitanja

Psihostruktura procesa uenja a) ciljevi kognitivnog podruja

b) ciljevi afektivnog podruja

c) ciljevi psihomotorikog podruja

Nivo optosti cilja vaspitanja

a) opti cilj vaspitanja

b) posebni cilj vaspitanja (cilj vaspitanja prema podrujima vaspitanja: ciljevi intelektualnog, moralnog, estetskog, radnog i fizikog vaspitanja) c) pojedinani ciljevi ili zadaci (zadaci vaspitno-obrazovnog rada u pojedinim nastavnim predmetima i nivoima obrazovanja)Shvatanje o ciljevima vaspitanja trojice autora.

Nedeljko Trnavac ciljeve definie u 4 komponente:1. Svestrano razvijanje svih potencijala linosti i njihovo bogaenje i objedinjavanje u raznovrsnosti,

2. Razvijanje kritike sposobnosti i samostalnosti linosti u opredjeljivanju za razliite pristupe u prirodnim i drutvenim naukama, moralu i uopte u toku sticanja ivotnog iskustva.

3. Osposobljavanje linosti da kroz aktivnost razvija i da stalno usavrava svoje stvaralake sposobnosti u time obezbjeuje i unapreuje svoj drutveni status i materijalni poloaj.

Mile Ili cilj vaspitanja i obrazovanja je omoguavanje, podsticanje i usmjeravanje individualno autentinog, drutveno prihvatljivog, maksimalno mogueg, skladnog razvoja cjelovite, slobodne i stvaralake linosti u naem drutvu i svijetu koji se vrlo brzo mijenja.

Drago Brankovi cilj vaspitanja i obrazovanja je usvajanje osnovnih znanja iz optedrutvenih i civilizacijskih vrijednosti, maksimalno razvijanje potencijalnih psihofizikih sposobnosti, kritikog miljenja i stvaralatva.Karakterizacije ciljeva vaspitanja:

1. Konkretizacija opteg cilja vaspitanja prema uzrasnim nivoima (etapni ciljevi) 2. Konkretizacija opteg cilja prema podrujima (komponentama) vaspitanja

3. Taksonomija vaspitno-obrazovnih ciljeva prema strukturi procesa uenja

Najpoznatiju taksonomiju uradio je Blum. On sve ciljeve razvrstava u 3 podruja sa 16 kategorija i 36 potkategorija.- Osnovna podruja i kategorije su:

1. Kognitivno podruje: znanje, shvatanje, primjena, analize, sinteza i evaluacija.

2. Afektivno podruje: primanje, reagovanje, usvajanje, sistematizacija i karakterizacija.

3. Psihomotoriko podruje: imitacija, manipulacija, precizacija i naturalizacija.

FILOZOFSKO-PEDAGOKI PRAVCI I KONCEPCIJE VASPITANJA- Najvei uticaj na konstituisanje pedagogije i koncepcija vaspitanja imaju filozofska shvatanja ovjeka i saznanja.Filozofsko-pedagoki pravcinajvei uticaj na razvoj koncepcija vaspitanja imali su sljedei filozofsko-pedagoki pravci: idealizam, realizam, neotomizam, egzistencijalizam, esencijalizam, pragmatizam i marksizam.- Idealizamkao oblik metafizikog miljenja u filozofiji polazi od ideje da su materija i cjelokupna zbilja izvedene kategorije. Ljudsko saznanje prema idealizmu ine: vjerovanje, autoritet i intuicija. Koncepcije vaspitanja izraavaju 3 bitne komponente: ciljeve vaspitanja, izbor sadraja vaspitanja i poziciju vaspitnika u procesu vaspitanja.- Realizamje nastao kao suprotstavljena filozofska orijentacija idealizmu. Prema ovom shvatanju postoji vanjski svijet nezavisan od ovjekove svijesti. Realizam se iskazao u koncipiranju sadraja i naina vaspitno-obrazovnog rada. Na pogledima filozofa realistikog usmjerenja dolo je do grupisanja nastavnih predmeta oko realija (prirodopis, zemljopis, istorija i dr.) ali zasnivanje posebne teorije realnog obrazovanja (realne gimnazije).- Neotomizamposeban filozofsko-pedagoki pravac razvio se pod uticajem Aristotelove filozofije i teolokih pogleda Tome Akvinskog (pokuaj mirenja vjere i razuma ali tako da vjera ostaje kriterijum istine). Neotomisti prihvataju dvije vrste saznanja: a) saznanje materijalnog svijeta (putem osjeaja i logikog miljenja) i b) saznanje duhovnih vrijednosti (putem otkrovenja). Neke koncepcije vaspitanja od neotomistikih uenja preuzimaju shvatanje da je vaspitnik subjekt koji ui a vaspita subjekt koji ui kako treba da se ui.- Egzistencijalizamkao poseban pravac nastao je u prvoj polovini 19. vijeka, u vrijeme opte krize graanskog drutva. On prouava otuenje ovjeka i ukazuje na gubljenje njegove individualnosti. Po ovim shvatanjima ovjek se osjea preputen nitavilu. ovjek nije nita drugo nego ono neto sam napravi od sebe. Prvi pokuaj utemeljenja egzistencijalistike koncepcije vaspitanja izvrio je Oto Bolnov. On tvrdi da se proces vaspitanja ne moe planirati. Filozofija ovog pravca podstie dananju pedagogiju da obrati veu panju unutranjem individualnom ivotu uenika, da podstie razvijanje osjeanja i slobode linosti.- Esencijalizampravac nastao sredinom 20. vijeka, objavljivanjem esencijalistikog manifesta (1938. godine) u SAD. Predstavlja takvo shvatanje prema kojem se esencija (sutina) mora saznati bez obzira na interesovanje vaspitnika. Zadatak pedagogije je takav da izabere takve sadraje vaspitanja i obrazovanja koji e omoguiti upoznavanje sutine svijeta. Predmeti (literatura, matematika, vjeronauka, istorija i prirodne nauke). Esencijalistiko shvatanje temelji se na stavu da sloboda u vaspitanju ne smije biti sredstvo ve cilj vaspitanja. Metode: posmatranja, ekskurzije i laboratorijski radovi.- Pragmatizamnjegova filozofija imala je velik uticaj na konstituisanje savremenih pedagokih koncepcija. Predtavnici su . Ars, V. Dems, D, Djuj, poli su od shvatanja da se istina manifestuje u buduim posljedicama. U osnovi takvog filozofskog shvatanja nalazi se empiristika filozofija. Prema pragmatizmu vaspitanje je osnova svakog uenja. Pedagogija pragmatizma sutinu vaspitanja objanjava rekonstrukcijom iskustva (jedinstvo subjekta i objekta-ovjeka i prirode). Pedagogija pragmatizma je zasnovana na jo dva procesa : interesovanje i prilagoavanje ivota. Najpoznatiji predstavnik pragmatizma D. Djuj smatra da saznanje istine prolazi kroz nekoliko faza:a. definisanje problema

b. posmatranje pojava kojima problem pripada

c. formulisanje hipoteza

d. predvianje posljedica

e. provjera rjeenja- Marksizam

- Sredinom prolog vijeka nastala je i filozofija Marksizma. Marksizam je dao cjelovito uenje o ovjeku, prirodi i saznanju. Osnovne postavke:

a. marksistika filozofija ima antropoloko-humanistiko usmjerenje

b. jedinstvo i povezanost dijalektike i materijalizma

c. jedinstvo teorije i prakse

d. jedinstvo nauke i ideologije

e. aktivistiki karakter- Polazno odreenje jeste ovjek i ono to ga odreuje kao ljudsko bie.

- OSNOVNE KONCEPCIJE VASPITANJA- Termin koncepcije potie iz latinskog jezika (conceptio), poimanje, shvatanje ili razumijevanje.- Pod pojmom koncepcija shvata se osnovna zamisao ili logika predstava o neemu.- Stoga postoje razliite koncepcije (ekonomska, kulturna, politika, koncepcija vaspitanja i dr.). Pod pojmom koncepcija vaspitanja u pedagokoj nauci podrazumijeva se osnovna zamisao o vaspitanju. Koncepcije vaspitanja stvarali su roditelji, rodovske starjeine, uitelji, filozofi, dravne vlasti politiari, te pedagoke institucije i pedagozi.- Postoji veliki broj pedagoga koji se bavio problemom klasifikacije koncepcije vaspitanja: Najden akirov, an Vijal, F. Majer, Nikola Potkonjak, Jovan orevi, Ljubomir Krneta itd.Klasifikacija koncepcija

- Postoje razliite klasifikacije:

a. Prema B. Suhodolki i F. Majer postoje samo dvije koncepcije vaspitanja (ili 2 pedagogije): 1) koncepcija esencije (insistira na univerzalnosti i nepromjenljivosti i okrenuta je ka budunosti); 2) koncepcija egzistencije (vaspitanju pristupa sa aspekta razliitosti i individualnosti okrenuta je ka sadanjosti) b. Ameriki pedagog F. Majer pie o 8 koncepcija: 1.idealistika koncepcija, 2.pragmatistika, 3.progresivistika, 4.esencijalistika, 5.neorealistika, 6.neoskolastika, 7.perenialistika, 8.egzistencijalistika.

c. Potkonjak kae da postoje sljedea etiri kriterijuma klasifikacije svih koncepcija: 1. predmet pedagogije, 2. metodoloka pitanja pedagogije, 3. poloaj vaspitnika i 4. sadraj vaspitanja i obrazovanja.Kriterijumi klasifikacije koncepcija

- Vei broj pedagoga smatra da se kao kriterijumi klasifikacije koncepcija mogu uzeti sljedea polazita:

a) ciljevi vaspitanja (ta) b) vaspitni sadraji (pomou ega) c) metode vaspitanja (kako)

- 6 kriterijuma klasifikacije koncepcija vaspitanja:- DIJETE ili LINOST,primjenom ovog kriterijuma mogue je razlikovati 6 razliitih koncepcija vaspitanja

1) Individualna koncepcija vaspitanja, prema kojoj se vaspitno-obrazovne aktivnosti planiraju i realizuju sa pojedincem.

2) Pedocentristika koncepcija, shvatanje prema kojem dijete treba biti centar vaspitnog procesa.

3) Pedoloka koncepcija, polazi od stava prema kojem priroda djeteta mora biti osnov vaspitanja i razvoja linosti.

4) Koncepcija slobodnog vaspitanja, zasniva se na shvatanju da je djeja priroda od samog roenja savrena.

5) Antipedagoke koncepcije vaspitanja, nastale na rigoroznim kritikama postojee pedagogije i vaspitanja.

6) Koncepcija vaspitanja kao samorazvoja, shvatanje prema kojem se vaspitanje zasniva na procesima razvijanja sopstvenih sposobnosti i talenata.- DRUTVO, 6 vrsta koncepcija vaspitanja:

1) Socijalna koncepcija vaspitanja

2) Koncepcija dravljanskog vaspitanja

3) Etatistika koncepcija vaspitanja

4) Sociologistika koncepcija vaspitanja

5) Tejloristika koncepcija vaspitanja

6) Prosvetiteljska koncepcija vaspitanja- GENETIKA, koncepcije:1) Biologistika koncepcija vaspitanja

2) Nativistika koncepcija vaspitanja

3) Psihoanalitika koncepcija vaspitanja- NEKE VRIJEDNOSTI VAN SAMOG OVJEKA1) Idealistika koncepcija vaspitanja

2) Koncepcija astralnog shvatanja vaspitanja

3) Mitska koncepcija vaspitanja- BOG1) Religijska koncepcija vaspitanja

2) Neotomistika koncepcija vaspitanja- SAM POJEDINAC

1) Egzistencijalistika koncepcija vaspitanja

2) Personalistika koncepcija vaspitanjaMarksistika koncepcija vaspitanja

- Pored navednih postoji i poznata marksistika koncepcija vaspitanja; smatra se da ona ima osam bitnih odrednica:

1. vaspitanje je drutvena praksa

2. u sreditu vaspitanja nalazi se ovjek

3. vaspitanje je dinamian proces

4. vaspitanje se uvijek ostvaruje pomou sadraja

5. ljudski rad

6. je meuljudski odnos

7. ima drutveni karakter

8. svi elementi vaspitanja su dijalektiki povezani.

KOMPONENTE VASPITANJA

METODOLOGIJA PEDAGOKIH ISTRAIVANJA,

je veoma bitna za prouavanje, istraivanje i usavravanje pedagokih osnova vaspitno obrazovnog procesa.- Nekoliko najbitnijih problema metoda pedagokih istraivanja:

1. pojam, predmet i zadaci metodologije

2. osnovni izvori i sastavni dijelovi metodologije

3. pojam i vrste pedagokih istraivanja4. nauno-istraivake metode u pedagogiji

5. postupci i instrumenti u pedagokim istraivanjima

POJAM; PREDMET I ZADACI METODOLOGIJE- Metodologija je rije grkog porijekla methodos (postupak razrada, nain put) i logos (razmatranje).- Metodologija pedagogije ili MPI je posebna pedagoka nauna disciplina koja se bavi prouavanjem procesa naunog saznanja na podruja vaspitanja.- Predmet prouavanja MPI su: teorijske osnove, metode, tehnike, postupci i instrumenti istraivanja vaspitno-obrazovnih pojava. Pored osnovnih zadataka pedagogije MPI ima i dva specifina zadatka:

a) metodologija prouava prednosti i ogranienja metodolokih pristupa da bi se izabrali oni koji najvie odgovaraju problemu istraivanja.

b) rigorozna kritika, ne samo istraivakih postupaka, ve i itavog teorijskog stanja pedagoke nauke.

- OSNOVNI IZVORI I SASTAVNI DIJELOVI METODOLOGIJE- Tri osnovna izvora su:

1. originalna metodoloka iskustva i saznanja do njih se dolazi naunim istraivanjima.

2. logika i gnoseoloka saznanja koja preuzima iz logike i gnoseologije.

3. specifina istraivanja do kojih se dolazi naunim istraivanjima osnovnih metodolokih problema.- Metodologija je sloena nauna disciplina i sastoji se od tri strukturna elementa:

1. logike osnove naunog saznanja

2. nauno-istraivake metode i tehnike

3. nauna strategija

- VRSTE PEDAGOKIH ISTRAIVANJA- Dijele se na:

Fundamentalna, razvojna i operativna istraivanja

fundamentalna su orijentisana ka istraivanju fundamentalnih problema pedagoke nauke.

razvojna istraivanja primjerna su ka razvijanju odreenih procesa, postupaka i tehnika vaspitanja i obrazovanja.

operativna istraivanja provode se radi rjeavanja nekih praktinih vaspitno-obrazovnih problema.

Transferzalna i longitudinalna istraivanja

transferzalna su ona u kojima se ini presjek (u isto vrijeme na razliitim mjestima) vaspitno obrazovane pojave.

longitudinalna su ona u kojima se vaspitno-obrazovni fenomen kontinuirano prati i istrauje u duem vremenskom periodu.

Komparativna istraivanja

zasnivaju se na utvrivanju meuzavisnosti (slinosti-razlika).Istorijska istraivanjapredstavljaju sistematsko prikupljanje i objektivnu evaluaciju podataka o prolosti vaspitno-obrazovnih fenomena.

Akciona istraivanjasu posebna istraivanja u kojima se primjenom naunih metoda rjeavaju praktini problemi.

- FAZE PROCESA ISTRAIVANJA- Osnovne faze (etape) su:

1. Izbor problema za istraivanje na njihov izbor utie vie faktora (potrebe prakse, interesi nauke, lini afinitet istraivaa, kadrovske mogunosti, metodoloke mogunosti, materijalno-finansijske mogunosti) 2. Izrada projekta istraivanja (idejni i sudijski projekat) 3. Realizacija istraivanja (prikupljanje istraivake grae) 4. Obrada istraivake grae

5. Interpretacija istraivakog izvjetaja

6. Pisanje istraivakog izvjetaja

7. Provjera rezultata istraivanja

- NAUNO_ISTRAIVAKE METODE- Pod njima se podrazumijeva skup logikih postupaka i naina istraivanja pedagokih pojava i otkrivanja zakonitosti u vaspitno-obrazovnom procesu.- Osnovna funkcija je sticanje istinitog ili visoko vjerovatnog znanja.- Bitne karakteristike su: objektivnost u primjeni, pouzdanost, preciznost, sistematinost i uoptenost.- Najpoznatije metode su:

1. METODE TEORIJSKE ANALIZE primjenjuju se kod prouavanja vaspitnih fenomena za koje postoje pouzdani teorijski izvori. Ovdje se polazi od utvrivanja naunih injenica, do otkrivanja odreenih zakonitosti ili novih teorija. Najvie se primjenjuju kod: filozofskih, psiholokih i sociolokih osnova vaspitanja.

2. ISTORIJSKA NAUNO-VASPITNA METODA Primjena ove metode ima tri faze:

a. Pronalaenje i sreivanje istorijskih izvora (njihovo sreivanje i razvrstavanje prema vremenskom i problemskom kriterijumu). Istorijski izvori mogu biti: materijalni, pisani, likovni i zvuni izvori. U odnosu na istraivaku pojavu mogu biti: primarni i sekundarni.

b. Kritika analiza izvora obuhvata spoljnu i unutranju kritiku. Spoljnom se utvruje porijeklo i autentinost izvora, a unutranjom vjerodostojnost i tanost izvora.c. Istorijska sinteza je postupak kojim se dolazi do naunih saznanja radi ega je i vreno istraivanje. Ona nastaje na osnovu utvrenih istorijskih injenica. Omoguava povezivanje rezultata sa odreenim teorijama.

3. EMPIRIJSKA METODA primjenjuje se u dvije varijante:

a. EMPIRIJSKA NEEKSPERIMENTALNA METODA najee se koristi. Sutina je u njenoj naunoj deskripciji odreenih pedagokih pojava. Postoji vie varijanti ove metode, a najee se primjenjuje istraivaki servej metod. TO znai prikupljanje empirijskih podataka (znanja, stavovi, miljenja i dr.) od ispitanika.b. EMPIRIJSKA EKSPERIMENTALNA METODA je takva u kojoj se namjerno izaziva odreena pojava, te u kojoj se prate promjene koje nastaju pod njenim uticajem. Osnovne karakteristike: utvrivanje kazualnih veza izmeu pojava , plansko utvrivanje efikasnosti vaspitnih mjera, kontrola uslova rada, mogunost ponavljanja istraivanja i dr. Postoji vei broj modela pedagokog eksperimenta a najpoznatiji su: ekperiment sa jednom grupom, sa paralelnim grupama, eksperiment sa rotacijom faktora. EX POST FACTO POSTUPAK je poseban istraivaki metod ili vrsta istraivanja koja se nalazi izmeu servej i eksperimentalne metode. Sutina je u tome to se empirijski istrauju neki faktori vaspitanja i obrazovanja koji ve djeluju.

- POSTUPCI (TEHNIKE) U PEDAGOKIM ISTRAIVANJIMA Najpoznatije tehnike su sistematsko posmatranje, anketiranje, intervjuisanje, testiranje i procjenjivanje. Sitematsko posmatranje, je istraivaki postupak pomou kojeg se vri objektivno i sitematsko posmatranje vaspitno-obrazovne pojave u vremenu u kojem se ta pojava odvija. Osnovne karakteristike su: sistematinost posmatranja, objektivnost, kvantifikacija posmatrane pojave, sposobnosti odvajanja glavnog od sporednog. Sistematsko posmatranje podrazumijeva korienje isntrumenata: protokoli, liste za posmatranje, registri, dnevnici itd. Anketiranje, je istraivaki postupak pomou kojeg se prikupljaju podaci o nekim karakteristikama ispitanika vaspitno-obrazovnih fenomena. Intervjuisanje, je postupak prikupljanja informacija o ispitaniku u direktnoj komunikaciji sa njim lice u lice. Postoje dvije vrste:a) standardizovani intervju (unaprijed utvrena sva pitanja) b) slobodni intervju (slobodnije se postavljaju i nova pitanja) Instrument: lista pitanja. Testiranje, je istraivaka tehnika kojom se ispituje i mjeri neka karakteristika ispitanika. Njim se ispituju: znanja, sposobnosti i karakteristike linosti. Instrumenti: testovi, znanja, testovi sposobnosti i linosti. Procjenjivanje ili skaliranje, je specifina istraivaka tehnika kojom se istrauju stavovi ispitanika o nekim karakteristikama linosti i vaspitno-obrazovnim pojavama. Instrumenti: skale procjene, rang skale, akumulativne skale, ek liste i dr.

- ISTRAIVAKI INSTRUMENTI PROTOKOL (sistematsko posmatranje), koristi se za prikupljanje podataka o odreenom ponaanju, postupcima u nastavi, aktivnostima uenika, verbalnim reakcijama, meusobnim komunikacijama i dr. Protokol omoguava sistematsko i objektivno registrovanje navedenih pojava. Primjer posmatranja aktivnosti uenika na asu:VRSTA AKTIVNOST BROJ UENIKA- ne radi (iskljuen iz VOR) _____________- nezainteresovano slua _____________- paljivo slua _____________- veoma motivisano prati i posmatra _____________- kreativno uestvuje u VOR _____________

Pored protokola posmatranja mogu se koristiti i druga tehnika sredstva (fotoaparati, filmske i televizijske kamere i dr.). Za primjenu protokola posebno je bitna priprema posmatraa. ANKETNI LIST, je instrument pomou kojeg se prikupljaju podaci i miljenja o odreenim injenicama koje su neophodne za istraivanje problema. Posebno je primjeren za istraivanje: socijalnog statusa, interesovanja, radnih navika, iskustava, te miljenja uenika, nastavnika i roditelja o vaspitno-obrazovnim fenomenima. U anketnoj listi postoje 3 vrste pitanja:

a) PITANJA ZATVORENOG TIPA

1. Da li je u tvojoj koli organizovan dodatni rad za najbolje uenike

1) DA

2) NE

b) PITANJA OTVORENOG TIPA 2. Koji su nastavni predmeti u tvojoj koli najinteresantniji?____________

c) PITANJA KOMBINOVANOG TIPA

3. Zbog ega nema udebenik iz geografije?

A) nema ga u knjiari

B) nemam sredstava da ga kupim

C) nisam htio da ga kupim

D) _________________________

Metodoloka naela kod konstrukcije anketnog upitnika: anketni list treba da je kratak, jasan i jednostavan, treba se popunjavati krae vrijeme (20-25 min), ne smije imati sugestivna pitanja, redoslijed pitanja od lakeg ka teem, anketni list moe se primijeniti na 2 naina:

a) popunjavanje na licu mjesta uz prisustvo istraivaa

b) provoenjem aknketiranja putem pote TEST ZNANJA, je instrument koji se veoma esto primjenjuje. Postoji vie tipova zadataka u testu znanja:

a) tip dosjeanja

b) tip nadopunjavanja

c) tip dvolanog izbora

d) tip viestrukog izbora

e) tip usporeivanja

f) tip grupisanja

g) problemski ajtemi

h) interpretativni test zadatak (ITZ) Konstrukcija testa znanja ima nekoliko bitnih faza:

1. Upoznavanje cilja i zadataka odreenog nastavnog predmeta

2. Upoznavanje zahtjeva nastavnog plana i programa

3. Prouavanje uenikovog udbenika i nastavnog prirunika4. Izrada skice testa

5. Utvrivanje pondera testa

6. Konstrukcija pitanja (za vie zadataka) 7. Preliminarna primjena (probno testiranje) 8. Izraunavanje metrijskih karakteristika testa

9. Korekcija pitanja

10. Primjena testa znanja SKALE PRIMJENE, su jedne od najsloenijih instrumenata. Svaka skala u ovom instrumentu ima dva elementa: tvrdnju ili sud, i stepen slaganja. Skale se meusobno razlikuju prema nainu iskazivanja stepena slaganja. Otuda postoje 3 vrste skala:

1. deskriptivne skale

2. numerike skale

3. grafike skale

DIDAKTIKA- Termin didaktika je grkog porijekla (didaksein pouavati, obuavati, didaskalos uitelj).- U doslovnom prevodu znai umijee pouavanja. U savremenim raspravama nailazi se na shvatanje didaktike kao nauke o prouavanju. Termin DIDAKTIKA zadran je do danas u evropskim zemljama u kojim ive germanski i slovenski narodi. U anglo-saksonskim govornim podrujima koriste se drugi izrazi: kurikulum, tehnologija instrukcija, tehnologija obrazovanja itd.- Prouavanjem saznanja nastaju nove didaktike discipline kao to su: osnovnokolska didaktika, informatika didaktika, medijalna didaktika, komunikoloka didaktika, dokimologija (nauka o ocjenjivanju rada uenika), pedutologija (prouava lik nastavnika), nastavna inovatika, glotodidaktika i druge specijalne didaktike discipline.- PREDMET DIDAKTIKE- Smatramo da se moe prihvatiti definicija da je didaktika nauka o cjelokupnosti nastave i obrazovanja. Prema tome predmet didaktike: nastava i obrazovanje. Podruje didaktikih istraivanja obuhvata: zakonitosti, ciljeve, zadatke, sadraje, naela, pravila, inioce, tokove, oblike, metode, sredstva itd. Didaktika se bavi teorisjkim osnovama nastave, pa je jo i teorija nastave ili nauka o nastavi.

- ZADACI DIDAKTIKE- Osnovni zadatak je da otkrije i objasni osnovne zakonitosti nastavnog procesa. Opti zadatak je da razvija naunu teoriju i da doprinese progresivnom, mijenjanju nastavne prakse obrazovnog procesa uopte, to se ostvaruje: fundamentalnim, razvojnim i primijenjenim istraivanjima. Svako od ovih istraivanja ima specifine zadatke:

fundamentalna istraivanja, da utvruje didaktika saznanja kapitalne vrijednosti, da utie na razvijanje didaktike teorije, obrazovne i nastavne prakse.

razvojna istraivanja, treba da tragaju za rjeenjima koja imaju nauni i praktini znaaj. Treba da dovedu do promjena u praksi.

primijenjena didaktika istraivanja, poboljavanje kvaliteta postojee prakse nastave i obrazovanja.

- OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE obrazovanje, nastava, uenik (polaznik), nastavnik, nastavni sadraji materijalno-tehnika osnova nastave. Obrazovanje je proces sticanja znanja, vjetina, navika, razvijanja psiho-fizikih sposobnosti i formiranja pogleda na svijet. Odvija se u porodici, grupi vrnjaka, pod uticajem sredstava informisanja, u koli i dr. pedagokim institucijama, u slobodnom vremenu itd. Odvija se i van nasatave i poslije kolovanja, bez pouavaa. Termin obrazovanost oznaava nivo usvojenosti znanja i razvijenosti. Nastava je jedinstven vaspitno-obrazovni proces koji se pod rukovodstvom nastavnika odvija planski i sistematski sa jednom relativno stalnom grupom uenika u cilju njihovog usvajanja drutveno verifikovanih programskih sadraja i razvijanja svih njihovih potencijala do linih maksimuma. Faktori nastave: uenik, nastavnik, nastavni sadraji i materijalno tehnika osnova nastave. Uenik je linost koja u didaktikom i cjelokupnom vaspitno-obrazovnom procesu usvaja znanja, vjetine i navike, razvija svoje stvaralake i dr. sposobnosti. Nastavni sadraji su po filozofsko-ideolokim i pedagokim didaktikim kriterijima odabrana , oblikovana i pripremljena znanja o pojavama, procesima i zakonitostima u prirodi i drutvu, kulturi, umjetnosti, nauci, tehnici, tehnologiji, svakodnevnom ivotu i radu. Nastavnik je struno-pedagoko osposobljeno lice za planiranje, pripremanje i izvoenje didaktiko-metodiki utemeljenog, sloenog i dinamiko-nastavnog, odnosno cjelokupnog vaspitno-obrazovnog rada u kolskoj ili drugoj pedagokoj instituciji. Materijalno-tehnika osnova nastave obuhvata nastavne objekte, ureaje za nastavu, nastavna pomagala, nastavna sredstva, didaktiki materijal.

- ETAPA NASTAVNOG RADA (ili procesa) - Moe se podijeliti u 6 etapa:

1.Planiranje nastavnog rada- Ono zapoinje analizom uspjeha u nastavi na kraju kolske godine i pojaava se pred poetak nove, a nastavlja zajedno sa pripremanjem nastave tokom kolske godine.- S obzirom na nastavni period za koji se vri, planiranje nastave moe biti:

globalno, orijentaciono, makroplaniranje, godinje (enetualno polugodinje, semestralno) operativno ili mikroplaniranje (mjeseno, sedmino, tematsko, neposredno planiranje realizacije nastavne jedinice na asu ili blok asu)

- Druga podjela:

1. globalno ili godinje

2. tematsko planiranje nastave

3. lekcijsko planiranje nastave- Prilikom godinjeg planiranja nastavnik kritiki analizira rad u protekloj godini, prouava vaei nastavni plan i program, pedagoke standarde i nastavne normative, udbenike, uslove za rad itd.- U zavisnosti od tih inilaca, nastavnik e napisati godinji plan. Detaljnije i preciznije je tematsko planiranje tokom svakog mjeseca. Odreuje se redosljed i vrijeme obrade pojedinih nastavnih jedinica, mjesto i nain obrade. Ovim nastavnik rjeava mnoga pitanja: a) sadrajno-struna, b) organizacija i materijalno-tehnika, c) didaktiko-metodika.2.Pripremanje nastave- Prije zavrne projekcije studiozne pismene pripreme za tradicionalnu ili inovativnu realizaciju odreene nastavne jedinice, neophodno je da nastavnik detaljno upozna i selekcionie nastavne sadraje, predloi trajanje i da obezbjedi materijalno-tehnike uslove za rad. to znai da su pripremne aktivnosti raznovrsne: pismene, usmene, strune i metodike, organizacijske i izvedbene.- Organizaciona struktura pismene pripreme:

I Opti elementi (u zaglavlju) pripreme:

naziv i mjesto kole, datum, sat, razred i odjeljenje;

nastavnik (mentor, kada je realizator pripravnik ili student) i realizator;

nastavni predmet, podruje, teme;

naziv nastavne jedinice; tip asa; cilj nastavnog rada;

zadaci (obrazovni, funkcionalni, vaspitni); oblici nastavnog rada; nastavna sredstva; nastavne metode;

II a) uvod b) glavni dio c) zavrni dio

U svakom od tih dijelova nastavnog asa navode se sadraji i naini puavanja i uenja, njihovo trajanje, zadaci za vjebanje i ponavljanje, plan zapisa na tabli, etape inovativnog sistema ili modela nastave itd., a poeljno je na kraju navesti literaturu.

3.Uvoenje uenika u nastavni rad- Na poetku asa neophodno je za to krae vijeme efektno uvesti uenike u sutinu dotine nastavne jedinice. Osnovna svrha ove etape makroorganizacije nastave jeste intelektualna i emocionalna priprema uenika. Ova etapa sadri raznovrsne pripreme: psiholoke, emocionalne, saznajne, radne.

4.Obrada novog gradiva- Didaktiari ovo smatraju osnovnom etapom u sloenom i jednostavnom nastavnom procesu. To je eatapa nastavnog procesa u kojoj uenici pod rukovodstvom nastavnika usvajaju nova saznanja, povezuju ih sa prethodno usvojenim gradivom i klasifikuju u sopstveni sistem znanja, stiu vjetinu, uvruju navike, razvijaju sposobnosti i osobine linosti. to je nastavnik u veoj mjeri majstor svog zanata uspjenije e realizovati zadatke u ovoj etapi.- Zato je neophodno da nastavnik ini sljedee:

optimalno dimenzionira obim i dubinu novog gradiva

omoguava oslanjanje novog na prethodno gradivo

obezbjedi prikladan nastavak rada u ovoj etapi na sadraj i nain rada u prethodnoj etapi nastave

organizuje posmatranje prouavanih predmeta

postavljanjem struno-metodikih pitanja, zadataka, davanjem informacija nakon usvajanja odreenog sadraja, provjeriti nivo njihovog razumijevanja

prikladno primjenjivanje i kombinovanje modela, sistema, oblik i metoda uobiajenog ili inovativnog nastavnog rada

5.Ponavljanje i vjebanje

Ponavljanje je etapa nastavnog procesa u kojoj se ponovnim bavljenjem odreenim sadrajima stvaraju vre veze u mozgovnim centrima, sprjeava zaboravljanje i obezbjeuje trajnost znanja uenika. Klasifikacija i podjela ponavljanja:

1. U odnosu na obim obuhvaenog gradiva kompleksno, tematsko, fragmentirano.

2. Prema rasporedu koncentrisana, rasporeena ili viekratna

3. S obzirom na koliinu obraenog gradiva koje se ponavlja

ponavljanje poslije utvrivane nastavne jedinice

ponavljanje poslije obraene teme

ponavljanje poslije obraene oblasti

ponavljanje poslije obraenih vie oblasti

4. Prema vremenskoj realziaciji

ponavljanje gradiva na poetku kolske godine

tekue ponavljanje

ponavljanje poslije veih nastavnih cjelina

zavrno ponavljanje

5. Prema kvalitetu ponavljanje moe biti:

Reproduktivno, ponavljanje sadraja koje je izloio nastavnik ili koji su navedeni u udbeniku potpomae mehaniko zapamivanje, a zanemaruje misaonu aktivnost (dobro: strane rijei, pjesme) Produktivno, oznaava osmiljeno, inventivno ponavljanje savladanih sadraja sa razumijevanjem, to se ini kompakcijom razlika i slinosti predmeta, pojmova i ostalih usvojenih sadraja, uporeivanjem suprotnosti, ralanjivanje, sistematizacija itd.

Vjebanje u nastavi je esto i sistematsko ponavljanje odreene radnje sa tenjom da se ona trajno usvoji i preraste naviku. Neophodno je da nastavnik izvri pripreme za vjebanje uenika u nastavi, a posebno da uredi mjesto za vjebanje i obogati ga potrebnim rekvizitima, opremom, priborom i materijalom.

S obzirom na specifinosti i karakteristike nastavnog predmeta, vjebanja mogu biti: usmena, pismena, grafika, laboratorijska, tehnika.- Vjebanje e biti efikasnije ukoliko se uvaavaju opti i psiholoko-didaktiki zahtjevi, kao to su:

Uenicima ne treba samo objasniti ve i praktino pokazati

Tokom vjebanja ne treba postavljati odjednom mnogo pitanja, ve manje zahtjeve

Bie lake ako je ueniku jasno ono to vjeba

Bitno je da se vjebanje uini zanimljivim

Pohvala, bodrenje i podrka pozitivno utie na usavravanje vjetina i formiranje navika

Sam uenik treba da prati i ocjenjuje, koriguje i poboljava svoje aktivnosti itd.- Faze vjebanja su: poetno vjebanje, osnovno vjebanje i zavrno vjebanje (i eventualno korektivno vjebanje) 6.Provjeravanje i ocjenjivanjeProvjeravanje

- ini osnovu ocjenjivanja. Provjeravanjem ustanovljavamo nivo postignua uenika. Provjeravanjem nastavnik dobija povratnu informaciju o efikasnosti svog rada.a) Provjeravanje je etapa nastavnog procesa u kojoj se utvruje ostvarivanje obrazovnih funkcionalnih i vaspitnih zadataka nastave.

S obzirom na mjesto i svrhu provjeravanja, u toku nastavnog procesa moe se razlikovati:

prethodno provjeravanje, provodi se na poetku polaska na odreeni nivo kole, na poetku kolske godine, prije prelsaka na sloeniju tematsku cjelinu, prije uvoenja nastavne inovacije itd. Ovim provjeravanjem utvruje se poetno stanje u nivou znanja, vjetina, raznih navika i sposobnosti uenika, od koga se dalje polazi u planiranju, pripremanju, organizovanju i inoviranju nastave.

tekue provjeravanje, vri se u okviru ostalih etapa nastavnog procesa, obino na svakom nastavnom asu. Njime se utvruju indikacije o tome koliko su i kako uenici usvojili znanje, savladali vjetine, razvili sposobnosti i doivjeli vaspitne vriejdnosti. Moe se provoditi na poetku, u toku i na kraju asa. Ovo pozitivno utie na rad uenika, jer se njime sprjeava kampanjsko uenje, poveava motivacija, disciplinovanost i odgovornost uenika.

zavrno provjeravanje, provodi se na kraju klasifikacionih perioda, polugodita i kolske godine, na kraju semestra, godine studija i na zavretku obrazovnog ciklusa, teaja, seminara.- Specifini oblici provjeravanja su: tematska provjeravanja i ispiti, koji se primjenjuju u okviru prethodnog, tekueg i zavrnog provjeravanja. Najee poslije obrade odreene nastavne cjeline ili teme vri se tematsko provjeravanje u cilju savladavanja nivoa usvojenosti i razumiijevanja odreenog gradiva, radi verifikacije, eventualne korekcije i unapreivanja nastavnog rada.- Ispiti su oblici struno-pedagoke i drutvene kontrole pojedinane, kolektivne i institucionalne uoptenosti u nastavi. S obzirom na formu ispti su: usmeni, pismeni, teorijski, praktini, kombinovani, parcijali i integralni.- Prema nivou i kriterijumu: prijemni, diferencijalni, dopunski, popravni, razredni, zavrni (diplomski), struni, te za sticanje strunog stepena i naunog stepena magistra i doktora nauke.- U tradicionalnoj nastavi ispiti imaju: dijagnostiku i kontrolnu funkciju. Pored toga, u inovativnoj ispiti imaju: predikativnu, razvojno-stimulativnu i verifikativnu funkciju.

2. S obzirom na tehniku izvoenja, provjeravanje moe biti: usmeno, pismeno, praktino i kombinovano.a) Usmeno provjeravanje obavlja se u formi razgovora nastavnika i uenika ili uenikovog usmenog izlaganja o zadatim temam. Prednost je u jednostavnosti nastavnikovog pripremanja i mogunosti uenika da se koriguju. Nedostaci: vrijeme, pasivnost prisutnih uenika, objektivnost itd.

b) Najei oblici pismenog provjeravanja su: pismeni radovi, kontrolni zadaci, nizovi zadataka objektivnog tipa i testovi.

pismenim radovima provjeravaju se znanja, umijea i sposobnosti uenika, kao i njihova pismenost. Prednost im je da ih radi vei broj uenika ekonomini. Slabost im je u nesigurnosti da su rezultati samostalnog rada.

kontrolnim radovima pismeno se provjerava uspjenost usvajanja programskog gradiva u okviru obraene tematske cjeline ili vie njih.

Niz zadataka objektivnog tipa, sadri vei broj pitanja razliite forme, na koja uenici saeto odgovaraju. Za razliku od testova, nisu badareni. Testovi, su standardizovani mjerni instrumenti i postupci kojima se mjeri i vrjednuje uinak u odreenoj aktivnosti, kako bi se individualni rezultat mogao uporeivati sa ostalim pojedinanim i prosjenim rezultatom dobijenim u istoj ili jednakoj ispitnoj situaciji. Primjenjuju se isti kriterijumi vrjednovanja, precizirani unaprijed.

c) Praktinim provjeravanjem, utvruje se uspjenost uenika u primjeni znanja, umjenja, navika i sposobnosti u praksi. Primjenjuje se u struno-praktinoj nastavi, ali i u prirodnim, umjetnikim i tehnikim predmetima osnovne i srednje kole.

Ocjenjivanje- Rezultat usmenog i pismenog provjeravanja znanja i umjenja uenika iskazuje se u formi ocjene. Funkcije ocjene su: dijagnostika, informativna, razvojno-stimulativna, regulativna.- Primjenjuju se sljedee vrste ocjenjivanja: brojano ili numeriko; opisno ili deskriptivno;- Prednosti opisnog ocjenjivanja su:

podstie nastavnika da redovno prati, potpomae i preciznije ocjenjuje rad uenika

stimulativnije djeluje na zalaganje uenika

inicira eu i sadrajniju saradnju porodice i kole- Nedostaci:

nastavnici nisu dovoljno osposobljeni za opisno ocjenjivanje

praenje rada i napredovanje uenika preobiman je i naporan posao

subjektivizam

ablonizam u tekstualnim izvjetajima- Didaktikim istraivanjima utvreno je da objektivnost ocjenjivanja umanjuju mnogi faktori kao to su: halo-efekat, konstantna greka, lina dimenzija ocjenjivaa, greke centralne tendencije, razlike u kriterijumu ocjenjivanja izmeu 1. i 2. polugodita, ocjenjivaki stav nastavnika, mentalno raspoloenje nastavnika, fiziki izgled uenika.- Nastavnik e smanjiti subjektivnost ocjenjivanja obuhvatanjem svih didaktikih relevantnih komponenti.- Osnovne komponente su:

1. opseg, dubina i kvalitet znanja

2. usvojenost programom predvienih vjetina

3. razvijenost navika, uvjerenja i sposobnosti ekspliciranih programom- Koji su elementi ocjenjivanja? pamenje, zapamivanje, teno reprodukovanje, primjena upamenog, stepen interesovanja.

Ocjenjivanje vrjednovanje uenikovog rada na osnovu provjeravanja. To je postupak kojim se na nain utvren propisima prati vaspitno-obrazovni razvoj uenika i odreuje nivo koji je on u vezi sa tim postigao.- Kako se ublaava uticaj halo-efekta?- Halo-efekat tendencija davanja boljih ocjena uenika koji se od ranije pokazao kao marljiv i dobar uenik u odnosu na uenike sa istim znanjem o ijem se ranijem radu nema visoko miljenje, te mu se daje via ocjena.

Kompetencije za XXI vek

Kognitivne Kompetencije

1. Izdvajanje bitnog od nebitnog, vetina odabiranja informacija

2. Postavljanje pitanja o gradivu kao i o vlastitoj kogniciji

3. Razumevanje materije i problema

4. Pamenje, odabir informacija koje je nuno pamtiti

5. Rukovanje informacijama, menadment u korienju informacija brzo pronalaenje, korienje i skladitenje informacija

6. Konvergentna i divergentna produkcija, fabrikovanje novih ideja, reenja i produkata

7. Evaluacija, vrednovanje efikasnosti uenja i rada kao i ostvarene koristi

Emocionalne Kompetencije

1. Emocionalna svest, prepoznavanje svojih i tuih emocija

2. Samopouzdanje, jasan oseaj vlastitih moi i limita

3. Samokontrola, kontrola ometajuih emocija i impulsa

4. Empatija i altruizam

5. Istinaljubivost, izgradnja standarda asti i integriteta

6. Adaptibilnost, fleksibilnost u prihvatanju promena

7. Inovacija, otvorenost za nove ideje, pristupe i informacije

Socijalne Kompetencije

1. Razumevanje drugih individua i grupa, tumaenje grupnih emocionalnih strujanja i snage odnosa

2. Saglasnost, usaglaenost sa ciljevima grupe ili organizacije, kolaboracija

3. Grupni menadment: biti voa i biti voen, stvaranje veza, sposobnost uveravanja, organizacione sposobnosti, timske, podela rada

4. Komunikacija: sluati otvoreno i slati uverljive poruke, komunikacija oi u oi, nenasilna

5. Podrka drugima i servilna orijentacija, senzibilitet za razvojne potrebe drugih i podravanje njihovih sposobnosti

6. Uvaavanje razliitosti, tolerancija, demokratija

7. Oseanje pozitivne pripadnosti naciji i civilizaciji

Radno-akcione Kompetencije

1. Poznavanje struke ili profesionalnost

2. Opteinformatika i komunikacijska pismenost, poznavanje engleskog ili svetskih jezika

3. Savesnost, preuzimanje odgovornosti za lina ostvarenja

4. Upornost, istrajavanje na ciljevima uprkos preprekama

5. Motiv postignua, tenja za poboljanjem ili ostvarenjem najviih kvaliteta

6. Inicijativa, spremnost da se iskoriste ukazane mogunosti

7. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad.

Moralna Dimenzija Kompetencija za XXI vek

Moral je kao praksa etike oduvek bio vremenski i prostorno situiran. Moral je promenjiva dimenzija ljudskog miljenja, oseanja i delovanja. U pojedinim istorijskim epohama prepoznajemo dominaciju razliitih vrednosti ili etikih sistema. To su:

1) Kiniko-stoiki

2) Hrianski

3) Hedonistiki

4) Intelektualistiko-idealistiki

5) Pragmatiko kulturoloki

Dve teorijske orijentacije su posebno zanimljive za pedagoko delovanje u podruju morala. To su:

a) Teorija moralnog suenja ovek se ponaa u skladu sa onim to veruje da treba da ini, ta je ispravno a ta ne, koja pravila potovati, po tome koje principe potovati u ivotu.

b) Teorija moralnih svojstava ovek se fokusira na moralne vrednosti osoba, na njihove osobine, motive i kvalitete.

Posledice jednostranih pristupa u moralnom vaspitanju:

Razliita teoretska polazita rezultiraju razliitim ishodima moralnog vaspitanja

To je razvilo razliite pristupe u moralnom vaspitanju

Izazvala su izvesnu zabunu u pogledu metoda i koncepata moralnog vaspitanja

Moralno vaspitanje je ostalo veiti izazov ali i kamen spoticanja, vezan za ljudsku prirodu

Moralni Razvoj Kognitivnih Kompetencija

Podrazumeva prvenstveno razvitak sposobnosti moralnog suenjaili rezonovanja. Aspekt moralnog vaspitanja u tom kontekstu su:

Razumevanje socijalnih odnosa i kompleksnih pravila koja vladaju meu ljudima

Rezonovanje o potrebi, razlozima i mogunostima za transformaciju socijalnih odnosa i pravila

Verbalno reavanje moralnih dilema

Razvijanje novih logikih kapaciteta za kooperaciju u vrnjakoj interakciji

Moralna autonomija i sigurnost u suenju

Moralna samokontrola i samokritika

Stadijumi moralnog razvoja po Kolbergu:

Nivo 1: Pre-konvencionalni

Stadijum 1. Heteronimna moralnost, poslunost i kanjavanje

Stadium 2. Individualizam, instrumentalna svrha i razmena

Nivo 2: Konvencionalni

Stadijum 3. Susretljivost u interpersonalnim oekivanjima, interpersonalni konformizam

Stadijum 4. Socijalni sistem i savest

Nivo 3. Post-konvencionalni

Stadijum 5. Socijalni ugovori i individualna prava

Stadijum 6.Univerzalni etiki princip

Moralni Razvoj (dimenzija) Emocionalnih Kompetencija

Podrazumeva potivanje emocionalnosti drugih ljudi kao i samokritiko uvaavanje vlastite emocionalnosti, te adekvatno vrednovanje emocionalnosti u socijalnom kontekstu.

Aspekti morala u tom kontekstu su:

Uvaavanje i vrednovanje vlastite i emocionalnosti drugih ljudi

Potivanje emocionalnosti drugih

Emocionalna tolerancija

Pomo drugima u jaanju njihove emocionalne ego-snage

Emocionalna otvorenost i susretljivost

Emocionalni fer-plej u sluaju konflikta

Pomo u prevazilaenju kriza kod sebe i drugih

Moralna Dimenzija Socijalnih Kompetencija

Moralna Dimenzija Socijalnih Kompetencija je bazirana na usaglaavanju individualnih potreba i ponaanja sa socijalnim okruenjem, potrebama i ponaanjem drugih.

Aspekti morala u tom kontekstu su:

Potovanje, uvaavanje i razumevanje drugih

Moralno donoenje odluka

Pomo drugima u njihovom razvoju i napredovanju

Zalaganje za primenu fundamentalnih prava i sloboda deteta i oveka

Sedam socijalnih sposobnosti koje slede moralni razvoj dece i mladih su:

Sposobnost razumevanja razliitih alternativa neke akcije

Sposobnost predvianja ishoda ponaanja

Razumevanje vanosti namera

Empatija

Razumevanje moralnih principa

Posedovanje samo-reguliuih sposobnosti

Moralna Dimenzija Radno-Akcionih kompetencija

Moralna Dimenzija Radno-Akcionih kompetencija je bazirana na etici koja lei u osnovi vrednovanja linih i socijalnih aktivnosti.

Vrednosni aspekti su:

Objektivno i kritiko sagledavanje vlastitog rada i proizvoda kao i rada i proizvoda drugih

Zadovoljavanje potreba kupca ili korisnika usluga

Podrka razvoju i usavravanju radnih kompetencija drugih ljudi

Akciona susretljivost

Otvorenost za uenje

Moralna anatomija u oceni vlastitih akcija i ciljeva

Objektivnost i neutralnost pri donoenju odluka

Radno-akcione kompetencije predstavljaju praktinu ili izvedbenu osposobljenost oveka da da donese adekvatne odluke, da ostvari zacrtane ciljeve, da objektivno sagleda uinjeno, da prui podrku drugima u radu i da susretljivo deluje prema drugim ljudima.

Estetska Dimenzija Kompetencija za XXI vek

Konkretizacija sadraja estetskog vaspitanja podrazumeva delovanje na personalna svojstva u svim sferama sposobnosti:

1) Kognitivnom

zapaanje, uoavanje, razumevanje i vrednovanje lepog

2) Emocionalnom -

oseanje i doivljavanje lepog

3) Prostorno-specijalnom - ostvaarivanje ili stvaranje lepog, ureivanje sebe i okoline

Estetska Dimenzija Kognitivnih Kompetencija

Podrazumeva znanje o lepom kako bi ovek mogao zapaziti, uoiti, razumeti i pravilno estetski vrednovati prirodu i ljude, ljudska dela. Nune estetske kompetencije su:

Izdvajanje estetski bitnog od nebitnog

Postavljanje pitanja o estetskoj vrednosti dela, ljudi i stvari

Razumevanje i doivljavanje lepog

Estetsko pamenje

Estetski menadment

Vrednovanje lepog i sl.

Estetska Dimenzija Emocionalnih Kompetencija

Podrazumeva prostor emocionalnosti o kome se do sada malo zna, koji je malo istraivan i razjanjen.

Vaniji aspekti su:

Razlikovanje lepih od runih emocija

Doivljaj lepote emocionalnog samopouzdanja

irenje pozitivnih emocija

Doivljaj lepote empatije i altruizma

Vrednovanje lepote istinoljubivosti

Emocionalna adaptibilnost i lepota prihvatanja promena

Emocionalna inovativnost, otvorenost za iskazivanje emocija i sl.

Estetska Dimenzija Socijalnih Kompetencija

Podrazumeva sposobnost uoavanja, razumevanja, doivljavanja, vrednovanja i praktikovanja lepote socijalnih dodira, odnosa i aktivnosti.

Vaniji aspekti su:

Uoavanje i razumevanje lepote emocionalnih strujanja

Lepota usaglaenosti sa ciljevima grupe

Biti voa i biti voen

Lepota komunikacije

Uivanje u podrci drugima

Lepota razliitosti, tolerancije, demokratije

Pozitivna pripadnost naciji i civilizaciji

Estetska Dimenzija Radno-Akcionih Kompetencija

Estetska Dimenzija Radno-Akcionih Kompetencija se odnosi na lepotu rada i dela ili uinka

Aspekti:

Poznavanje estetike u struci

Koritenje opte informatike i komunikacijska pismenost

Lepota savesnosti i preuzimanje odgovornosti

Estetsko postignue, tenja za poboljanjem

Estetska inicijativa

Estetski optimizam i sl.

Didaktika i Druge Nauke

Didaktika je najvre povezana sa kolskom pedagogijom s jedne strane i sa metodikama nastave pojedinih predmeta sa druge strane.

kolska pedagogija prouava celokupnu organizaciju ivota i rada u koli kao i vannastavne aktivnosti, kulturno-javnu delatnost, savetodavno-vaspitni rad itd.

Didaktika je meuzavisno povezana sa optom pedagogijom, istorijom pedagogije, komparativnom pedagogijom, predkolskom pedagogijom, andragogijom i drugim pedagokim naukama.

Odnos Didaktike i Metodike

Didaktika je nauka o nastavi i obrazovanju uopte.Optu ili didaktiku teoriju o uenju i pouavanju, metodika nastave primenjuje na uu oblast na odreen predmet.

Metodika nastave naslonjena je, s jedne strane na didaktiku, a s druge strane na nauku iz koje je izveden nastavni predmet.Metodika nastave izuava ista pitanja kao i didaktika (cilj, zadatke, etape, oblike, metode, sredstva, sisteme nastavnog rada)Didaktika daje metodici teorijsku osnovu, pomaui joj da uspeno reava konkretne zadatke u praksi dotinog nastavnog predmeta. Metodika je spona izmeu prakse toga predmeta i didaktike teorije.

Nastava, Pojam, Zadaci

Nastava

Proces u kojem se planski i organizovano provodi vaspitanje i obrazovanje uenika po propisanom planu i programu.

Do 19. Veka didaktiki materijalizam pamenje to vee koliine injeninog znanja.

Nakon toga didaktiki funkcionalizam cilj je da uenici stiu minimum znanja a razvijaju maksimum psihofizikih sposobnosti.

Smisao (opti cilj) Nastave

1. Nastava treba da omogui uenicima da stvaralaki osvoje i dalje razvijaju iskustva i znanja

2. Na osnovu saznanja o prirodi, oveku i drutvu, istovremeno se vri i postepeno formiranje pogleda na svet.

3. Nastava podstie i razvija psihofizike sposobnosti

4. Posle sticanja optih znanja, uenik stie osnovne struke i profesionalno se osposobljava

5. U nastavi se obezbeuje demokratska participacija uenika (uenik nastavnik) pripremanje, izvoenje i vrednovanje

6. Moderna nastava osposobljava uenika za samostalno i stvaralako ispoljavanje i razvijanje.

Zadaci Nastave

1. Obrazovni (materijalni)

2. Razvojni (funkcionalni, formativni)

3. Vaspitni (odgojni)

Obrazovni zadatak nastave

Sastoji se od sticanja znanja, vetina i navika.

Termin znanje podrazumeva sistem naunih injenica, pravila i zakona o prirodi, drutvu i oveku.

Znanje pojedinog uenika moe biti: mehaniko, formalno, verbalistiko, reproduktivno, kratkorono, neprimenjivo.

Kod misaono aktivnih uenika: celovito, sistematino, osmiljeno, uopteno.

Vetina je estim vebanjem steena sposobnost primenjivanja steenog znanja (pisanje, itanje, rukovanje alatom, mainom, pokreti, plivanje itd.). Tu je vei stepen svesnosti nego uvebanost.

Navika vei stepen uvebanosti. Navika je estim ponavljanjem u velikoj meri automatizovana vetina. Ona je zavrni rezultat vebanja. Postoje: higijenske, kulturne, sportske, radne, kolske i druge navike.

Primena

Primena steenih znanja, vetina i navika ne moe se ostvariti ako se uenikove nasleene dispozicije ne razviju u psihofizike sposobnosti. To se postie realizacijom razvojnog (funkcionalnog, formativnog) zadatka nastave, koja podrazumeva doprinos nastavnog rada razvoju:

Fizikih sposobnosti

Intelektualnih sposobnosti

Govorne sposobnosti

Matematikih sposobnosti

Stvaralakih sposobnosti

Estetsko-umetnikih sposobnosti

Psihomotornih sposobnosti

Zadatak

Zadatak je da uenike vaspitava intelektualno, fiziki, moralno, radno i estetski.

Vaspitni zadatak nastave ogleda se u razvoju pojedinanih sposobnosti, navika i osobina, te u stvaranju humanog i dobrog oveka.

Nastavni Sistemi

Nastavni sistem podrazumeva celovito oblikovanje ili struktuiranje nastavnog procesa.

Heuristika Nastava

(razvojna nastava, genetika nastava, razvijajua nastava)

Heuristika nastava je takav nastavni sistem u kome uenici samostalno trae put saznanja, a nastavnik ih tako vodi da oni imaju utisak da su sami otkrili saznanje. Ovde nastavnik postavljanjem pitanja vodi uenika da on vlastitim naporom otkriva nove injenice, izvodi zakljuke, pronalazi zakonitosti i pravila i tako stie nova znanja.

Potie od grke rei heureskein pronalaziti, otkrivati. Heuristiko-razvojni pristup povezan je sa principom samodelatnosti u nastavi jo u 19 veku.

Problem ove nastave je misaono aktiviranje svih uenika brojnijeg odeljenja Najvea slabost ove nastave je to nastavnik vodi glavnu re. Prema sadraju uenja nastavnik je u direktnom a uenik u indirektnom odnosu.

Prednost: uenikovo potpunije shvatanje nastavnih sadraja.

Uenicima koji nemaju iskustva u ovoj nastavi, moemo dati:

1) injenine podatke

2) Uputstvo

3) Vie zakljuaka koji oni biraju

Programirana Nastava

Zadrava pozitivne karakteristike heuristike nastave. Umesto nastavnika, ovde se uenik misaono-logiki vodi do shvatanja i usvajanja nastavnih sadraja putem samostalnog prouavanja programiranog gradiva.

Programirani lanak je najmanji element programiranog gradiva. On sadri sledee delove:

1) Uputstvo

2) Informacija

3) Zadatak

4) Prostor za rad

5) Povratna informacija koja se nalazi na levoj strani, na kraju programnog gradiva

Postoje dva tipa programiranja: linearno i razgranato

Linearno je jednako za sve uenike istog razreda. Oni samostalno rade na programima iste strukture i sadraja.

Razgranatim se uvaavaju razlike u predznanju i sposobnostima za uenje.

Prednosti ove nastave su u tome to se uenik posredstvom kratkih koraka sigurno vodi do konanog cilja. U ovoj nastavi nedostaje odnos uenik-nastavnik.

Egzemplarna Nastava

Naziv potie od latinske rei exemplum primer, iz mnotva uzeto ono sutinsko, esencijalno.

1. Iz programa se biraju samo karakteristini nastavni sadraji koji se odreuju na uzoran nain. Strukture u ovoj nastavi su:

a) Egzemplarne (ue, bitne)

Jabuka

jabuasto voe

b) Analogne (ire)

kruka, dunja

2. Ova etapa obuhvata sledee komponente nastavnog procesa:

a) Pripremanje

b) Obrada nastavnog sadraja

c) Vebanje

d) Ponavljanje

3. Uenici samostalno obrauju analogne sadraje. Radei po uzoru dobijenom u prethodnoj etapi nastave. U ovoj nastavi se smenjuju nastavnikovo pouavanje i uenikovo samostalno uenje.

U drugoj etapi nastavnik u direktnom odnosu sa uenicima i nastavnim sadrajem, a uenik u indirektnom sa sadrajem, a u treoj etapi uenik u direktnom odnosu sa gradivom.

Nova varijanta ove nastave je interaktivna egzemplarna nastava.

Etape ove nastave su:

a) Uvoenje uenika u interaktivne nastavne aktivnosti

b) Nastavnikova obradaegzemplarnih nastavnih sadraja

c) Formiranje grupa uenika i podela radnih zadataka

d) Interaktivno (grupno) uenje analognih sadraja

e) Prezentacija rezultata interaktivnog uenja analognih nastavnih sadraja

f) Povezivanje (sinteza) egzemplarnih i analognih nastavnih sadraja

g) Osvrt na realizovane aktivnosti i uputstva za dalji rad.

Pozitivna odrednica je stvaralaki rad i uenika i nastavnika. Negativni ishodi ove nastave, jer uenici se u kasnijem kolovanju, radu i ivotu ne mogu oslanjati samo na uzore, ve nove probleme moraju reavati na novi nain.

Problemska Nastava

Nastavni sistem u okvir kog uenici reavaju teorijske i praktine probleme na nov nain. Karakteristike ove nastave su:

a) Postojanje tekoe i protivrenosti izmeu poznatog i nepoznatog, novina situacije

b) Svesna, stvaralaka, samostalna aktivnost usmerena uvianju odnosa izmeu datog i zadatog, poznatog i napoznatog itd. te reavanje problema. Reavanje problema se razlikuje od odgovaranja na pitanja. Na poetku je to nastavnikovo voenje uenika.

Faze problemske nastave su:

1. Pripremanje uenika

2. Uenikovo samostalno reavanje problema

a) Predlaganje i izbor hipoteze

b) Ralanjivanje problema

c) Neposredno reavanje problema

d) Izvoenje zakljuaka

3. Proveravanje reenja Ovde uenik sam vri izbor i redosled misaonih operacija. Ovde je uenik mnogo vie subjekat nego objekat, vie se obavlj produktivni rad. U prvom planu je aktivnost uenika. Razvija se stvaralako ili kreativno miljenje.

Postavljeni problem treba da bude primeren uzrastu uenika, da se oslanja na njihova skustva i predznanja.Nedavno je razvijena jo jedna varijanta problemske nastave

Interaktivna Problemska Nastava

Etape ove nastave su:

1) Zajedniki uvod u reavanje problema

2) Formiranje grupa ili parova uenika

3) Interaktivno (grupno ili tandemsko) reavanje problema

4) Prezentovanje rezultata interaktivnog reavanja problema

5) Analiza i ocena rada na reavanju problema

6) Uoptavanje rezultata i sinteza znanja

7) Eventualno zadavanje domae zadae

Individualizovana Nastava

1. Struktura:

1) Pripremne aktivnosti

2) Zajednike uvodne nastavne aktivnosti

3) Interaktivni rad

4) Kooperativno vrednovanje odgovora i reenja

5) Zavrne zajednike aktivnosti

2. Primena nastavnih listia je jedan od najeih oblika individualizovane nastave. Nastavni listi je papir ili karton odreenog formata na kojem je napisan zadatak, pitanje ili niz povezanih zadataka, pitanja namenjenih ojedinim uenicima ili grupi uenika slinog nivoa i kvaliteta znanja, intelektualnih sposobnosti i tempa rada.

3. Reavanje zadataka na tri nivoa teine

4. Diferencirani grupni rad

5. Individualno planirana nastava

6. Mikro nastava

7. Razgranati model programirane nastave itd.

Kompjuterizovana Nastava

Jedan od savremenih nastavnih sistema. Nastaje korienjem raunara.

Jedan od preduslova za korienje kompjutera u uenju i nastavi jeste informatiko opismenjavanje nastavnika i uenika. Obrazovni program koji se posreduje raunarom sastoji se iz vie kompjuterskih lekcija. Kriterijumi dobre kompjuterske lekcije su:

1) Pregledna i estetski oblikovana slika

2) Mogunost davanja pomonih informacija

3) Listanje napred-nazad

4) Maksimalno koritenje grafikonom

5) Brza reakcija sistema na akcije uenika

6) Ugradnja internog kalkulatora

7) Komunikacija uenik-nastavnik

8) Funkcijsko definisanje tastature

9) Mogunost povezivanja s drugim lekcijama

10) Koritenje senzorskim ekranom itd.

Prednosti ove nastave:

Poveanje kvaliteta i kvantiteta znanja

Vei nivo individualizacije uenika

Poveavanje preciznosti u postavljanju zadataka

Redovno informisanje uenika o njegovim sposobnostima itd.

Nedostatci nastave su:

Nije dobra za sve predmete (filozofske, knjievne, umetnike)

Nije prilagoeno najsposobnijima

Skupo

Teko se prenosi iz jednog u drugi etnosistem

Timska Nastava

Timska nastava je sistem nastavnog rada u kome vie nastavnika realizuje programske sadraje jednog ili vie srodnih predmeta.

Postoje dve varijante timske nastave: koordinirana i asocijativna

Koordiniranu timsku nastavu izvode struno-metodiki osposobljeni nastavnici jednog ili vie srodnih predmeta. Oni zajedno planiraju i pripremaju nastavu, razmenjuju iskustva, nastavna sredstva i sl. Posle toga svaki nastavnik u svom odeljenju realizuje zadatke.

U asocijativnom timskom radu struni tim nastavnika, ne samo da planira i programira ve i zajedniki realizuje raspodeljene programske

RESPONSIBILNA NASTAVA

Je novi model savremenog nastavnog rada. Ovdje se mijenja pozicija ucenika. U komunikaciji sa ucenika i ucitelja ispoljavaju se odrednice: demokraticnost, ravnopravnost, saradnja, suodgovornost, divergentnost, inicijativnost, visesmjernost informacija i sl.

Globalne i povezane etape responsibilne nastave:

1. Koncipiranje prijedloga varijanti nastavnih aktivnosti tokom pripreme izvodjenja i vrednovanja nastave

2. Predlaganje dviju ili vise varijanti u pripremanju, realizaciji i valorizaciji responsibilne nastave

3. Zajednicki participacijsko-demokratski izbor najpovoljnije varijante nastavne aktivnosti

4. Realizacija demokratski odabrane varijante nastavnog rada i

5. Vrednovanje toka i rezultata responsibilne nastave

Sve predlozne varijante nastavnih aktivnosti treba da zadovoljavaju sljedece didakticko-metodicke kriterijume:

1. Da budu u skladu sa ciljevima nastave maternjeg jezikai zadacima nastave pocetnog stanja i pisanja

2. Da su primjerene nivou predznanja, psihofizickih sposobnosti ucenika mladjeg osnovnoskolskog uzrasta i zonama njihovog bliskog daljeg razvoja

3. Da odgovaraju strucno-metodickoj osposobljenosti ucitelja

4. Da postoje odgovarajuce materijalno-tehnicki uslovi za njihovo ostvarivanje.

MENTORSKA NASTAVA

Ovaj nastavni system dobio je naziv po Mentoru. On je grckoj mitologiji bio vaspitac Odisejevog sina Telemaha. Aktivnost nastavnika u mentorskoj nastavi svedena je na povremene konsultativne razgovore o odabranoj temi, o postupcima rada, izvorima podataka i sl. Ova nastava pogodna je za rad sa ucenicima starijeg uzrasta i sa studentima.

TRENDOVI PEDAGOGIJE i VASPITNE PRAKSE U 21. VIJEKU

Kao prioritetni mogu se izdvojiti:

1. Od pedagogije poducavanja ka pedagogiji ucenja

2. Od pedagoskog separatizma i didaktizma ka integrisanoj pedagogiji

3. Od pedagoske trebologije i principologije ka izvedbenoj pedagogiji

4. Od orijentacije na proslost ka orijentaciji na sadasnjost i buducnost.

1. OD PEDAGOGIJE PODUCAVANJA KA PEDAGOGIJI UCENJA- trend koji susrecemo na pocetku XX vijeka kod Mojmana i Leja. Teza koju su zastupali je da se pedagogija zasnuje na ucenje i bioloskoj prirodi djeteta. Poceo se ostvarivati tek kada je postalo jasno da je nastupila uceca civilizacija. Mora se razvijati sposobnost permanentnog ucenja a pamcenje i reprodukcija se svode optimalan nivo. Poucavanje se svodi na razumnu mjeru i korist ucenja.

2. OD PEDAGOSKOG SEPARATIZMA i DIDAKTICIZMA KA INTEGRISANOJ PEDAGOGIJI- trend je koji je danas tek nazire. Sigurno je da se radi o pedagogiji koja ce razviti modele koristenja saznanja svih drugih nauka u pedagoske svrhe. Integrisana pedagogija mora rijesiti problem separatizma a uski didakticizam otvoriti ka novim strategijama ucenja i poucavanja, od vodjenja do samostalnog rada, do samoucenja.

3. OD PEDAGOSKE TREBOLOGIJE i PRINCIPOLOGIJE KA IZVEDBENOJ PEDAGOGIJI-od uvijek je bilo lako reci. Sta treba uraditi nego kako to izvesti. Izv. Ped.-radi se o pedagogiji koja osim teorije ili ciljeva nudi modele za realizaciju te teorije i tih ciljeva , kao i instrumente za mjerenje ucenika.

4. OD ORIJENTACIJE NA PROSLOST KA ORIJENTACIJI NA SADASNJOST i BUDUCNOST- trend je koji savremena stvarnost neumoljivo namece. Danas je doslo vrijeme da ce skole biti vise na cijeni ako djecu pripreme za savremeno drustvo i buducnost.

PEDAGOGIJA i DRUGE NAUKE

PEDAGOGIJA-FILOZOFIJA-svaka koncepcija pedagogije ima u svojoj osnovi odgovarajucu filozofiju. Povezanost nije nuznost koja lezi u prirodi predmetu pedagogije vaspitanja . Filozosko-pedagoski pravci: idealizam, realizam, neotomizam, egzistencijalizam, pragmatizam i marksizam.

PEDAGOGIJA-PSIHOLOGIJA- danas se tezi integrisanju i ostvarivanju jedinstvenog pedagoskog-psiholoskog pristupa u proucavanju vaspitnih pojava.

PEDAGOGIJA-SOCIOLOGIJA- vaspitanje je uvijek drustveno uslovljavanje, a za pedagogiju su znacajna socioloska proucavanja, drustvene structure, drustvenih odnosa

PEDAGOGIJA-KIBERNETIKA- vaspitni proces se veze za regularni.

PEDAGOGIJA-ANTROPOLOGIJA-neophodnost vaspitanja u razvoju covjeka kao nesavrsene jedinke.

GENETIKA-nasljedje

MOC i GRANICE VASPITANJA

Jedan od faktora koji uticu na formiranje i razvoj licnosti je proces vaspitanja. Moci vaspitanja su velike ali ipak ogranicene. Na domete vaspitanja takodje uticu brojni faktori. To su oni faktori koji uticu na ukupno formiranje i razvijanje licnosti.

Naslijedje je factor koji determinise moci vaspitanja. Na moci vaspitanja uticu i socijalni faktori. Drustvena sredina stvara povoljnu ili nepovoljnu atmosferu za vaspitanje. Moci vaspitanja su determinisane i aktivnosti samog vaspitnika.Vaspitnik je u istorijskom razvoju pedagogije smatran objektom drugi ga poucavaju, a potom subjektom sam sebe uci.U savremenoj pedagogiji preovladava shvatanje da je vaspitnik istovremeno i subjekat i objekat vaspitanja.

VRSTA NASTAVE

A) Prema institucijama nastava se dijeli se na:

1. Usmjerene aktivnosti u predskolskim ustanovama tu se upoznaju govorno-jezicki, matematicki dr. pojmovi kao i pripremanje djece za predsojece skolovanje

2. Osnovno skolska nastava ( razredna I-V i predmetna VI-IX ) u kojoj se sticu osnovna znanja, vjestine, sposobnosti i njeguju osobine licnosti.

3. Srednjoskolska ( opste-obrazovna, strucno teorijska i strucno-prakticna), tu se sticu strucno-profesionalna, ali i teorijska i opsta znanja za daljeskolovanje.

4. Univerzitetska (visokoskolska nas.), gdje se sticu znanja visokog, teorijskog i strucnog nivoa.

5. Specijalisticke i postdiplomske studije, tu se obrazuje naucno-istrazivacki podmladak.

B) Prema sadrzaju nastava se dijeli na:

1. Nastava drustvenih i humanistickih nauka

2. Nastava prirodno-matematickih nauka

3. Nastava lingvistickih nauka

4. Nastava umjetnickih predmeta

5. Nastava tehnickih nauka

6. Nastava primjenjenih nauka

C) Prema funkciji nastav ase dijeli na:

1. Redovna nastava( u kojoj ucenici sticu znanja, vjestine, navike i sposobnosti predvidjene drustveno-verifikovanim nastavnim programom) prilagodjena prosjecnom uceniku.

2. Dopunska nastava- namjenjena ucenicima koji nisu postigli zadovoljavajuci uspjeh, ova nastava ima korektivnu ulogu i nakon nje ucenici treba ponovo da se vrate u redovnu.

3. Dodatna nastava-organizuje se za najbolje i talentovane ucenike koji pokazuju veca interesovanja.

4. Produzena nastava- organizuje se ukoliko nije realizovan odgovarajuci fond casova

5. Pripremna nastava- organizuje se za ucenike upucene na popravni ispit

6. Kursna nastava-namjenjena pojedincima koji treba u kratkom roku da savladaju sadrzaje iz odredjene oblasti.

D) U zavisnosti od komunikacije ucenik-nastavnik:

1. Direktna ili neposredna-( kolektivna, grupna, individualna) gdje se komunikacija odvijau direktnom odnosu.

2. Indirektna ili posredna nastava-u kojoj polaznici samostalno savladjuju programske sadrzaje, nastavnik im prije toga daje upustva i potom provjerava rezultate.

3. Nastava na daljinu-odvija se posredstvom stampanih materijala, radija, televizije, audio i video kaseta.

E) Prema prostorno-radnim uslovima

1. Ucionicka

2. Kabinetsku ili labaratorijsku

3. Nastavu u prirodi i

4. Nastavu u proizvodnim, drustvenim i kulturnim institucijama

F) Polazeci od osnovne didakticko-metodicke koncepcije:

1. Predavacko-prikazivacka

2. Egzemplarna

3. Heuristicka ------- DIDAKTICKI SISTEM NASTAVE

4. Individualizovana

5. Autodidakticki rad

NASTAVNI PLAN i PROGRAM

a) NASTAVNI PLAN- je osnovni i glavni skolski dokument trajnije vrijednosti kojim se odredjuje spisak nastavnih predmeta, njihov redosljed po razredima, sedmicni i godisnji broj casova po predmetima, razredima i ukupno za svaku vrstu i nivo skole. Nastavni plan za osnovnu i srednju skolu donosi nadlezni organ prosvjete-najcesce ministarstvo prosvjete. Ovaj dokument najcesce je oblikovan kao tabelarni pregled uz sazeto obrazlozenje. Nastavnim planom za fakultet utvrdjuje se spisak nastavno-naucnih disciplina po semetrima i godinama dodiplomskih i postdiplomskih studija, uz precizno odredjeni broj casova za predavanja i vjezbe u okviru svakog predmeta u svakom semestru. Ovaj document se odnosi po zakonskoj procedure doticnog fakulteta uz saglasnost univerziteta i ministarstva prosvjete.

Nastavni plan sadrzi:

1. Tacan naziv svakog predmeta i njihov redosljed za svaki razred ( i godinu studija )

2. Nedeljni ili godisnji fond casova za svaki predmet, razred (semester i godinu studija ) i ukupno

3. Sazeto objasnjenje koncepcije nastavnog plana, pojedinih i vrsta nastave i podrucja vaspitno-obrazovnog rada.

Prilikom izrade nastavnog plana neophodno je uvazavati sljedece zahtjeve:

1. Treba obuhvatiti one predmete koji najvise doprinose ostvarivanju opstih, posebnih i pojedinacnih ciljeva i zadataka obrazovno-vaspitnog rada

2. Pri odredjivanju broja predmeta i casova treba uvazavati psiho-fizicke mogucnosti ucenika

3. Treba biti uzajamna povezanost nastavnih predmeta koja bi omogucila cvrscu logicnost i ekonomicnost nastave

4. Posebno u strucnim skolama pored opsteobrazovnih predmeta treba obuhvatiti predmete za struku i zanimanje

Raspored predmeta u nastavnom planu i predmetu moze biti: sukcesivan, simultan i kombinovan.

SUKCESIVAN RASPORED- nastavni predmeti se izucavaju jedan za drugim.

U srednjovijekovnim skolama bilo je sedam slobodnih vjestina:a) trivijum: gramatika, retorika, dijalektikab) kvadrilijum: aritmetika, geometrija, astronomija i teorija muzike.

Zastupnik ovog rasporeda bio je Komenski.

Prednost: Ucenici nisu bili optereceni razlicitim gradivom.

Nedostatak:- Ucenici su morali dublje izucavati jedan predmet bez obzira na njihove uzrasne mogucnosti- Duze bavljenje jednim predmetom stvaralo je dosadu.

SIMULTANI RASPORED Njime se predvidja istovremeno izucavanje vise nastavnih predmeta.Njime se omogucuje celovito upoznavanje stvarnosti.Nedostatak: Ucenik opterecen obimnijim gradivom.

KOMBINOVANI RASPORED Tipican primer za osnovnu skolu.U svakom razredu se izucava vise predmeta a tokom skolovanja pojavljuju se novi nastavni predmeti.

b) NASTAVNI PROGRAM je trajniji skolski document kojim se odredjuje i konkretizuje obim, struktura, dubina i redosled sadrzaja nastavnih predmeta zastupljenih u nastavnom planu i daju sazeta didakticko-metodicka uputstva za njihovu obradu.

Obimom se oznacava kolicina cinjenica, pojmova, generalizacija vestina koje ucenici moraju steci.

Dubinom nastavnog programa oznacava se stepen analiticnosti u sagledavanju uzrocno-posledicnih veza i odnosa u gradivu.

Redosled ili struktura odnosi se na sled realizacije nastavnih sadrzaja odredjenih predmeta.

Pri izradi nastavnog programa susrecu se dva kljucna pitanja:

1. Koje sadrzaje treba ukljuciti u program nastavnog predmeta

2. Kako, tj. po kom kriteriju i redosledu poredati sadrzaje u okviru predmeta.

Programski sadrzaj nastavnog predmeta uzima se iz okvira odredjenog predmeta. Prilikom izbora i ukljucivanja sadrzaja u nastavni program treba voditi racuna o:

1. Naucnost sadrzaja

2. Vaspitno-obrazovna efikasnost

3. Primerenost sadrzaja uzrasnim mogucnostima

4. Oslanjanje sadrzaja na prethodne programe

5. Aktuelnost i korelacija sadrzaja

6. Diferenciranost sadrzaja na obavezne, optimalne i dodatne

Nastavno podrucje obuhvata nekoliko nastavnih celina. Uza celina se obicno poklapa s nastavnom temom.

Nastavna jedinica je najmanji sadrzajno-logicki deo teme, cesto nekoliko jedinica cine nastavnu temu ali se jedinica moze i poklapati sa temom.

Najpoznatiji su sledeci nacini rasporedjivanja sadrzaja u nastavnom program:

1. SUKCESIVNI sadrzaji su poredjani u program i realizuju se u praksi u logickom sledu jedan za drugim bez ponavljanja.

2. SIMULTANIM rasporedom obezbedjuje se istovremeno obrada sadrzaja iz raznih oblasti.

3. Prema KONCENTRICNOM rasporedu sadrzaji se obradjuju iz razreda u razred i to sve sire i produbljenije.

4. SPIRALNIM u narednom razredu programski sadrzaj ne obradjuje se u obliku ponavljanja, steceno znanje se podrauzmeva.

5. KOMBINOVANI na pocetku godine ucenici se uvode u osnovni sadrzajni krug kako bi dobili opsti uvid.

FAKTORI NASTAVE

Dugo se smatralo da su osnovni faktori nastave: ucenik,nastavnik i nastavni sadrzaj.Danas se obicno dele na:a) neposredne: ucenik, nastavnik, nastavni sadrzaj i materijalno tehnicka osnova nastave.b) posredni: razvijenost drustva a narocito njegova materijalno-finansijska moc, te naucni, tehnicko-tehnoloski, pravni i vaspitno-obrazovni sistem.

1. UCENIK KAO FAKTOR NASTAVE je licnost koja u didakticki zasnovanom nastavom i celokupnom obrazovno-vaspitnom procesu usvaja znanje, stice vestine i navike, razvija svoje stvaralacke i druge sposobnosti, afirmise i potvrdjuje svoju licnost.

2. NASTAVNIK U SAVREMENOJ NASTAVI Skolovanje nastavnika zapoceo je Komenski 1698. godine otvaranjem uciteljskih seminara.Zatim uciteljske skole, pedagoske akademije, nastavnicki koledzi i fakulteti.Danas se na