PREDSTAVOM “SAMO NEK’ NE PUCA” POČINJE … tekstu, dramski ... „ On i sam kaže da njegovi tekstovi govore više od ... predstava za djecu i mlade,

PREDSTAVOM “SAMO NEK’ NE PUCA” POČINJE TAKMIČARSKI DIO FESTIVALA

“SAMO NEK’ NE PUCA”

Petak, 10.05. 2013. godine u 20:00 sati/ Velika scena BNP

POZORIŠTE MLADIH SARAJEVO

Autor: Emir Imamović Režija: Dine Mustafić Dramaturgija: Segor Hadžagić Scenografija: Tanja i Stjepan Roš Kostimgrafija: Lejla Hodžić. Uloge: Alen Muratović, Džana Pinjo, Elma Ahmetović,

Ajla Cabrera, Sanin Milavić, Mirza Dervišić, Adnan Goro, Edhem Husi

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

O PREDSTAVI: Predstava "Samo nek ne puca" politička je satira s elementima farsičnog, grotesknog, te predstavlja

jedan novi diskurs govorenja o prošlosti, s ironijskim i elementima crnog humora.progovara o nama tjerajući na razmišljanje,Grupa Bosanaca i Hercegovaca smještena je na Institutu za mir i demokratiju gdje ih uče kako a nastaviti dalje. Kako razgovarati.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRATEĆI PROGRAM FESTIVALA ZA 10. 05. 2013. GODINE

19:00 – Pripovjedačeva tajna, program u povrazgovor o književnom stvaralaštvu Ćamila Sijarića i javno emitovanje audiozapisa u produkciji Dramskog programa BH radija 1

20:00 – Otvaranje Takmičarskog festivalskog programa

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

VODIČ KROZ XII FESTIVAL BH. DRAME ČETVRTAK,

KOLUMNA POZORIŠNOG KRITIČARA MLADE

ZENICA U ZNAKU TEATRA

PREDSTAVLJAMO STRUČNI ŽIRI XII FESTIVALA BH. DRAME

OTKRIVANJE ČAROLIJE - Kako nastaje pozorišna predstava


Petak, 10.05. 2013. godine u 20:00 sati/ Velika scena BNP-a Zenica

Uloge: Alen Muratović, Džana Pinjo, Elma Ahmetović,

Ajla Cabrera, Sanin Milavić, Mirza Dervišić, Adnan Goro, Edhem Husić

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Predstava "Samo nek ne puca" politička je satira s elementima farsičnog, grotesknog, te predstavlja

jedan novi diskurs govorenja o prošlosti, s ironijskim i elementima crnog humora. Predstava na momente drsko progovara o nama tjerajući na razmišljanje, pročiščenje, katarzu. Grupa Bosanaca i Hercegovaca smještena je na Institutu za mir i demokratiju gdje ih uče kako a nastaviti dalje. Kako

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRATEĆI PROGRAM FESTIVALA ZA 10. 05. 2013. GODINE

Pripovjedačeva tajna, program u povodu 100 godina rođenja Ćamila Sijarića, razgovor o književnom stvaralaštvu Ćamila Sijarića i javno emitovanje audiozapisa u

Otvaranje Takmičarskog festivalskog programa

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ČETVRTAK, 10.05.2013. GODINE BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA BROJ

KOLUMNA POZORIŠNOG KRITIČARA MLADENA BIĆANIĆA str. 2

ZNAKU TEATRA

XII FESTIVALA BH. DRAME str.3

DRUGA NOĆ FESTIVALA BH. DRAME str. 5

Kako nastaje pozorišna predstava – str.5

NAJAVLJUJEMO: TEATRALIUS

PRIČA KROZ FOTOGRAFIJE


--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Predstava "Samo nek ne puca" politička je satira s elementima farsičnog, grotesknog, te predstavlja

Predstava na momente drsko

Grupa Bosanaca i Hercegovaca smještena je na Institutu za mir i demokratiju gdje ih uče kako a nastaviti dalje. Kako

.05.2013. GODINE BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA BROJ

DRUGA NOĆ FESTIVALA BH. DRAME str. 5

TEATRALIUS str. 6

PRIČA KROZ FOTOGRAFIJE str. 6

ZENICA U ZNAKU TEATRA

Pozorišni festival u Zenici / 8-20

maj/ u svojoj osnovi počiva na

dramskom tekstu, dramski

rukopis u njegovom je temelju,

bosanskohercegovačka drama

ono je na čemu se gradi. Stoga je

i logično da je ovogodišnji

festival krenuo u svoj gotovo dvotjedni život izložbom plakata

i teatrografijom upravo o ovoj temi : „ Bosanskohercegovačka

književnost na scenama bh. teatara“.Priređivači su Nedžad

Fejzić i Hasan Džafić, „ dobri duhovi“ Bosanskog narodnog

pozorišta u Zenici, organizatora Festivala, čija ćemo imena

sretati sve do kraja tog kazališnog događanja u

najraznovrsnijim ulogama. Uz vizualnu stranu, dakle plakat,

kao najistureniji i najdojmljiviji, pvri korak u susretu

pozorišne predstave sa mogućim gledateljem, ovaj dvojac

ponudio je i vrlo seriozan i iscrpan teatrografski prikaz

inscenacija dramskih tekstova autora poniklih na ovom tlu u

svim profesionalnim pozorištima u Bosni i Hercegovini od

1921. godine pa sve do kraja 2012. godine. U uvodnoj

riječi,objašnjavajući zašto se ova publikacija ne bavi samo

„čistom“ dramom, što bi književno-teorijski i teatrološki

možda bilo logično očekivati, nego obuhvaća i druge

književne rodove i vrste, Fejzić navodi: „Imajući na umu

neprijeporan fakat da su na scenama bh. pozorišta, posebno

od sedamdesetih godina prošlog vijeka na ovamo, izvedene

relativno brojne i po rezultatima dragocjene i značajne

dramatizacije romana i pripovjedačke proze

bosanskohercegovačkih spisatelja (indikativna i ilustrativna je,

u tom smislu, činjenica da je, na primjer, na dosadašnjih

jedanaest Festivala bh. drame, sa šest predstava, ubjedljivo

najizvodjeniji autor Meša Selimović! ) uvrstili smo i njih u ovaj

pregled, smatrajući, dakle, da ovom taksonomijskom „

benevolentnošću“ i „ širinom“ nipošto nećemo ugroziti

nenadomjestivi značaj i prisustvo izvornog dramskog teksta

na pozorišnoj sceni.“ Ujedno, kaže Fejzić, „ne treba ovom

prilikom ni podsjećati da se u bh. književnoj tradiciji na prste

jedne ruke mogu izbrojati estetski relevantni autori

prevashodne dramske vokacije.“

Izložba i teatrografija otvaraju i ovogodišnji, izuzetno bogat,

višeslojan i zanimljiv prateći program zeničkog festivala koji će

ponuditi književno-teorijske rasprave i razgovore,promocije

novih knjiga i časopisa, kazališne radionice. Novina je, kao što

to u uvodnoj riječi festivalskog biltena izdvaja i direktor

Festivala, Hazim Begagić, prezentacija prvog konkursa za

najbolji domaći dramski tekst bh. autora, kako bi se što

izravnije afirmiralo i podsticalo domaće dramsko

stvaralaštvo.Očekuje se, dodaje Begagić, da će razvoju

Festivala nedvojbeno doprinijeti i skorašnje osnivanje

regionalne asocijacije festivala nacionalne drame, u suradnji

sa kolegama iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. Dramski pak dio

tog pratećeg programa donosi nekoliko predstava iz Tuzle,

Sarajeva i Mostara, a dvije je zenička pozorišna publika već

uspjela vidjeti.Pred prepunom salom odigrana je hit-

predstava kabaretskog tipa i sazvučja : „ Ja, mahalac“ u

produkciji Udruženja za afirmaciju kulturnih vrijednosti „

Filter“ & Agencije Zona. Autorstvo potpisuje

dugogodišnja novinarka i publicistkinja Indira Kučuk- Sorguč,

prema čijem je tekstu realizirana i ranija predstava „ Ja,

mahaluša“, a pripadnost tom žanru pozorišne igre autorica

sažima u riječima : „ Mahalanje je ta radost koja nas budi iz

rutine života! ..Mi smo kabare mahalaši i cilj nam je pomoći,

XII FESTIVAL BH. DRAME

Piše: Mladen Bićanić

Foto: fest.bilten

Str. 2

Foto: Muhamed Tunović

nasmijati, zabaviti...“ Predstavu je režirala Mirela Tripanić,

poštujući zakonitosti kabaretskog vodjenja i zavodjenja

publike, a u naslovnoj ulozi, Dragan Marinković Maca

prezentira čitavu lepezu glumačkih bravura, trikova i gegova

kojom, uz vrlo decentnu pratnju, glas, pokret i muziku Negre

Čičić, prekriva gotovo dvosatno trajanje predstave.

Nešto sasvim drugačije, upola kraće ali takodjer ne bez tog

modernoj drami toliko dragog kabaretsko

štiha“ kazališne klaunerije donio je nastup Teatra kabare

Tuzla sa predstavom „ Snovi“ radjenoj prema kultnom

dramskom tekstu „ Hamlet mašina“ njemačkog dramatičara

_____________________________________________________________________________

PREDSTAVLJAMO STRUČNI ŽIRI

Muris Bajramović rođen je u Zenici 1977. godine. Diplomirao je bosanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u

Tuzli, gdje je i magistrirao 2006. godine. Doktorsku tezu na temu „Metaprozni aspekti u postmodernističkom romanu“ odbranio

2008. godine. Radi kao docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Od januara 2011. godine obavlja i zadatke prodekana

za naučno-istraživački rad. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima, simpozijima i kongresima. Član

je dva međunarodna projekta u organizaciji Instituta za slavistiku, Graz i Univerziteta u Grazu. Pored niza naučnih radova publikovan

je u znanstvenim časopisima. Objavio je knjige „Bosanskohercegovačka metaproza“ (2010), i „Kreativni postupci u nastavi

književnosti“ (2012).

Milena Bogavac

istaknuta djelatnica u kulturi. Rođena je u Beogradu, 1982. godine, gdje je diplomirala

dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Napisala je petnaestak pozorišnih komada

su izvedeni u brojnim srpskim i europskim pozorištima. Dobitnica je nagrada „Borislav Mihajlović

– Mihiz“ za dramsko stvaralaštvo, „Josip Kulundžić“ za „izuzetan uspjeh u oblasti pozorišta“, kao

i nekoliko drugih značajnih nagrada i priznanja. Od 1999

Bogavac, radi u okviru pozorišne trupe Drama Mental Studio. Neovisno od rada u trupi, surađuje

i sa mnogim organizacijama i institucijama kulture, među kojima ssu i Bitef teatar, Centar E8, Teorija koja hoda... Piše

poeziju, a njene zbirke „Ekonomsko propagandna poezija“ (2005) i „Moj slem je duži od tvog“ (2011) objavio joj je novosadski

Od 2006. do 2011. radila je kao selektorica i umjetnička direktorica Ex teatar festa

angažiranog pozorišnog izraza u Pančevu. Redovno vodi radionice zasnovane na upotrebi dramskih tehnika u obrazovanju, radiono

za razvoj dramskog teksta i radionice slem poezije.

Predstava: „SNOVI“ Foto: Muhamed Tunović

Predstavu je režirala Mirela Tripanić,

poštujući zakonitosti kabaretskog vodjenja i zavodjenja

publike, a u naslovnoj ulozi, Dragan Marinković Maca

prezentira čitavu lepezu glumačkih bravura, trikova i gegova

, uz vrlo decentnu pratnju, glas, pokret i muziku Negre

Čičić, prekriva gotovo dvosatno trajanje predstave.

Nešto sasvim drugačije, upola kraće ali takodjer ne bez tog

modernoj drami toliko dragog kabaretsko-varijetetskog „

štiha“ kazališne klaunerije donio je nastup Teatra kabare

Tuzla sa predstavom „ Snovi“ radjenoj prema kultnom

šina“ njemačkog dramatičara

Heinera Muellera. Režiju, adaptaciju teksta i dizajn scene dao

je Damir Altumbabić, a u glavnoj i jedinoj roli kroz koju se

prelamaju sve silnice i slojevitosti tog začudnog i intrigantnog

komada gledamo Mateja Baškarada, vrlo

meandrima Muellerovog teksta koji nije pisan kao

monodrama, no u njegovom tumačenju i Altumbabićevoj

režiji on i tako može funkcionirati. „Ja sam se odlučio za taj

pothvat jer Mueller dopušta tu vrstu intervencije“ kaže

redatelj. „ On i sam kaže da njegovi tekstovi govore više od

njega i zato sam se i odlučio na tu intervenciju da jedan

glumac igra sve likove u komadu.Muzika i svjetlo na neki

način su partneri glumcu, i to, uz način kako koristimo scenu,

moj je pokušaj da se dotaknu elem

pozorišta, a na taj način možemo govoriti i o političkom

pozorištu koje i sam Mueller zastupa kroz neku svoju poetiku.

A on je, po meni, jedan od pisaca koji su nekako najviše

politički aktuelni, on je pisao o nekom vremenu i prostoru u

kojem se on nalazio, ali to vrijeme i taj prostor i danas su jako,

jako aktuelni - on je ne samo savremen nego rekao bih i

svevremen.“

_____________________________________________________________________________

PREDSTAVLJAMO STRUČNI ŽIRI XII FESTIVALA BH. DRAME

rođen je u Zenici 1977. godine. Diplomirao je bosanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u

Tuzli, gdje je i magistrirao 2006. godine. Doktorsku tezu na temu „Metaprozni aspekti u postmodernističkom romanu“ odbranio

. Radi kao docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Od januara 2011. godine obavlja i zadatke prodekana

istraživački rad. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima, simpozijima i kongresima. Član

đunarodna projekta u organizaciji Instituta za slavistiku, Graz i Univerziteta u Grazu. Pored niza naučnih radova publikovan


ilena Bogavac je dramska spisateljica, dramaturginja, pozorišna umjetnica, slem pjesnikinja i


dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Napisala je petnaestak pozorišnih komada


Mihiz“ za dramsko stvaralaštvo, „Josip Kulundžić“ za „izuzetan uspjeh u oblasti pozorišta“, kao

i nekoliko drugih značajnih nagrada i priznanja. Od 1999. godine, zajedno sa rediteljkom Jelenom


i sa mnogim organizacijama i institucijama kulture, među kojima ssu i Bitef teatar, Centar E8, Teorija koja hoda... Piše

poeziju, a njene zbirke „Ekonomsko propagandna poezija“ (2005) i „Moj slem je duži od tvog“ (2011) objavio joj je novosadski

Od 2006. do 2011. radila je kao selektorica i umjetnička direktorica Ex teatar festa – festivala eksperimentaln

angažiranog pozorišnog izraza u Pančevu. Redovno vodi radionice zasnovane na upotrebi dramskih tehnika u obrazovanju, radiono

za razvoj dramskog teksta i radionice slem poezije.

Foto: Muhamed Tunović

Heinera Muellera. Režiju, adaptaciju teksta i dizajn scene dao

je Damir Altumbabić, a u glavnoj i jedinoj roli kroz koju se

prelamaju sve silnice i slojevitosti tog začudnog i intrigantnog

komada gledamo Mateja Baškarada, vrlo sigurnog u plovidbi

meandrima Muellerovog teksta koji nije pisan kao

monodrama, no u njegovom tumačenju i Altumbabićevoj

režiji on i tako može funkcionirati. „Ja sam se odlučio za taj

vat jer Mueller dopušta tu vrstu intervencije“ kaže

sam kaže da njegovi tekstovi govore više od

njega i zato sam se i odlučio na tu intervenciju da jedan

glumac igra sve likove u komadu.Muzika i svjetlo na neki

način su partneri glumcu, i to, uz način kako koristimo scenu,

moj je pokušaj da se dotaknu elementi postdramskog

pozorišta, a na taj način možemo govoriti i o političkom

pozorištu koje i sam Mueller zastupa kroz neku svoju poetiku.

jedan od pisaca koji su nekako najviše

politički aktuelni, on je pisao o nekom vremenu i prostoru u

ali to vrijeme i taj prostor i danas su jako,

on je ne samo savremen nego rekao bih i

_____________________________________________________________________________

BH. DRAME

rođen je u Zenici 1977. godine. Diplomirao je bosanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u

Tuzli, gdje je i magistrirao 2006. godine. Doktorsku tezu na temu „Metaprozni aspekti u postmodernističkom romanu“ odbranio je

. Radi kao docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Od januara 2011. godine obavlja i zadatke prodekana

istraživački rad. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima, simpozijima i kongresima. Član

đunarodna projekta u organizaciji Instituta za slavistiku, Graz i Univerziteta u Grazu. Pored niza naučnih radova publikovan


je dramska spisateljica, dramaturginja, pozorišna umjetnica, slem pjesnikinja i


dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Napisala je petnaestak pozorišnih komada koji


Mihiz“ za dramsko stvaralaštvo, „Josip Kulundžić“ za „izuzetan uspjeh u oblasti pozorišta“, kao

. godine, zajedno sa rediteljkom Jelenom


i sa mnogim organizacijama i institucijama kulture, među kojima ssu i Bitef teatar, Centar E8, Teorija koja hoda... Piše i izvodi slem

poeziju, a njene zbirke „Ekonomsko propagandna poezija“ (2005) i „Moj slem je duži od tvog“ (2011) objavio joj je novosadski SKC.

festivala eksperimentalnog, niskobudžetnog i

angažiranog pozorišnog izraza u Pančevu. Redovno vodi radionice zasnovane na upotrebi dramskih tehnika u obrazovanju, radionoce

Str. 3

Matko Botić rođen je 1980. godine u Rijeci, Republika Hrvatska. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a 2012. doktorirao je teatrologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s temom o dramatizacijama hrvatske proze na kazališnim scenama. Živi i radi u Zagrebu kao dramaturg, kazališni kritičar i skladatelj. U brojnim kazališnim, filmskim, radijskim i televizijskim projektima surađivao je s redateljima Oljom Lozicom, Vinkom Brešanom, Miroslavom Sikavicom, Jurjem Lerotićem, Sašom Anočićem, Janoszem Sikorom, Marijem Kovačem, Nemanjom Rankovićem i mnogim drugima. Suradnik je Dramskog programa Hrvatskoga radija, Međunarodnog festivala malih scena u Rijeci i Hrvatskog centra Međunarodnog teatarskog instituta ITI. Teatrološke priloge objavljuje najčešće u časopisu “Kazalište“, a kazališne kritike u internetskom časopisu Kazalište.hr. Selektor je nacionalnog bh. programa 53. festivala MESS Sarajevo. Svira gitaru i mandolinu u bendu My Buddy Moose, s kojim je 2013. objavio treći album.

Ljiljana Čekić rođena je u Dubrovniku 1966. godine. Diplomirala je na Elektrotehničkom

fakultutetu u Banja Luci, a postdiplomski studij je završila na Fakultetu dramskih umjetnosti,

Univerziteta umjetnosti u Beogradu. Radi na doktorskoj tezi na FDU Univerziteta umetnosti

Beograd, iz istorije pozorišta. Živi i radi u Banja Luci, kao izvršni direktor Narodnog pozorišta RS.

Na pozorišnoj sceni, kao glumica, ostvarila je niz značajnih uloga, između ostalih, Jelisaveta

(Putujuće pozorište Šopalović), Rima ( Bajka o mrtvoj carevoj kćeri), Eliza Dolitle ( Pigmalijon),

Gospođa Popko i Dama iz Kabarea (Grobnica za Borisa Davidoviča), Helena (San ljetne noći),

Kazivačica (Malone umire), Vitez Fest (Bogojavljenska noć), Lana (Nakaze ili A jutra više nema),

Anđa (Omer-paša Latas), Alekta (Tebanska kuga) itd.

Zapažen umjetnički angažman imala je i u nekoliko TV- serija, radiodrama i na filmu. Dobitnica je nekoliko značajnih nagrada i

priznanja za svoje glumačke kreacije: najbolja glavna ženska uloga na Festivalu Kočićeva sprska scena za ulogu Lajle Lo u predstavi

Život je opaka navika, D. Radovića, u režiji N bojića, 1995. godine; najbolja glumica u sezoni 1998-1999 po mišljenju publike; najbolja

glumica u sezoni 1999-2000 po mišljenju publike; najbolja glumica u sezoni 2000-2001 po mišljenju žirija; najbolja glavna ženska

uloga na Pozorišnim svečanostima u Trebinju, za ulogu Rime u predstavi Bajka o mrtvoj carevoj kćeri, N. Koljade u režiji N.

Gvozdenovića, 2000. godine; najbolje glumačko ostvarenje na dvadeset i devetim pozorišnim/kazališnim igrama BiH u Jajcu, za ulogu

Gospođe Popko i Dame iz kabarea u predstavi Grobnica za Borisa Davidoviča, D. Kiša, u režiji G. Gojera, 2010. godine. Autorica je i

niza teatroloških radova, kao i knjige iz estetike glume „Tok u glumačkoj umjetnosti“.

Midhat Kušljugić je rođen u Tuzli gdje je i diplomirao glumu na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli, u klasi redovnog profesora Miralema Zupčevića. Član je ansambla Narodnog pozorišta Tuzla od 1996. godine gdje je pored glumačkog angažmana obavljao i poslove umjetničkog direktora. Na pozorišnoj sceni ostvario je oko 60 uloga, između ostalih Harding (Let iznad kukavičjeg gnijezda), Muž (Malograđanska svadba), Kamij (Buba u uhu), Mačak (Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja), Vića (Sumnjivo lice), Ramiz (Tvrđava), Crveno oko (Grad od snova), Liki (Čekajući Godoa), Bijeli Lutak (Te sjajne godine opsade), Pera (Gospođa Ministarka), Otac i drugi (Igrajući žrtvu), Willi Dobson (Kako voli druga strana), Sin (Šest lica traže pisca), Helver (Helverova noć) i mnoge druge. U glumačkoj karijeri surađivao je sa brojnim rediteljima, Ninom Kleflin, Violetom Džolevom, Selmom Spahić, Sašom Broz, Dubravkom Bibanovićem, Sulejmanom Kupusovićem, Gradimirom Gojerom, Adisom Bakračem, Jovicom Pavićem, Zlatkom Svibenom, Draženom Ferenčinom, Izetom Hajdarhodžićem, Mustafom Nadarevićem i drugima. Režirao je nekoliko predstava za djecu i mlade, a autor je i nekoliko dramskih tekstova. Zapažen umjetnički angažman imao u nekoliko filmova i TV serija. Pojavljuje se i kao scenarista TV serije „Kad bude biće“ u produkciji Balkan filma. Dobitnik je nagrade „Zoranov brk“ u Zaječaru za „glumačku bravuru“ u

predstavi „Zmijsko leglo“ i nagrade „Teatar na dobrom putu“ u Šapcu, za ulogu u predstavi „Na tri kralja“. Na 29. pozorišnim/kazališnim igrama u Jajcu dobitnik nagrade za najbolju mušku ulogu festivala za lik Selsdona u predstavi „Iza kulisa“.

__________________________________________________________________________________________________


Str. 4

DRUGI DAN FESTIVALA: JA MAHALAC U PREPUNOJ DVORANI BNP-a

Za predstavu „JA MAHALAC“ se već danima tražila karta više,

a večeras u prepunoj dvorani Bosanskog narodnog pozorišta

ista je i izvedena. Dan prije početka Takmičarskog dijela

Festivala, zenička publika je imala priliku opustiti se, nasmijati

i pobjeći od tegobne svakodnevnice. Karizmatični glumac,

Dragan Marinković Maca kroz ovu monodramu se uveliko

približava običnom čovjeku, a takvih je bilo mnogo u

Bosanskom narodnom pozorištu. „JA MAHALAC“ je rađen u

produkciji Udruženja za kulturnu afirmaciju „Filter“, a autorica

iste je Indira Kočuk – Sorguč. Režiju potpisuje Mirela Trepanić.

OTKRIVANJE ČAROLIJE - Kako nastaje pozorišna

predstava – interaktivna radionica za učenike

osnovnih škola

Prateći program ovogodišnjeg Festival velikim dijelom je

baziran i na edukativne radionice kako za studente, tako i za

najmlađu publiku. Tokom festivalskih dana, odvijaće se

edukativne radionice za učenike osnovnih škola o procesu

nastanka pozorišne predstave. Voditelj radionice je glumac,

----------------------------------------------------------------------------------

mr.sc. Miroljub Mijatović, rukovodilac Dječije, omladinske i

lutkarske scene BNP-a. U toku 8 dana, koliko će trajati

radionice, sa osnovama nastanka pozorišne predstave i

osnovnim zanimanja u pozorištu, ko sve učestvuje u radu na

predstavi, šta je to dobra gluma, kakve sve probe postoje, šta

je to mizanscen , kako se piše dramska scena, osnovama

glumačke umjetnosti, organizuje audicija, raspored proba, da

izbor dekora i kostima, upoznaće se učenici iz osnovnih škola

Musa Ćazim Ćatić, Mak Dizdar, Skender Kulenović, Edhem

Mulabdić, Meša Selimović, Vladimir Nazor, Miroslav Krleža i

Katolički školski centar „Sveti Pavao“ – Osnovna škola iz

Zenice. Radionica je koncipirana prema knjizi „Pozorište“

autora Jasena Boke, teatarskog spisatelja i teatrologa.

Saradnica na radionici je Tanja Muratović, saradnica DOL

scene i polaznica Dramskog studija pri DOL sceni.


PREDSTAVA „SNOVI“ ODUŠEVILA PUBLIKU U

BNP -u

Dok se sa nestrpljenjem čeka otvaranje i Takmičarskog

dijela Festivala bh. drame u Zenici, publika ima priliku da

uživa u pratećim sadržajima koji uveliko upotpunjuju

cjelokupnu festivalsku atmosferu u Zenici. Nakon

sinošnje baletne predstave na Velikoj sceni BNP-a,

današnji festivalski dan je počeo izvedbom predstave

„Snovi“ čiji je producent Teatar Kabare Tuzla. Riječ je o

monodrami koja je nastala prema tekstu „Hamlet

mašina“ Heinera Mullera, a koju je režirao Damir

Altumbabić. U predstavi igra Matej Baškarad, čiji je

performans oduševio prisutne na Hinter bini BNP-a.

Reditelj spomenuti tekst koristi kao temelj predstave, ali

ga se ne drži potpunosti, pa primjećujemo da koristi i

pjesmu Allena Ginsberga ˝Prema kom biti dobar˝, te

dio teksta iz ˝Dnevnika 1991-1993.˝ Charlesa

Bukowskog.

Učesnici prve radionice foto: fest.bilten

Str. 5

NAJAVLJUJEMO:

PERFORMANS I UMJETNIČKA INSTALACIJA ROBERTA KRAJINOVIĆ

U subotu 11.05.2013. u 19.30 h u prostoru gornjeg foajea zgrade BNP-a Zenica, u okviru

pratećeg programa XII Festivala bh drame, bit će upriličen performans pod nazivom „Bez tačke“

autora glumca Roberta Krajinovića. Ovaj performans spada u domenu društveno angažiranih

javnih nastupa koji ima za cilj da na neobičan, duhovit i pomalo čudan način skrene pažnju na

neke od akutnih negativnih pojava u društvu, kao što su mito i korupcija, prosjačenje na

ulicama, prometna nekultura, nebriga za prirodu i okoliš, socijalna nepravda itd. Želja autora je

da pobudi građane na razmišljanje, da primjete neke od navedenih loših pojava u društvu, te da

ih sami uoče i označe lijepljenjem naljepnice u obliku žute tačke sa uskličnikom, koje će poslije

performansa biti podijeljenje posjetiocima i na taj način se simbolično i aktivno uključe u pokret

podizanja građanske svijesti s ciljem stvaranja boljih općih društvenih uvjeta života.

Poslije performansa bit će zvanično prezentirana umjetnička instalacija pod nazivom

„TEATRALIUS “. Teatralius je imaginarno biće koje se borii protiv kiča, smeća i majmunluka na

tv-u. Ovom instalacijom Robert Krajinović želi dati duhovitu kritiku onoga što svakodnevno

gledamo na raznim tv kanalima; more površnih i zaglupljujućih emisija koje nas svakodnevno

zaglupljuju i okupiraju, te na taj način prebacuju pažnju sa bitnog na trivijalno i nebitno, čast

rijetkim izuzecima. Teatar uprkos nebrizi državnih i političkih struktura, koje mu iz dana u dan

smanjuju i uskraćuju materijalna sredstava za rad i djelovanje, i dalje zdušno i predano vodi časnu bitku za prosvjetljavanje i

educiranje ljudi, te afirmiranje istinskih i pravih ljudskih vrijednosti.

__________________________________________________________________________________________

XII FESTIVAL BH. DRAME U ZENICI/ PRIČA KROZ FOTOGRAFIJE

__________________________________________________________________________________________


Str. 6

Izložba plakata foto: fest.bilten Otvaranje izložbe plakata foto: fest.bilten

BALETNA PREDSTAVA „MARE NOSTRUM“

PREDSTAVA „SNOVI“

PREDSTAVA „JA MAHALAC“


baletna predstava „MARE NOSTRUM“ foto: fest.bilten baletna predstava „MARE NOSTRUM“ foto: arh.

Predstava: „SNOVI“ Foto: Muhamed Tunović Predstava: „SNOVI“ Foto: Muhamed Tunović

Predstava: „JA MAHALAC“ Foto: Muhamed Tunović Predstava: „JA MAHALAC“ Foto: Muhamed Tunović

Str. 7

SUBOTA, 11.05. 2013. u 20:00/Velika scena BNP-a Zenica/Takmičarski program

SARAJEVSKI RATNI TEATAR „SARTR“ - SARAJEVO & INTERNACIONALI TEATARSKI FESTIVAL MESS

BIO JE LIJEP I SUNČAN DAN“

Rediteljica: Tanja Miletić Oručević

Igraju: Sonja Goronja, Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Maja Salkić, Amila Terzimehić, Benjamin Bajramović, Adnan Kreso, Sead Pandur i Jasenko Pašić

Dramaturgija: Dubravka Zrnčić – Kulenović

Scenografija i kostimografija: Lejla Hodžić

Muzika: Nedim Zlatar

Dizajn svjetla: Irhad Hodžić

Fotograf: Velija Hasanbegović

Producent: Nihad Kreševljaković i Dino Mustafić

„Bio je lijep i sunčan dan…” je dokumentarna teatarska predstava bazirana na zapisanim sjećanjima 78 građanki i građana Sarajeva na 2.

maj 1992. godine. Nastala je po knjizi „2. Maj 1992 – Bio je lijep i sunčan dan“ koja je po prvi put publicirana 2008. godine u okviru

projekta Modul memorije, a izdavači knjige su Festival MESS i Videoarhiv Sarajevo. Drugo dopunjeno izdanje knjige publicirano je 2010.

godine. Knjiga je zapravo kolekcija priča, zapisa i fotgrafija koje su inspirirane jednim jedinim danom opsade koji se smatra prvim od

1395 dana opsade grada Sarajeva. Drugi maj 1992. je datum koji je najjasnije ostao sačuvan u memoriji građana koji su preživjeli opsadu

grada. Namjera knjige nija bila praviti historijsku rekonstrukciju onoga što se događalo, već rekonstruirati emotivna stanja ljudi vezanih

za taj dan. Među onim koji su objavili svoja sjećanja u ovoj knjizi podjednako su zastupljeni mladi i stari, muškarci i žene, borci, policajci,

varogasci, novinari i novinarke, glumci i glumice, reditelji/ce, domaćice… Upravo od svih tih sjećanja predstava slaže mozaik lijepog

proljetnog dana koji će zauvijek promijeniti živote građana Sarajeva.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRATEĆI PROGRAM/SUBOTA, 11.05. 2013.

19:00 – Izabrana djela Safeta Plakala, promocija

19:30 – Umjetnička instalacija Teatralius, konceptualna izložba i performans Bez tačke Roberta Krajinovića

FESTIVALSKI BILTEN UREĐUJU: SANDRA IKANOVIĆ I MIRZA BEGOVIĆ


Documents

PREDSTAVOM “SAMO NEK’ NE PUCA” POČINJE … tekstu, dramski ... „ On i sam kaže da njegovi tekstovi govore više od ... predstava za djecu i mlade,