PD Kamenjak Rijeka

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pravila

Text of PD Kamenjak Rijeka

  • 1

    IZDAVA: PD KAMENJAK, KORZO 40/I , 51000 RIJEKA www.pd-kamenjak.hr

    e-mail: [email protected]

    tel/fax 051/331-212

    radno vrijeme: utorkom i petkom naveer

    ZA IZDAVAA: Igor Korlevi

    AUTOR: Boris Kurili

    GRAFIKO OBLIKOVANJE DNEVNIKA, ZNAKE I KARTE: Damir Jeli

    SURADNICI: Mario Polla, Davor iki, Hilda Krileti-Kurili, Anamarija Cuculi, Berislav Cuculi, Ana Peren, Sergio Gobi, Zdenko Kristijan (vanjski suradnik Komisije za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza)

    LEKTOR: Branko Kranjac

    HRVATSKA NASLOVNICA: uvala Badnjina, snimio Davor iki

    ZNAKA: kapelica sv. Roka u Radlovcu, snimio Mario Polla

    Obilaznica je otvorena u Skorpovcu, 29.05.2011. godine.

    Dnevnik se moe kupiti u PD Kamenjak Rijeka osobno ili pouzeem, u domovima na Alanu i Bakim Otarijama, u bistrou Riva u Sv. Jurju i caffe baru Baka bura u Karlobagu.

    Cijena dnevnika: 40 kn

    Ako aljete fotografije e-mailom obavezno dodajte i osobne podatke kako pie u dnevniku.

  • 2

    Fotografija vlasnika

    dnevnika

    IME I PREZIME: _____________________________________________________

    GODINA ROENJA: _________________________________________________

    ADRESA: __________________________________________________________

    ___________________________________________________________________

    PLANINARSKO DRUTVO: __________________________________________

    DATUM POETKA OBILASKA: _______________________________________

    DATUM ZAVRETKA OBILASKA: ____________________________________

    POTPIS: ____________________________________________________________

    BROJ REGISTRA: __________________________

    U RIJECI, __________________________________

  • 3

    VODI PLANINARSKE OBILAZNICE

    PODGORSKE STAZE

    NA SREDNJEM VELEBITU

    Velebit je najvea i najljepa hrvatska planina, ujedno i najdua planina evropskog gorskog sustava Dinarida (koji je dobio ime po Dinari, najvioj hrvatskoj planini). UNESCO je Velebit 1978. godine uvrstio u meunarodne rezervate biosfere u sklopu znanstvenog programa M & B (Man & Biosphere ovjek i biosfera). Cijelom duinom od 145 km, od Senja do izvora rijeke Zrmanje, Velebit je 1981. godine proglaen parkom prirode. Na Velebitu su dva nacionalna parka - Paklenica, proglaena 1949. godine i Sjeverni Velebit, proglaen 1999. godine. U potonjem se nalaze Hajduki i Roanski kukovi, 1969. godine proglaeni strogim prirodnim rezervatom. Nazivom Podgorje obuhvaena je primorska padina Velebita. Svrha ove obilaznice je upoznavanje dijela Podgorja srednjega Velebita. Tu su uvale Cesarica, Badnjina i Smojverua, sela Trolokve, aii i Dokozii, nekadanji ljetni stanovi na Pejakui i Radlovcu, naputeno selo Skorpovac te lako dostupni vrhovi Kurozeb (1167 m) i Stipev vrh (545 m). Stanovi su bili sve do pred nekoliko desetljea puni ljudi i stoke koja je tu pasla preko ljeta. Podgorci su izlazili sa stokom na Velebit ovdje opisanim i mnogim drugim stazama. Veina podgorskih staza danas je zaboravljena. Samo rijetke od njih odravaju i koriste planinari. Neki su stanovi svojevremeno bili prerasli u stalna naselja (Skorpovac, Vrbanska duliba) ali danas su kue naputene. U posljednje vrijeme ipak je nekoliko stanova obnovljeno kao vikendice.

    Hod Podgorskim stazama nalik je putovanju vremeplovom: otkrivamo prolost i sadanjost suivota Podgoraca i mone planine koja izranja iz mora i penje se do Like. Za obilazak Podgorskih staza preporuamo kartu SMAND broj 17 Srednji Velebit. Staze su pristupane kroz cijelu godinu, u ukupnom trajanju 9 do 10 sati hoda. Mogue ih je proi u jednom danu, ali je ugodnije prenoiti na pola puta, na planini ili uz more. U ovome vodiu opisan je preporueni nain obilaska Podgorskih staza, ali planinari mogu, naravno, pojedinim stazama proi u sklopu svojih, malo drugaije skrojenih, izleta. Preporuka za najkrae zimske dane: obilazak morske dionice od Cesarice do Trolokvi, s usponom na Stipev vrh (545 m) 4 sata jedinstvene aromaterapije! Planinarski smjetaj mogu je u sklonitu u Skorpovcu te u Kuginoj kui.Turistiki smjetaj uz more nudi svako mjesto like rivijere.

  • 4

    Hrvatsku gorsku slubu spaavanja u sluaju potrebe nazovite na broj 112. U sluaju da nema signala mobilne mree, potraite ga bez naputanja staze. U ljetnim mjesecima preporuamo ponijeti 3 litre vode. Jedini izvor pitke vode na stazi je terna iznad sklonita u Skorpovcu. Na Velebit nikad ne kreite sami! Kontrolne toke uz koje se treba fotografirati obiljeene su natpisom crvene boje. igova na KT nema. Crkva u Cesarici, sklonite u Skorpovcu i kapelica u Radlovcu nisu posebno obiljeeni.

    U dnevniku uz osobne podatke treba ulijepiti fotografiju obilaznika, po mogunosti snimljenu na Velebitu. Glavna nagrada planinaru nakon obilaska Podgorskih staza bit e doivljaj Velebita koji ostaje u srcu. Planinari koji obiu Podgorske staze trebaju dnevnik s fotografijama uz kontrolne toke poslati na ovjeru u PD Kamenjak, Korzo 40/I, 51000 Rijeka, koji e ih nagraditi upisom u poasnu knjigu i prigodnom znakom. Ako aljete vie dnevnika, moe se priloiti samo po jedna ili dvije fotografije sa svake KT, uz uvjet da su na njima svi sudionici, SNIMLJENI BEZ KAPE I SUNANIH NAOALA! Fotografije se mogu poslati i elektronskom potom ve s Velebita na email Drutva. PD Kamenjak vraa dnevnik s fotografijama i znakom u roku od 30 dana.

  • 5

    Cesarica Stari put 1h 30 min Selo Cesarica udaljeno je od Senja 54 km, a od Karlobaga 6 km. U Karlobagu su hoteli, trgovine, restorani, gostionice, banka, pota, policija, ambulanta, turistiki ured, ...Cesarica ima parkiralite, sobe i apartmane za noenje. Jadranskom magistralom kroz aie, Cesaricu i Karlobag prometuju autobusi na liniji Rijeka Zadar svakodnevno 6 puta, a u sezoni i ee. Od autobusne stanice Cesarica do crkve ima 2 minute hoda markacijama po cesti. KT - 1 Cesarica (5 m) Fotografiramo se ispred crkve Sv. Jelene u luici. Uzbrdo 300 m cestom kroz selo s lijeva prilazi markacija od Trolokvi uz telekomunikacijski kontejner, koja zatvara krug Podgorskih staza. Na put nastavlja uzbrdo preko autobusne stanice na Jadranskoj magistrali i vodi kroz zaselak Dokozie. Slijedi kameniti put koji se zavojito penje i pritom pet puta sijee protupoarnu cestu. Nastavljamo utrtom stazom kroz umarke i kamenjar do KT2.

    Stari put Pejakua 1h KT - 2 Stari put (oko 550 m) Stari put je vidikovac i odmorite na nikada dovrenom starome putu. Fotografiramo se pored natpisa na kamenome potpornome zidiu. Staza dalje vodi uzbrdo kroz kamenjar. Oskudnu vegetaciju postepeno zamjenjuju skromni umarci. Vidik se iri na veliki dio Podgorja i otok Pag. U blizini Pejakue hodamo izmeu suhozida, kroz umu koja je narasla u nekadanjim vrtovima i kuama.

    Pejakua Skorpovac 1h KT - 3 Pejakua, bive sklonite (oko 800 m) U naputenom zaselku Pejakui treba nakon dvije minute skrenuti lijevo do dotrajale kue Ante Vrbana gdje je HPS imao sklonite od 1980. do 1989. godine. Fotografiramo se pored natpisa na prednjem zidu kue. Vraamo se na stazu i nastavljamo uspon kroz kamenjar s ponekim starim hrastom. Nakon vidikovca na prijevoju kod Male glavice sputamo se u umu te irokom stazom izmeu suhozida ulazimo u Skorpovac. Markacisti PD Kamenjak odravaju put od Cesarice do Skorpovca.

  • 6

    Skorpovac Kurozeb 1h 15 min Skorpovac je naputeno selo na Premuievoj stazi. Podgorci i Liani ga nazivaju Skorupovac. Pristup je mogu terenskim vozilom, odvojkom od ceste za Kuginu kuu. KT - 4 Sklonite Skorpovac (960 m) Sklonite Skorpovac nalazi se kod seoske terne. Fotografiramo se ispred ulaza. Uz pomo HPS-a sklonite su izgradili i uredili lanovi PD Sveti imun Markuevec iz Zagreba 2010. i 2011. godine. Stalno je otvoreno. Preporuamo vree za spavanje. Sklonite ima deset kreveta i pe. Pitka voda je u gornjoj terni, 30 metara iznad sklonita. Prvo sklonite ureeno je 1969. god. u kui br. 85 vlasnika Mile Vrbana. Posljednji stanovnik napustio je Skorpovac 1976. godine, iselivi u Karlobag. Sklonite Skorpovac je uskoro dotrajalo pa je 1980. god. unajmljeno sklonite u Pejakui.

    Skorpovac je vano raskre na Premuievoj stazi, uzdunoj stazi kroz sjeverni i srednji Velebit od Zaviana do Bakih Otarija, dugoj 57 km, izgraenoj od 1933. do 1936. godine. Udaljenosti od Skorpovca: Alan - 6h 30min, Bake Otarije 5h, Kugina kua 1h, Ravni dabar - 3h 15min, Budakovo brdo, Bai kuk, Velinac,... Slijedi umska etnja Premuievom stazom. Usput je mogu obilazak Vrbanske Dulibe, nekada stalnog velebitskog naselja. Nakon 45 minuta smo na raskru kod livade Splovine: desno je odvojak za Kuginu kuu (1h), a na put naputa Premuievu stazu i skree lijevo za Radlovac i Kurozeb. Najprije 3 minute ravno umicom, zatim nizbrdo kamenjarom s pogledom na Kurozeb jo 3 minute. Prije ume i prvih stanova Radlovca, lijevo se odvaja markacija kojom za 25 minuta stiemo na vrh Kurozeb. Markacija vodi do sedla, a zatim skree lijevo jo nekoliko minuta grebenom do junog, vieg vrha.

    Kurozeb Radlovac 45 min KT 5 Kurozeb (1167 m) Fotografiramo se uz natpis na kamenu. Vrh je zbog svoje visine i blizine mora izvrstan vidikovac. Pogled se otvara na brojne velebitske vrhove, Podgorje te otoke Pag, Rab, Loinj,... Vidimo rapske zvonike, Osoricu, Novalju, paku solanu,... Inae, na Velebitu postoji nekoliko vrhova s nazivom Kurozeb. Povratak istim putom do glavne staze koja se sputa lijevo za Radlovac. Nakon etnje prostranim krakim poljem, pored uruene seoske terne stiemo do kapelice Sv. Roka u Radlovcu.

  • 7

    Radlovac Stipev vrh 1h 15 min KT 6 Radlovac, kapelica Sv. Roka (960 m) Fotografiramo se pred vratima kapelice. Blizu je i kua Ivana aia, u kojoj je HPS imao sklonite od 1989. do 2003. godine, kada je vlasnik raskinuo ugovor. PD Kamenjak odrava i odvojke koji nisu na trasi Podgorskih staza: iz Radlovca na sjever vodi markirani put prema Premuievoj stazi, koji se ubrzo rava desno za Kuginu kuu, a lijevo za Ograenicu i Alan. Iz Radlovca staza vodi pored ljetnih stanova na panjake. Ubrzo dolazimo na prijevoj kod Soinice koji je dobar vidikovac. Sputamo se niz kamenjar i umarke. Na dnu strmine staza se pretvara u ravan i irok put uz suhozid. Nakon hranilita za divlja desno je markirani odvojak kojim za 3 minute stiemo na Stipev vrh.

    Stipev vrh aii 45 min KT-7 Stipev vrh (545 m) Fotografiramo se uz natpis na kamenu. S vrha se otvara lijep i neuobiajen vidik, prvenstveno na bliski otok Pag. Vraamo se na stazu i nastavljamo desno silazak kamenitim putom. Nakon 45 minuta stiemo na autobusnu stanicu na Jadranskoj magistrali u selu aii.

    aii uvala Badnjina 1h Prelazimo cestu i sputamo se asfaltiranim odvojkom u selo Trolokve. Kod prve kue markacija skree kolnim putom desno te uz suhozid vodi do nepresune ute lokve. Iza lokve uz suhozid desno je vidikovac udaljen 2 minute. Sa toga mjesta je lijep pogled na velebitsku uvalu Jurinicu. Vraamo se do lokve i nastavljamo desno kolnim putom 3 minute. Markacija zatim skree lijevo stazom uz suhozid. S druge strane zida na livadi se povremeno stvara velika plitka lokva. Prolazimo Trolokvama te kod zadnje kue silazimo kamenitim putom do skromne luice u uvali Smojverui. Neposredno iznad luice je mala ureena lokva. Od lokve staza nastavlja vrludati surovim kamenjarom izmeu mora i planine. Stiemo do vidikovca na stijeni Skok: pogled u velebitske visine i morske daljine, a duboko dolje lei uvala

  • 8

    Badnjina. Oprez! Znatieljnima preporuamo prilaz potrbuke rubu stijene (bez naprtnjae), ali nije za straljive! Staza se zatim polako sputa naokolo u klanac. Na sredini klanca desno je odvojak kojim se za nekoliko minuta stie do uvale Badnjina. Kontrolna toka nalazi se na lako dostupnom mjestu.

    Uvala Badnjina Cesarica 1h KT 8 uvala Badnjina (15 m) Fotografiramo se uz natpis na stijeni.Tko eli, moe produiti preko malog skoka do plae. Oprez! Silazak na plau zahtijeva malo vjetine i planinarske suradnje, pa ga ne preporuamo poetnicima. Kada je stijena mokra, bolje je uope ne silaziti na plau! Vraamo se klancem do poetka odvojka te nastavljamo uspon glavnom stazom desno, strmom padinom kojoj bi dobro pristajao naziv toilo moilo. Naime, padina je nalik siparu i uglavnom vlana. Slijedi kamenjar, zatim ograeni panjak (kao oaza u pustinji), opet kamenjar te stiemo u zaselak Borovite, koji nije upisan u karti. Prelazimo jo jednu livadu i evo nas u Cesarici, na kraju naega puta Podgorskim stazama po srednjem Velebitu.