Click here to load reader

Passenger transport statistics/hr Statistics se pomorski prijevoz putnika u Europi uglavnom odvija u okviru nacionalne trajektne plovidbe ili trajektne ... Pomorski putnik definira

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Passenger transport statistics/hr Statistics se pomorski prijevoz putnika u Europi uglavnom odvija u...

  • Passenger transport statistics/hr Statistics Explained

    Source : Statistics Explained (https://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/) - 16/01/2020 1

    Statistički podaci o putničkom prijevozu Podaci dobiveni u lipnju 2019.

    Planirano ažuriranje članka: listopad 2020.

    U ovom članku navode se pojedinosti o trenutačnom stanju i nedavnim kretanjima statističkih podataka o put- ničkom prijevozu u Europskoj uniji (EU) , na temelju najnovijih dostupnih podataka. U njemu su navedeni podaci o putničkom prijevozu u različitim vrstama prijevoza , kao što su cestovni, željeznički , zračni i pomorski prijevoz. Glavna je vrsta putničkog prijevoza prijevoz osobnim automobilom , koji se upotrebljava zbog želje za većom mobilnošću i fleksibilnošću. Međutim, visoka razina oslanjanja na osobni automobil kao sredstvo prijevoza diljem EU-a pridonijela je povećanju zagušenosti i zagađenosti u brojnim urbanim područjima i na brojnim glavnim prometnim putovima.

    Raspodjela putnika u kopnenom prijevozu po vrstama prijevoza Iz grafikona 1. vidljivo je da su u 2016. osobni automobili činili 82,9 % kopnenog putničkog prijevoza u EU-u, a autobusi i trolejbusi (9,4 %) te putnički vlakovi (7,7 %) činili su manje od desetine ukupnog prometa (kako je izmjereno prema broju putničkih kilometara (pkm) prijeđenih na kopnu svakom od tih vrsta prijevoza).

    https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:European_Union_(EU) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Transport_mode https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Railway https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Passenger_car https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Passenger-kilometre

  • Grafikon 1.: Raspodjela vrsta kopnenog putničkog prijevoza, 2016.(postotni udio u putničkim kilometrima)Izvor: Eurostat (tran_hv_psmod)

    Osobni automobil bio je daleko najvažnije sredstvo putničkog prijevoza u svim državama članicama EU-a. U Litvi i Portugalu 2016. osobni automobili činili su gotovo 90 % ukupnog putničkog prijevoza. Slovačka, Češka i Mađarska bile su jedine države članice EU-a u kojima je udio osobnih automobila bio manji od 75 %. U Mađarskoj je ta brojka kompenzirana najvećim udjelom autobusa (21,7 %) među državama članicama EU-a. U zemlji kandidatkinji Turskoj zabilježen je još veći udio (28,5 %). Najniži udio autobusa i trolejbusa zabilježen je u Nizozemskoj (3,0 %).

    Države članice EU-a s najvećim udjelom putničkog prijevoza vlakom bile su Austrija (12,1 %) i Nizozemska (11,0 %). Međutim, to je znatno ispod zemlje EFTA-e Švicarske, gdje su vlakovi 2016. činili 19,8 % ukupnog putničkog prijevoza. S druge strane, u Estoniji i Sloveniji njihov udio iznosio je 2,0 %, a u Grčkoj i Litvi te u Sjevernoj Makedoniji i Turskoj bio je još manji.

    Putnici u željezničkom prometu U 2017. više od 9,6 milijardi putnika putovalo je nacionalnim željezničkim mrežama u EU-u (tablica 1.). Potrebno je napomenuti da je međunarodni prijevoz činio manje od 8 % ukupnog prijevoza u svim zemljama osim Luksemburga, gdje je činio 28 %.

    Sve u svemu, šesnaest država članica EU-a prijavilo je porast ukupnog broja prevezenih putnika od 2016. do 2017. Najveća povećanja zabilježena su u Rumunjskoj (+14,4 %), Slovačkoj (+8,3 %) i Estoniji (+7,3 %). S druge strane, u Sloveniji se prijevoz putnika smanjio za 4,7 %. Izvan EU-a, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji zabilježen je velik pad u željezničkom putničkom prijevozu (–27,9 %, odnosno –24,5 %).

    Passenger transport statistics/hr 2

  • Tablica 1.: Željeznički putnički prijevoz prema vrsti prijevoza, 2016. – 2017. (u tisućama putnika) Izvor: Eurostat (rail_pa_typepas)

    U međunarodnom prometu u razdoblju od 2016. do 2017. najveći porast zabilježile su Bugarska (+52,3 %), Poljska (+35,5 %), Španjolska (+24,0 %) i Finska (+21,0 %). S druge strane, najveći pad zabilježila je Italija (–10,0 %), a slijedi je Rumunjska (–7,6 %). Konačno, u nacionalnom prometu Rumunjska je zabilježila najveći porast (+14,5 %), a slijedi je Litva (+7,7 %), dok je Slovenija zabilježila najveći pad (–4,8 %).

    Da bi se mogla usporediti relativna važnost željezničkog prijevoza u različitim zemljama, podaci se mogu normal- izirati iskazivanjem putničkog prometa u odnosu na broj stanovnika (grafikon 2.). U nacionalnim željezničkim mrežama u Austriji, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Danskoj i Ujedinjenoj Kraljevini 2017. u prosjeku je prijeđeno više od 1000 putničkih kilometara po stanovniku. To je znatno ispod prosjeka zabilježenog u Švi- carskoj (2211 putničkih kilometara po stanovniku). S druge strane, najmanja prosječna udaljenost prijeđena u nacionalnim željezničkim mrežama država članica EU-a u 2017. zabilježena je u Grčkoj (103 putnička kilometra

    Passenger transport statistics/hr 3

  • po stanovniku) i Litvi (107 putničkih kilometara po stanovniku), dok su u zemljama kandidatkinjama Turskoj (56 putničkih kilometara po stanovniku) i Sjevernoj Makedoniji (28 putničkih kilometara po stanovniku) te brojke još niže.

    Grafikon 2.: Željeznički putnički prijevoz prema vrsti prijevoza, 2017.(u putničkim kilometrima po stanovniku)Izvor: Eurostat (rail_pa_typepas) i (demo_gind)

    U međunarodnom željezničkom prometu jedine države članice EU-a koje su 2017. zabilježile više od 100 put- ničkih kilometara po stanovniku bile su Luksemburg (219 putničkih kilometara po stanovniku), Francuska (145 putničkih kilometara po stanovniku) i Češka (136 putničkih kilometara po stanovniku). Ta je razina premašena i u zemlji EFTA-e Švicarskoj (110 putničkih kilometara po stanovniku). Te brojke među ostalim mogu odražavati blizinu međunarodnih granica, važnost udjela prekograničnih radnika u ukupnoj radnoj snazi, pristup vlakovima velike brzine te prolazak međunarodnih prometnih koridora kroz određenu zemlju.

    Putnici u zračnom prometu Ukupni broj prevezenih putnika u zračnom prometu u 2017. prvi je put premašio milijardu putnika na razini EU-a (Grafikon 3.). Ujedinjena Kraljevina bila je država članica EU-a s najvećim prevezenim brojem putnika u 2017. (265 milijuna putnika), a slijede je Njemačka (212 milijuna putnika) i Španjolska (210 milijuna putnika). Prvih pet zemalja činilo je dvije trećine ukupnog zračnog prijevoza u EU-u. S druge strane, u Sloveniji je zabilježeno 1,7 milijuna putnika.

    Gotovo pola zračnog prijevoza putnika odnosilo se na letove unutar EU-a (47 %), dok je nacionalni prijevoz činio 17 % zračnog prijevoza putnika, a prijevoz izvan EU-a 36 %. U svim zemljama prevladava prijevoz unutar EU-a, a njegov se udio kreće od 45 % u Francuskoj do 92 % u Malti. Najveći udio prijevoza izvan EU-a zabilježen je u Sloveniji (40 %), a najmanji u Malti (8 %). Udio nacionalnog prijevoza bio je veći od prijevoza izvan EU-a samo u Italiji (22 %), Švedskoj (20 %) i Španjolskoj (17 %).

    Passenger transport statistics/hr 4

    https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:High-speed_rail https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:High-speed_rail

  • Grafikon 3.: Zračni prijevoz putnika prema vrsti prijevoza, 2017. (u milijunima putnika) Izvor: Eurostat (avia_paoc)

    Najprometnija zračna luka u EU-u prema broju putnika u 2017. bio je London Heathrow, gdje se ukrcalo ili iskrcalo 78 milijuna putnika (grafikon 4.). Heathrow je najprometnija zračna luka u EU-u sve otkad je 1993. započela vremenska serija. Nakon njega, s osjetno manjim brojem putnika, slijede pariška zračna luka Charles de Gaulle (69 milijuna putnika), amsterdamska zračna luka Schiphol (68 milijuna) te frankfurtska zračna luka (64 milijuna). Te četiri zračne luke bilježe najveći broj putnika u EU-u od 2011., kad se amsterdamski Schiphol popeo s petog na četvrto mjesto.

    Velika većina putnika u te četiri najprometnije zračne luke putovala je na međunarodnim letovima. Najniži udio takvih putnika zabilježen je u frankfurtskoj zračnoj luci (88,7 %), a u amsterdamskom Schipholu on iznosi 100,0 %. S druge strane, u petoj najprometnijoj zračnoj luci EU-a u 2017., zračnoj luci Adolfo Suárez Madrid- Barajas, 28,3 % od ukupno 52 milijuna putnika putovalo je na nacionalnim letovima. Relativno visok udio putnika na nacionalnim dolaznim i odlaznim letovima zabilježen je i u zračnoj luci Orly u Parizu (44,3 %), zračnoj luci Fiumicino u Rimu (28,1 %) i zračnoj luci u Barceloni (27,1 %).

    Passenger transport statistics/hr 5

  • Grafikon 4.: Petnaest najprometnijih zračnih luka u EU-28, 2017.(u milijunima putnika)Izvor: Eurostat (avia_paoa)

    Na karti 1. prikazana su neka odredišta zračnog prijevoza putnika izvan EU-a. Najveće povećanje broja putnika u putničkom prijevozu EU-a od 2016. do 2017. zabilježeno je za partnersku svjetsku regiju „Azijske republike bivšeg SSSR-a”, a iznosilo je 38 %. Najveći, i postojan, pad zabilježen je za Australiju (za 4,1 %), ali mogao bi biti djelomično povezan s povećanjem zabilježenim za Bliski i Srednji istok (+9,8 %) jer sve je više putnika koji u Australiju putuju neizravnim letovima s transferom u zračnim lukama na Bliskom i Srednjem istoku. Nakon višegodišnjeg pada i Sjeverna Afrika zabilježila je važan porast od +19,5 %.

    Passenger transport statistics/hr 6

  • Karta 1.: Zračni prijevoz putnika izvan EU-28, EU-28, 2017.Izvor: Eurostat (avia_paexcc)

    Putnici u pomorskom prometu Procjenjuje se da u 2017. ukupan broj putnika u pomorskom prometu koji su se ukrcali i iskrcali u lukama EU-a iznosi gotovo

Search related