Passenger transportstatistics/hr Statistics Explained

Source : Statistics Explained (https://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/) - 16/01/2020 1

Statisticki podaci o putnickom prijevozuPodaci dobiveni u lipnju 2019.

Planirano ažuriranje članka: listopad 2020.

U ovom članku navode se pojedinosti o trenutačnom stanju i nedavnim kretanjima statističkih podataka o put-ničkom prijevozu u Europskoj uniji (EU) , na temelju najnovijih dostupnih podataka. U njemu su navedenipodaci o putničkom prijevozu u različitim vrstama prijevoza , kao što su cestovni, željeznički , zračni i pomorskiprijevoz. Glavna je vrsta putničkog prijevoza prijevoz osobnim automobilom , koji se upotrebljava zbog željeza većom mobilnošću i fleksibilnošću. Međutim, visoka razina oslanjanja na osobni automobil kao sredstvoprijevoza diljem EU-a pridonijela je povećanju zagušenosti i zagađenosti u brojnim urbanim područjima i nabrojnim glavnim prometnim putovima.

Raspodjela putnika u kopnenom prijevozu po vrstama prijevozaIz grafikona 1. vidljivo je da su u 2016. osobni automobili činili 82,9 % kopnenog putničkog prijevoza u EU-u,a autobusi i trolejbusi (9,4 %) te putnički vlakovi (7,7 %) činili su manje od desetine ukupnog prometa (kakoje izmjereno prema broju putničkih kilometara (pkm) prijeđenih na kopnu svakom od tih vrsta prijevoza).

Grafikon 1.: Raspodjela vrsta kopnenog putničkog prijevoza, 2016.(postotni udio u putničkimkilometrima)Izvor: Eurostat (tran_hv_psmod)

Osobni automobil bio je daleko najvažnije sredstvo putničkog prijevoza u svim državama članicama EU-a. ULitvi i Portugalu 2016. osobni automobili činili su gotovo 90 % ukupnog putničkog prijevoza. Slovačka, Češkai Mađarska bile su jedine države članice EU-a u kojima je udio osobnih automobila bio manji od 75 %. UMađarskoj je ta brojka kompenzirana najvećim udjelom autobusa (21,7 %) među državama članicama EU-a. Uzemlji kandidatkinji Turskoj zabilježen je još veći udio (28,5 %). Najniži udio autobusa i trolejbusa zabilježenje u Nizozemskoj (3,0 %).

Države članice EU-a s najvećim udjelom putničkog prijevoza vlakom bile su Austrija (12,1 %) i Nizozemska(11,0 %). Međutim, to je znatno ispod zemlje EFTA-e Švicarske, gdje su vlakovi 2016. činili 19,8 % ukupnogputničkog prijevoza. S druge strane, u Estoniji i Sloveniji njihov udio iznosio je 2,0 %, a u Grčkoj i Litvi te uSjevernoj Makedoniji i Turskoj bio je još manji.

Putnici u željeznickom prometuU 2017. više od 9,6 milijardi putnika putovalo je nacionalnim željezničkim mrežama u EU-u (tablica 1.).Potrebno je napomenuti da je međunarodni prijevoz činio manje od 8 % ukupnog prijevoza u svim zemljamaosim Luksemburga, gdje je činio 28 %.

Sve u svemu, šesnaest država članica EU-a prijavilo je porast ukupnog broja prevezenih putnika od 2016.do 2017. Najveća povećanja zabilježena su u Rumunjskoj (+14,4 %), Slovačkoj (+8,3 %) i Estoniji (+7,3 %). Sdruge strane, u Sloveniji se prijevoz putnika smanjio za 4,7 %. Izvan EU-a, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedonijizabilježen je velik pad u željezničkom putničkom prijevozu (–27,9 %, odnosno –24,5 %).

Passenger transport statistics/hr 2

Tablica 1.: Željeznički putnički prijevoz prema vrsti prijevoza, 2016. – 2017. (u tisućama putnika)Izvor: Eurostat (rail_pa_typepas)

U međunarodnom prometu u razdoblju od 2016. do 2017. najveći porast zabilježile su Bugarska (+52,3 %),Poljska (+35,5 %), Španjolska (+24,0 %) i Finska (+21,0 %). S druge strane, najveći pad zabilježila je Italija(–10,0 %), a slijedi je Rumunjska (–7,6 %). Konačno, u nacionalnom prometu Rumunjska je zabilježila najvećiporast (+14,5 %), a slijedi je Litva (+7,7 %), dok je Slovenija zabilježila najveći pad (–4,8 %).

Da bi se mogla usporediti relativna važnost željezničkog prijevoza u različitim zemljama, podaci se mogu normal-izirati iskazivanjem putničkog prometa u odnosu na broj stanovnika (grafikon 2.). U nacionalnim željezničkimmrežama u Austriji, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Danskoj i Ujedinjenoj Kraljevini 2017. u prosjeku jeprijeđeno više od 1000 putničkih kilometara po stanovniku. To je znatno ispod prosjeka zabilježenog u Švi-carskoj (2211 putničkih kilometara po stanovniku). S druge strane, najmanja prosječna udaljenost prijeđena unacionalnim željezničkim mrežama država članica EU-a u 2017. zabilježena je u Grčkoj (103 putnička kilometra

Passenger transport statistics/hr 3

po stanovniku) i Litvi (107 putničkih kilometara po stanovniku), dok su u zemljama kandidatkinjama Turskoj(56 putničkih kilometara po stanovniku) i Sjevernoj Makedoniji (28 putničkih kilometara po stanovniku) tebrojke još niže.

Grafikon 2.: Željeznički putnički prijevoz prema vrsti prijevoza, 2017.(u putničkim kilometrimapo stanovniku)Izvor: Eurostat (rail_pa_typepas) i (demo_gind)

U međunarodnom željezničkom prometu jedine države članice EU-a koje su 2017. zabilježile više od 100 put-ničkih kilometara po stanovniku bile su Luksemburg (219 putničkih kilometara po stanovniku), Francuska (145putničkih kilometara po stanovniku) i Češka (136 putničkih kilometara po stanovniku). Ta je razina premašena iu zemlji EFTA-e Švicarskoj (110 putničkih kilometara po stanovniku). Te brojke među ostalim mogu odražavatiblizinu međunarodnih granica, važnost udjela prekograničnih radnika u ukupnoj radnoj snazi, pristup vlakovimavelike brzine te prolazak međunarodnih prometnih koridora kroz određenu zemlju.

Putnici u zracnom prometuUkupni broj prevezenih putnika u zračnom prometu u 2017. prvi je put premašio milijardu putnika na raziniEU-a (Grafikon 3.). Ujedinjena Kraljevina bila je država članica EU-a s najvećim prevezenim brojem putnika u2017. (265 milijuna putnika), a slijede je Njemačka (212 milijuna putnika) i Španjolska (210 milijuna putnika).Prvih pet zemalja činilo je dvije trećine ukupnog zračnog prijevoza u EU-u. S druge strane, u Sloveniji jezabilježeno 1,7 milijuna putnika.

Gotovo pola zračnog prijevoza putnika odnosilo se na letove unutar EU-a (47 %), dok je nacionalni prijevoz činio17 % zračnog prijevoza putnika, a prijevoz izvan EU-a 36 %. U svim zemljama prevladava prijevoz unutar EU-a,a njegov se udio kreće od 45 % u Francuskoj do 92 % u Malti. Najveći udio prijevoza izvan EU-a zabilježen jeu Sloveniji (40 %), a najmanji u Malti (8 %). Udio nacionalnog prijevoza bio je veći od prijevoza izvan EU-asamo u Italiji (22 %), Švedskoj (20 %) i Španjolskoj (17 %).

Passenger transport statistics/hr 4

Grafikon 3.: Zračni prijevoz putnika prema vrsti prijevoza, 2017. (u milijunima putnika) Izvor:Eurostat (avia_paoc)

Najprometnija zračna luka u EU-u prema broju putnika u 2017. bio je London Heathrow, gdje se ukrcalo iliiskrcalo 78 milijuna putnika (grafikon 4.). Heathrow je najprometnija zračna luka u EU-u sve otkad je 1993.započela vremenska serija. Nakon njega, s osjetno manjim brojem putnika, slijede pariška zračna luka Charlesde Gaulle (69 milijuna putnika), amsterdamska zračna luka Schiphol (68 milijuna) te frankfurtska zračna luka(64 milijuna). Te četiri zračne luke bilježe najveći broj putnika u EU-u od 2011., kad se amsterdamski Schipholpopeo s petog na četvrto mjesto.

Velika većina putnika u te četiri najprometnije zračne luke putovala je na međunarodnim letovima. Najnižiudio takvih putnika zabilježen je u frankfurtskoj zračnoj luci (88,7 %), a u amsterdamskom Schipholu on iznosi100,0 %. S druge strane, u petoj najprometnijoj zračnoj luci EU-a u 2017., zračnoj luci Adolfo Suárez Madrid-Barajas, 28,3 % od ukupno 52 milijuna putnika putovalo je na nacionalnim letovima. Relativno visok udioputnika na nacionalnim dolaznim i odlaznim letovima zabilježen je i u zračnoj luci Orly u Parizu (44,3 %),zračnoj luci Fiumicino u Rimu (28,1 %) i zračnoj luci u Barceloni (27,1 %).

Passenger transport statistics/hr 5

Grafikon 4.: Petnaest najprometnijih zračnih luka u EU-28, 2017.(u milijunima putnika)Izvor:Eurostat (avia_paoa)

Na karti 1. prikazana su neka odredišta zračnog prijevoza putnika izvan EU-a. Najveće povećanje broja putnikau putničkom prijevozu EU-a od 2016. do 2017. zabilježeno je za partnersku svjetsku regiju „Azijske republikebivšeg SSSR-a”, a iznosilo je 38 %. Najveći, i postojan, pad zabilježen je za Australiju (za 4,1 %), ali mogao bibiti djelomično povezan s povećanjem zabilježenim za Bliski i Srednji istok (+9,8 %) jer sve je više putnika kojiu Australiju putuju neizravnim letovima s transferom u zračnim lukama na Bliskom i Srednjem istoku. Nakonvišegodišnjeg pada i Sjeverna Afrika zabilježila je važan porast od +19,5 %.

Passenger transport statistics/hr 6

Karta 1.: Zračni prijevoz putnika izvan EU-28, EU-28, 2017.Izvor: Eurostat (avia_paexcc)

Putnici u pomorskom prometuProcjenjuje se da u 2017. ukupan broj putnika u pomorskom prometu koji su se ukrcali i iskrcali u lukama EU-aiznosi gotovo 415 milijuna, što je porast od 4,6 % u odnosu na prethodnu godinu (grafikon 5.). Za razliku odkretanja robe, gdje se u lukama EU-a istovari oko 60 % i utovari oko 40 % robe, razlika između broja putnikakoji se iskrcavaju („dolazni”) i ukrcavaju („odlazni”) u lukama EU-a općenito je mala. Situacija je takva jerse pomorski prijevoz putnika u Europi uglavnom odvija u okviru nacionalne trajektne plovidbe ili trajektneplovidbe unutar EU-a, zbog čega se isti putnici u statistici broja putnika u lukama broje dvaput (jednom kadase ukrcaju na trajekt u jednoj luci EU-a i jednom kad se iskrcaju s istog trajekta u drugoj luci EU-a).

Passenger transport statistics/hr 7

Grafikon 5.: Putnici u pomorskom prometu koji su se ukrcali i iskrcali u svim lukama, EU-28,2002. – 2017.(u milijunima)Izvor: Eurostat (mar_mp_aa_cph)

U ukupnom broju putnika koji su se u 2017. ukrcali i iskrcali u lukama EU-a udio od 35 % zajednički su pokriletalijanske luke s gotovo 74 milijuna putnika i grčke luke s gotovo 70 milijuna putnika u pomorskom prometu.Zbog toga su Italija i Grčka i dalje glavne zemlje u pomorskom prijevozu putnika u EU-u. Obje su zabilježileznatan porast ukrcaja i iskrcaja putnika u usporedbi s 2016. (+9,8 % za Italiju te +7,3 % za Grčku). Slijedilaih je Danska s gotovo 43 milijuna ukrcaja i iskrcaja putnika u 2017., što je porast za 3,1 % u odnosu na 2016.

U usporedbi s prethodnom godinom, u 2017. najveći relativni porast broja putnika u pomorskom prijevozuzabilježili su Latvija (+37,5 %), Slovenija (+33,0 %), Rumunjska (+25,0 %, uz nisku početnu razinu), Cipar(+22,8 %) i Belgija (+13,7 %), kao i Island (+68,4 %). Suprotno tome, samo je pet zemalja u 2017. zabilježilopad u odnosu na prethodnu godinu. Najveći relativni pad zabilježen je u Bugarskoj (–28,0 %, uz nisku početnurazinu).

Passenger transport statistics/hr 8

Tablica 2.: Putnici u pomorskom prometu koji su se ukrcali i iskrcali u svim lukama, 2014. –2017.(u tisućama)Izvor: Eurostat (mar_mp_aa) i (mar_mp_aa_cphd)

Iako su putnici na kružnim putovanjima činili samo 3,4 % ukupnog broja putnika koji su se u 2017. ukrcalii iskrcali u lukama EU-a, imaju važnu ulogu u lukama i zemljama s velikom koncentracijom prometa kružnihputovanja. Gotovo 80 % ukupnog broja putnika na kružnim putovanjima u 2017. ukrcalo se i iskrcalo u europ-skim lukama jedne od četiri zemlje – Italije, Španjolske, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine. Putnici na kružnimputovanjima na dnevnim izletima u lukama EU-a nisu uključeni u te brojke.

Passenger transport statistics/hr 9

Izvorni podaci za tablice i grafikone• Statistički podaci o putničkom prijevozu: tablice i grafikoni (na engleskome)

Izvori podatakaVećina statističkih podataka o kopnenom putničkom prijevozu temelji se na kretanju vozila u svakoj od zemaljakoje bilježe podatke, neovisno zemlje registracije vozila ili plovila („načelo teritorijalnosti”). Zbog toga se put-nički kilometri (pkm, što podrazumijeva jednog putnika koji prelazi udaljenost od jednoga kilometra) općenitosmatraju pouzdanijom mjerom jer pri brojanju putnika postoji veći rizik od dvostrukog brojanja, posebno umeđunarodnom prijevozu. Metodologija koja se upotrebljava u državama članicama EU-a za cestovni putničkiprijevoz nije usklađena.

U okviru raspodjele po vrstama kopnenog putničkog prijevoza razlikuje se prijevoz osobnim automobilom,prijevoz autobusom i trolejbusom te prijevoz vlakom. Općenito se odnosi na kretanja na državnom područjujedne zemlje, neovisno o zemlji registracije vozila. Raspodjela putničkog prijevoza po vrstama definira se kaoudio svake vrste (u postotku) te se temelji na podacima iskazanima u putničkim kilometrima. Za potrebe ovogčlanka agregirani podaci o kopnenom putničkom prijevozu ne obuhvaćaju domaće usluge zračnog i vodenogprijevoza (unutarnji zračni i pomorski prijevoz).

Razina kopnenog putničkog prijevoza (u putničkim kilometrima) može se iskazati i u odnosu na BDP. U ovom ječlanku taj pokazatelj naveden na temelju BDP-a u stalnim cijenama za referentnu godinu 2005. Taj pokazateljpruža informacije o odnosu između putničke potražnje i veličine gospodarstva te omogućuje praćenje razvojapotražnje u putničkom prijevozu u odnosu na gospodarski rast.

Putnici u željeznickom prometu Putnik u željezničkom prometu znači svaka osoba koja putuje željezni-com, osim članova osoblja vlaka. Podaci o putnicima u željezničkom prometu za Maltu i Cipar (te Island) nisurelevantni jer te zemlje nemaju željeznicu. Godišnji statistički podaci o putnicima u nacionalnom i međunarod-nom željezničkom prijevozu obično obuhvaćaju samo veća željeznička poduzeća, no neke zemlje upotrebljavajudetaljna izvješća za sve željezničke prijevoznike.

Putnici u zracnom prometu Statistički podaci o zračnom prometu odnose se na nacionalni i međunarodnipromet, koji se mjeri prema broju prevezenih putnika. Podaci se prikupljaju za dolaske i odlaske. Prevezeniputnici u zračnom prometu svi su putnici na određenom letu i broje se samo jednom, a ne u svakoj fazi togleta. Putnici u zračnom prometu uključuju sve prihodovne i neprihodovne putnike čija putovanja počinju ilizavršavaju u zračnoj luci koja bilježi podatke te transferne putnike koji se u toj zračnoj luci ukrcavaju na let iliiskrcavaju s leta. Isključeni su putnici u izravnom tranzitu. Statistički podaci o zračnom prijevozu prikupljajuse na mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj razini, a u ovom članku prikazani su samo potonji. Statistički podacio putnicima u zračnom prometu obuhvaćaju i broj komercijalnih putničkih letova te informacije koje se odnosena pojedinačne rute i broj raspoloživih sjedala. Godišnji podaci dostupni su od 2003. za većinu država članicaEU-a.

Putnici u pomorskom prometu Podaci o pomorskom prometu uglavnom su dostupni od 2001., a nekedržave članice EU-a podatke dostavljaju od 1997. Statističke podatke o pomorskom prometu ne dostavljajuČeška, Luksemburg, Mađarska, Austrija i Slovačka jer nijedna od tih država nema izlaz na more te nema po-morski promet. Isto vrijedi za Lihtenštajn i Švicarsku.

Pomorski putnik definira se kao osoba koja plovi morem na trgovačkom brodu. Članovi osoblja ne smatrajuse putnicima, kao ni članovi posade koji nisu na dužnosti, ali ne plaćaju kartu. Isključena su i djeca koja nezauzimaju sjedala. Kada podatke dostavljaju i luka ukrcaja i luka iskrcaja, može doći do dvostrukog brojanja.To je vrlo učestalo u pomorskom prijevozu putnika, u kojem se obično prevaljuju kraće udaljenosti.

Passenger transport statistics/hr 10

KontekstPrometnom politikom EU-a putnicima se nastoje osigurati jednaki osnovni standardi ophođenja kamo godputovali unutar EU-a. Putnici već imaju niz prava u različitim područjima, kao što su informacije o putovanju,rezervacije i cijene karata, oštećenja prtljage, kašnjenje i otkazivanje, te poteškoće s paket-aranžmanima. Imajućito na umu, EU donosi propise o zaštiti prava putnika u različitim vrstama prijevoza:

• Uredba 261/2004 o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcajai otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku; U ožujku 2013. Europska komisija predložila je revizijute uredbe (COM(2013) 130 final) kako bi se razjasnili dvojbeni elementi, uvela nova prava (na primjerpovezana s promjenom reda vožnje), pojačao nadzor nad zračnim prijevoznicima te ujednačila financijskaopterećenja

• Uredba 1371/2007 o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu

• Uredba 181/2011 o pravima putnika u autobusnom prijevozu

• Uredba 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima.

Donesene su i posebne odredbe kako bi se putnicima sa smanjenom pokretljivošću osigurali potrebni uvjeti teih se zaštitilo od nepravednog odbijanja pružanja usluga prijevoza.

U prosincu 2011. Europska komisija donijela je komunikaciju pod naslovom „Europska vizija za putnike: komu-nikacija o pravima putnika u svim vrstama prijevoza ” (COM(2011) 898 final). U njoj je pozdravljen rad nauvođenju mjera za zaštitu putnika u sve vrste prijevoza, ali je istaknuto da nije dovršena provedba čitavog skupaprava. Cilj je te komunikacije da se konsolidira obavljeni rad te da se krene prema dosljednijoj, djelotvornijoj iusklađenijoj primjeni prava uz bolje razumijevanje među putnicima.

U ožujku 2011. Europska komisija donijela je Bijelu knjigu pod naslovom „ Plan za jedinstveni europski prometniprostor – rad na konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima ” (COM(2011)144 final). Ta sveobuhvatna strategija sadržava 40 posebnih inicijativa za izgradnju konkurentnog sustavaprijevoza tijekom desetogodišnjeg razdoblja kojima se nastoji povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke unajvažnijim područjima te potaknuti rast i zapošljavanje.

Više pojedinosti o prijedlozima Europske komisije za inicijative prometne politike navedeno je u uvodnomčlanku o prometu u EU-u .

Drugi clanci• Air transport statistics (na engleskome)

• Freight transport statistics (na engleskome)

• Freight transport statistics — modal split (na engleskome)

Publikacije• Pokazatelji u području energetike, prometa i okoliša — izdanje iz 2018. (na engleskome)

Glavne tablice• Transport , vidjeti (na engleskome):

Transport, volume and modal split (t_tran_hv)

Volume of passenger transport relative to GDP (tsdtr240)

Modal split of passenger transport (tsdtr210)

Passenger transport statistics/hr 11

Railway transport (t_rail)

Rail transport of passengers (ttr00015)

Air transport (t_avia)

Air transport of passengers (ttr00012)

Baza podataka• Transport , vidjeti (na engleskome):

Multimodal data (tran)

Transport, volume and modal split (tran_hv)Volume of passenger transport relative to GDP (tran_hv_pstra)Modal split of passenger transport (tran_hv_psmod)

Railway transport (rail)

Railway transport measurement - passengers (rail_pa)

Road transport (road)

Road transport measurement - passengers (road_pa)

Maritime transport (mar)

Maritime transport - passengers - detailed annual and quarterly results (mar_pa)

Air transport (avia)

Air transport measurement - passengers (avia_pa)

Posebni odjeljak• Transport (na engleskome)

MetodologijaReferentni priručnici

• Reference manual on rail transport statistics (na engleskome), verzija 10.1 — siječanj 2019.

• Reference manual on air transport statistics (na engleskome), verzija 14 — rujan 2017.

• Reference manual on maritime transport statistics (na engleskome), verzija 4.0 — studeni 2017.

• Ilustrirani pojmovnik prometne statistike, 4. izdanje, 2010. (na engleskome)

Metodološke napomene

• Metodološke napomene o statističkim podacima o pomorskom prometu (na engleskome)

ESMS datoteke s metapodacima

• Pomorski promet (ESMS datoteka s metapodacima — mar_esms) (na engleskome)

• Raspodjela putničkog prometa prema vrstama (ESMS datoteka s metapodacima— tran_hv_psmod_esms)(na engleskome)

• Prijevoz putnika i tereta u zračnom prometu / Podaci o prometu / Zračni promet na regionalnoj razini(ESMS datoteka s metapodacima — avia_pa_esms) (na engleskome)

• Mjerenje željezničkog prometa (ESMS datoteka s metapodacima — rail_pa_esms) (na engleskome)

• Statistički podaci o regionalnom prometu (ESMS datoteka s metapodacima — reg_tran_esms) (na en-gleskome)

• Opseg putničkog prijevoza u odnosu na BDP (ESMS datoteka s metapodacima — tran_hv_pstra_esms)(na engleskome)

Passenger transport statistics/hr 12

Zakonodavstvo• Uredba 261/2004 o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja

i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku; U ožujku 2013. Europska komisija predložila je revizijute uredbe (COM(2013) 130 final) kako bi se razjasnili dvojbeni elementi, uvela nova prava (na primjerpovezana s promjenom reda vožnje), pojačao nadzor nad zračnim prijevoznicima te ujednačila financijskaopterećenja

• Uredba 1371/2007 o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu

• Uredba 181/2011 o pravima putnika u autobusnom prijevozu

• Uredba 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima

Vanjske poveznice• Eurocontrol — The Single European Sky (na engleskome)

• European Commission Directorate-General for Mobility and Transport (DG MOVE) (na engleskome)

• International Transport Forum — ITF (formerly the European Conference of Ministers of Transport(ECMT)) (na engleskome)

• United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) — Transport statistics (na engleskome)

Ovaj je članak dostupan na https: // ec. europa. eu/ eurostat/ statistics-explained/ index. php/ Passenger_transport_ statistics/ hr

Passenger transport statistics/hr 13