Pasmine Plemenitih Svinja

SVINJOGOJSTVOSVINJOGOJSTVO

Proizvodni tipovi svinjaPlemenite pasmine svinja I

4. seminar

Razvoj tjelesnih proporcijaRazvoj tjelesnih proporcija

a) divlji tipb) mesno-masni tipc) mesni tipd) izrazito mesni tip

Masni tipMasni tip

teka i iroka glava kratak i debeo vrat izrazito zaobljena prsa razmjerno kratko tijelo, valjkastog oblika kod utovljenih grla udio masti je preko 50 % taloenje vee koliine masti ve u ranijoj dobi: sa 40-

50 kg ive vage priblino isti dnevni prirasti masti i mesa

tu spadaju nae autohtone pasmine svinja (mangulica, bagun, turopoljska svinja) te Poland China svinja

Masni tipMasni tip

Lasasta mangulica

Poland china

Bijela mangulica

Masno Masno mesni tipmesni tip

jo relativno tea glava i vrat prednji dio tijela razvijeniji, prsni ko je obliji i krai duina tijela neto kraa od prethodnog tipa dobro razvijene unke prednja : zadnja polovica tijela = 50 : 50 % tu spadaju berkir, kornval, crna slavonska svinja

Masno Masno mesni tipmesni tip

Berkshire Crna slavonska svinja

Mesno Mesno masni tipmasni tip

neto tea i u elu ira glava vrat je krai i deblji rebra zaobljena, a prsa ira neto kraa duina tijela to su iroka i duboka grla sa dobro razvijenim unkama neto ranije poinju ngomilavati mast pa ve pri teini

od 50-60 kg gotovo je jednak dnevni prirast mesa i masti, a nakon toga sve je vei prirast masti

tu spada srednji jorkir

Mesno Mesno masni tipmasni tip

Srednji jorkir

Mesni tip svinjaMesni tip svinja

mala i lagana glava umjereno razvijen i miiav vrat relativno uzak i lagan prednji dio tijela, sve vea irina i

dubina prema stranjem dijelu naroito razvijen leni dio te zdjelica sa unkom prednji : stranji dio = 30 : 70 % ukupne teine izrazito mesni tip 40 : 60 % velika duina tijela odnos visine prema duini = 1:1,5 tu spadaju: danski, vedski, nizozemski landras, veliki

jorkir, minesota I, njemaka plemenita i oplemenjena svinja i dr.

Njemaki landras

Veliki jorkir

Mesni tipMesni tipNizozemski landras

Pietren

Podjela pasmina prema proizvodnom tipuPodjela pasmina prema proizvodnom tipu

izvorne (domae pasmine): masne svinje, potjeu neposredno od divljih svinja,

ive u skromnim uvjetima pa su i skromnih proizvodnih svojstava

prijelazne pasmine (pasmine kombiniranih svojstava): nastale odabiranjem i krianjem domaih pasmina,

veih proizvodnih sposobnosti i zahtjeva za proizvodnim uvjetima; kombinirane pasmine

plemenite pasmine: visokoproizvodnih sposobnosti i velikih prohtjeva u

pogledu dranja, njege i hranidbe, za uzgoj hibrida

Izvorne (domaIzvorne (domae) pasmine svinjae) pasmine svinja

izvorne (domae) pasmine svinja ika mangulica turopoljska svinja bagun

turopoljska svinja

mangulica

Izvorne (domaIzvorne (domae) pasmine svinjae) pasmine svinja

kasnozrelost mala plodnost veliki utroak hrane za jedinicu prirasta izrazita sklonost za proizvodnju masti snana konstitucija velika adaptacijska sposobnost na loe uvjete smjetaja,

njege i uzgoja

Prijelazne (kombinirane) pasmine svinjaPrijelazne (kombinirane) pasmine svinja

prijelazne (kombinirane) pasmine svinja crna slavonska svinja berkir kornval srednji jorkir

crna slavonska svinja

berkir

kornval

srednji jorkir

Prijelazne (kombinirane) pasmine svinjaPrijelazne (kombinirane) pasmine svinja

nastale su selekcijom i krianjem domaih pasmina veih proizvodnih sposobnosti, ali i veih zahtjeva u

pogledu hranidbe, dranja i njege kombiniranih proizvodnih svojstava:

mast-meso meso-mast

Plemenite pasmine svinjaPlemenite pasmine svinja

veliki jorkir (bijela engleska svinja) danski landras njemaki landras vedski landras nizozemski landras belgijski landras pietren hempir durok

Veliki jorkVeliki jorkir (large white)ir (large white)--velika engleska bijela svinjavelika engleska bijela svinja

nastao na bazi engleske domae svinje i krianja sredozemnih (napuljskih i portugalskih) te azijskih (kineskih i sijamskih) pasmina

tu je pasminu uzgojio Joseph Tuley te ju izloio 1851.g.

predstavlja najzastupljeniju pasminu u svinjogojstvu Velike Britanije (1980. i 50%) te se brzo proirila po Europi i ostalim dijelovima svijeta


graa: prostranog okvira te velike visine, duine i dubine

tijela u zreloj dobi krmae su teke 200-250 kg, a nerastovi

350 kg i vie tijelo je obraslo glatkim, finim ekinjama bijele boje,

koa je nepigmentirana (mjestimino manje tamne pjege)


glava: umjereno duga, iroka u elu, malo uleknute profilne linije nosa, velikih i streih uki

grudi: duboke i iroke, dobro zaobljenih rebara pleke: iroke i umjereno obloene miiima lea: duga i iroka zdjelica: ravna i malo sputena butine: prostrane, zaobljene i duboke trbuh: pravilan, ravne linije, najmanje 12 sisa noge: osrednje duine, pravilnog stava, jakih i vrstih

kostiju


proizvodne sposobnosti: odlina plodnost: 10-12 prasadi u leglu (neto manje

kod prvopraskinja) nazimice se priputaju u dobi od oko 7 mj., a u teini

od oko 100 kg; izraene majinske osobine prasad porodne teine 1,1-1,3 kg, kod odbia (s

mjesec dana) teki su 6-7 kg, a sa 10 tj. dostiu 25 kg idu u tov u brzom tovu u dobi od 6-7 mj. dostignu teinu 90-105 kg


u tovu do 100 kg ive vage (6 mjeseci) dnevni prirast iznosi 700-750 g, uz dobro iskoritavanje hrane: za 1 kg prirasta troe oko 3,0 kg hrane

nerastovi u performans testu u RH (30-100 kg): prirasti vei od 900 g, konverzija hrane oko 2,5 kg

kvalitetno meso, mramorirano, miina vlakna fina, sona i mekana

u teini od 90 kg randman iznosi oko 75%, a u teini od 100-105 kg 80-82%


nije izjednaen po proizvodnom tipu (od izrazito mesnog do mesno-masnog tipa) usmjeriti selekciju na to veu proizvodnju mesa (izgradnja to duih ivotinja sa dobro razvijenim zadnjim dijelovima tijela)

pasmina snane konstitucije koja se dobro aklimatiziralau mnogim podrujima svijeta (i RH)

vano mjesto u naem svinjogojstvu

Danski landrasDanski landras(danska svinja)(danska svinja)

u drugoj polovici 19.st. poeo uvoz jorkira u Dansku s ciljem izgradnje vlastitog landrasa (vodea pasmina u svijetu)

u prvoj fazi su Danci prodavali svoj rasplodni materijal susjednim zemljama, no prestali su zbog konkurentskih razloga


graa: glava: fina, lagana, srednje duga, sa dugim i klopavim

uima vrat: srednje dug i slabo izraen pleka: lagana i dobro spojena s prsima tijelo je dugo, lena linija ravna prednji dio tijela slabije razvije od stranjeg 12 14 sisa noge: jake, vrste i suhe, pravilnih stavova


odrasla grla u rasplodu: 200 250 kg nerastovi, 180 220 kg krmae

dobre adaptacijske sposobnosti

esto koritena pasmina u krianjima


proizvodne sposobnosti: nazimice su sposobne za reprodukciju s navrenih 7

mj. plodnost: 10 12 prasadi u leglu (10 ivooprasene) porodna masa prasadi: oko 1,2 kg, kod odbia s 30

dana 7-7,5 kg, sa 6-7 mj. tovljenici dosegnu 100 kg dnevni prirast tovljenika 700-750 g; nerastii u testu

890 g uz utroak 2,28 kg hrane za 1 kg prirasta

nastala je utjecajem danskog landrasa graa:

glava: umjereno duga, lagana, iroka u elu, srednje dugih uki

vrat: srednje dug, tanak, miiav slabije razvijen prednji dio tijela: prsa su uska, a

prema stranjem dijelu oituje se izrazita irina lea i zdjelice

velika duina tijela butine: velike, zaobljene i duboke 12-16 dobro razvijenih sisa

vedski landras (landrace)vedski landras (landrace)-- vedska bijela svinjavedska bijela svinja

vedski landras (landrace)vedski landras (landrace)-- vedska bijela svinja vedska bijela svinja

proizvodne sposobnosti: velika plodnost: 10-12 ivih prasadi u leglu porodna teina prasadi je 1,2-1,3 kg; s mjesec dana

6-7 kg; teina u starosti 70 dana iznosi oko 25 kg prosjeni dnevni prirast oko 700 g; nerastii u

performans testu oko 875 g uz 58% mesa u polovicama

izjednaen po proizvodnim sposobnostima (naroito po kvaliteti mesa)

dobre konstitucije i adaptacijskih sposobnosti sve vei znaaj

Nizozemski landrasNizozemski landras-- nizozemska bijela svinjanizozemska bijela svinja

nastao krianjem domaih bijelih mesnatih svinja s danskim landrasom

selekcija na veliku duinu trupa, laki prednji, a tei stranji dio tijela (prostrane unke!)

krmae teine 250-300 kg, nerastovi 300-350 kg


graa: morfoloke karakteristike sline onima kod danske

svinje (izgraen pod njenim jakim utjecajem), no robusniji i vee tjelesne mase

klinast oblik tijela bijele boje, ravnih i srednje dugih ekinja srednje velika glava, duge i klopave uke


proizvodne sposobnosti: plodnost: oko 11 prasadi po leglu (8 12 ivoroenih,

kao dr. landrasi) porodna masa prasadi: 1,3 1,4 kg odbie sa mjesec dana 7 kg 70-og dana ivota teine 23 25 kg brzi rast i dobra mesnatost dobro iskoritava konzumiranu hranu


sistemska selekcija tijekom zadnjih 20-ak godina: poveana duina polovica za oko 5 cm (dua od

vedskog landrasa, ali ua i plia u prednjem dijelu) poveanje mesa na raun masti

nedostaci: slabija adaptacijska sposobnost plosnatije unke loije dranje na nogama

SVINJOGOJSTVORazvoj tjelesnih proporcijaMasni tipMasni tipMasno mesni tipMasno mesni tipMesno masni tipMesno masni tipMesni tip svinjaMesni tipPodjela pasmina prema proizvodnom tipuIzvorne (domace) pasmine svinjaIzvorne (domace) pasmine svinjaPrijelazne (kombinirane) pasmine svinjaPrijelazne (kombinirane) pasmine svinjaPlemenite pasmine svinjaVeliki jorkir (large white)-velika engleska bijela svinjaVeliki jorkir (large white)-velika engleska bijela svinjaVeliki jorkir (large white)-velika engleska bijela svinjaVeliki jorkir (large white)-velika engleska bijela svinjaVeliki jorkir (large white)-velika engleska bijela svinjaVeliki jorkir (large white)-velika engleska bijela svinjaDanski landras(danska svinja)Danski landras(danska svinja)Danski landras(danska svinja)Danski landras(danska svinja)vedski landras (landrace)- vedska bijela svinjavedski landras (landrace)- vedska bijela svinjaNizozemski landras - nizozemska bijela svinja

Documents

Pasmine Plemenitih Svinja