77
 PASMINE I OPĆA PASMINSKA SVOJSTVA Uvod u animalne znanosti D.Karolyi

Pasmine i Opca Pasminska Svojstva

Embed Size (px)

Citation preview

PASMINE I OPA PASMINSKA SVOJSTVAUvod u animalne znanostiD.KarolyiVrsta i pasmina Vrste ivotinja: konj, govedo, svinja, koko. Bastardi: mazga (magarica x konj), mula (kobila x magarac) Pasmine (rase): arapski konj, lipicanac, posavski konj Sojevi (tipovi): tovni tip, mlijeni tip, kombinirani tip Krianci (mjeanci): landras x jorkir.Spol i kategorija Ranozrele i kasnozrele ivotinje Tri faze razvoja (stadija) ivotinje:- sasvim mlade (bez spolnog nagona)- mlade (pokazuju sp. nagon, nisu se parile, nisu tjelesnodozrele)- spolno zrele (tjelesno razvijena grla za rasplod) Kod svake pojedine vrste dom. ivotinja postoje specijalni nazivi za svaki stadij i spolKonj - nazivi Muke ivotinje drijebe drepi (ome) Pastuh (drijebac) Konj (kastrat, kastrirani pastuh) enske ivotinje ensko drijebe drebica (omica) KobilaMagarac - nazivi Muke ivotinje Muko pule Magare-drepi(magare-ome) Magarac-pastuh Magarac (kastrirani) enske ivotinje ensko pule Magarica-drebica(magarica-omica) MagaricaMazga - nazivi Muke ivotinje Muko mule (mazgove) Mazgov enske ivotinje ensko mule MazgaMula - nazivi Muko mule (mule) Mulac ensko mule MulaGovedo - nazivi Muke ivotinje Muko tele Junac (bii) Bik Vol (kastrirani bik) enske ivotinje ensko tele Junica KravaOvce - nazivi Muke ivotinje Muko janje iljee Ovan kopac (brav, kastrirani ovan) enske ivotinje ensko janje ensko iljee OvcaKoze - nazivi Muke ivotinje Muko jare Muko jare-iljee(jare-iljeg) Jarac Jarac-kopac (kastrirani jarac) enske ivotinje ensko jare ensko jare-iljee KozaSvinja - nazivi Muke ivotinje Nerasti Narast (bicko, vepar) Utrojeni nerast (prasac, krmak, brav) enske ivotinje Nazimica Krmaa (prasica) Dob (tjelesna masa):- odojak- prase (brav)- tovljenik RASPLODNE KATEGORIJE:PASMINE Pasmina temeljna sistematska jedinica u zootehnici Pasmine su skupine ivotinja iste vrste koje se zbogzajednikog podrijetla i prilagodbe jednakim ivotnim prilikama meusobno podudaraju u znaajnim i bitnim pasminskimoznakama i svojstvima morfoloke i fizioloke naravi. Ta svojstva moraju ivotinje jedne pasminske skupine sigurnoprenositi na potomstvo (Hrasnica i Ogrizek, 1961)PASMINE Zooloka podjela primjer goveda- Rod (genus): goveda (Bos)- Vrsta (species):- prava goveda (Taurinae)- Pasmina (subspecies):- primigena goveda- brahicerna govedaSistemske kategorije ivotinja (Systema nature, Linn 1758) Carstvo Animalium (ivotinje) Potcarstvo Metazoa (viestanine ivotinje) Koljeno Chordata (svitkovci) Potkoljeno Vertebrata (kraljenjaci) Razred Mammalia (sisavci) Nadred Ungulata (kopitari) Red Perissodactyla (neparnoprstai) Porodica Equidae (konji) Rod Equus (pravi konji) Vrsta Equus caballus (konj) Podvrsta - Equus caballus gmelini (tarpan)PASMINE Zootehnika (stoarska) podjela:- prema gojidbenoj izgradnji (genetskoj konstituciji)- prema proizvodnoj namjeni (tipu)- prema gospodarskoj vrijednosti- prema geografskoj rasprostranjenosti- prema orografskoj rasprostranjenosti- prema eksterijernim karakteristikama- prema temperamentuPrema gojidbenoj izgradnji (genetskoj konstituciji) istokrvne pasmine kada su se sva krianja provodila samo unutar pasmine Kriane pasmine nastale parenjem dvije ili vie pasmina, no ako su krianja prestala, novonastala svojstva se ustalila te se sigurno nasljeuju u velikom broju generacija govorimo takoer o istokrvnosti (lipicanac je nastao krianjem panjolskih i arapskih konja, a slino i brojne druge pasmine) Punokrvno grlo pripadnik kod kojeg su izuzetno izraene sve pasminske oznake, koje se sa sigurnou prenose na potomstvo. To su grla konsolidiranog porijekla s poznatim svim mukim i enskim precima (npr.engleski punokrvnjakmoe biti samo ono grlo koje je upisano u glavnu rodoslovnu knjigu General Stud Book, slino i kod arapskih punokrvnjaka ili konje priznatih pasmina kasaa)Engleski punokrvnjakPrema proizvodnoj namjeni (tipu) Mlijene Tovne KombiniraneAyrshire krava Charolais bik i junicaSimentalac bik i kravaPrema proizvodnoj namjeni (tipu) Mesnate i mesnato-masne i masne pasmine svinjaPietrain Crna slavonska MangalicaPrema proizvodnoj namjeni (tipu) Vunski, mesni, mlijeni i kombinirani tip ovacaAustralski merino Suffolk SardaMesno-vunski tipIlle de FrancePramenke -meso, mlijeko, vunaZa proizvodnju krznaKarakul ovcaPrema proizvodnoj namjeni (tipu) Konji za sport, vuu i tovarni konjiEngleski punokrvnjak Shire Bosanski brdskiPrema gospodarskoj vrijednostiPrema uzgojnim prilikama u kojima su se ivotinje razvijale: Prirodne ili primitivne pasmine Plemenite ili kulturne pasmine Prijelazne pasmine Primitivne pasmine nastale su pod utjecajem prirodne selekcije, bez utjecaja ovjeka. Nalikuju divljim izvornim oblicima i nose obiljeja sredine u kojoj su nastale te su joj dobro prilagoene. Proizvodne sposobnosti su niske, zahtjevi mali, plodnost slaba, kasnozrele... (bua, podolac, posavska gulja, pramenka, brdski konj, ika), otporneBuaBosanski brdski konjLika pramenkaikaPrimitivne pasmine Prijelazne pasmine- primitivne pasmine koje su se oplemenjivale pod utjecajem uzgajivaa (krianja s plemenitim pasminam, bolji uvjeti hranidbe i njege..), - po proizvodnim svojstvima su izmeu kulturnih i primitivnih pasmina. - to su ustvari poetci uzgoja u nekoj domaoj (autohtonoj) pasmini koji su prethodili nastajanju plemenitih pasmina. U nas su to npr. oplemenjena bua (oberintalskimgovedom), crna slavonska svinja, dubrovaka ovca, mangulica, cigaja)CigajaPrijelazne pasmineCrna slavonska svinjaDubrovaka ovca - ruda Plemenite pasmine nastale iz primitivnih i prijelaznih pasmina kao rezultat ovjekovog sustavnog uzgajivakog rada (planske selekcije, uzgojnih metoda, optimalne hranidbe, njege i smjetaja) velik je utjecaj stoara a mali vanjskih uvjeta visoka produktivnost, dobra plodnost, ranozrelost ali slabija otpornost u odnosu na primitivne. Sve pasmine koje se danas uzgajaju na farmama jesu plemenite (simentalac, holtajn, veliki jorkir, landas...) mogu biti specijalizirane ilikombiniraneVeliki jorkirPlemenite pasmineLandrasHoltajn SimentalacPrimitivne PrijelaznePlemeniteika Crna slavonskaPietrainPodjela pasmina prema geografskoj rasprostranjenostiPosavski konjIstarsko govedoBelgijsko plavo govedoIstono-frizijska ovcaPrema orografskojrasprostranjenosti Visinske i nizinske pasmineBosanski brdski konjPosavski konjPrema eksterijernim karakteristikama razlike u grai, boji dlake... Boja dlake je kod mnogih pasmina pasminsko svojstvo, jedino kod konja izuzetak pa se unutar iste pasmine javlja esto razliita boja dlake kratkorepe, dugorepe, masnorepe i masnotrtine pasmine ovaca bezrona (tip akeratos) i dugorona (longhorn) goveda boja dlake (konj palomino, crna slavonska svinja, large white, pitraine...)Crni angusLonghornPincgavsko govedoDalmatinerMasno-repa i masno-trtina ovcaPietrainC.slavonskaApaluzo konjPalomino konjPrema temperamentuArdenski konjArapski konjPodjela pasmina na nie jediniceSoj skupina ivotinja, koja se razlikuje od druge skupine unutar iste pasmine po nekim karakteristikama (boji dlake, tjelesnoj grai i obliku, produktivnosti..) Npr. paka, lika ili ar-planinaska pramenka,razliiti sojevi bue (boja dlake)Uzgoj (gojidba) je skupina ivotinja unutar jedne pasmine kod kojih se sprovodi stroa selekcija, drugaiji nain hranidbe i njege nego u ostalih pripadnika iste pasmine na nekom podruju zbog ega su kod jedinki koje su u uzgoju u nekim osobinama nastale pozitivne promjene, koje se nasljeuju. Grla za rasplod iz takve gojidbe bolje se prodaju.Linija ini ju potomstvo nekog znaajnog rasplodnjaka (), a jedinke unutar linije vee vei ili manji stupanj srodstva. Najee kod konja.Rod muko i ensko potomstvo neke istaknute majke () unutar pasmineFamilija ili obitelj (porodica) roditelji sa svojim potomstvom, npr. U peradarstvu izraz stablo = pijetao sa svojim enskim potomstvomOpa pasminska svojstva Opa pasminska svojstva zajednika za sve pasmine, prirodna su svim ivim biima a posljedica su nasljednih i/ili nenasljednih imbenika nasljedne varijacije (uslijed mutacija) mogue su kod svih pasmina nenasljedne promjene uslijed hranidbe, naina dranja i drugih vanjskih faktoraOpa pasminska svojstvaNasljedne varijacije VARIJABILNOST (PROMJENLJIVOST) MUTACIJE DEGENERACIJA (ODROENJE)Nenasljedne varijacije - MODIFIKACIJE AKOMODACIJE prolazne promjene IMPRESIJE trajne promjene (npr. zakrljanje) IZROENJE AKLIMATIZACIJA (PRILAGOAVANJE)VARIJABILNOST (PROMJENLJIVOST) Jedno od temeljnih biolokih svojstava dom. ivotinja Brojne pasmine unutar vrsta Varijabilnost morfolokih, fiziolokih i opih biolokih svojstava U kvalitativnim (npr. boja) i kvantitativnim (npr.mlijenost) svojstvima ovjek uzgajiva neprekidno koristi postojanje varijabilnosti u selekciji u cilju stvaranje poeljnih genotipova u populacijama stoke Osnova za uzgojno-selekcijski radVARIJABILNOST Izmjerena vrijednost nekog svojstva (npr. koliina mlijeka) neke individue jeste njezina FENOTIPSKA VRIJEDNOST ili FENOTIP (F) ili izgraeni kapacitet za proizvodnju (ali i visina kria, poloaj sisa, lakoa teljenja) Fenotipsku vrijednost ini GENOTIPSKA VRIJEDNOST ili GENOTIP (G) i devijacije uslijed utjecaja vanjske sredine OKOLIA (E):F = G+E Razlike u fenotipu koje postoje izmeu individua uvjetovane su njihovim genetskim razlikama, utjecajem faktora sredine i interakcijom izmeu genotipa i faktora sredine VARIJABILNOSTVarijabilnost u kvantitativnoj genetici mjeri se i izraava varijancom,koja predstavlja prosjeno kvadrirano odstupanje od prosjeka populacijeFENOTIPSKA VARIJEBILNOST (Vf) sastoji se iz komponenti koje se mogu odrediti analizom varijance pri emu se kao izvori varijabilnosti uzimaju:GENOTIPSKA VARIJABILNOST (Vg)EKOLOKA VARIJABILNOST (Ve) (okoli)INTERAKCIJA GENOTIPSKE I EKOLOKE VARIJABILNOSTI (Vge):Vf = Vg + Ve + VgeIzvor Vg je u genetskoj konstituciji svojstva, a kako geni mogu iskazivati aditivno djelovanje, dominaciju ili se moe javiti interakcija izmeu razliitih gena (epistaza) Vg se moe izraziti kao Vg = Va + Vd + Vi, pa jeVf = Va + Vd +Vi + Ve + VgeVisina grebena simentalskihkrava (n=251)NORMALNA DISTRIBUCIJAMUTACIJE Promjene u genima, spontane ili izazvane nekim sredstvima (kemijskim, radioaktivnim ili drugim zraenjima) Nasljedne prirode, novonastali geni prenose se na potomstvo Mogu biti pozitivne stvaranje novih pasmina, poveanje nasljedne varijabilnosti i vea mogunost selekcije Genetski tetne mutacije jesu degenracije ili odroenjeDEGENERACIJA (ODROENJE) O degeneraciji ili odroenju u biolokom smislu govorimo onda, kada se kod ivotinja pojave neka nasljedna patoloka stanja (anomalije) koja u veoj ili manjoj mjeri, izravno ili posredno ugroavaju njihov opstanak Degeneracije mogu biti morfoloke, fizioloke i psihike naravi (ivani sustav) Letalni faktori uginue tijekom graviditeta, poroda ili ubrzo nakon poroda (100 %) Subletalni faktori izazivaju uginue mladih ivotinja ili kasnije tijekom ivota (u najmanje 50 % sluajeva) Subvitalni faktori ne uzrokuju nuno smrt, ali umanjuju ivotnu otpornost i vitalnost (uginue do 50 %)DEGENERACIJA (ODROENJE) MORFOLOKE DEGENERACIJEIzoblienost glave i tijela u cjelini:AHONDROPLAZIJA - sraivanje kostiju, poremeaj rasta hrskavica,izboeno i zaobljeno elo, fizioloki poremeaji- autosomalno, recesivno nasljeivanje- kod goveda recesivno letalno, dexter govedo buldog tipAutosomno-recesivno nasljeivanjePrimjer: oba roditelja zdravi ali nositelji promijenjenog genaKod svakog potomka: 50%-tna vjerojatnost da e biti zdrav ali nositelj bolesti, 25% da e biti bolestan i 25% da nee biti niti nositelj niti bolestan Primjer: samo jedan roditelj nositeljNema anse da se kod potomaka javi recesivna bolest, ali je kod svakog potomka 50%-tna vjerojatnost da bude nositelj recesivnog promijenjenog genaMORFOLOKE DEGENERACIJE Skraivanje donje vilice (Brachygnathia inferior) - u svih domaih ivotinja AGNATIA - nedostatak donje eljusti - autosomalno recesivno letalno nasljeivanje- najee kod ovacaMORFOLOKE DEGENERACIJE Cerabralna hernia (Hernia cerebralis) - otvor na lubanji kroz koji modano tkivo izlazi pod kou na glaviMORFOLOKE DEGENERACIJE Hidrocefalus (Hydrocephalus) - nakupljanje tekuine u tkivu velikog mozga, sve vrste dom.ivotinja- autosomalno recesivno nasljeivanjeMORFOLOKE DEGENERACIJE Povean broj rogova (Polykeratia) MORFOLOKE DEGENERACIJE Uroeno iskrivljenje vratne kraljenice (Torticollis)- u svih vrsta dom. ivotinja- nasljeuje se autosomalno recesivno MORFOLOKE DEGENERACIJE Rascijepljeno nepce ili uka- esto uz druge anomalije- nasljeuje se autosomalno recesivno MORFOLOKE DEGENERACIJE Janje bez uki ili s skraenim ukamaMORFOLOKE DEGENERACIJE Degeneracije na ekstremitetimaPOLIDAKTILIJA(Polydaktylia) - prekobrojni prsti, sve vrste dom.ivotinja, - nasljeuje se dominantnoMORFOLOKE DEGENERACIJE Degeneracije na ekstremitetimaSINDAKTILIJA(Syndaktylia) - sratene falange u papkara - goveda, svinje, goluboviMORFOLOKE DEGENERACIJE Degeneracije na ekstremitetimaKruti zglobovi (Arthrogryposis)Sve vrste dom. ivotinja, goveda eeKod konja autosomni gen s dominantnim nasljeivanjem kod enskih grlaLimax izraslina meu papcima: proliferacija i oronjavanje vezivnog tkiva (heritabilitet ~ 0,2)MORFOLOKE DEGENERACIJE Degeneracije na ekstremitetimaSlabija razvijenost nekog ekstremiteta (Phokomelia)- smatra se semiletalnim faktoromMORFOLOKE DEGENERACIJE Degeneracije na ekstremitetimaPotpuni nedostatak prednjih ekstremiteta (Abrachia)- recesivno autosomalno nasljeivanjeee kod hladnokrvnih pasminaMORFOLOKE DEGENERACIJE Degeneracije na ekstremitetimPotpuni nedostatak stranjih ekstremiteta (Apodia) - recesivno nasljeivanje, poremeaji probavnog i urogenitalnog traktaMORFOLOKE DEGENERACIJE Degeneracije na ekstremitetimPotpuni nedostatak svih ekstremiteta (Amelia)- autosomalno recesivno letalno nasljeivanje, rijetko, uglavnom kod svinjaMORFOLOKE DEGENERACIJE Degeneracije na koi i dlaciUroena smanjena dlakavost ili bez dlaka (Hypotrichosis)- autosomalno recesivno nasljeivanjeHiperkeratoza (Ichthyosis congenita) najee u goveda i psa MORFOLOKE DEGENERACIJE Anomalije na mlijenoj lijezdiVei broj sisa(Polythelia)- esto uz vei broj mamarnih kompleksa (polymastia)- kod goveda, ovaca i kozaMoe se odstraniti (amputacija) ali takve ivotinje nisu za daljnji rasplodh2od 0,23 do 0,5 kod simentalcaMORFOLOKE DEGENERACIJE Anomalije na mlijenoj lijezdiLjevkasti vrh sisnog otvora MORFOLOKE DEGENERACIJE Sraenje analnog otvora (Atresia ani)- kod raznih dom.ivotinja javlja se razliito, autosomalno recesivno nasljeivanje. Kod mukih grla - letalnoMORFOLOKE DEGENERACIJE Hermafrodititzam ivotinje s razvijenim tkivom testisa i ovarija u svih vrsta domaih ivotinjaMoe biti: lateralni s jedne strane testis s druge ovarijbilateralni s obje strane ovotestisunilateralno samo na jednoj straniMORFOLOKE DEGENERACIJE Hernije (kilavost)- pupana kila (hernia umbilicalis), u svih vrsta dom.ivotinja, autosomalno recesivno nasljeivanje, ili veim dijelom pod utjecajem vanjskih imbenika Kod mukih grla (npr. drebadi) esta i skrotalna kila (h.scrotalis)MORFOLOKE DEGENERACIJE Degeneracije ivanog sustavaATAKSIJA (Ataxia)-nemogunost kontrole pokreta i stajanja-uroene deformacije atlantookcipitalnog zgloba-najee u toplokrvnih konja, goveda i ovaca-autosomalno recesivno nasljeivanjeAtaksija teletaNENASLJEDNE VARIJACIJE - MODIFIKACIJE Osim genetske osnove na razvoj ivotinje djeluju i vanjski ili ekoloki imbenici tj. okolina Djelovanje okoline moe biti vie ili manje povoljno Visoki genetski potencijal (npr. za mlijenost) moe doi doizraaja samo kada su osigurani povoljni uvjeti vanjske sredine Ako je nasljednost niska ni najpovoljniji uvjeti (hranidba, smjetaj) nee poboljati tu osobinu Modifikacije skup morfolokih i fiziolokih promjena na dom.iv. Koji su posljedica razliitih imbenika okoline Ekologija dom.iv. prouava odnose izmeu dom.iv. I uvjeta sredine u kojoj iveNENASLJEDNE VARIJACIJE - MODIFIKACIJE Uvjeti sredine: Prirodni (klima, tlo, flora, fauna) i domestikacijski - kojima upravlja ovjek-uzgajiva (hranidba, njega, zdravstvena zatita, uzgoj, selekcija, mikroklima, postupanje s ivotinjama, ulaganja) Djelovanje pojedinano ili skupno, izravno ili posredno Izazivaju podraaje i reakciju organizma Slabi podraaji djeluju pozitivno i poticajno na organizam, jai mogu djelovati tetno, a vrlo jaki ak i smrtonosno Podraaj = stres, reakcija organizma je u nastojanju da se prilagodi na djelovanje promijenjenih uvjeta (stresova) Mogunost prilagodbe - razliita kod razliitih ivotinja (skupina ivotinja, pa ak i itavih pasmina) Kod ivotinja mogu nastati prolazne - reverzibilne promjene (akomodacije) ili trajne ireverzibilne promjene (impresije)PROLAZNE PROMJENE (AKOMODACIJE) Domae ivotinje se svakodnevno prilagoavaju okolinim uvjetima, koji izazivaju nenasljedne promjeneHranidba najznaajniji imbenik, utjee na:- grau probavnog sustav - rast i dozrelost (mlada grla)- okvir (odnos bjelanevina i energije u obroku)- kostur (Ca i P)- plodnost (spolni ciklus, proizvodnja sjemena, razvoj ploda)- proizvodnost- bolesti uslijed nedostataka minerala i vitaminaPROLAZNE PROMJENE (AKOMODACIJE)Klimatski utjecaji: - Toplina (utjee na masu i oblik iv., proizvodnost, metabolizam, spolno sazrijevanje, kou, dlaku, vunu, perje, papke, kopita)- Vlaga (utjee na disanje, rad srca, isparavanje koe) optimum 60-80%> vlaga = razvoj tetnih mikroorganizama, pad proizvodnje20-16Tovne svinje28Perad do 1 mj.starosti16Krmae i nerstovi34-25 Sisajua prasad12-14 Telad10-12 KraveOptimalna temperatura CVrsta i kategorijaPROLAZNE PROMJENE (AKOMODACIJE)Tlak zraka (> nadmorska visina < manji tlak, < O2 i gustoa zraka = > sinteza eritrocita, puls, disanje, temperatura)> visina = raste ST i vit D u mlijeku ali pada mlijenostSvjetlost djeluje na kou, ivotinje s tamnijim pigmentom (melanin) bioloki su otpornije na UV zrakesuneva svjetlost ubrzava metabolizam, djeluje na izgradnju kostura (vit D), stimulira rad spolnih lijezda (bolja plodnost)i izmjenu tvari (svinje i perad bolje se tove u zamraenom prostoru)produljenje svjetla zimi poveava nesivost kokoi Oborine, vjetar mogu smanjiti otpornost (plemenite pasmine osjetljive)PROLAZNE PROMJENE (AKOMODACIJE)Zemljite (kvaliteta tla) neposredno konfiguracijom (vrstina kostura, zglobova, papaka, kopita..), posredno (kvaliteta krmiva, mineralnih tvari)Utjecaj ovjeka uzgajatelja preko uvjeta smjetaja, njege, hranidbe, uzgojnih postupaka, treninga menamentaPrestankom djelovanje odreenog utjecaja promjene (akomodacije) nestaju, najkasnije prestankom ivota ivotinje trajne promjene nastale tijekom djelovanja okolinih imbenika:- intaruterino promjene tijekom razvoja ploda (veliina maternice, ishrana i zdravlje majke, blizanci maskulinizacija enskog ploda)- ekstrauterino ishrana i klima djeluju na stvaranje nutritivnih i ambijentalni modifikacijskih tipova (voluminozna hrana = > teina i okvir, tromiji, mirniji temperament; koncentrirana hrana = zbijeni, iri i dublji tip, ivahnog temperamenta); ovisi i o genetskom tipu grla (eurisomni ili leptosomni tipovi)Ambijentalni tipovi ivotinja npr, unutar iste pasmine razliiti tipovi trajno prilagoeni odreenim okolinim uvjetima (u nizini ili u planinama)ZAKRLJANJE ambijentalna modifikacija uslijed nepovoljne hranidbe i dranja, esto praena pojavom parazitarnih bolesti- ee se javlja kod parenja nezrelih ivotinja, i loih uzgajivaaKASTRACIJA- takoer trajna promjenaTRAJNE PROMJENE (IMPRESIJE)NENASLJEDNE VARIJACIJE IZROENJE- ireverzibilna trajna promjena u kojoj dolazi do bioloke regeneracije organizma.- pojavljuje se kod visokoproduktivnih, profinjenih jedinki koje u promijenjenim uvjetima okoline reagiraju smanjenom proizvodnjom ali postaju otpornije i vre, dobivaju na tjelesnoj masiNENASLJEDNE VARIJACIJE PRILAGOAVANJE (AKLIMATIZACIJA)- uvjetovano promjenom klimatskih i hranidbeni prilika i prilagodbom vee skupine ivotinja na promjene- skupina ivotinja se prilagodila novonastalim okolinim uvjetima ako su kroz nekoliko generacija (3-4) praenja otpornost, plodnost i zdravlje ostali normalni- aklimatizacija i ponovno uspostavljanje bioloke ravnotee ovise o grai tijela, konstituciji, nasljednim sposobnostima, zdravlju - najlake se aklimatiziraju konji, magarci, psi, make, ovce i perad- svinje tee (posebice na visoke temperature), goveda osjetljiva na hranidbu (posebice visokoproduktivna grla)- > aklimatizacijska sposobnost kod vrsta i pasmina naviklih na vee oscilacije ekolokih imbenika, posebice temperature