Papa Franjo oduševio Crkvu i svijet - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz04.2013.pdf · jektivizam, likvidnost. „Naturalizam je karakteristika

Papa Franjo oduševio Crkvu i svijet

D 2384 E — 1,50€ — TRAVANJ/APRIL 2013 — BR./NR.4 (333)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

FRANKFURT AM MAIN

očuvanje hrvatskoga identiteta i povezivanje Hrvata

Upetak 1. ožujka, u sklopu svog službenog posjeta hrvatskim zajednicamau Njemačkoj, predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan RepublikeHrvatske mr. Daria Krstičević sa suradnicima posjetila je Hrvatski dušo-

brižnički ured u Frankfurtu na Majni. U toj je prigodi svoje domaćine, delegataza hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu i suradnike upoznala s ak-tivnostima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji u svojoj nad-ležnosti pokriva područje odnosa R. Hrvatske s Hrvatima koji žive izvan

njenih granica. Državni ured će, istaknula je, sustavno skrbiti za zaštitu prava iinteresa Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske, radit će na jačanju hrvat skihzajednica u svijetu, očuvanju i jačanju identiteta, uspostavljanju, odr žavanju ipromicanju veza, a u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima stvarat će uvjete za povratak iseljenika u domovinu i njihovo uključivanje u gospodarski idruštveni život, te im pružati maksimalnu pomoć ako se odluče na ulaganje u R.Hrvatsku. Dodala je i da će Državni ured u stalnoj komunikaciji i kontaktima shrvatskim zajednicama u inozemstvu, kao i hrvatskim diplomatsko-konzularnimpredstavništvima, zajednički sustavno raditi na prepoznavanju prob lema i po-maganju jačanju hrvatskih zajednica. „S obzirom da Hrvati izvan Hrvatske, uzemljama u kojima žive, imaju različite položaje i potrebe, Državni Ured će zajedno sa svim nadležnim hrvatskim institucijama imati i različite pristupe ovis-no o kojoj zajednici je riječ“, istaknula je. Predstojnica Krstičević je tijekom sus-reta izrazila zahvalnost hrvatskim dušobrižnicima i katoličkim misijama, koje sudale nemjerljiv doprinos u očuvanju hrvatskog jezika i kulture i koje su Hrvatima— katolicima, raseljenim diljem svijeta bili potpora u svim prigodama. Delegatvlč. Komadina je u toj prigodi kazao kako sa Državnim Uredom očekuje kvali-tetnu suradnju. „Naš ured stoji na raposlaganju Državnom uredu za Hrvate iz-van Republike Hrvatske kako bismo zajedničkim aktivnostima produbili našu su-radnju na dobro nama povjerenih vjernika, ali i općenito Hrvata koji žive u Nje-mačkoj. Naš Ured je u okviru naših mogućnosti spreman na suradnju“, kazao jedelegat vlč. Komadna zahvalivši i diplomat sko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u Njemačkoj na potpori i suradnji. Generalni konzul JosipŠpo ljarić, koji je u ime Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Frankfurtunazočio susretu, izrazio je zadovoljstvo s potencijalom koji Hrvati imaju u Nje-mačkoj, što se moglo čuti i vidjeti na susretu hrvatskih udruga s predstojnicomKrstičević u Generalnom konzulatu u Frankfurtu u četvrtak 28. ve ljače. Uz pred-stojnicu Krstičević na susretu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč.Ivicom Komadinom i suradnicima, te Josipom Špoljarićem, generalnim konzu-lom u Frankfurtu bile su i Mirjana Vatavuk, načelnica Sektora za pravni polož-aj Hrvata izvan Republike Hrvatske i statusna pitanja i Zrinka Malešević, na-čelnica sektora za programe i projekte Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: Û 16,-za ostale europske zemlje: Û 22,-za prekomorske zemlje: Û 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973

Zadnja stranica: Molitva obitelji za svaki dan;

priredila HKM Siegen

Papa Franjo oduševio Crkvu i svijet

D 2384 E — 1,50€ — TRAVANJ/APRIL 2013 — BR./NR.4 (333)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Papa Franjo;

izvor: www.znet.hr

aktualno

lebendige gemeinde

Sa susreta u Hrvatskome

dušobriž nič -kom uredu.

Slijeva nades-no: Mirjana

Vatavuk, delegat

vlč. Komadina,predstojnica

Krsti čević, Zrinka

Malešević i generalni

konzul Špo ljarić.

u ovoM broju

ŽIVA ZAJEDNICA 4/2013 3

Nedavno je u Zell am Main kodWürzburga održan seminar za

pastoralne suradnice i suradnike izhrvatskih katoličkih misija i zajedni-ca iz Njemačke. Psiholog i psihote -rapeut, svećenik Đakovačko-osječkenadbiskupije, vlč. dr. Josip Bošnja-ković govorio je o izazovima i kri-zama odrastanja mladih u današ -njem društvu. Promišljao je o mladi-ma koji žive u današnjoj kulturi kojaje obilježena naturalizmom, u koji suucijepljeni materijalizam, hedoni-zam, atomizam, univerzalizam, ob-jektivizam, likvidnost. „Naturalizamje karakteristika zapadnoga društva,a kako je SR Njemačka sas tavni diozapadne kulture, prepoznajemo ka-ko mladi u toj zemlji rastu u kontek-stu naturalizma.“ Istaknuo je, premapodacima nedavnog istraživanja SI-NUS-Instituta u Njemačkoj o mladi-ma u dobi od 14 do 17 godina, ka-ko je razlika između bogatih i siro-mašnih sve očitija. Sve je veći priti-sak na način izobrazbe i doprinosapojedinca u društvu, koji je zadan

pod utjecajem kompleksnih i glo -baliziranih uvjetovanosti. Broj rad nihmjesta s oskudnom plaćom se pove-ćao. Sve se više ističe osobna odgo-vornost. Obiteljska planiranja su pos -tala nesigurnija. Nestaju klasičneobi teljske strukture. Tijek i predvidi-vost života teže je isplanirati. Mladise u probijanju u životu mora ju os-lanjati sve više na vlastite sposobno-sti, a manje na društvene institucije.Svakodnevica biva sve više digi -talizira na. Postalo je teže odvajati seod roditelja, a Njemačka je postalazem lja multikulturalnosti. Sve se toodnosi i na mlade Hrvatice i Hrvateu Njemačkoj, koji se sve više suoča-vaju sa suvremenim izazvima. Kakou svemu tome na ispravan načinfunkcionirati? Na koji način mladimapritom mogu pomoći hrvatski pasto-ralni djelatnici u Njemačkoj? „Uzi-mati u obzir motive i nadanja drugeosobe, znači ra zu mijevati osobu unjezinim potrebama, što nije uvi jeklako“, kazao je dr. Bošnjaković. Ključje, dakle, u razumijevanju! Urednik

● VATIKAN

ZELL AM MAIN: SEMINARIzazovi i krize mladih

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10TEOLOŠKI OSVRT: dr. I. BodrožićVjera kao putKršćanski put i izlazak za Kristom bit-no je sakramentalan, te nas vjera posak ramentima, kao postajama na putu,vodi do cilja.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUSLimburški biskup dr. Tebartz-van Elstpohodio hrvatsku župu

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18SVIJET MLADIH/JUGENDWELTPater noster, qui es in caelis …

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Heilige Mariades Guten WindesDr. Heiner Koch neuer Bischof vonDresden-Meißen

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14

Papa Franjo

● INTERVJU: fra Mićo Pinjuh

Djelovanje u promije -nje nim okolnostima

Srcem vjero-vati i ustimaispovijedati

● DUHOVNE VJEŽBE

Iz delegatove Poruke

str. 4

str. 8

str. 6

Kada se u srijedu, 13.3.2013. u20.22 sati na središnjoj lođi

bazilike Sv. Petra u Rimu pojaviodotadašnji kardinal Buenos AiresaJorge Mario Bergoglio, tada većpapa Franjo, zap očelo je u Crkvijedno novo razdoblje, zapuhao jeneki novi vjetar, svježi zrak. Došaoje, kako reče papa s „kraja svije-ta“, s drugog kontinenta, iz JužneAmerike u kojoj živi najviše katoli-ka na svijetu, iz Argentine u kojojje 91% pučanstva katoličke vjere.Jorge Mario kardinal Bergogliobio je od 1992. pomoćni biskup,a od veljače 1998. do ožujka2013. nadbis kup Buenos Airesa.Sin talijanskih doseljenika, željez-ničarskog službenika Maria i ku -ćanice Regine, rođen je 1936. uradničkoj četvrti Flores. Najprije jestudirao kemiju, a onda je 1958.pristupio redovničkoj zajednici isu-sovaca (SJ). Mladu misu rekao je1969., a 1973. postao je provin-cijal argentinske isusovačke pro-vincije.

Prema nekim studijama u Ar-gentini danas živi 250.000 Hrvatai njihovih potomaka, a prema ne-kima čak i do pola milijuna. NakonII. svjetskog rata stiglo je u Argen-tinu četrdesetak izbjeglih svećeni-ka, što svjetovnog klera, što redov -nika, ponajviše franjevaca, uglav -nom članova Provincije PresvetogOtkupitelja iz Spli ta i Sv. Jeronimaiz Zadra. U Argentini djeluje Hrvat -ska katolička misija Sv. Nikole Ta -ve lića u Buenos Airesu na čelu s fraJosipom Peranićem, članom Provin-cije sv. Jeronima iz Zadra, koji jeondje od 1984. U Argentini je i vi-še hrvatskih redovničkih zajednica.

Naš novi papa, s migracijskompozadinom, isusovac iz LatinskeAmerike, koji je uzeo ime Franjo,odvjetnik siromaha, uno si novi,dob ri, svježi vjetar u Crk vu, nagla-šava odgovornost vjere za patnike,siromahe, potlačene. Dao Bog dauz Papinu potporu Kris tova Crkvazaživi novim duhom!

Vlč. Ivica Komadina, delegat

Prepoznaje se kako mladi u Njemačkoj rastu u kontekstu natu -ralizma.

Mladi u današnjem društvu

Sveta Marija dobrog vjetra

Majke Božje Velike (Santa MariaMaggiore). Riječ je bila o privatnomposjetu, a papa Franjo je osobno naoltar donio cvijeće, kleknuo te se po-molio pred likom Majke Božje „Spasarimskoga puka“ — „Salus populi Ro-mani“ u kapelici sv. Pavla. U bazilicisu ga dočekali rimski vikar kardinalAgostino Vallini i arhiprezbiter bazi-like kardinal Santos Abril y Castello skaptolom i ispovjednicima. Nakonmolitve, Papa je prošao kraj glavno-ga oltara ispod kojega se čuva relik-vija „svetih jaslica“ i otišao u Sikstin -sku kapelu gdje je na oltaru Jaslicasveti Ignacije Loyolski slavio prvu mi-su na Božić 1538., te se zadržao umolitvi na grobu svetoga Pia V. Na-kon što je pozdravio osoblje bazilike,Sveti Otac Franjo vratio se u Vatikana na putu se zadržao u Međunarod-noj kući klera (Casa Internazionaledel Clero), gdje je stanovao na po-četku konklava i osobno je podmirioračun. Pravo je iznenađenje priredioi djeci iz obližnje škole kod bazilikeSvete Marije Velike.

U prvim je javnim nastupima pa-pa Franjo ugodno iznenađivao vjer-nike i pokazao da želi biti blizu ljudi-ma, što je pokazivao i nekim svojimneobičnim gestama i spontanim rije -čima. Vjernici — njih oko 300 tisuća —dočekali su ga razdragano na prvo-me Angelusu 17. ožujka na Trgu sv.Petra, a Papa se s njima zadržao 11minuta. „Sestre i braćo, dobar dan!Nakon prvoga susreta prošlu srijedu,danas svima ponovno mogu uputitisvoj pozdrav! Sretan sam što to činimu nedjelju, na Gospodnji dan! To jeza nas kršćane lijepo, važno: susre tatise nedjeljom, pozdravljati se, razgo-varati kao sada ovdje, na trgu. Trgukoji, zahvaljujući medijima, ima di -men zije svijeta“, poručio je papa Fra -njo i vjernike pozvao da nauče bi ti mi-losrdni kao što je milosrdan i Bog.Pohvalio je i jednu knjigu nje mač kogakardinala Waltera Kaspera o milo -srđu, te ispričao anegdotu sa staricom— bakicom kako je rekao — koja sekod njega 1992. htjela ispovje diti ikoja mu je mudro rekla: „Svi imamogrijeha... ali Gospodin oprašta sve…

Katolička Crkva po cijelome svi-jetu od večeri 13. ožujka 2013.više nikada neće biti ista. Toga

se dana, naime, dogodilo nekoliko„apsolutnih“ novosti u njezinoj povi-jesti: po prvi puta Crkva je dobila pa-pu iz Južne Amerike, po prvi je putajedan isusovac postao papa i po prvije puta od 1.100 izabrao novo pa-pinsko ime. Sada svi već znamo da jenovi rimski prvosvećenik nekadašnjibuenosaireški nadbiskup kardinal Jor-ge Mario Bergoglio. Zanimljiva je či -njenica da je sadašnji papa Bergo-glio prvi papa u povijesti koji nosi imeFranjo. Zbog nejasnoća oko imenamorao je reagirati i vatikanski glas-nogovornik o. Federico Lombardi, ko-ji je objasnio da se novi papa zovejednostavno Franjo, a ne Franjo I. A„kardinal Jorge Mario Bergoglio iza-bran je za Vrhovnoga svećenika,265. Petrovog nasljednika i izabraoje ime Franjo. Svečano je to puku u20.12 sati s vanjske Lođe blagoslovaVatikanske bazilike navijestio kardinalprotođakon Jean-Louis Tauran, nakonbijeloga dima u 19.06 sati.“ Tim jejednostavnim, a tako važnim riječimakoje je iščekivao sav katolički narod,ali i cijeli svijet, 13. ožujka Tiskovni ur-ed Svete Stolice objavio ono što je vi-še od 40 tisuća vjernika uživo, a mili-jarde ljudi dobre volje pratilo prekoelektroničkih medija. Papa Franjo prvije blagoslov s lođe bazilike sv. Petra„Urbi et orbi“ — Gradu i svijetu — udi-jelio u 20.22 sati. Prije blagoslova,Sveti Otac je rekao: „Braćo i sestre,dobra večer! Znate da je dužnost kon-klava bila dati biskupa Rima. Čini seda su moja braća kardinali otišli ponjega gotovo na kraj svijeta ... no, sa-da smo tu ... Zahvaljujem vam na do-čeku. Biskupijska zajednica Rima imasvoga biskupa: hvala! A prije svegahtio bih se pomoliti za našega bisku-pa u miru, Benedikta XVI. Molimo svizajedno za njega, da ga Gospodinblagoslovi i da ga Majka Božja ču-va.“ Tada je papa Franjo s vjernicimaokupljenima na Trgu sv. Petra izmolioOčenaš, Zdravomariju i Slava Ocu.„A sada, započnimo ovaj hod: biskupi narod. Taj hod Rimske Crkve, koja jeona koja u ljubavi predsjeda svim

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 4/2013

Novi, 266. papa, isusovac je, Argentinac, Jorge Mario Bergoglio, sedamdeset -šestogodišnji dosadašnji nadbiskup Buenos Airesa.

Habemus Papam Franciscum!

Crkvama. Hod bratstva, ljubavi, pov-jerenja među nama. Molimo uvijek zanas: jedan za drugoga. Molimo za ci-jeli svijet, da bi postojalo veliko brat -stvo. Želim vam da taj hod Crkve, ko-jega započinjemo danas i na kojemuće mi pomagati moj kardinal vikar,koji je ovdje, bude plodan za evan-gelizaciju ovoga tako lijepoga grada!A sada bih vam htio udijeliti blagos-lov, ali prije — prije vas molim za jed-nu uslugu: prije nego što biskup bla-

goslovi narod, molim vas da vi moliteGospodina da me blagoslovi: molitvanaroda, tražeći blagoslov za svogabiskupa. Saberimo se u tišini na tu va-šu molitvu za mene“, rekao je Papanakon čega su svi molili zajedno s nji-me u šutnji. „Sada ću udijeliti blagos-lov vama i cijelome svijetu, svim muš-karcima i ženama dobre volje.“ Na-kon blagoslova, Papa se zadržao joškraće vrijeme pozdravljajući razd -ragane vjernike, te je zamolio da mujoš jednom daju mikrofon kako bi imse mogao obratiti: „Braćo i sestre,napuš tam vas. Puno hvala na dočeku. Molite za mene i do skora! Vidjet ćemo se ubrzo: sutra želim ići molitise Majci Božjoj, da čuva cijeli Rim. Laku noć i dobar odmor!“

A ono što je navečer najavio, to jeujutro učinio: 14. ožujka neposrednoposlije osam sati pohodio je baziliku Nastavak na str. 25

Novi poglavar Crkve je kardinal Jorge Mario Bergoglio (SJ) nadbiskup Buenos Airesa — izabran 13.3.2013. —

izvor: vatican.va

nici, policajci i vatrogasci, kadetiHrvatske vojske i polaznici Policijskeakademije u koloni iza križa i zasta-va stigli su od zgrade Vojnog ordina-rijata do perivoja.

Spomen na uzoran životkardinala Kuharića

Misu o 11. obljetnici smrti kardi-nala Franje Kuharića, koji je ostavio

IZ CRKVE U DOMOVINI

„Izbor je uistinu mističan, otajstven“


Biskupi Biskupske konferencije Bos-ne i Hercegovine održali su 20. i21. ožuj ka u Mostaru radni dio

svog 57. redovnog zasjedanja. Pred -sjednici svih Vijeća i Komisija Bis -kupske konferencije podnijeli su izvješ-ća o radu spomenutih tijela, a istodob-no bis kupi su upoznati i s radom Na-cionalne uprave Papinskih misij skih dje-la u BiH kao i s djelovanjem Tajništva iKatoličke tis kovne agencije BK BiH.

nu mističan, otajstven, ali i javan. Tošto papa nije iz Europe premda je ta-lijanskih korijena, smatra velikim po-makom. U Crkvi nema stranaca. UCrkvi nema kontinenata. To je poziti-van korak i iznenađenje. I prvi je pa-pa isusovac. Čitam u tome veliki znak.Isusovci koji su osobito vezani uz slu-žbu apostola Petra ovime su nagrađe-ni. Jedan od isusovaca preuzima slu-žbu apostola Petra“, kazao je izmeđuostaloga nadbis kup Puljić.

Dočekom staklenog sarkofaga srelikvijarom sv. Ivana Bosca u crkviMarije Pomoćnice u utorak 12. ožujkaobilježen je najveći događaj u stoljet-noj povijesti Salezijanske obitelji u Rijeci i Hrvatskoj, ali i jedan od najz-načajnijih za riječki vjerski puk koji jepočašćen dolaskom posmrtnih ostata-ka jednog od načašćenijih svetaca Ka-toličke Crkve.

Križni put Hrvatske vojske i polici-je na IV. korizmenu nedjelju na ksa-verskoj Kalvariji u Zagrebu predvodioje vojni biskup Juraj Jezerinac. Bi-skup, vikar za pastoral don Josip Sta-nić, vojni i policijski kapelani te pri-padnici Počasno-zaštitne bojne, voj-

Snim

ka: IK

A

Diljem domovine slavljene su mise zahvalnice za izbor novoga pape Franje, a isto-dobno mnogi su biskupi komentirali Papin izbor izražavajući zadovoljstvo plodadjelovanja Duha Svetoga.

Razmotriti su ini cijativeplana povratka Hrvata ka-tolika u BiH.

Pod geslom „Obitelj —srce čovječanstva“ susretdalmatinskih fokolara pri-ređen je u nedjelju 17. ož-ujka u Nadbiskupskomsjemeništu u Splitu. Oku-pilo se više stotina fokola-rina od Zadra do Dub -rovnika svih dobnih uzras -ta, među kojima i RosaCalo iz centra Novih obi -te lji u Rimu. Pokret fokola-ra u Hrvatskoj svoje pro ljetne otvorenesusrete posvećuje spomenu na ChiaruLubich (preminula 14. ožujka 2008.) injezinu baštinu. Dani krš ćanske kulturepriređeni su Dubrovniku i Splitu gdjeje posebno je predstav ljena pasionskabaština. Kratka du ho v na obnova i ko-rizmeni susret Hrvat skoga društva ka-toličkih novinara okupio je više člano-va druš tva uz predavanje bibličara dr.fra Darka Teperta „Srcem vjerovati iustima ispovijedati“ u Zagrebu.

Na Golom otoku više od30.000 robijaša

U Muzeju grada Rijeke prikazanaje projekcija dokumentarnog filmaDarka Bavoljaka „Goli otok“. Prema riječima Damira Čargonje Čarlija, ini -cijatora projekta „Goli otok — Novihrvatski turizam“, radi se o dokumen-tarcu koji je redatelj snimio o repre-sivnijoj mašineriji prvih desetljeća ko-munističke epohe. „Riječ je o velikomkazamatu kroz koji je od 1949. proš -lo više od 30.000 robijaša, uglavnomžigosanih političkih neprijatelja soci-jalističke Jugoslavije.“

duboki trag u srcimavjernika, u zag re bačkojkatedrali predvodio jezagrebački pomoćni bis -kup Mijo Gor ski. Govor-eći o kardi nalu Kuhari-ću, bis kup Gor ski is ta k -nuo je da je poučenprimjerom bl. AlojzijaSte pinca neus trašivobra nio načela KatoličkeCrk ve, kršćan ske obitelji,ljud skoga dos tojanstva islobode savjesti. I u dru-gim mjestima u Hrvat -

skoj slavljena je misa u spomen naobljetnicu smrti kardinala Kuharića.

U organizaciji Katoličkoga bo-goslovnog fakulteta u Sarajevu prire-đena je tribina o temi Bokeljska muka:književna i kulturna baština Boke. Udvorani HKZ-Hrvatskog slova održanaje tribina „Stopama mira“ o temi „fraMiljenko Stojić — Jedno djelo u zrcalusadašnjosti“. Posebno je bilo govora oradu Vicepostulature pos tupka muče-ništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“.

Banjolučki biskup Franjo Komari-ca primio je u Banjoj Luci predsjedni-ka Narodne skupštine RS mr. IgoraRadojčića. Susretu je nazočio i bisku-pov tajnik vlč. Ante Vidović, a pridru-žio im se i ravnatelj KŠC-a u Banjoj Luci mons. mr. Ivica Božinović.

Na Ekonomskom fakultetu Sveu -čilišta u Zagrebu predstavljeni su rezultati razvojnoga istraživačkog pro-jekta „Ekonomika starenja u Hrvat -skoj“. Voditelj projekta, demografprof. dr. Anđelko Akrap upozorio jeda je starenje stanovništva jedan odnajvećih demografskih, ekonomskih,zdravstvenih i općenito društvenih iza-zova 21. stoljeća. A.O.

Predsjednik Hr vat ske biskupskekonferencije zadar ski nadbiskup Želi-mir Puljić, na konferenciji za novinareu četvrtak 14. ožujka povodom izborapape Franje. Nad biskup Puljić je ka-zao kako je kao kardinala Jorgea Ma-rija Bergoglija susreo i slušao njegoveintervente na Sinodi biskupa 2001. nakojoj se ras pravljalo o biskupskoj slu-žbi. Tada je kardinal Buenos Airesabio je glavni predavač. „Izbor je uisti-

Za svečane procesije u crkvi Marije Pomoćnice u Rijeci

Biskupska konferencija Švicarske je u rujnu2011. u Givisiezu imenovala o. fra Miću

Pinjuha novim nacionalnim koordinatoromhrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj narazdoblje od 5 godina. Služba novoga koor-dinatora započela je 1. siječnja 2012. i trajatće do 31. prosinca 2016. godine. Fra Mićo jerođen 4. rujna 1948. godine u Čerinu (op ćinaČitluk) u Hercegovini. Temeljnu naobrazbustekao je u rodnomu mjestu. Klasičnu gimna-ziju u Visokom završio je 1966. Filozofsko-teološki studij započeo je u Sarajevu, te nas -tavio na visokim teološkim učilištima uSchwazu u Austriji, odnosno u Fuldi i Würz-burgu u Njemačkoj. Za svećenika je zaređen1973. godine. U domovini je službovao u Mos -taru, Kočerinu, Čapljini (…). U Švicar sku je došao 2000. i preuzeo HKM Ticino. Od ožuj ka2005. voditelj je Hrvat ske katoličke misije St. Gallen. Fra Mićo je član uprave Herce-govačke franjevačke provincije Uznesenja BDM i odgovorni urednik Movisa, služ-benoga glasila hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj. U razgovoru za Živu zajed-nicu govorio je o hrvatskoj pastvi u Švicarskoj i drugim važnim pitanjima.

INTERvju


službu. Ljubav prema ugroženimhrvatskim sestrama i braći nadahnji-vali su ga i vodili u njegovu blagos-lovljenom misionarskom radu. Okol - nosti su se, međutim, s vremenom kor-jenito promijenile. Šezdesetih godinaprošloga stoljeća započinje, naime,snažniji val dolaska hrvatskih radnikau Švicarsku. Ta činjenica je, dakako,zahtjevala daleko temeljitiji i organi-ziraniji dušobrižnički rad s tim ljudi-ma. Uviđajući tu potrebu, fra Lucijanje konačno zatražio i 13. rujna 1961.dobio dekret kojim je i službeno ime-novan ravnateljem i prvim hrvatskimdušobrižnikom u Švicarskoj. Na tojslužbi je ostao sve do srpnja 1967. Svremenom je, međutim, uvidio da pas -toralne potrebe sve većega broja do-seljenih Hrvata nadilaze njegove ljud -ske i svećeničke snage, pa je počeorazmišljati o povlačenju s te odgovor-ne službe. Svoju odluku je i pismenouobličio i poslao je 1. studenoga1966. dr. Vladimiru Vinceu, onodob-nom nacionalnom ravnatelju HIP-a.

Nakon što je fra Lucijan, unatoč svimnagovaranjima, ostao čvrsto pri svojojodluci, Hercegovačka franjevačkapro vincija Marijina Uznesenja je, nazamolbu dr. Vincea, odredila fra Lju-bu Krasića kao novoga hrvatskogkato ličkog misinara u Švicarskoj.Provin cija se tada, to smatram veomavažnim istaknuti, na zamolbu onodob -nog ravnateljstva HIP-a, također obve-zala da će i ubuduće, sukladno potre-bama i porastu broja hrvatskih katoli-ka u Švicarskoj, osiguravati dodatnesvećenike svoje zajednice za tu odgo-vornu službu. Novoimenovani misio-nar o. fra Ljubo Krasić Hrvatsku katolič -ku misiju (tako se tada zvala!), preu-zeo je 1. srpnja 1967. Sjedište Misijeuskoro je, zbog pastoralnih i organi-zacijskih razloga, premješteno iz Fri-bourga u Zürich. Mi, dakle, ove godi-ne slavimo 60. obljetnicu neprekidnepastoralne skrbi za Hrvate katolike uovoj živopisnoj alpskoj zemlji.

Žz: Koliko hrvatskih katoličkih misija danas djeluje u Švicarskoj?

Ljubav prema hrvatskomnarodu

Žz: Podsjetite naše čitatelje na po-četke organiziranog dušobrižništva zaHrvate katolike u Švicarskoj?

Fra Mićo Pinjuh: Duhovna skrb ohrvatskim katoličkim iseljenicima u Švi-carskoj, započela je davne 1953. go-dine dolaskom o. fra Lucijana Kordi-ća, hercegovačkog franjevca, iz Rimau švicarski Fribourg. Iako je njegov do-lazak u Švicarsku bio uvjetovan prven -stveno zdravstvenim razlozima, on jeuskoro, upoznavši brojne hrvatske ise -ljenike i političke izbjeglice, počeo du-hovno skrbiti za njih. Njegov svećenič -ki djelokrug s vremenom se proširio nacijelu Švicarsku. Neumorno je obilazioHrvate, duhovno ih krijepio i poma-gao na najrazličitije načine. To raz-doblje možemo razložno nazvati raz-dobljem „neslužbenog“ dušobrižništvaHrvata u Švicarskoj, jer fra Luci jan u todoba nije imao (niti je tražio!) bilo ka-kav dekret o svom imenovanju na tu

Djelovanje u promijenjenim RAZGOVOR S FRA MIĆOM PINJUHOM, DELEGATOM ZA HRVATSKU PASTVU U ŠVICARSKOJ


osiguranom novcu za to radnomjesto s crkvene strane, osta-le bez misijskih suradnica. I re-dovnice su, prema toj istoj re-strikcijskoj politici, bile izgubi-le pravo na tzv „kontigent“,prema kojemu su, bez osobitih

poteškoća, dobivale radne i boravišnepapire. Prošle godine smo ponovno,na naše uporno traženje i uz velikupomoć nadležnih crkvenih vlasti, iz-borili to pravo za redovnice. Jedinaizmjena je, s obzirom na prije vrije-deće uvjete, dobro poznavanje jezikai jedna od stručnih (katehetska ili glaz-bena!) diploma. Što se, pak, Crkve ti-če valja pošteno reći da je suradnja,kada se sve zbroji i oduzme, na veo-ma pristojnoj razini. Dobro ozračjekvare agresivniji i prema strancima ne-raspoloženiji pojedinci. Problem je uči njenici što su se neki od njih, stjeca-jem različitih okolnosti, našli na dostavisokim mjestima u upravnim struktu-rama pojednih crkvenih pokrajina. Okakvoj vrsti negativne promidžbe seradi, možda najzornije potvrđuju iz-jave jednoga od tih „militantnih prela-

ta“ koji je neko vrijeme i u različitimprigodama, uporno ponavljao tezekako hrvatski i drugi inozemni sveće-nici ne trebaju držati nikakav vjero-nauk, kako je totalna besmislica da seu misijama drugih jezičnih zajednicaslave sakramenti potvrde i Prve svetepričesti, jer da je hrvatskoj (i inoj dje-ci) koja su rođena u Švicarskoj mate-rinji jezik zapravo „Schwiizerdütsch“,a ne hrvatski, poljski, talijanski itd. Sa-da je taj gospodin, nakon odlučnih re-akcija na tu segregacijsku politiku, bit-no „omrvio“. Zapravo mislim da se sa-mo pritajio do nove prigode! Druguskupinu, manje militantnih, ali za općeodnose također opasnih, čine poje-dinci u Crkvi koji govoreći o integra-ciji, zapravo (svjesno ili nesvjesno!)promiču neprihvatljivu asimila ciju. Timsvojim ponašanjem samo usporavaju

Domaća se Crkva u Švicarskoj nala-zi u procesu korjenitog organizacij -skoga preus troja. Na svim se razina -ma čine veliki napori kako bi se pos -tojeći resursi (ljudski i materijalni)najracionalnije posložili i iskoristili.Katkada su to veoma bolni rezovi skojima se vjernici, duboko ukorije -njeni u svoju desetljetnu vjerničkupraksu i tradiciju, veoma teško mire.

Nastavak na str. 20

onu zdravu, uljuđenu i normalnu integ -raciju u društvo i zakonski sustav zem -lje u kojoj živimo i radimo. No, Boguhvala da je apsolutna većina ipakhladnije glave, da uvažava stvarnostanje na terenu i s neskrivenim pošto-vanjem gleda na rad i neosporne re-zultate hrvatskih misija i misionara.

Žz: Imate li dostatan broj dušo -briž nika za sve pastoralne potrebe uŠvicarskoj?

Fra Mićo Pinjuh: Hrvatske katolič-ke misije u Švicarskoj su, uz rijetke iz-nimke, prostorno i brojčano veoma ve-like. Sadašnji misionari, to valja veo-ma otvoreno reći, s iznimnim napori-ma pokrivaju redovite pastoralne po-trebe u svojim misijama. Većina njih,uz svoje uobičajene obveze u misiji,ima i po nekoliko drugih zaduženjana općoj razini, što pojedince dodat-no iscrpljuje i troši. Osvježenja bi namstoga, i pogavito kada je rad s mladi-ma, molitvenim i drugim posebnim

Fra Mićo Pinjuh: Danas u Švicars-koj djeluje 12 iznimno dobro organi-ziranih, suradnički umreženih i dobrovođenih katoličkih misija. U misijamaslužbuju petnaestorica svećenika, čla-nova Hercegovačke franjevačke pro-vincije Marijina Uznesenja sa sjediš-tem u Mostaru. Uz ovu petnaestoricukoji pastoralno skrbe za hrvatske ka-tolike u Švicarskoj, jedan član Provin-cije pastoralno vodi jednu švicarskužupu.

Žz: Koliko je Hrvata katolika da-nas u Švicarskoj, te s kolikim brojemnjih su hrvatski dušobrižnici i misije ukontaktu?

Fra Mićo Pinjuh: Prema priličnopouzdanim pokazateljima (MOVIS-ovinaslovi, misijske statistike …) mogusasvim utemeljeno reći da danas uŠvicar skoj živi i radi između 70 i 80

vjerničkim skupinama u pitanju, dobrodošla. Tom problematikom se i Upra-va naše Provincije trenutno veoma oz-biljno bavi.

Zahtjevnost delegatskeslužbe

Žz: Koja je uloga središnjice — toč -nije delegata za hrvatsku pastvu uŠvicarskoj?

Fra Mićo Pinjuh: Uloga delegataili nacionalnog koordinatora, kako seta služba naziva u Švicarskoj, nazna-čena je u samom nazivu. Nacionalnikoordinator, dakle, sa svojim Koordi-nacijskim vijećem, usklađuje cjeloku-pan pastoralni rad HKM u Švicarskoj.To poglavito vrijedi za zajedničkepas toralne projekte: dvodnevno svehr-vatsko hodočašće Gospi u Einsiedeln,tradicijsko hodočašće hrvatske katolič -ke mladeži „Rumeni list“ i CROMIN,redoviti godišnji susret hrvatskih minis -tranata i malih misijskih zborova u Švi-carskoj. Po službi je član određenihkomisija na razini Biskupske konfe-rencije Švicarske. Zastupa misije nasvim službenim crkvenim razinama udomovini i Švicarskoj, posreduje umogućim nesporazumima između po-jedinih misionara (misija) i domaćeCrkve, poveznica je između Ravna-teljstva dušobrižništva za Hrvate u ino -zemstvu i nadležnih crkvenih ustano-va u Švicarskoj. Nacionalni koordi-nator je također, snagom svoje služ-

okolnostima

tisuća Hrvatica i Hrvata. Teš-ko je, međutim, preciznijeodgovoriti s kolikim brojemnjih hrvatski misionari kon-taktiraju. I poglavito, ako ne-mate točne i lako provjer ljivepodatke. No, prema statisti-kama koje većina misi onarapravi prigodom bla go slovaobitelji i na različite drugenačine, mogu ute me lje nopotvrditi da hrvatski misi -onari u Švicarskoj njeguju re-dovite kontakte s veoma zna-čajnom (ako ne i s apsolutnom!) veći-nom Hrvata katolika u ovoj zemlji.

Problemi su slojevitii različiti

Žz: Možete li nam reći s kojim seproblemima susrećete u pastoralnomdjelovanju?

Fra Mićo Pinjuh: Poteškoće s koji-ma se susrećemo u svom pastoralnomradu slojevite su i različite. Svrstao bihih u dvije skupina ili na dvije razine —državnu i crkvenu! Država je, prim-jerice, u posljednje vrijeme bila veomakruta kada su u pitanju misijske su-radnice. Uglavnom nije izdavala bo-ravišnu i radnu dopusnicu (vizu) novimmisijskim suradnicama, ako bi koja odveć namještenih napustila radno mje-sto. Tako su neke naše misije, una toč

Duhovne vježbe za hrvatske sve-ćenike i đakone iz Zapadne Europe o temi „Srcem vjerovati

i ustima ispovijedati“ — Rim 10,10održane su od ponedjeljka 25. dočetvrtka 28. veljače u Kući za duhov-ne vjež be „Himmelspforten“ BiskupijeWürzburg u Würzburgu, u organiza-ciji Hrvatskoga dušobrižničkog uredaiz Frankfurta na Majni. Na vježbama,koje je prevodio franjevac Hrvatske

Srcem vjerovati i ustima ispovijedati


DUHOVNE VJEŽBE

WÜRZBURG

rajevskog pomoćnog biskupa mons.Pere Sudara, ravnatelj za dušo briž -ništvo Hrvata katolika u inozem stvufra Josip Bebić je istaknuo kako su da-ni duhovnih vježbi Božji dani, dani sNeba. „Dao Bog da svi doživimoovih dana ljepotu, milosrđe i radost uzajedničkom slušanju Božje riječi, za-jedničkoj molitvi i zajedničkom kla -njanu pred Presvetim.“ Na duhovnimsu vježbama sudjelovali i delegati za

a srce dopusti da ga oblikuje milostkoja preobražava.“ Voditelj je zapo-čeo od naviještene Božje riječi. U petrazmatranja nastojao se osloniti napojedine odlomke Sv. pisma, najprijepočevši od 10. poglavlja PoslaniceRim ljanima u kojem apostol potiče daje potrebano i srcem vjerovati i ustimaispovijedati. Osobito se u tom prvomrazmatranju o. Tepert zaustavio navjerovanju srcem i objasnio što to za-

Na duhovnim vježbama u Würzburgu, koje je predvodio dr. fra Darko Tepert, oku-pilo se oko šezdeset hrvatskih svećenika i jedan stalni đakon iz Zapadne Europe.

Središnji događaj dana bilo je euharistijsko slavlje

franjevačke provincije sv. Ćirila i Me-toda sa sjedištem u Zagrebu dr. fraDarko Tepert, okupilo se oko šezdesetsvećenika i jedan stalni đakon. Napočetku je u ime organizatora sudio-nike iz Njemačke, Švicarske, Belgije,Velike Britanije i Švedske pozdraviodelegat za hrvatsku pastvu u Njemač -koj vlč. Ivica Komadina. Posebno jepozdravio nove svećenike u hrvatskojpastvi u Zapadnoj Europi — fra TomuAnđića u Bruxellesu, fra Ivana Čikaruiz Frankfurta, fra Filipa Mimicu izMünchena, fra Antu Ivana Rozića izBerlina, fra Josipa Sušića iz Kölna, fraMiju Šabića iz Stuttgarta i vlč. Rober-ta Ružića iz Mannheima.

Uputivši pozdrav okupljenima usvoje ime i u ime predsjednika VijećaHrvatske biskupske konferencije i Bis -kupske konferencije Bosne i Hercego-vine za hrvatsku inozemnu pastvu, sa-

hrvatsku pastvu u Švicarskoj fra MićoPinjuh, u Skandinavskim zemljamamons. Stjepan Biletić i u Francuskoj,Luxemburgu, Belgiji i Velikoj Britanijivlč. Stjepan Čukman. U srijedu 27.veljače sudionici su zajedno pratiliprijenos posljednje opće audijencijepape Benedikta XVI. s Trga sv. Petrau Rimu.

Na početku duhovnih vježbi vodi-telj o. Tepert (doktor biblijskih znanos -ti i arheologije, svučilišni profesor, vi-ši asistent na Katedri Sv. Pisma Starogzavjeta na zagrebačkom Katoličkombogoslovnom fakultetetu) započeo jepismom pape Benedikta XVI., kojim jePapa proglasio Godinu vjere 2012. i2013., a u kojem stoji: „Vrata vjerekoja vode u život zajedništva s Bogomu njegovoj Crkvi uvijek su nam otvo -rena. Preko njihova se praga možeprijeći kada je Božja riječ naviještena,

pravo znači. Istaknuo je da je srce sje-dište čovjekovih ne toliko osje ćaja ko-liko intelekta, uma, a osobito volje, paje onda vjera prianjanje cijelom vo -ljom osobe uz Boga, uz Isusa Krista.U drugom razmatranju nastavio jerazmišljati o tome kako ustima ispovi-jedati vjeru. Tu se osobito oslonio naodlomak iz Ponovljenog zakona, onajpoznati: „Čuj Izraele, Gospodin Bognaš, Gospodin je jedan, zato ljubiGospodina Boga svoga…“, gdje seonda vidi kako su Izraelci potaknuti tusvoju vjeru prenosili najprije sinovima,dakle djeci unutar obitelji, među naj-bližima, u kući, ali i kad idu putem.Dakle, radi se o vjeri koja se ispovije-da ne samo nekim redovitim pouča-vanjem nego i životom na putu. Onošto je jako važno u ovom odlomku izPonovljenog zakona jest neprestanopodsjećanje na Božja djela kako bis-


što im je činiti. Petar je odgovorio daje potrebano obratiti se, krstiti se i pri-miti dar Duha Svetoga. Na temeljutakvog prihvaćanja poziva na obra-ćenje i ulaska u zajednicu vjere i daraDuha Svetoga oblikuje se jedna novazajednica. To je prisutno u jednom sa-žetku koji se nalazi u Djelima apos -tolskim gdje se govori kako je ta prvakršćanska zajednica izgledala, u ko-joj je istaknuto zajedništvo, lomljenjekruha, dakle važnost euharistije. Istak-nuta je i važnost molitve i zajedništvau materijalnim dobrima, a to znači pri-donošenja za potrebe drugih. Tu serazmišljalo i o važnosti da i svećeniciznaju u svim pojedinostima vrednova-ti te karakteristike zajednice koja je tuistaknuta kao ideal kojemu treba nep-restano težiti. „Vjernik izgrađuje za-

tati o svojoj vjeri. Ako zajednica vjer-nika nije sposobna svoju vjeru živjetiu radosti, onda se mora pitati o snazisvoga zajedništva, o dubini nade ko-ja je u njoj, o obilježjima vjere kojunavješćuje.“ U petom razmatranju raz-mišljalo se o vjeri koja daje sigurnost.To je dano na temelju Markova eva-nđelja gdje uskrsli Isus daje posebnesposobnosti svojim učenicima, čak ineke sposobnosti da vrše čudesna dje-la, a sve to kao znak sigurnosti kojiimaju u vjeri. Upravo s tim posljednjimrazmatranjem pokušalo se učvrstiti tusigurnost i u osobnu vjeru svakog po-jedinca.

Na pitanje kako je i sam doživioduhovne vježbe i susret s hrvatskimsvećenicima iz Zapadne Europe,o.Tepert je rekao: „Doživio sam vrlopozitivno. Ovo je za mene jedno no-vo iskustvo jer nisam nikad u jednomtakvom ambijentu držao duhovne vje-žbe. Kad sam imao duhovne vježbesvećenicima u Hrvatskoj, bilo je to upuno manjoj skupini. Ovdje je bilaipak velika skupina svećenika. Osje -ćao sam se jako lijepo na ovim du-hovnim vježbama jer sam osjećao iprisutnost Duha Svetoga i Gospodinameđu nama. Bilo je to jedno obostra-no obogaćenje.“

Tijekom duhovnih vježbi misnaslavlja predvodio je voditelj o. Tepert.Prvoga dana u suslavlju su bili fra An-te Ivan Rozić i fra Mijo Šabić, drugo-ga dana fra Filip Mimica i fra JosipSušić, a trećega dana, u četvrtak 28.veljače, u suslavlju je bio ravnateljo. Bebić uz asistenciju stalnog đakonaLovre Pavlića.

Sudionici su sudjelovali i u kla -njanju pred Presvetim, a bila je i mo-gućnost za osobnu ispovijed i molitvu.Duhovne vježbe su završile zahval-nom pjesmom „Te Deum“.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

navijestiti i drugima tu našu osobnoproživljenu vjeru. U trećem je razma-tranju obrađena tema „Ista vjera i no-vo svjetlo“. Tu se govori na temelju 16.poglavlja Lukina evanđelja o zakonui prorocima koji su do Ivana Krstitelja,a od tada se navešćuje Kraljevstvo Bo-žje, gdje se kaže da ni jedan potezićzakona neće propasti. Na temelju to-ga teksta razmišljalo se o vrijednostionoga staroga koje je s jedne stranezakon i proroci, odn. Stari zavjet, a sdruge strane to su svi oni naši osobniobičaji, naši osobni načini razmiš -ljanja, čak i osobne predrasude odkojih se čovjek treba znati osloboditida bi ih onda mogao vrednovati ivrednujući to što je dobro u tome sta-rome, na tome nacjepiti novo. Novoje Isus Krist i Kraljevstvo Božje koje jedošlo u Isusu Kristu. U četvrtom raz-matranju razmišljalo se o vjeri zajed-nice. To je bila tema koja se temeljilana Djelima apostolskim u 2. poglav lju,tamo gdje nakon silaska Duha Sveto-ga na Pedesetnicu Petar donosi svojopširan govor nakon kojega slušateljipitaju njega i ostalu jeda naestoricu,

Okupljenisudionci

za vrijeme

duhovnihvježbi

Duhovne vježbe vodio je dr. fra DarkoTepert iz Zagreba

mo mogli promijeniti same sebe, tj.dozvoliti Boga da nas promijeni, a on-da kad smo se promijenili, kad smodozvolili Bogu da djeluje, da možemo

Ako vjernik nije radostan,onda se mora pitati o svojojvjeri. Ako zajednica vjernikanije sposobna svoju vjeruživjeti u radosti, onda se mo-ra pitati o snazi svoga za-jedništva, o dubini nade ko-ja je u njoj, o obilježjima vje-re koju navješćuje.

jednicu tako što vjeruje i drugima, ta-ko što vjeruje u tuđe dobre nakane, ta-ko što znade ne mjeriti koliko je tkopridonio, tako što znade gledati cjeli-nu, a ne samo pojedince ili sebe sa-moga. Takav vjernik može u zajedni-ci biti radostan, a radost postaje glav-na osobina vjernika. Radost je, naime,već u židovstvu bila znak posljednjihvremena, pa su i proroci, govoreći oposljednjim danima pozivali: Kliči i ra-duj se! (Zah 2,14; usp. Sef 3,14). Akovjernik nije radostan, onda se mora pi-

Predavanja su održali dr. Josip Bošnjako-vić i Magdalena Ferenčina

SemInarI


Seminar za pastoralne suradnice isuradnike iz hrvatskih katoličkihmisija i zajednica iz Njemačke

održan je od ponedjeljka 11. dočetvrtka 14. ožujka u kući njemačkihredovnica franjevki „Klara” u Zell amMain kod Würzburga, u organizacijiHrvatskoga dušobrižničkog ureda izFrankfurta na Majni. Teme seminarabila su „Izazovi i krize odrastanja mla-dih u današnjem društvu“ i „Suvreme-na liturgisjka popijevka u misama smladima“. Radni dio seminara zapo-čeo je u utorak 12. ožujka. Pozdravnuriječ sudionicama i sudionicima, kojihse okupilo oko trideset, uputio je dele-gat za hrvatsku pastvu u Njemačkojvlč. Ivica Komadina istaknuvši pritomvažnost daljnjeg pastoralnog usavrša-vanja. Predavanja o temi „Karakteri-stike današnjeg naturalističkog društva

ZELL AM MAIN KOD WÜRZBURGA

Izazovi i krize mladih

vidnost. Naturalizam je karakteristikazapadnoga društva, a kako je SR Nje-mačka sastavni dio zapadne kulture,prepoznajemo kako mladi u toj zem -lji rastu u kontekstu naturalizma. Kakobi se bolje razumjela stvarnost mlado-ga čovjeka u Njemačkoj, to je razum-ijevanje produbljeno na temelju po-dataka SINUS-Instituta, koji su 2012.godine proveli istraživanje (Wie tickenJugendliche? Lebenswelten von Ju-gendlichen im Alter von 14 bis 17 Jah-ren in Deutschland) među mladima uNjemačkoj, uključujući u svoje istraži-vanje mlade između 14 i 17 godina.Dr. Bošnjaković se na poseban načinosvrnuo na podatke istraživanja u ko-jima stoji: Razlika između bogatih i si-romašnih sve je više očitija; Sve je ve-ći pritisak na način izobrazbe i dopri-nosa pojedinca u društvu, koji je za-

Na seminaru se okupilo oko trideset pastoralnih suradnica i suradnika iz hrvat -skih katoličkih misija i zajednica iz Njemačke.

Sudionike je na početku pozdravio delegat vlč. Ivica Komadina

s posebnim osvrtom na mlade u Nje-mačkoj“, „Interakcija između pasto-ralnih suradnika i suradnica i mladih“i „Praktične prihološke smjernice u ra-du s osobama, napose s mladima“održao je psiholog i psihoterapeut,svećenik Đakovačko-osječke nadbis -kupije vlč. dr. Josip Bošnjaković. Osuvremenoj liturgijskoj popjevci u mi-sama s mladima u nekoliko preda-vanja govorila je teoretski i praktičnoorguljašica i zborovođa u Hrvatskojkatoličkoj misiji Mannheim Magdale-na Ferenčina.

Dr. Bošnjaković je u prvome pre-davanju promišljao o mladima koji žive u današnjoj kulturi koja je obilje-žena naturalizmom, u koji su ucijeplje-ni materijalizam, hedonizam, atomi-zam, univerzalizam, objektivizam, lik-

dan pod utjecajem kompleksnih i glo-baliziranih uvjetovanosti; Broj radnihmjesta s oskudnom plaćom se poveć-ao; Sve se više ističe osobna odgo-vornost; Obiteljska planiranja su pos -tala nesigurnija; Nestaju klasične obi -teljske strukture; Tijek i predvidivost ži-vota teže je isplanirati; Mladi se u pro-bijanju u životu moraju oslanjati sve vi-še na vlastite sposobnosti, a manje nadruštvene institucije; Svakodnevica bi-va sve više digitalizirana; Postalo je te-že odvajati se od roditelja; Njemačkaje postala zemlja multikulturalnosti.Uzimajući u obzir ove teme predlože-ne su mogući odgovori na izazove izražene u tim temama. Pri kraju pre-davanja produbljena je tema „Vjera,religija i Crkva“ u svijetu mladih na te-melju navedenog istraživanja.

U drugome pre-davanju dr. Bošnja-ković je iznio i po-jasnio koji sve čim-benici utječu na me-đuljudske odnosekada su u pitanjupastoralni suradnicii mladi s kojima seoni susreću i s koji-ma rade. Svatko odnjih ulazi u susret sdrugim osobama svlastitom poviješću,vlastitim očekivanji-

Što utječe na međuljudskeodnose?

ma, nadanjima, problemima. Uzimatiu obzir motive i nadanja druge osobe,znači razumijevati osobu u njezinimpotrebama, što nije uvijek lako. Pola-zimo od pretpostavke da čovjek kojiradi s ljudima i sam ima potrebu zarazumijevanjem kako bi to isto poka-zivao drugima. U razumijevanju mla-dih danas nužno je poznavati svijetmedija te također biti i uključen u tajsvijet. Povlašteno mjesto susreta zamlade danas je internet, gdje se naposeban način ističu mjesta virtualnihsusreta, kao što su facebook, twitter islično. U virtualnom susretanju čovjekje ispunjen mnoštvom informacija, doku osobnom i živom susretu čovjek imaviše priliku susresti sebe i drugoga, tetakav način komunikacije doživjeti nadubljoj razini. Istaknuo je potrebu inte -


gracije osobe u samoj sebi, u sus-retu s drugima i u susretu s drugomkulturom. Mladi s dvostrukom kultu-rološkom pozadinom nalaze se sjedne strane u zahtjevnijoj situacijiod mladih s jednom kulturološkompozadinom, no isto tako dvostrukakulturološka pozadina sa sobomdonosi i razne prednosti, kao što jenpr. poznava nje dvaju jezika, što ina neurološkoj bazi utječe na raz-voj osobe, ukoliko sami roditelji to-me daju vrijednost. U trećem pre-davanju predavač je istaknuo kojisu konkretni koraci razumijevanja

problemima kad je riječ o novimglazbeno-umjetničkim oblicima kojisu na neki način ulazili u liturgiju. Va -lja postupno shvatiti i stavove kao iradikalne poteze crkvenih autoriteta,odnosno Koncilskih odluka. Predava-čica je predstavila i nekoliko suvre-menih liturgijskih skladbi, s nadom daće ih mladi nastaviti pjevati na svojimžupama. Treći dio predavanja odno-sio se na neke estetske uvjetovanostiliturgičnosti, te se predavačica pozi-vala na saborske konstitucije s nag -laskom na konstituciju SacrosanctumConcilium Drugoga vatikanskog sa-bora, uz ranije crkvene dokumente imotuproprije papa. Nova liturgijskaglazba se treba naslanjati na svojuzor, a to je gregorijanski koral, usmislu tumačenja Riječi, stav ljajući tuRiječ na prvo mjesto podržavajući je,obogaćujući, pomažući zajednici udjelatnom sudjelovanju i potičući namolitvu.

ne generalizirajući iskustvo čovjeka,nego dopuštajući da je čovjek u svomproživljavanju jedinstven i neponov -ljiv. Čovjek ima svoje dostojanstvo iono kao takvo je njemu od Boga da -rovano, te stoga je neizmjerno vrijed-no, dok čini čovjeka mogu biti oka-rakterizirani kao loši ili dobri, zli iliplemeniti. Valja podržavato ideju čov-jekovog dostojanstva potičući na poš-tivanje tog istog. Kako bi bolje ra zu -mjeli druge osobe, danas se sve više upedagoškim i psihološkim člancima ipriručnicima ističe empatijski pris tupčovjeku. Uzimajući sve to u obzir, pre-davač je obradio dvije tehnike empa-tijskog razumijevanja čovjeka, a to suparafraziranje sadržaja i zrcaljenjeosjećaja. U tom trećem predavanju vodio se idejom da je razumijevanječovjeka preduvjet svake suradnje, patako i suradnika s mladim čovjekom.Treće predavanje je više praktično ob-likovano, u kojem je bilo više primjera

kako primjenjivati teoretske pristupe.Predavanja su popraćena izlaganjemu Power Pointu, video isječcima, kaoi s radnim materijalom.

Nova crkvena glazba

Magdalena Ferenčina je u svojimpredavanjima o suvremenoj liturgijs-koj popjevci u misama s mladimaistaknula novu glazbu koja je ušla uliturgiju nakon promjena donešenihna Drugom vatikanskim saboru. Na-kon kratkog uvoda o liturgiji općeni-to i važnosti liturgijske glazbe, doni-jela je povijesni pregled obredneglazbe u kršćanskoj liturgiji. Ta povi-jest je uvjetovala razvoj današnjeglazbe, a nikada nije bila monotona,te se Crkva često susretala sa sličnim

Sudionici su u diskusiji iznosili isvoja iskustva rada rada s mladima, aimali su prigodu upoznati se s poviješ -ću, prekrasnom crkvom i samostanomsestara franjevki u Zell am Main, a za-jedno su pratili konklave i izbor papeFranje. Misna slavlja predvodio je vlč.Bošnjaković, a zadnjega dana semi-nara, u četvrtak 14. ožujka, u suslav -lju je bio delegat vlč. Komadina uzasistenciju stalnog đakona u Hrvatskojkatoličkoj misiji Giessen Mate Valja-na. Sudionici su na kraju seminarazahvalili Bogu zahvalnom pjesmom„Te Deum“, a delegat vlč. Komadinaje svima uputio zahvalnu riječ potak-nuvši ih na suradnju i oko budu će realizacije programa Hrvat skoga du-šobrižničkog ureda iz Frank furta.


čovjeka, primjenjujući određene psi-hološke tehnike. Naveo je neke od os-novnih procesa razumijevanja osobe,kao što je svjesna upotreba naučenogjezika, posvješćujući si samu sintaksujezika. Nadalje je predložio da se ugovoru koriste više glagoli nego ime-nice, obrazlažući pritom da su glago-li više dinamična stvarnost, otvorenipromjenama, dok imenice imaju stati-čku vrijednost. Npr. „Obuzela me ra-dost“ statički je prikaz doživljavanjaosje ćaja, dok izjavna rečenica „Ra-dujem se“ u sebi je dinamička stvar-nost. To argumentiranje povezao je i sobjavom Boga Mojsiju u Knjizi Izlaskapod imenom „Ja sam koji Jesam“ (Izl3, 14). U nastavku se vidjelo koliko jenužno u ljudskom govoru znati pošti-vati specifičnost situacije svake osobe,

Sudionici su upoznali crkvu i samostannjemačkih franjevki u Zell am Main

Zajedno u molitvi


GODINA VJERE

Upoimanju, ali i u životu mnogih,vjera je, na žalost, statička da-tost prema kojoj se nikada nisu

ozbiljno odredili, niti su je cjelovito iistinski usvojili. Uglavnom se sve sve-de na to da su vjeru jednom primili, ito kao mala djeca, te se nikada nisu snjome poistovjetili. Nikada nisu takoživjeli da bi mogla postati sastavni dionjih samih. Dok se razvijaju tjelesno,duševno i intelektualno, vjera im ostajenedorasla, na djetinjoj razini, ne pra-teći i ne doprinoseći cjelovitom razvo-ju osobnosti. Ne dopuštaju joj ući umnoge pore života, te onda i ne po-tencira njihov ispravan razvoj.Posljedica je razvojni nerazmjer,jer dok se jedan dio bića razvi-ja, drugi ostaje zakržljao, što jepogubno, pa kao rezultat imamoduhovnog patuljka, umjesto zre-le i zdrave osobe.

Život kao hod

Posljedice zanemarivanjavjere su nesagledive. Ljudski ži-vot koji je trajni hod prema zre-losti, nikad ne dođe do cilja, jernedostaje duhovna zrelost kaobitni segment života. Uz to, ka-ko je život ujedno i neminovni hodprema zalazu i smrti, ne pronalazi iz-laza iz te kolotečine koja završava ujami propasti. Život bez vjere, osim to-ga, ne pronalazi ni pravog izraza usadašnjosti, jer čovjek ne može pra-voga sebe ni ostvariti ni izreći do kra-ja, ako je lišen duhovnog bogatstvakoje jedino može utisnuti duhovni pe-čat u sve što čini. Samo s vjerom čov-jek može premostiti jaz smrti pred ko-jim se nalazi život. A ako zaboravirazviti vjeru kao presudnu dimenziju,nesposoban je izbjeći pogubni para-lizirajući raskorak. Zato ako je većljudski život trajni hod, od početka dokraja, od rođenja do smrti, vjera bitrebala biti put kojim hodi, kako ne bihodio po bespuću.

Put vjere je, štoviše, prilagođennjegovoj dobnoj zrelosti, te prati sverazvojne dimenzije njegova života.Vjera čovjeka prati od rođenja do tje-

Kršćanski put i izlazak za Kristom bitno je sakramen-talan, te nas vjera po sakramentima, kao postajamana putu, vodi do cilja.

Piše: dr. Ivan Bodrožić

pećku, u strahu da im ne okrnji ugledako bi se pojavila s njima u društvu.

Kršćaninov put vjere je artikuliransakramentalno, to jest započinje krš-tenjem (usp. Porta fidei 1). To značida krštenjem započinje pravi hod vje-re, jer svi sakramenti imaju smisla iuči nka ako ih vjerom primamo, to jestako rast vjere prati pojedino životnorazdoblje u kojem se primaju pojedi-ni sakramenti. To vrijedi u prvom reduza sakramente bilo da prate sazrije-vanje (krizma i pričest), bilo da pratebitne životne situacije (vjenčanje) ilistanja bolesti i grijeha (bolesničko po-

mazanje i ispovijed). Ali isto ta-ko nema ozbiljnog služenjaCrkvi u svećeništvu, ako sakra-ment svetoga reda nije popra-ćen zrelošću vjere.

Put vjere — izlazak židovskog naroda iz pustinje

Benedikt XVI. je stoga putvjere usporedio s putem izlaskažidovskog naroda iz pustinje.Štoviše, život u suvremenom svi-jetu, u kojem se ljudi trude po-najviše oko socijalnog, politič-

kog i kulturnog napretka, te troše naj-više snage za zemaljska ostvarenja,prava je duhovna pustara. U takvomozračju nema kvalitetnog duhovnogživota od kojeg se jedino može živ-jeti, te čovjek postaje žrtva svojih nas -tojanja i svoga jednostranog razvoja.Imajući ispred sebe Kristovo otaj stvokoje je otajstvo izlaska i prijelazaOcu, Benedikt XVI. podsjeća na pot -rebu da se ponovno otkrije put vjereu radosti i obnovljenom zanosu susrets Kristom: „Cijela Crkva u svojoj cje-lini, i pastiri u njoj, trebaju poput Krista poći na put, kako bi izvukli ljude iz pustinje, prema mjestu života,prema prijateljstvu sa Sinom Božjim,prema Onom koji nam daje život, ži-vot u punini“ (Porta fidei 2). A krš -ćanski put i izlazak za Kristom bitnoje sakramentalan, te nas vjera po sak -ramentima, kao postajama na putu,vodi do cilja. n

lesne smrti, s time da ona kao takvapobjeđuje smrt i vodi ga u prostor ži-vota gdje smrt nema više pristupa.Vjera dovodi čovjeka onamo gdje sei sama miče u stranu, jer ga je odovog život koji živimo kao u zrcalu,dovela do života očevidnosti proma-tranja Boga licem u lice. Dovela ga jedo života savršene spoznaje i ispu -njenja, gdje može živjeti od blaženo-ga gledanja i neizrecive ljubavi, tesve izvan toga otpada kao suvišno.Ali tom konačnom rezultatu prethodizemaljski život vjere, jer ona upućuječovjeka da i ovaj zemaljski život pro-

Vjera kao put

Samo s vjerom čovjek može pre-mostiti jaz smrti pred kojim se na-lazi život. Ako zaboravi razviti vje-ru kao presudnu dimenziju, nes -posoban je izbjeći pogubni parali-zirajući raskorak. Ako je već ljud -ski život trajni hod, od početka dokraja, od rođenja do smrti, vjera bitrebala biti put kojim hodi, kakone bi hodio po bespuću.

matra kao otajstvo i ukazuje mu upra-vo na njegove otajstvene vrijednosti isastavnice.

Sakramentalni put

No da bi ljudski život mogao ost-variti sve rečeno, vjera treba biti oz-biljan hod. Ne bi se smjelo dogoditida vjernik hodi životom, a vjeru ostavinegdje po strani, kako kronološki, ta-ko i prostorno. A upravo to čine onikoji ostave vjeru u djetinjstvu, to jeona za njih samo sjećanje na danekad je kao dijete išao u crkvu, primiosakramente ili ministrirao. No nije jeprihvatio za svoju dragocjenu i ne-zamjenjivu suputnicu. Ponetko je po-vede sa sobom kroz vrijeme, ali neskrbeći o njoj ona je kao nedoraslo ilianoreksično dijete. Takvi je se ondastide u javnom životu, te kad izlaze izsvoje obitelji, ostavljaju je doma u za-

sten Weltkrieges, die dritte zwischenden zwei Weltkriegen und die vierteunmittelbar nach dem Zweiten Welt-krieg bis zur Unabhängigkeitserlan-gung Kroatiens.

Nach dem Zweiten Weltkrieg flo-hen um die vierzig weltliche Priesterund Ordensleute, überwiegend Fran-ziskaner aus den beiden dalmatischenFranziskaner-Provinzen des Allerhei-ligsten Erlösers in Split und des Heili-gen Hieronymus in Zadar. Währendder ersten Jahre waren die Franziska-ner aus Split in der Seelsorge für aus-

Am Mittwoch, 13.03.2013 um20.22 Uhr als der neue PapstFranziskus, bis dato Jorge Ma-

rio Kardinal Bergoglio, Erzbischof vonBuenos Aires/Argentinien, die Loggiades Petersdoms betrat, wurde eineneue Ära in der katholischen Kircheeingeläutet und zugleich war ein fri-scher Aufwind spürbar.

Er selbst scherzte, er käme vom„Ende der Welt“. Der neue Papststammt aus Lateinamerika — einemLand, in dem die meisten Katholikenleben; Argentinien ist mit 91 % mehr-

zu sagen, wie viele Kroaten insgesamtnach Argentinien ausgewandert sind.Einigen Statistiken zufolge leben heu-te 250.000 Kroaten bereits in mehre-ren Generationen in Argentinien undeinigen Angaben nach sind es sogar500.000. Die Kroaten sind noch vorErlangung der Unabhängigkeit Ar-gentiniens dorthin ausgewandert. Denverlässlichen geschichtlichen Angabenentnehmen wir, dass der kroatische Je-suit Nikola Plantić im Jahre 1748 nachArgentinien kam. Er lehrte unter ande-rem an der Universität von Cordoba,

BOtscHAft DEs DElEGAtEN


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.146

Heilige Maria des Guten Windes

700 km nordwestlich von Buenos Ai-res. Im späteren Verlauf, jedoch nachder Unabhängigkeitserklärung Argen-tiniens in 1810, werden die Namender Brüder Nikola und Miha Mihano-vić, Ivan Vučetić sowie einige weiteregenannt. Besonders bekannt ist dervon der Insel Hvar stammende Bau-unternehmer Jakov Buratović. Schon in1860 war er mit dem Straßenbau undder Errichtung von Bahnschienen undHäusern beauftragt; besonders er-wähnenswert ist, dass er die erste Te-legraphenleitung zwischen Buenos Ai-res und Rosario errichtet hat. In seinemUnternehmen beschäftigte er vorwie-gend eigene Landsleute.

Zunächst sind Kroaten nur verein-zelt nach Argentinien ausgewandert,später folgten regelrechte Auswande-rungswellen, die man in vier zeitlicheAbschnitte gliedern könnte: die ersteAuswanderungswelle begann Endedes 19. Jahrhunderts und dauerte bisAnfang des 20. Jahrhunderts, diezweite von 1910 bis zum Ende des Er-

In Argentinien gibt es eine Viel-zahl kroatischer und kroatisch-argen-tinischer Sport- und Kulturvereine so-wie Gemeinschaften, die alle durchdie Kroatische Katholische Missiondes Hl. Nikola Tavelić in Buenos Airesmiteinander verbunden sind. DieseMission wird seit 1984 von P. JosipPeranić von der Provinz des HeiligenHieronymus in Zadar geleitet.

Die kroatischen BarmherzigenSchwestern vom Heiligen Vinzenz vonPaul haben in Argentinien eine eige-ne Provinz, ebenso wirken dort dieFranziskanerinnen von der Unbeflek-kten Empfängnis, deren Mutterhaus inDubrovnik ist sowie die Schwesternder Töchter der Barmherzigkeit mitSitz in Blato auf der Insel Korčula. Ih-re Gründerin Sr. Marija Petković, diekürzlich seliggesprochen wurde, warebenfalls in Argentinien tätig.

Unser neuer Papst Franziskus ist,seinem Namen entsprechend, ein Vor-bild an Demut und Bescheidenheit. Erist ein Fürsprecher der Armen und Be-dürftigen und bringt gerade mit diesenTugenden frischen Frühlingswind indie Kirche. Er appelliert an uns, unsunserer Verantwortung gegenüber denArmen, Unterdrückten und Leidendennicht zu entziehen. Möge sich die Kir-che Christi mit Unterstützung des Hei-ligen Vaters erneuern, damit das Angesicht Christi wieder aufleuchtet.

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

gewanderte Kroaten tätig. Die prie-sterlichen Seelsorger aus Zadar warenbereits zuvor schon in einer argentini-schen Pfarrei tätig, doch sie kümmer-ten sich auch um Unterbringung undAusbildung der jüngsten Einwanderer;später haben sie dann ein Mittelschul-institut für argentinische Kinder im Vor-ort von Hurlingham errichtet.

heitlich katholisch. Das achtgrößteLand der Erde und zugleich das zweit-größte Land Südamerikas zählt 40,5Millionen Einwohner, wovon allein 13Millionen in Buenos Aires leben.

Die Stadt Buenos Aires wurdenach der Wallfahrtsstätte Nostra Sig-nora di Bonaria (Spanisch: NuestraSeñora del Buen Aire) in Cagliari, Sar-dinien benannt, die auch von den spa-nischen Seeleuten sehr verehrt wurde.

Buenos Aires wurde dann 1536von dem Seefahrer Pedro de Mendozamit dem Namen Santa María del BuenAire („Heilige Maria des guten Win-des“) gegründet, und als Dank für dieruhige See wurde dieser Name vonSchiffskaplan Mendozas ausgewählt,der selbst ein Verehrer der Nos tra Sig-nora di Bonaria von Cagliari war.

Der heute gebräuchliche, verkürz-te Name „Buenos Aires“ wird seit dem17. Jahrhundert verwendet. Buenos Ai-res zählt zu einer der schönsten Städ-ten der Welt, deren Architektur dieStädte Madrid, Paris und Barcelona insich vereint.

Jorge Mario Kardinal Bergogliowar seit 1922 Weihbischof und ab Fe-bruar 1998 bis März dieses JahresErzbischof von Buenos Aires. Er wurdeals Sohn italienischer Einwanderer1936 in dem Arbeiterviertel Flores ge-boren. Zunächst studierte er Chemie,trat dann jedoch 1958 dem Jesuiten-orden bei. 1969 empfing er das Sa-krament der Priesterweihe, und 1973wurde er Provinzial der argentinischenProvinz des Jesuitenordens. Franziskusist der erste Papst, der auch einen Mi-grationshintergrund hat. Diese Tatsa-che hat uns bewogen, hier einmalauch kurz ausgewanderte Kroaten inArgentinien in den Fokus zu nehmen.Es ist allerdings schwierig verlässlich

Wappen der Stadt Buenos Aires

Foto:wiki

pedi

a


AKtUEllEs

„Welch eine Freude, welch eineEhre, in dieser Kathedralemit Ihnen feiern zu dürfen“,

so Bischof Dr. Heiner Koch am Beginnseiner Predigt, kurz nachdem er vonseiner Kathedra Besitz ergriffen hatte.Seit 16. März hat das Bistum Dresden-Meißen nach gut einem Jahr Vakanzwieder einen neuen Hirten.

Rund 3000 Menschen sind in dieBischofsstadt gekommen, um mit Hei-ner Koch diesen Tag zu feiern: vonOstritz im Osten bis Stadtroda imWesten, von Klingenthal im Süden bisLeipzig im Norden und sogar ausdem Rheinland. Während gut 2000Besucher innerhalb der KathedralePlatz fanden, feierten vor der Kathe-drale bei winterlichen Temperaturenviele mit, die es nicht mehr in die Ka-thedrale schafften. Auf einer großenVideoleinwand verfolgten sie zweiStunden den Gottesdienst live mit. „Eswar ziemlich erfrischend, aber es istetwas von der Atmosphäre in der Ka-thedrale 'rübergekommen'“, so ein Ju-gendlicher, der aus Altenburg nachDresden gekommen war. Gut 20 Mi-nistranten taten ihren Dienst und feier-ten vor allem mit vielen Jugendlichenauf dem Schlossplatz.

Die Amtseinführung am Beginndes Gottesdienstes wurde mit vielensinnenfälligen Handlungen begleitet:Nach dem Verlesen der päpstlichenErnennungsurkunde durch DomdekanWeihbischof em. Weinhold, wurdeBischof Heiner Koch vom Apostoli-schen Nuntius Jean-Claude Périssetund Bischof em. Joachim Reinelt zuseinem Bischofsstuhl, der Kathedra ge-führt. Letzterer überreichte seinemNachfolger als Zeichen der Kontinu-ität im Hirtendienst den Bischofsstab.

Aus ganz Deutschland und denangrenzenden Nachbarbistümern wa-ren 24 Bischöfe an die Elbe gekom-men. Mit einer Umarmung bekunde-ten sie Bischof Koch nun ihr Willkom-men im Bischofskollegium. Der freutesich besonders, auch Rainer MariaKardinal Woelki aus dem ErzbistumBerlin und Joachim Kardinal Meisnerbegrüßen zu können. Letzterer erntetefür seine herzlichen Grußworte be-sonders viel Applaus: „Ich gebe dich

DRESDEN

„Ich bin einer von euch!“seitiges Geben und Nehmen“, sagteetwa Pfarrer Stephan Delan aus Radi-bor, der an der Wahl des Bischofs alsDomkapitular teilgenommen hatte.Auch „soll er ein Mann des Volkessein, mindestens so nah an den Men-schen wie sein Vorgänger“, beteuerteein Jugendlicher aus Oelsnitz, der sichmit Freunden aus dem Erzgebirge auf-gemacht hatte, um den neuen Bischofzu begrüßen. Gemeinsam mit vielenJugendlichen aus dem Bistum begrüß-te er den neuen Bischof mit "Koch"-Mütze und einem selbstgeschriebenenLied: „Lass Glauben hier wachsen —Bischof in Sachsen - Du darfst den Au-genblick genießen, den Gott dir gibt,denn er lässt seinen Segen fließen,weil er dich liebt!“

Samuel-Kim Nguyen (Quelle: www.bistum-dresden-meissen.de)

nur schweren Herzens her“, so derKölner Erzbischof. „Aber Gott liebt ei-nen fröhlichen Geber.“ Mit dem Kar-dinal waren auch zahlreiche Freundeund Verwandte Kochs aus dem Rhein-land nach Sachsen gereist. Schon imVorfeld des Tages hatte Bischof Kochgesagt: „Es haben sich schon vieleaus Köln gemeldet, die hier nachDresden kommen wollen.“ So sahman in der Kathedrale Ministrantenaus dem Kölner Dom, die ihrem ehe-maligen Weihbischof Wasser, Weinund Hostien zum Altar brachten.

Aus den Dekanaten des BistumsDresden-Meißen wurden unter ande-rem Radeberger Bier, ein Räucher-mann und sorbische Ostereier als Zei-chen der Vielfalt der Diözese an denneuen Bischof überreicht. Neben zahl-reichen kirchlichen Vertretern nahmenauch Sachsens LandtagspräsidentMatthias Rößler und MinisterpräsidentStanislaw Tillich an der Messe teil.Der sprach im Gottesdienst eine sor-bische Fürbitte und richtete am Endeder Messe ein Grußwort an den neu-en Bischof, in der er die guten Bezie-hungen zwischen Freistaat und Bistumunterstrich. Zuletzt wandte sich derneue Bischof auf Sorbisch und Säch-sisch an die Gläubigen, wofür er be-sonderen Applaus erntete: „Isch bin drHaainer, von de Euern Einr.“

Und die Hoffnungen unter denGläubigen im Bistum sind groß. „Er-mutigung im Glauben, ein wechsel-

Dr. Heiner Koch als neuer Bischof von Dresden-Meißen ins Amt eingeführt

ww

w.b

istu

m-d

resd

en-m

eiss

en.d

e

Alle Mitglieder der muttersprach-lichen Missionen sind zu allen Ver-anstaltungen des EucharistischenKongresses in Köln eingeladen: Besonders hervogehobene Anknüp -fungspunkte für die muttersprach-lichen Gemeinde sind:— 06. Juni,19 Uhr — internationaleMesse/Gottesdienst der Nationen— 08. Juni, — Eucharistische Anbe-tung, zwischen 13 und 18 Uhr (Ge-staltung durch verschiedene fremd-sprachige Missionen im ErzbistumKöln).

Stefan Schohe, Nationaldirektor

„Herr,zu wem sollen wir gehen?“(Joh 6,68)

Das Motto des Kongresses ist demJohannesevangelium entnommenund lautet:

KÖLN — 05.—09. JUNI 2013

IN MEMORIAM

†ludwig Karl Bauriedl(3.10.1932.—30.11.2012.)

Die Liebe, die aus deinen Augen sprach, begleitet uns immer.

Upetak 30.11.2012.u Gospodinu je, u Mör-feldenu, nakon duge i teške bolesti, blagopreminuo Ludwig Karl Bauriedl. On je ro-

đen 3.10.1932. u Schwarzachu/Oberpfalz. Sasuprugom Christom ima četiri kćeri (Christinu, Karolinu, Martinu, Sabinu)i osmero unučadi.

Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu počeo je 1978. godine izdava -ti mjesečnik „Živu zajednicu“. Obitelj Bauriedl se profesionalno bavila foto-slogom. Rado su prihvatili posao grafičkoga slaganja „Žive zajednice“.Iako tada nisu imali hrvatski slog, gosp. Bauriedl je s puno ljubavi i strp lje -nja slagao tekstove i u početku ručno stavljao hrvatske znakove na slova.Nešto kasnije nabavio je i hrvatsko pismo pa je bilo puno lakše tehni č ki slagati naš list. Zalagao se da on bude što ljepši i naučio nas je mnogimgrafičkim pravilima u slaganju lista. Pokojni gospodin Bauriedl taj je po saoradio od drugoga broja našega lista (1978.) pa sve do do travnja 2002.

Zavolio je Hrvatsku i sa suprugom rado dolazio na naše susrete (folklorijadu, biblijsku olimpijadu, kulturne priredbe i dr.).

On je bio i ostao naš prijatelj i podupiratelj. Imao je puno razumije-vanja za nastojanja i težnje hrvatskoga naroda i Republike Hrvatske uborbi za međunarodno priznanje i neovisnost. Također je u Hrvatskoj rado provodio i godišnje dopuste. U teškim ratnim vremenima susjećao jes nama i financijski pomagao hrvatsku ratnu siročad u Hrvatskoj i Bosni iHercegovini. Bio je skroman u životu. I pred smrt je mislio na potrebite.Nije želio cvijeće na grobu, nego umjesto toga darove za pomoć maj-kama koje same žive s djecom.

Oproštaj od dragog nam pokojnika i pokop bili su 13.12.2012. nagroblju u Mörfeldenu.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!Lieber Ludwig, lieber Meister, herzlichen Dank und HVALA für die jah-

relange Treue und liebevolle Mitgestaltung der „Živa zajednica“ (1978 bisApril 2002). Du wirst immer in unseren Herzen bleiben!

Deine kroatischen Freunde


NAŠE ZAJEDNIcE

DANKE! — HVAlA!

DARMSTADT

REUTLINGEN

Korizmena duhovna obnova

Za hrvatske katoličke zajednice —Reutlingen, Tuebingen i Metzin-gen, koje vodi vlč. Ante Kutleša,

od 8 do 10. ožujka održana je duhov-na obnova o temi vjere u našim obite -ljima. Voditelj obnove bio je prof. dr.vlč. Ante Pavlović, svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije i predstojnik Kate-hehetskog ureda Biskupske konferenci-je Bosne i Hercegovine. U petak 8.ožuj ka u Reutlingenu u crkvi Sv. Wolf-ganga u 18 sati bio je križni put, po-tom sv. misa s razmartanjem. U subotu9. ožujka u 14 sati bio je susret zaprvopričesnike i roditelje prvopričesni-ka i prošlogodišnje krizmanike i rodi-telje u Bea-Haus pored crkve. U toj istojdvo rani u 16 sati bilo je za sve preda-vanje. U Tübingenu je toga dana u 18sati u crkvi Sv. Ivana bila sveta misa irazmatranje. U nedjelju 10. ožujka mi-se — u Reutlingenu u 9.30 sati u crkviSv. Wolfgang, u Metzingenu u crkviSv. Bonifacija u 12.15 sati i u Tübin-genu u 15.30 sati u crkvi Sv. Ivana —predvodio je vlč. Pavlović uz suslavljevlč. Kutleše i vlč. Ivice Zrne. Vlč. Pav-lović u propovijedi je rekao kako je ko-rizma vrijeme kad vjernik dublje ulaziu otajs tvo križa i blago onome koji svojkriž bude dostajanstveno nosio do kra-ja svog života. Sakupljeno je 2700 eura koje će se uručiti potrebitim stu-dentima u gradu Mostaru.

Ante Kekez

Kroatische Kulturwoche (18.—25.5.2013)

Im Vorfeld des Beitritts der RepublikKroatien zur Europäischen Union,veranstaltet die Kroatische katholi-

sche Gemeinde in Darmstadt, unter-stützt durch den Kroatischen Weltkon-gress als Dachverband kroatischerVereinigungen in Deutschland einehochkarätig besetzte „Kroatische Kul-turwoche“. Inmitten des EuropamonatsMai (18.—26.5.2013) werden im Rah-men von sechs verschiedenen Veran-staltungen zahlreiche Besonderheitender Republik Kroatien vorgestellt. Tou-rismus, Wirtschaft, Literatur, Wissen-schaft, Film, Musik und Politik — so lau-ten die Themenfelder, die während der

„Kroatischen Kulturwoche“ in Darm-stadt im Mittelpunkt des Interesses ste-hen. Nicht zuletzt soll durch die the-matische Wahl der einzelnen Veran-staltungen die gesellschaftliche Beteili-gung und hervorragende Integrationder kroatischen Migrantinnen und Mi-granten in Darmstadt und Deutschlandbetont werden. Als muttersprachlicheGemeinde mit einer über vierzigjähri-gen Tradition bestätigt die Kroatischekatholische Gemeinde in Darmstadtmit der Organisation der „KroatischenKulturwoche“ ihren Status als wichtigeMigrantenorganisation in Darmstadt.Ihre Verbundenheit mit der Stadt Darm-

stadt verdeutlichen die Veranstalterdurch die Entscheidung, Erlöse der„Kroatischen Kulturwoche“, einer be-dürftigen Darmstädter Einrichtung zuGute kommen zu lassen.

Als Schirmherren der Veranstal-tung in Darmstadt und engerer Umge-bung konnten u.a. die Wissenschafts-stadt Darmstadt mit Oberbürgermei-ster Jochen Partsch, die kroatische Regierung vertreten durch das Amt fürAuslandskroaten, die Botschaft der Republik Kroatien in Deutschland so-wie die Croatian Heritage Foundationaus Zagreb gewonnen werden.

Quelle: KKG Darmstadt

NAšE zAJEdNIcE


Utreću korizmenu nedjelju, 3.ožuj ka, vjernici su s dva autobu-sa sa dijela Bodenskog jezera i

Schwarzwalda uputili na jedno dnevnohodočašće u Francusku. Predvođenivoditeljem Hrvatske katoličke misijeSingen-Villingen fra Dinkom Grbavcemkrenuli su u Massevaux na kazališniprikaz muke Isusove. U tom mjestu se,naime, od 1930. godine sva ke godinetijekom korizme nedje ljom prikazujemuka Isuova u traja nju od pet sati naalsaškom njemačkom. Više od osamdesetljeća se liturgijski tekst, kojeg jegovornom jeziku približio tadaš nji žup-nik August Schmidlin, u uprizorenjunas toji približiti muka Isusova. Iako uovo vrijeme 3D tehnologije često mislida je s filmom puno lakše „dočarati“svaki događaj, pa i ovaj, hodočasniciraznih uzrasta, od onih starijih do onih

SINGEN Hrvati na izvedbi Muke Isusove u Massevauxunajmanjih, opovrgnuli su tu tezu. Iz -vođe nje muke razumljivim jezikom sasimpatičnim francuskim naglaskom uzživo pisnu odjeću kao i scenu sve je

oduševilo. Ta svojevrsna mala duhov-na promjena i osvježenje je ponukalosve da se takva kratka hodo čašća češ-će organi ziraju. D.G.

Uhrvatskoj katoličkojžupi u Frankfurtuodr žana je od 14.

do 17. ožujka duhovna ob-nova. Voditelj duhovne obnove bio je isusovac dr.Nikola Stanković, profesorna Filozofskom fakultetuDružbe Isusove u Zag rebu.

U četvrtak 14. ožujkaslavila se sv. misa u misij -skoj kapelici, a nakonsv. mise u misij skoj dvorani voditelj ob-nove održao je predavanje za mlađesupružnike i roditelje prvopričesnika ikrizmanike o temi kako pobijediti kon-flikte u obitelji.

U petak, 15. ožujka u 16.00 satibilo je predavanje za krizmanike o te-mi „Pametno voziti putovima života(pomiriti razum, volju, požudu i vjeru)“.Nakon predavanja u 18.30 sati bilo jeeuharistijsko slavlje u crkvi Sv. Ante,

koje je predvodio o. Stan-ković u koncelebraciji svoditeljem misije fra Želj-kom Ćurkovićem i dušo-brižnicima fra Ivanom Či-karom i fra Markom Do-mazetom-Lošom. Nakonmisnog slav lja o. Stanko-vić je održao predavanjeo smislu odricanja. Istak-nuo je kako je danas vrlovažno shvatiti što je sveto

i zašto treba obnavljati istine koje čov-jek živi. Naš život je kao pustinja i sto-ga u toj pustinji treba prepoznati onošto je vrijedno. U svakidašnjem životupojavljuje se i sumnja, koje se ne trebabojati. Danas se na radiju, televiziji —u medijima svašta nudi i ne smijemo sedati sablazniti. Nalazimo u toj duhov-noj pustinji i stoga je korisno promisli-ti što je dobro, to priznati i uz to pris -tati, a ono što ne valja odbaciti. Pus -

tinja je ta da u njoj izaberemo pravemisli koje pogoduju slobodi. Ako sečovjek odluči za nešto dobro, sveto,pomagati sirotinji onda nema vremenaza gluposti. U svemu se treba biti od-lučan. Kršćani moraju početi misliti.Korizma je konkretna duhovnost. IsusKrist nam je pokazao puno primjerakako valja djelovati i potom rekao: Idii ti čini tako — to je smisao korizme,istaknuo je o. Stanković

U subotu 16. ožujka u crkvi Sv. An-te u 18.30 sati slavila se sv. misa, anakon sv. mise bilo je predavanje ovjeri i znanosti ili o Bogu sve najbolje.Duhovna obnova završila je u nedjelju17. ožujka križnim putom i euharistij -skim slavljima u crkvi Sv. Alberta uFrankfurtu, u frankurtskoj katedrali Sv.Bartolomeja i u crkvi Sv. Ivana u Höch-stu. Sve tri mise predvodio je o. Stan-ković i održao prigodnu propovijed.

Lj. M.-Baban

FRANKFURT AM MAIN Pametno voziti putovima života

Dr. Nikola Stanković, SI

Mala škola hrvatskog jezika i kulture uNovom Vinodolskom — Hrvatska mati-ca iseljenika od 15. do 26. srpnjaorga nizira Malu školu hrvatskoga je-zika i kulture u Novom Vinodolskom.Temeljni je cilj tog ljetovanja da djeca,uzrasta od 9 do 16 godina, koja živeizvan Hrvatske, u zajedništvu s djecomiz različitih mjesta u Hrvatskoj, unap -

rijede svoje znanje hrvatskog jezika teupoznaju kulturnu i prirodnu baštinukraja u kojemu borave. Program ško-le ostvaruje se putem raznih kreativnihigraonica-radionica (jezična, kulturo-loška, novinarska, lutkarska, dramska,plesna) te niza športskih, rekreativnihi zabavnih sadržaja. I još puno, punoveselja i radosnih trenutaka u zdra-vom, bezbrižnom i sigurnom okolišupod nadzorom iskusnih i pouzdanih

učitelja i voditelja. Više informacija oprogramu nalazi se na mrežnoj stra-nici: http://www.matis.hr/index.php/hr/programi/skole/178-mala-skola-hrvat skoga-jezika-i-kulture ili Hrvatskamatica iseljenika, Odjel za školstvo,znanost i šport, ( Lada Kanajet Šimić,prof., voditeljica odjela ), Trg S. Radi-ća 3, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.:3851 6115116, fax:38516111522,e-mail: [email protected] n

OBAVIJEST


MAINZ/DARMSTADT

Hrvatske katoličke misije Mainz iDarmstadt organizirale su ho-dočašće u Svetu Zemlju. Vođeni

svojim župnicima fra Antom Bilićem ifra Nediljkom Brečićem, 49 hodočas-nika u Svetu je Zemlju doputovalo unedjelju 24. veljače. Uz stručno vod -stvo fra Petra Lubine, urednika lista„Marija“ i člana Papinske međuna-rodne Marijanske akademije, vjernicisu već sljedećega dana posjetili Kar-mel, Soforis i Nazaret te Kanu, u kojojsu bračni parovi obnovili svoja bračnaobećanja. U utorak su obišli Tabghu,Brdo Blaženstava, Tabor — na kojemse Isus preobrazio te Kafarnaum u ko-jem je Isus okupio svoje učenike i u ko-jem je djelovao. Srijeda je bila ispu -njena posjetom Jerihonu i Masadi.Krsna obećanja hodočasnici su obno-vili na rijeci Jordanu, nakon čega suposjetili Judejsku pustinju i Qumran ukojem su 1947. godine pronađeni spi-si iz prvog sto ljeća prije Krista. U ne-koliko sljedećih godina pronađeno jeoko 900 dokumenata od posebnogvjerskog i povijesnog značenja. Na-kon pustinje hodočasnici su se osvje-

Hodočašće u Svetu zemlju

žili u Mrtvome moru te nastavili daljeprema Betaniji, gradu Marije i Marte,te grobu njihovog brata Lazara, kojegje Isus uskrsnuo od mrtvih. Četvrtak jebio rezerviran za posjet Betlehemu iAin Karemu, rodnom mjestu sv. IvanaKrstitelja. Sljedeća dva dana bila suposvećena Jeruzalemu u kojem su

hodo časnici od Maslinske gore, pre-ko Križnog puta stigli do Kalvarije iIsusova groba. U korizmeno vrijeme,vjernici su na poseban način imali pri-godu osjeti ti Božju blizinu, te u osamda na intenzivno proživjeti trideset trigodine Isusovog života provedenogna Ze m lji. Marija Lovrić Holenda

MESCHEDE

Meschede su udaljene od Sie-gena 85 km, gdje se u kripticrkve Blažene Djevice Marije

najmanje jedanput mjesečno okuplja-ju katolici Hrvati na službu Božju. Sva-ke sv. mise okupi se 30-40 vjernika,koji žive i rade u tom dijelu Hrvatske

Nabavljene nove orgulje

26. biblijskaolimpijada

Dvadeset šesta po redu Bib -lijska olimpijada održat ćese u subotu 20. travnja u

Kultur- und Sportzentrum Martin-see u Heusenstammu kod Offen-bacha ( Levi-Strauss-Allee 30,63150 Heusenstamm ), u organi-zaciji Hrvat skoga dušobrižničkogureda iz Frankfurta na Majni. Tema olimpijade je posvećena bl.Majci Tereziji — ženi vjere u Go-dini vjere. Program će započetimisnim slav ljem u 12 sati. Potomje pismeni, a nakon toga usmenidio natjecanja. U zabavnom pro-gramu nastupa „Plavi Dunav“. n

NAJAVA!!!

katoličke misijeSiegen, a to sumje sta Brilon, Ols-berg, Meschede iEslohe. Od sadaće te vrlo lijepe sus-rete uljepšavati ihrvatske pučkepjes me, koje će bi-ti praćene novimorguljama, koje jena IV. korizmenunedjelju dovezaoJosip Knezović, orguljaš i pratiteljžup nika don VinkaPuljića. Vjernici suse vrlo obradovali iodmah je zaorilakorizmena pjesma.U Meschede ljudi

rado dođu na sv. misu za koju sve svelikom ljubavlju pripremi sakristanspomenute crkve gosp. Neugebaurer.

I na samu svetkovinu Božića i Usk -rsa tu se slave sv. mise. Za Majčin dancijela HKM Siegen posjećuje Mesche-de i svi vjernici zajedno slave sv. mi-

su zu prigodno slavlje. Inače, se još zauskrsno bdijenje Velike subote u Atten -dornu, a Drugi dan Božića u Siegenuokupljaju zajedno svi vjernici misijeSiegen, koja broji 625 vjernika napod ručju od pet dekanata i na oko130 km. dVP

U prikaznim darovima, koje su pri-nijeli djeca i mladi, prinesene su dječ-je slikovnice, majica „Frame” s bisku-povim imenom, svijeća sa znakom„Frame”, kruh, vino i umjetnička slikacrkve sv. Marka u Zagrebu, koja jedarovana ocu biskupu.

Na kraju misnog slavlja pozdrav-nu riječ ocu biskupu u ime vjernika težupe uputila je predsjednica župnogvijeća Tanja Kadoić. Mons. dr. Franz-

KELKHEIM

žup nog vijeća upoznali su oca bisku-pa prigodnom prezentacijom s djelo-vanjem i životom u toj Hrvatskoj ka-toličkoj župi.

Vjera — moć u nemoći

Korizmena duhovna obnova odr -žana je u HKŽ MTH od četvrtka 7. donedjelje 10. ožujka. Obnovu je vodiohrvatski isusovac iz Zagreba dr. o. Mi-

Misno slavlje predvodio je i propovijedao mons. dr. Franz-Peter Tebartz-van Elst

Limburški biskup u hrvatskoj župi

otac biskup na hrvatskom jeziku napočetku misnog slavlja, vidno odu-ševljen s tako velikim mnoš tvomhrvatskih i njemačkih vjernika. Mons.Tabartz-van Elsta i okupljene vjernikepozdravio je fra Marinko. „Od srcavam zahvaljujem na velikom i jakomsvjedočenju vjere. Zajednice drugihmaterinskih jezika su veliko blago ovemjesne limburške Crkve. Vi nam po-kazujete kako se zajedno ostaje u vje-

NAŠE ZAJEDNICE


Limburški biskup mons. dr.Franz-Peter Tabartz-van Elstpas to ralno je pohodio Hrvats-

ku katoličku župu Main-Tau-nus/Hochtaunus (HKŽ MTH) sasjedištem u Kelkheimu u nedjelju3. ožujka. U toj je prigodi sve -čano misno slav lje predvodio ucrkvi Sv. Dionizija u Kelkehimu ukoncelebraciji s de kanom vlč.Klausom Waldeckom i domaćimžupnikom fra Marinkom Vukma-nom. Prije misnog slavlja išlo se uophodu od sakristije kroz dvo rišteu crkvu. „Dobrodošli“ — kazao je

Duhovnu obnovu predvodio je teolog i psiholog dr. o. Mijo Nikić iz Zagreba

jo Nikić, teolog i psi-holog. Predavanje otemi „Odgoj u vjeri“održao je o. Nikić učetvrtak 7. ožujka zaroditelje ovogodišnjihprivopričesnika i dru-gih vjernika. U petak8. ožujka o.Nikić jegovorio o temi „Vjerai praznovjerje“. U su -botu 9. ožujka o. Ni-kić je govorio o vjerii strahu. Toga danaje bilo govora i o„Vjeri i stresu”.

ri, kako se vjera prenosi na budućenaraštaje. U Crkvi se unatoč kulturnimi jezičnim razlikama živi jedinstvo.Zadivljujuće je vidjeti i osjetiti s kojomvjernošću ste uz Papu i biskupe i nakoji način njegujete vaše zajedniš -tvo“. kazao je mons. Tabartz-van Elst.„Vjera nije samo tradicija, već život-nost. Živa vjera je nešto što vi u ovojsredini posvjedočujete kao zajednicadrugog materinskoj jezika na svom jeziku i u svojoj kulturi. Tako posvje -dočujete da je vjera nešto lijepo. Stim svojim darom pridonosite i boljit-ku Crkve u Njemačkoj. S tim se ostva -ruje Katolička Crkva, Crkva jedinstvau različitosti. Veliki broj mladih krš -ćana u vašoj zajednici je znak budu-ćnosti.”

Peter Tabartz-van Elst posebno je zah-valio fra Marinku, s. Magdaleni i svi-ma koji su pridonijeli tom svečanommisnom slavlju. „I nadalje imate mo-ju veliku potporu u oču vanju svega štovas okuplja i drži zajedno u svojoj po-sebnosti. Tako obo gaćujete BiskupijuLimburg.“

Misno slavlje uveličao je župnimješoviti zbor odraslih i župni dječjizbor pod vodstvom s. Magdalene Višić i orguljskom pratnjom HrvojaBarnjaka. Svečno misno slavlje zavr -šilo je zahvalnom pjesmom „TeDeum“. Nakon misnog slavlja orga-niziran je susret s ocem biskupom uobližnjoj župnoj dvorani župe Sv.Dionizija. Nakon svečanog ručka udvorani hrvatske župe predstavnici

O. Nikić je u suslavlju sa župni-kom fra Marinkom predvodio misnaslavlja u nedjelju 10. ožujka u crkviSv. Križa u Bad Homburgu, Sv. Dio-nizija u Kelkheimu i u crkvi Sv. Kata-rine u Bad Sodenu. O. Nikić je u pro-povijedi istaknuo važnost vjere u ži-votu vjernika. Župa je o. Nikiću dalaprilog od više od 1000 eura za stare,bolesne i napuštene osobe o kojimaskrbi Zaklada biskup Josip Lang, kojojje na čelu o. Nikić. Vjernici su ispuni-li više od dvadeset pristupnica prekokojih će godišnje redovito financijskipomagati tu Zakladu, a o. Nikić jevjernicima ponudio i svoje knjige čijiprihod od prodaje podupire takođerdjelovanje te zaklade.



Voditelj Ureda Hrvatske biskup skekonferencije za život i obitelj dr.Petar-Krešimir Hodžić posjetio je

u petak 15. ožujka Hrvatski dušobriž-nički ured u Frankfurtu na Majni. Biloje to u sklopu sudjelovanja dr. Hodži-ća na proslavi 60. obljetnice Savezakatoličkih obiteljskih organizacija Nje-mačke, koja se održala od 15. do 17.ožujka u Würzburgu. U Ure du u Fran -kfurtu se sastao s delegatom za hrva t -sku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Ko-madinom i suradnicima. Bilo je riječio oblicima suradnje između ta dvaure da na području braka i obite lji te osudjelovanju predstavnika hrvat skepastve iz Njemačke na Hrvatskom na-

dine 30. obljetnica te povelje, a slje -deće godine će se proslaviti 20. ob -ljetnica od Međunarodne godine obi -telji. Dogovoreno je da se sljedeće go-

FRANKFURT AM MAIN

Suradnja Ureda HBK-a za život i obitelj i Hrvatskogadušobrižničkog ureda iz Frankfurta

Potaknuti žustrim tema-ma u domovini zboguvođenja zdravstvenog

odgoja u škole s 4. modu-som, vjernici Hrvatske kato-ličke misije Siegen zaže ljelisu kroz korizmeno vrijemeimati jedno predavanje, ko-je bi im rasvijetlilo to pod -ručje. Anja Konecki iz Neu-Ulma održala je predava njeo temi „Teologija tijela, od-goj u seksualnosti i brak“.Okupljeni s jakim zanima -njem pratili su jednosatno

SIEGEN

viješta Istinu te da je u ovom liberal-nom svijetu, koje je prožeto lažima,jako teško živjeti po Bogu, ali je jedi-no zdravo i ispravno. dVP

„Liebe und Partnerschaft“ (Ljubav ipartnerstvo) biskupa Andreasa Launa.

Dobro i korisno je bilo čuti preda-vanje koje se provlačilo kroz podnas-

Korizmeno predavanje u misiji

Voditelj misije Siegen vlč. Puljić i Anja Konecki

love: „Kršćanstvo nije protivtijela“, „Sakramentalnost ti-jela“, „Tijelo i duhovna bor-ba“, „Istinu o spolnosti spoz-nati i prepoznati“, „Slobodaod zakona“, „Život u duhu iotkupljenje tijela“, „Brak: je-dinstvo muža i žene“, „Krš -ćanski brak slika jedinstvaKrista i Njegove Crkve“ i„Krš ćanski celibat: ne beskibrak“.

Zaključeno je da je bo-gatstvo, milost i dar pripa-dati Kristovoj Crk vi, koja na-

izlaganje, čuli mnogo novosti, a kas-nije se razvila plodna diskusija. Anjaje svoje predavanje temeljila na knji-zi „Teologija tijela“ Ivana Pavla II. i

cionalnom danu za djelatnike pas -torala braka i obitelji u Zadru 19.i 20. travnja ove godine.

Delegat vlč. Komadina je istak-nuo važnost djelatnosti na područ-ju braka i obitelji te je istaknuospremnost na suradnju u onoj mje-ri u kojoj to bude moguće. Surad -nja bi se mogla produbiti na pro-jektu Mozaika obiteljskih prava,koji sadrži petnaest katehetskih ra-dionica na temelju Povelje o pravi-ma obitelji Svete Stolice. Ove je go-

dine jedan od programa Hrvatskogadušobrižničkog ureda iz Frankfurta po-veže s tom tematikom.

Tekst i snimka: A. Polegubić

OBAVIJEST!Sveučilišna škola hrvatskoga jezika ikulture u Zagrebu — Sveučilište u Zag -rebu i Hrvatska matica iseljenika orga -niziraju od 22. lipnja do 19. srpnjaSveučilišnu školu hrvatskoga jezika ikulture u Zagrebu. Škola je namijenje-na mladeži hrvatskoga podrijetla isvim drugim studentima koji žele upoz-nati Hrvatsku, steći ili proširiti svojezna nje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvat -s ki jezik. Sveučilišnu školu mogu poha -đati i učitelji hrvatskoga kao inoga je-zika koji se žele usavršavati u područ-ju ovladavanja inim jezikom sudjelu-jući u nastavi i pohađajući predmet ko-

ji je samo njima namijenjen. Akadem -ski program obuhvaća 110 školskih sa-ti nastave, 95 sati obavezne nastave i15 sati dodatne nastave (jedan škol skisat traje 45 minuta). Jezična se nasta-va sastoji od odvojenih gramatičkih ilektorskih sati. Znanje hrvatskoga jezi-ka dijeli se na tri razine: početnu,srednju i naprednu. Program iz hrvats-ke kulture i povijesti sastavni je dioŠkole koji organizira Hrvatska maticaiseljenika. Program podrazumijeva:akademska i terenska predavanja ohrvatskoj kulturi i povijesti; stručno vo-đene posjete različitim muzejima, ga-lerijama, umjetničkim izložbama, ka-

zališnim predstavama i koncertima,kulturnim i znanstvenim institucijama tesusrete s poznatim hrvatskim umjetni-cima; studijske izlete u Hrvatsko za-gorje i Plitvička jezera koji su uvijek li-jepo prihvaćeni. Polaznici koji položeispite dobivaju diplomu.

Za dodatne informacije: Hrvatskamatica iseljenika, Odjel za školstvo,znanost i sport. E-mail: [email protected];Tel.: (3851) 6115 116; www.matis.hri Sveučilište u Zagrebu, E-mail: [email protected]; tel, (385 1) 46 98103; www.unizg.hr

E-mail: [email protected]; tel.,(385 1) 46 98 103; www.unizg.hr


RAZGOVOR S FRA MIĆOM PINJUHOM, DELEGATOM ZA HRVATSKU PASTVU U ŠVICARSKOJ

INTERvju

be, odgovorni urednik MOVIS-a ipredsjednik dobrotvornog fonda „Po-moć Domovini“.

Žz: Koji su oblici međusobne su-radnje hrvatskih dušobrižnika i misijau Švicarskoj?

Fra Mićo Pinjuh: HKM u Švicarskojimaju tri veoma vrijedna zajedničkapastoralna projekta na kojima tijesnosurađuju. To su: dvodnevno svehrvat -sko hodočašće (ove godine 47. po re-du) čudotvornoj Crnoj Madoni u Ein-siedeln, redovito godišnje hodočašćehrvatske katoličke mladeži (ove godi-ne 37. po redu ) „Rumeni list“ i CRO-MIN, tradicijski susret hrvatskih minis -tranata i malih misijskih zborova. Navelikom dvodnevnom hodočašću, kojeredovito organiziramo drugoga viken-da u lipnju, u dva dana djelatno sud-jeluje i po nekoliko tisuća hrvatskih ka-tolika svih uzrasta. Na hodočašću mla-deži, koje se ustalilo na zadnjoj subotiu rujnu, također se okupi velik brojmladih Hrvatica i Hrvata iz Švicarskei susjednih joj zemalja. Na spomenu-tim hodočašćima posebno dobro suposjećene pobožnosti križnoga puta.U tim zavjetnim pokorničkim usponimauz Kalvariju pored svetišta, redovitosudjeluje preko 1000 raspoloženihhodočasnika. Na spomenutim zajed-ničkim susretima posebnu važnost pri-dajemo glazbeno-liturgijskoj pripraviu kojoj je uloga naših misijskih surad-nica nemjerljiva. Postoje, dakako, ibrojni drugi međumisijski oblici surad -nje, uvjetovani svakodnevnim pas -toralnim potrebama.

Žz: Suradnja s domovinskom Crk -vom? U kojoj se mjeri ostvaruje po-moć domovinske Crkve?

Fra Mićo Pinjuh: Hrvatski misiona-ri u Švicarskoj su, od samih početaka,njegovali iznimno dobre odnose s do -mo vinskom Crkvom.Hrvatski (nad)pas -tiri ili njihovi opunomoćeni izaslanici,redoviti su gosti na svim našim velikimmisijskim i međumisijkim okupljanjima.Predsjedaju euharistijskim slavljima nazajedničkim hodo časničkim susretima,misijskim obljetnicama i potvrdničkimmisama, gos tuju kao predavači narazličitim tribinama, predvode duhov-ne obnove… Sve su to oblici suradnjepo kojima pomno njegujemo duhovnupovezanost s našom domovinskomCrkvom. Ne vidim nikakva razloga datako ne bude i ubuduće.

Djelovanje u promijenjenim okolnostimaŽz: Kako je u tom pogledu s do-

movinskim državnim ustanovama?Fra Mićo Pinjuh: Odnosi s domo-

vinskim državnim uredima i ustanova-ma (Veleposlanstvom i konzulatima)na jednoj je, rekao bih , uljuđenoj ra-zini. Uredno izmjenjujemo najnužni-je informacije i korektno surađujemona projektima od općega značenjaza naš hrvatski narod. Državni služ-benici, ako ih pozovemo, uglavnomrado dolaze na naše zajedničke sus-rete. I mi s naše strane, sukladno stvar-nim mogućnostima, nazočimo obilje-žavanju državnih obljetnica i važnihnadnevaka.

Žz: Švicarska Crkva se jamačnonalazi u procesu prestrukturiranja. Nakoji se način to odražava na odoseprema hrvatskim misijama u toj zem -lji?

Fra Mićo Pinjuh: Da, istina je da sedomaća Crkva u Švicarskoj nalazi uprocesu korjenitog organizacijskogapreustroja. Na svim se razinama čineveliki napori kako bi se postojeći re-sursi (ljudski i materijalni) najracional-nije posložili i iskoristili. Katkada su toveoma bolni rezovi s kojima se vjerni-ci, duboko ukorijenjeni u svoju deset -ljetnu vjerničku praksu i tradiciju, veo-ma teško mire. Ljudi, primjerice, teškoprihvaćaju činjenicu da su, preko no-ći i na temelju administrativne odluke,od nekada ugledne župe postali jednaod filijala novoustrojene pastoralne je-dinice. Moj je dojam da će ovaj preu-stroj, i poglavito dok su „rane svježe“,imati sasvim konkretne negativne pos -ljedice na brojne vjrničke zajednice uŠvicarskoj, koje su ovim preustrojem„razvlaštene“ i na pastoralnom planugurnute u drugi plan. Naše misije timprocesom, barem za sada, nisu obuh-vaćene. Neke od razloga za to, većsam naprijed spomenuo. K tome bihdodao slijedeće činjenice. Naše crkvesu nedjeljama i blagdanima pune, sak -ramentalni život je još uvijek na veomavisokoj razini, misije su dobro ustroje-ne i vođene ... Sve to naši domaćinidobro znaju i pozorno prate. Hrvatisu, usput rečeno, također veoma ured-ne platiše crkvenoga poreza. Vjerujemda razboritiji ljudi u domaćoj Crkvi, načelu s biskupom za strance mons. Mar-tinom Gächterom, sve te činjeniceispravno vrednuju. Mi smo, međutim,svjesni da s preustrojem nije gotovo,

da će naše misije ostati potpuno ne-taknute. Prije bih rekao da je riječ onužnomu predahu, taktičkom zatišjupred moguću buru. To, jasnije rečeno,znači da su sve opcije još uvijek u igri.Mi smo, to također želim istaknuti,spremni za svaki mogući scenarij iuvje reni da ćemo, s obzirom na kon-kretne uvjete, napraviti što bude naj-bolje za budućnost naših vjernika uovoj zemlji.

Presudnost stava domaćeCrkve

Žz: Kakva je, po Vašemu mišlje -nju, budućnost hrvatskih katoličkihmisija u Švicarskoj?

Fra Mićo Pinjuh: Iako odgovor naovo pitanje nužno uključuje i neop -hodno proročko predznanje kojim seja, iskreno rečeno, ne mogu podičiti,ipak ću pokušati na nj kratko odgo-voriti. O budućnosti HKM u Švicar -skoj, slično kao i u drugim europ skimzemljama, odlučivat će brojni čimbe-nici: migracijska kretanja Hrvata na-kon ulaska u EU, odnos domaćeCrkve i švicarske države prema novimuse ljenicima i, u konačnici, moguć-nost i spremnost naše domovinskeCrkve da u novim okolnostima osigu-ra dostatan broj prikladnih dušobriž-nika. No, ipak mislim da će stav do-maće Crkve biti presudan. Ako doma -ća Crkva ostane vjerna toliko putaproglašavanom na čelu, prema koje-mu u Crkvi ne smije biti stranaca, i nebude provodila neprirodna i nasilnapreslagivanja i raslojavanja naših mi-sija, njihova budućnost će biti sjajna.U protivnom nisam pretjeran optimist.

Žz: Uloga MOVIS-a?Fra Mićo Pinjuh: Službeno Glasilo

HKM u Švicarskoj ove godine slavisvoj 44. rođendan. MOVIS već pune44 godine sustavno bilježi najvažnijaduhovna, uljudbena i druš tvena do-gađanja među Hrvatima u Švicarskoj.Smatram da nije pretje rano reći danitko u budućnosti, tko se bude su-stavnije bavio poviješću hrvat ske di-jaspore, neće moći zaobići MOVIS injegovu desetljetnu obrazovno-odgoj-nu i povijesno-uljudbenu ulogu u oču-vanju temeljnih nacionalnih i duhov-nih vrijednosti našega naroda. Trenu-tačna naklada mu je 15.000 prim-jeraka. Razgovarao: Adolf Polegubić

Nastavak sa str. 7


Nova knjiga voditelja Hrvatskekatoličke misije Münster dr.fra Luke Markovića pod naso-

vom „Treći sukob ili susret islama i krš-ćanske civilizacije — Europski islam iliislamska Europa“ podijeljena je u če-tiri poglavlja: „Prvi susret islama s krš-ćanskom civilizacijom“, „Drugi susretislama s kršćanskom civilizacijom —osmanlijski osvajaći u službi širenja islamske vjere i kulture“, „Treći susretislama i kršćanstva — islama i zapad-ne civilizacije“, „Pokušaji reformi isla-ma i stvaranje uvjeta za dijalog“, dokse u zaključnom dijelu govori o susre-tu ili sukobu.

Izgradnja „europskog islama“,prosvijećenog islama, nije nemoguća,kao što nije bilo nemoguće uvjeriti krš-ćanske Crkve da se u ime Krista nemože voditi „sveti rat“, kao i to dasam Bog određuje komu će pružiti ru-ku spasenja. Ali bit će to dug i mu-kotrpan put, kakav je bio i put krš -ćanskih crkava do današnjeg prihva -ćanja tolerancije i slobode drugoga idrugačijega, do prihvaćanja mišlje njada Biblija nije znanstvena knjiga i dau njoj nije svaka riječ od Boga. Samoonaj tko iskreno zastupa ideju mira,jednakosti svih pred zakonom i Bo-gom, slobodu pojedinca i naroda, s

Europski islam ili islamska Europa

KNjIGE

Luka Marković, „Treći sukob ili susret islama i krš -ćanske civilizacije — Europski islam ili islamska Euro-pa“, Rabic, Sarajevo, 2013., 294 str.

Adolf Polegubić, „Herbstspuren“ (Tragovi jeseni ), BoD— Book on Demand, Norderstedt, 2013., 88 str.

Tragovi jeseni

Ovih je dana objavljena prvazbirka pjesama na njemač-kom jeziku hrvatskog pjesnika

s njemačkom adresom Adolfa Pole-gubića pod nazivom „Herbstspuren“(Tragovi jeseni). Pjesme je na njemač -ki prevela Hrvatica Kristina Kovače-vić, koja od djetinjstva živi u Njema-čkoj, gdje se školovala i radi kao pre-voditeljica u Mainzu. Zbirka, objav -ljena u nakladi „BoD“ — Books on De-mand (www.bod.de) iz Norderstedtau Njemačkoj, podijeljena je u šest te-matskih cjelina: „U riječi“, „U bije-lom“, „Tvoja blizina“, „C-kao ljubav“,„Plavetnilo“ i „Pred odlas kom“, aukupno sadrži 65 pjesama. Polegubi-ća određuje kao pjesnika kršćan skognadahnuća sa snažnom emocional-nom odrednicom. U novoj zbirci supjesme duhovnog, domoljubnog iemocionalnog znače nja, ali i s nag -lascima odvojenosti od svoga iskonate prilagodbe na novu sredinu u kojoji iz koje pjesnik crpi novu inspiraciju.U zbirci su objavljene nove pjesmekao i više starijih uspješnica objavlje-nih u više hrvatskih an to logija poezi-je. „Pjesme Adolfa Po le gubića zah-vaćaju naše osjećaje, od zva njajustvarnošću bivanja i ljepotom prirode.Pođite tragovima jeseni i uronite u du-

Sanko Rabar. Čista i čvrsta poezija.Imao je pravo pokojni Anđelko Nova -ković napisavši u povodu Polegubiće-ve prve zbirke 'Pripadati' da je riječ o'nezalutalim pjesničkim zapisima opripadanju i trajanju, o iskonu čež njei opipljivoj boli, o zavičaju i horizon-tu, o neumirnim susretima i zalazima,o neprekidnom traženju nove pjesmeu dubini duše koja pripada samotnim,svečanim, opansim i svetim prostori-ma zatravljena hoda'“, istaknuo je re-cenzet knjige dr. Vladimir Lon čarević.

Adolf Polegubić je dosad obja viopet zbirki pjesama na hrvat skom je -

ziku — Pripadati (1988.), Ko-rablja (1991.), Tragovi(1999.), Boja plavetnila —Frankfurtski fragmenti (2006.)i Kolijevka od kamena(2013.). Objavljivanjem zbir -ke pjesama na njemačkom je-ziku, Polegubićeve pjesme susada dostupne i ljubiteljimapoezije njemačkoga jezično-ga područja, a mogu se na-baviti i preko interneta na stra-nici: www.bod.de

Adolf Polegubić je pjesnik, pasto-ralni teolog i novinar, rođen 1962. uŠibeniku. Djetinjstvo je proveo u Ba -njevcima. Glavni je urednik mjeseč-nog lista hrvatskih katoličkih misija izajednica u Njemačkoj Živa zajedni-ca u Frankfurtu na Majni. Uz šest zbir-ka pjesama objavio je na hrvatskomi njemačkom jeziku i više knjiga izpod ručja pastoralne teologije, novi-narstva i duhovnosti. Ć.F.

binu sjećanja, radosti, ljubavi, domo-vine, suza, molitve i tišine. Polegubi-ćeva zbirka pjesama 'Tragovi jeseni'”tiha je i pre dana, puna čež nje, nadei pouzda nja“, istaknula je recenzeticaRuža Kanitz.

„Polegubićeva izražajna reduci -ranost na bitno ne znači fragmentar-

nost. Naprotiv, svaka je pjesma 'parspro toto' i ime cjeline i sadržaj cjeli-ne značenje cjeline. Uz to, nije op-terećen potrebom da zadivi pjesnič-kom finesom niti da optereti tendenci-jom. Stoga misao ne napinje pjev, aliga oblikuje, disciplinira usklađuje spjesničkom 'forma mentis', koja jeusađena u kršćanski, katolički humus.Tankoćutan je to pjev, 'pjev, čist i i ne-pomućen', kako bi stihom rekao Josip

čvrstim uvjerenjem da to treba i bra-niti po svaku cijenu, moći će pripo-moći islamu da se uklopi u svijet mo-derne, istaknuo je u uvodu autor knji-ge dr. Marković.

A. Polegubić

Posloži slova i dobit ćeš 5 pojmova u svezi s Papom

NALIKARDIKATPONFITIKLAVAKONVESTI RATEPLIJEBI MID

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

DjeČjI KUTAK

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


Mjesec travanj nam je stigao, a s njim i proljeće. Nadamo da ste dobro,iako su školske obveze opet nastale. U ovom broju smo vam pripremiliaktualnu temu o izboru novog Pape u nadi da će vam biti zanimljivo.

Ostanite nam dobro i imajte lijepe proljetne dane!

1) Prvi papa je bio?a) sv. Pavaob) sv. Ivanc ) sv. Petar

2) Tko bira papu?a) biskupib) kardinalic ) svećenici

3) Koji papa je imao pontifikatu trajanju od 31. godine i 8 mjeseci ?a) Pio IX.b) Ivan Pavao II.c ) Lav XIII.

4) Novi papa Franjo I. se zovegrađanskim imenom? a) Julio Marco Bergogliob) Jorge Mario Bergoglioc ) Jose Martin Bergoglio

5) Iz koje države dolazi papaFranjo I.?a) Argentineb) Čileac ) Meksika

Rješenje:1c, 2

b, 3

a, 4

b, 5

a

Pitalice

da konklava potječe iz lat.riječi „conclave” i znači soba, koja se mo-že zaključatida je sv. Petar prvi utemeljio kršćansko vijeće u gradu Rimu, kojese sastojalo od 24 svećenika i đakona da se konklava održava od 1878.g.u Sikstinskoj kapeli u Vatikanuda prvi kardinal navješćuje novoizabranog papu na latinskom: An-nuntio vobis gaudium magnum! Habemus Papam! (Obznanjujem veliku radost! Imamo Papu!)

ZZnnaattee ll ii……•

•

•

•

IIzzgguubbll jj eennee rr ii jjeečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

danas — izbor — zapisima — prvi — vijeće —uspjelog — tijekom — novoimenovanog — papa — moćni —

Sveti Petar je bio _ _ _ _ papa i izabran je od samog Isusa Krista dapredvodi Crkvu. Postupak izbora pape se _ _ _ _ _ _ _ raz do b -lja od 2000 godina razvijao. Prema nekim _ _ _ _ _ _ _ _ prvisu pape, sve do Bonifacija II. (530.—532.), birali sami svoje nasljed nike. Uprvim stoljećima su se čak neki _ _ _ _ _ vladari i kraljevi mije šaliu izbor novog pape. Tek 1059.g. je odlučeno u dekretu In nomine Domini da za cjelokupni _ _ _ _ _ pape budu ovlašteni isk lju -čivo kardinali i da mora biti dvotrećinka većina za kandidata. Postupak izbora, koji je još _ _ _ _ _ u uporabi, je kodificiran 1274. g. na Drugom Koncilu u Lyonu. Tada je _ _ _ _ Grgur X. odredio kon-klavu za kardinale. Konklava je _ _ _ _ _ _ kardinala, koje se sastaje radi izbora pape i označava ujedno i zatvorene prostorije u kojima se vrši tajni izbor. U znak _ _ _ _ _ _ _ _ izborapape pušta se bijeli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele kao obavijest za javnost. Tako sada imamo, nakon Benedikta XVI., od 13.03.2013. g. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ papu Franju I.

✍

??

?

Bild

: w

w.p

ixw

elio

.de

SVIjeT MLADIH — jUGeNDWeLT


T. G.

Pater noster, qui es in caelis…Gotovo da nema mladoga čov-

jeka, osobito onoga u ranojmladosti, koji svakodnevno na

internetu ne provede i po nekoliko sa-ti. Osobito puno vremena mladi pro-vode na više-manje poznatim društve-nim mrežama. Gotovo da nema župeili vjerske ustanove koja nema svojuweb-stranicu. Većinu mladih međutimzasad vrlo malo zanimaju vjerski i du-hovni sadržaji na internetu. U među -vremenu je internet odrastao pa nudimnoštvo stranica ozbiljnoga i odlično-ga vjerskoga i duhovnoga sadržaja.Ima dakako također mnoštvo neoz-biljnih, sektaških i fundamentalističkihweb-stranica, koje kao takve najprijetreba prepoznati, a potom naprostoizbjegavati i ignorirati. Za sve katoli-ke je oznaka „katolički“ načelno važ-na u razlikovanju od drugih i drugač-ijih stranica, iako ponekad ni to nijedostatno mjerilo. I među izrazito kato-ličkim sadržajima ima velikih razlika,osobito kad se radi o radikalno kon-zervativnim te o radikalno progresiv-nim strujama unutar Katoličke Crkve.

Još 2001. tiskana je na njemač-kom jeziku zanimljiva knjižica G-onli-ne. Jugendgebetbuch, autora Wer-nera Schaube-a. U toj knjižici, koja jesvojim bogatim molitvenim i duhovnimsadr žajem još uvijek aktualna, nala -zi se „digitalna abeceda“ molitvene du hov no sti mladih: Durchs Leben sur-fen, Try to be Mensch, Internet8t)-Be-ziehungen, Suchmaschine: Fragen,www.glauben,Kirche.comm?… U tovrijeme bilo je samo nekoliko relevan -tnihweb-stranica, kao:www.jesus.de, www.kath.de,www.praynet.de, www.franziska-ner.de, www.amen-online.de,www.gebete.de, www.kath.net,www.vater-unser.de...

Iz radoznalosti sam kliknuo nekeod tih stranica te se začudio da su jošuvijek žive i aktualne. Pokušajte i vi,npr. www.vater-unser.de, pa ćete seiznenaditi tekstu Gospodnje molitve,Očenaša, na 38 različitih jezika, la-tinski inclusive:

Pater noster, qui es in caelis:sanctificetur nomen tuum.Adveniat regnum tuum.Fiat voluntas tua, sicut in caelo, etin terra.Panem nostrum catidianum da no-bis hodie.Et dimitte nobis debita nostra,

sicut et nos dimittimus debitoribus nostris.Et ne nos inducas in tentationem,sed libera nos a malo.Quia tuum est regnum et potestaset gloria in saecula. Amen.Valja znati i moliti Očenaš na svo-

me materinskom jeziku, ali bi bilo sas-vim cool ovu molitvu na latinskom nau-čiti napamet. Zašto moliti? „Du bistmein Atem, wenn ich zu dir bete“, ka-že nizozemski duhovni pisac HuubOosterhuis. Nije potrebno puno riječiza molitvu. Njemački pisac MartinWalser točno kaže: „Ich bin stumm,

diljem svijeta. Ne želim vam o tomuopširnije govoriti. Pogledajte i uključi-te se sami. Za mlade je na njemačkomjeziku, nakon vrlo uspješnoga izdanjakatekizma za mlade Youcat, 2011. izi-šao i Youcat-Jugendgebetbuch, koji narazumljiv i suvremen način govori omolitvi te objavljuje mnoge stare i no-vije molitve za mlade. Na crkvenimweb-stranicama pronaći ćete usto i sli-jedeće vijesti: Poznata mlada glumicai pjevačica Selena Gomez pohađa uHollywoodu redovito jedan biblijskikružok. Prije četiri godine izjavila jeda vjeruje u Boga i da se ponosi svo-jom kršćanskom vjerom. Na jednomportalu slično govori i poznati skijašBenni Raich: „Ja molim i reflektiram sBogom. To me čini boljim čovjekom…Uvijek sam imao osjećaj da postoji ne-što više i da mi taj Bog daje snagu.Najviše volim kapelice po šumama.Rado se povlačim u njih i ondje mo-lim.” Mnogi najpoznatiji sportaši su iveliki vjernici. Raicheva životna suput-nica i poznata skijašica Marlis Schieldgovori da joj povjere nje u Boga dajesnagu, da rado ide u crkvu, gdje na-lazi mir. Prije velikih natjecanja pov-lači se u osamljene kapelice na molit-vu i sabranost…

I na hrvatskom jeziku ima sve višestranica vjerskoga i crkvenoga sadr -žaja. Preporučujemo vam ozbiljnestranice relevantnih crkvenih ustanovai časopisa. U međuvremenu ima sve više stranica sumnjiva, kičastoga i te-ološki neistinita sadržaja. Na kraju, uzizbor novoga Pape, smijemo izrazitisvoje nade molitvom jednoga mladićaiz molitvenika za mlade G-online: Sa -njati Crkvu koja je tako savršena, dafascinira sve ljude… To je jedna po-božna želja! Crkvu koja je za menekruh i vino, stolica i stol, krov i po-drum. Ili udrugu, klub tužnih lica?Svjetlo u tami, put u bespuću, početaki kad sve govori o kraju.

I što to praktično znači?Zajednica: ljudi, koji se sabiru u

Isusovo ime slušati Božju Riječ i dijeli-ti kruh, skupa moliti i uzajmano se po-magati.

Zaista, lijep san?Ne, bajno lijepa zbilja.P. S.I ne zaboravite: Bog je uvijek

online! Čak i kad nemate internetskuvezu.

wenn ich beten will…“. Veliki misticimolili su — šutnjom, razmatranjem, kla -njanjem… Riječi su pak također zamolitvu, a kako moliti, ispričao je Isusu Matejevu evanđelju (6,5-8). Pavaoističe da Duh Gospodnji moli u nama(Rim 8,26). Ima još puno drugih poz-natih molitava, duhovnih pjesama i iz-reka, koje se mogu naći na internetu.Tako je primjerice s Hvalospjevombratu suncu (Sonnengesang) sv. Fra njeAsiškoga. Razna digitalna izdanja cje-lokupne Biblije, Katoličkoga katekiz-ma i brojnih drugih važnih krš ćanskihi crkvenih spisa mogu se lako naći naraznim jezicima. Valja se odvažiti ipotražiti tu duhovnu hranu, koja namje na dohvat ruke. Izvrstan primjer glo-balnoga ekumenskoga molitvena pro-jekta je i www.praynet.de. On je star-tao još 2000. godine, a objavljuje irazmjenjuje molitve mladih kršćana

Inovativne su jezične tehnologije(JT) posrednici koji će omogućitihrvatskim građanima sudjelovanje

u glavnim društvenim i gospodarskimtijekovima europskog i globalnogdruštva znanja. Sredinom ove godi-ne, od 1. srpnja, hrvatski će jezikpostati 24. službeni jezik Europskeunije. Danas se dvadesetak europ -skih jezika, kojima se služi manje od10 milijuna govornika, poput hrvat -skoga nalaze u opasnosti od digital-nog izumiranja, zbog svoje nedo-voljne zastupljenosti on-line i slaberazvijenosti jezičnih resursa, odnos-no izvora jezičnih tekstova pohra -njenih u obliku elektroničkoga teksta,kao i jezičnih alata, tj. aplikacija zasluženje postojećim digitalnim resur-sima. Kako se pred nama otvarajuogromne mogućnosti na regionalnim

tržištima, koje još nisu iskorištenezbog jezičnih prepreka — izazove JTvalja staviti na listu nacionalnih prio-riteta kao što je primjerice prometnainfrastruktura. Žarko bismo željeli,unatoč ekonomskoj krizi, izići iz kru-ga onih građana Europske unije ko-ji će se naći socijalno i ekonomskizakinuti zbog toga što govore samosvoj materinski jezik. Višejezične suJT postale kanali za trenutačnu, jed-nostavnu i jeftinu komunikaciju i inter-akciju, zaobilazeći jezične barijerepoput besplatne usluge prevođenjaGoogle Translate. Institut za hrvatskijezik i jezikoslovlje (www.ihjj.hr) ovo-ga desetljeća prerasta u vodeći na-cionalni centar za razvitak naših je-zičnih tehnologija i besplatno do-stupnu digitalnu jezičnu riznicu zahrvatski jezik s rječnicima, gramati-

kama i pravopisnim priručnicima.Dominaciju izmjenjuje s lingvističkimračunalnim stručnjacima s Filozof -skoga fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu, znanog i po pionirskim pothvati-ma uvođenja jezičnotehnoloških ino -vacija za hrvatski jezik. U Zavodu zalingvistiku FF Sveučilišta u Zagrebutako je Željko Bujas sastavio prvihrvatski računalni korpus.

Nove prilike i JT otvaraju inter-netsko poglavlje u očuvanju hrvat -skoga jezika među višemilijunskompoliglotskom hrvatskom dijasporomod Aljaske do Ognjene zemlje, jugaAfrike te Australije i Novoga Zelan-da. Mrežni pristup jezičnim resur -sima za hrvatski jezik izvor je nadeda će broj govornika našega jezikau iseljeništvu rasti.

Vesna Kukavica

NAGRADNA KRIŽALJKA

IvanIvančić

MariofilSoldo

Živa za -jednicaNje -

mačka

Naprave za crtanje krivulja

ISUS

Potvrd-na riječ

Portugal

„Gram“Riječniotok

Ruskidržavnik,Vladimir

„Metar“

Grad uBaranjiBeli…

Tuča

Jedinicaza snaguInternetdnevnik

Panama

Pedro Al -mo dovar

Sportskavedeta

Nazivi

Gorje uJužnoj

AmericiISUS

Vesna,Parun

KositarMorska…Zvijezda u zviježđuŠkorpiona

Stanis -lava

Adamić

ISUS

Rijeka u Bosni

GlumicaIreland

Uzvik:Evo! Eto!

Vidi!

Krvo -ločnazvijer

LucianoSušanj

Opas-ni… iliradio -

aktivni…

Splitskiglaz -benik

Ninčević

Hrv. glumicaKolesar

Pripadnikdra vid -

skog na pa - da u Indiji

GlumacButter-

field

Slovoslično

nuli

Svirač uokarinu

BrankoRužić

Supar-nik, takmać

Šibenskibikup,Ante ISUS

AnatolijLjadov

Tunara,tunera

Sredstvoza pra nje „Rabat“

Krabulj-ni… ilitrbušni…

Folklorniansambliz Zag -reba

Porez, na metna vodu(pov.)


KRIŽALJKA

Dobri Pastir Rješenje poslati najkasnije do 26. travnja

HRVATSKI JEZIK NA INTERNETU

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovoga su desetljeća prerasli unezaobilazne nacionalne centre za razvitak jezičnih tehnologija i našu besplatno dostupnu digitalnu jezičnuriznicu s rječnicima, gramatikama i pravopisnim priručnicima.

Jezične tehnologije za hrvatski


IZ CRKVE U SVIJETU

Kada Gospodin ne bi sve opraštao,svijet ne bi postojao.“ Nakon molitveAnđeoskoga pozdravljenja, Papa jepozdravio mnoštvo vjernika na Trgusvetoga Petra i zahvalio na dobrodoš -lici i molitvama. „Molite za mene, tovas molim. Ponavljam svoj zagrljajvjernicima Rima i proširujem ga nasve vas, i proširujem ga na sve vas,koji dolazite iz različitih dijelova Itali-je i svijeta, kao i na one koji su s na-ma sjedinjeni preko komunikacij skihsredstava. Izabrao sam ime zaštitnikaItalije, svetoga Franje Asiškoga, i tojača moju duhovnu poveza nost sovom zem ljom gdje je, kao što znate,porijeklo moje obitelji. No, Isus nas jepozvao da budemo dio nove obitelji:njegove Crkve, u toj Božjoj obiteljiidući zajedno putem evanđe lja. Nekavas Gospodin blagoslovi, neka vas šti-ti Majka Božja. Ne zaboravite ovo:Gos podin se nikada ne umara uopraš tanju! Mi smo ti koji se umorimou traženju oproštenja. Ugodnu ned-jelju i dobar ručak!

Bog se ne umara, nemojmose ni mi umoriti

Ranije toga dana, ujutro u 10 sa-ti papa Franjo slavio je misu u župnojcrkvi svete Ane u Vatikanu. U propo-vijedi je istaknuo kako kršćani danasžive kao i ljudi u Isusovo doba, podi-jeljeno u sebi: „Vjerujem da smo i mitaj narod koji s jedne strane želi čutiIsusa, no s druge, ponekad, odgo varanam batinati druge, osuđivati druge.A Isusova je poruka ova: milosrđe. Zamene, kažem to ponizno, to je naj -snažnija Gospodinova poruka: milos-rđe.“ Zato je poručio vjernicima:„Gos podin se nikada ne umara uopraš tanju: nikada! Mi smo ti koji seumaramo tražeći njegovo oproštenje.I zamolimo milost da se ne umorimotražiti oproštenje, jer se On nikada neumara u opraštanju. Tražimo tu mi-lost.“ Po završetku mise, Papa je izi -šao ispred crkve, poput pravoga žup-nika, te je dočekivao, pozdravljao igrlio vjernike koji su mu pristupali s ve-likim oduševljenjem. Tako je još jed-nom iznenadio svojom neposrednoš-ću i spontanošću, o kojoj svakoga da-na izvještavaju svjetski mediji koji neskrivaju simpatije prema njemu. Kakosu vjernici izlazili, tako ih je Papa do-čekivao, kratko razgovarao s njima,

djecu pitao kako se zovu, te župljanemolio da mole za njega, izvijestio jeaustrijski Kathpress.

Papa s novinarima i kardinalima

U subotu ujutro 16. ožujka u 11 sa-ti papa Franjo u audijenciju je u dvo -rani Pavla VI. primio medijske djelat-nike iz 81 zemlje, zapravo iz cijelogasvijeta — koji su pratili njegov izbor zapapu. Dvorana je bila prepuna novi-nara, snimatelja i ostalih medijskih dje-latnika s njihovim obiteljima. Nakonpozdrava predsjednika Papinskoga vijeća za društvene komunikacije nad-biskupa Claudia Marie Cellia, Papa jenovinarima uputio svoj govor: „Dragiprijatelji, veseo sam što na početku mo-je službe na Petrovoj stolici susrećemvas koji ste radili ovdje u Rimu u ovo-me tako intenzivnom razdoblju, koje jezapočelo prošloga 11. veljače s izne-nadnom najavom moga časnoga pre-thodnika Benedikta XVI. Od srca poz-dravljam svakog od vas. Uloga ma-sovnih medija u posljednje vrijeme sveje više rasla, tako da je pos tala nužnaza prenošenje svijetu događaja suvre-mene povijesti. Posebnu zahvalu upu-ćujem zato vama zbog vaše kvalifici-rane službe prošlih dana — radili ste,eh! radili ste! — u kojima su oči katolič -koga svijeta, i ne samo njega, bile upr-te u Vječni grad, posebno na ovo pod -ručje koje kao 'težište' ima grob sve-toga Petra. Ovih ste tjedana imali na-čina govoriti o Svetoj Stolici, o Crkvi,njezinim obredima i tradicijama, o nje-zinoj vjeri i osobito o ulozi pape i nje-govoj službi.“ Novinare je Papa poz-vao da upoznaju pravu narav Crkve,kako bi o njoj mog li izvještavati istini-to, te im protumačio kako je uzeo imeFranjo. „Neki nisu znali zašto se rim -ski biskup htio prozvati Franjo. Neki sumislili na Franju Ksaverskoga, na Fra -nju Saleškoga, ali također na FranjuAsiškoga. Ispričat ću vam priču. Na iz-borima, do mene je bio nadbiskup umiru Sao Paola i nekadašnji pročelnikKongregacije za kler u miru kardinalClaudio Hummes: veliki prijatelj, veli-ki prijatelj! Kada je stvar postala maloopasnija, on me ohrabrivao. A kadasu glasovi došli do dvije trećine, slijediuobičajeni pljesak, jer je izabran pa-pa. On me zagrlio, poljubio i rekaomi: 'Nemoj zaboraviti siromašne!' I ta

mi je riječ ušla ovdje“ — rekao je Pa-pa i pokazao prstom prema glavi:„siro mašni, siromašni. Potom sam od-mah u odnosu na siromašne pomisliona Franju Asiškoga. Potom sam po-mislio na ratove, dok se glasovanje na-stavilo, sve do svih glasova. A Franjoje čovjek mira. I tako je došlo ime umoje srce: Fra njo Asiški. On je za me-ne čovjek siromaš tva, čovjek mira, čov-jek koji ljubi i čuva stvoreno; u ovometrenutku i mi sa stvorenim imamo ne ta-ko dobar odnos, zar ne? On je čovjekkoji nam daje taj duh mira, siromašančovjek ... Ah, kako bih htio siromašnuCrkvu i za siromahe!“ Na kraju je našpanjol skom objasnio da zna kakomnogi od nazočnih novinara nisu čla-novi Katoličke Crkve, da neki nisu vjer-nici, onda je blagoslov udijelio u tišinisvakome, „poštujući savjest svakoga,ali znajući da je svatko od vas Božjedijete. Neka vas Bog blagoslovi“, te jetako učinio još jednu neobičnu gestukoju su odmah zabilježili i svjetski me-diji, čijih je 6.000 predstavnika sve topratilo u dvorani Pavla VI.

U Klementovoj dvorani 15. su seožujka prije podne u 11 sati ujutro okonovoga Pape na audijenciji okupili svikardinali, među kojima i zagrebačkiJosip Bozanić i sarajevski Vinko Puljić.Oko Svetoga Oca okupili su se kardi-nali izbornici — njih 114 — ali i oni ko-ji su se nalazili u Rimu, a imaju više od80 godina. Nakon kratkoga Papino-ga nagovora, svi su mu pristupili, a onje sa svakim od njih razmijenio neko-liko riječi uz osmijehe. Svoj je govorPapa započeo — primijetili su to mno-gi — drukčijim pozdravom od uobiča-jenoga — „braćo kardinali“ — i nasta-vio svojim napisanim govorom kojegaje prekidao svojim dodatnim komen-tarima koji nisu bili napisani. Papa jes kardinalima 14. ožujka poslije pod-ne, u Sikstinskoj kapeli slavio misu„pro Ecclesia“ — za Crkvu. Sveti Otacje bez napisanog teksta izgovorio svo-ju propovijed u kojoj stoji: „U ova tričitanja vidim da postoji nešto zajed-ničko: pok ret. U prvome čitanju pokretna putu; u drugome čitanju, pokret uizgrad nji Crkve; u trećem, u evanđe -lju, pokret u ispovijedanju. Želim svi-ma nama da nam Duh Sveti, po molit-vi Majke Božje, naše majke, udijeli tumilost: hodati, graditi, ispovijedati Isu-sa Krista Raspetoga. Tako neka bude“,kazao je Papa. M. K.

Nastavak sa str. 4

Habemus Papam Franciscum!

šalE — SaVJETi — RECEpTi

p O S T a V K a ■ p O z i VU S K R S N a S V i J E Ć aS M O l a ■ S K O S a T i ■

T E R i ■ a T ■ J a R ■ D zO R ■ C E R E M O N i J a ll O K a l ■ i T a l ai K O ■ i ■ C i M E TN U g a T ■ a S ■ K Ka T a K a ■ ■ E T O O

RJEšENJE iz pROšlOg bROJa


Nagrađeni: Evica Tolić, RüsselsheimNikola Sarić, Lindlar

KlokanVratio se Šime iz Australije,

a pita ga Jure:— Jesil tamo vidio klokana?— Jesam— Pa kako izgleda?— Tica ka tica!?!?

NedimKako se zove Ličanin koji ne

puši:— Nedim!

JabukaKaže učiteljica Perici neka

nacrta jabuku.— Slatku ili kiselu — upita Peri-ca!?!

RibePita Jurica tatu:

— Tata, kako ćeš prepoznatimušku, a kako žensku ribu u akvariju?

Nato će tata:— Ubaciš im hranu, pa ako jepojeo onda je muško, a ako jepojela, onda je žensko.

Jedini digao rukuDošao Štef kući iz škole i kažetati:

— Tata danas sam ja jedini di-gao ruku na satu!— Bravo sine! Tako treba raditisvakog dana! Pa kako je to bilo?— Učiteljica je upitala, tko nijenapisao domaću zadaću, a jasam jedini digao ruku!?!

Nove cipeleMali Bračanin dotrča kod

oca da ga je ubo čavao i da gahitno odveze u bolnicu.

Nato će otac:— Sine, sine, zar si probušio nove cipele!?!

ČašćenjeKako Hercegovac časti tam-

buraše?— Provuče kreditnu karticu kroztamburu!?!

Što je ljubav? Davani su posverazličiti odgovori. Na temelju lo-ših iskustava ponekad su i veliki

ljudi kao, na primjer, Lav Tolstoj u svo-joj „Sonati o novčiću“ govorili loše oljubavi. Drugi su opet zaboravili razli-ku između načina pojavljivanja grije-ha i istinske ljubavi te su ljubav obe -zvrijedili uime krivih religioznih i filo -zofskih teorija kao, na primjer, Mani-jeva sekta koji je materiju smatraoprincipom zla pa je stoga i brak sma-trao bezvrijednim. Odatle dolazi izraz„maniheizam“. Nasuprot takvim kri-vovjerjima možemo kao katolici samoreći da ljubav dolazi od Boga, te bibez grijeha u sebi, kako uči Toma Ak-vinski, bila još više usrećujuća. Što jeljubav doista? Ne postoji definicija, alimožemo reći što se sve podrazumije-va pod ljubavlju. Prema D. von Hil-debrandu — kojega su njegovi prija-telji zvali doctor amoris, dakle nauči-telj ljubavi — ljubav je prvenstveno od-govor na sve dobro i lijepo što drugogčini onim što on jest, odgovor na je-dinstvenost voljene osobe, kako ga jeBog osmislio i stvorio. To odgovara iDostojevskom: „Voljeti nekog čovjekaznači vidjeti ga onako kako ga je Bogzamislio.“ Osoba koja voli govori oso-bi koju voli nutarnje riječi: „Dobro je

da postojiš!“ Tako pokušava J. Pieper,jedan drugi katolički filozof, ovo stvar-no stanje pretočiti u riječi. Opet malodrukčije formulira A. Schnitzler: „Vo -ljeti znači biti za nekoga drugog nasvijetu.“ Mogli bismo još reći: svi veli-ki filozofi, pjesnici i teolozi na koncusu istog uvjerenja. Dio ljubavi je i po-treba za sjedinjenjem, isto kao i čež -nja da se drugom čini dobro. Ljubavje darivanje voljenoj osobi, ona izvo-di iz kruga vlastitih interesa i otvarasrce drugome. Stoga nas čini ranjivim.Ljubav je izvor sreće. Ljubav možemoopisati i na temelju njezinih osobinakako ih je apostol Pavao nabrojio:

„Ljubav je velikodušna, dobrostivaje ljubav; ne zavidi, ljubav se ne hva-sta, ne nadima se; nije nepristojna, netraži svoje, nije razdražljiva, na pam-ti zlo; ne raduje se nepravdi, a radu-je se istini; sve pokriva, sve vjeruje,svemu se nada, sve podnosi. Ljubavnikad ne prestaje“ (1Kor 13,4−8). Pa-vao pritom zacijelo nije mislio na bra-čnu ljubav, ali sve što on kaže vrijedii za nju. Istina, on pritom pred očimaima ljubav koja je već prošla školuevanđelja, možda samo ljude koji mo-le i koji žive povezani s Kristom.

Andreas Laun (Preuzeto iz knjige „Ljubav i partnerstvo“, Verbum)

Kakva je ljubav doista i kakvabi trebala biti?

Sastojci:

1,5 kg carskog mesa, 1 Vegeta pikantna marinada(300 g).

Priprema:Meso premažite Vegeta pi-

kantnom marinadom i stavite uvrećicu. Ostavite ga marinirati uhladnjaku 30 minuta. Meso ispe-cite na laganoj vatri na roštilju.

Posluživanje:Meso narežite i poslužite s

krumpirom pečenim u ljusci.

Savjet: Umjesto roštilja carsko meso

možete ispeći i u pećnici.

www.vegeta.com.hr

Carsko meso s roštilja

FRO

HE

OST

ERN

!


NAŠE ZAJEDNICE

ZAGREB

Poruka fra Josipa Bebića upovodu izbora pape Franje

Upovodu izbora novoga pape Franje ravnatelj za du-šobrižništvo Hrvata katolika u inozemstvu fra JosipBebić uputio je poruku misionarkama i misionarima

koji djeluju u hrvatskoj inozemnoj pastvi: „Radosna srcapozdravljam izbor novoga Pape, to više što smo ga, pro-vidnošću Božjom, potkraj prošle godine mons. Mile Bo-gović i ja imali prilike upoznati i družiti se s njime u nje-govoj kardinalskoj rezidenciji u Buenos Airesu. Riječ je odivnom, toplom čovjeku kojemu je sve te godine u Bue-nos Airesu ispovjednik bio hrvatski franjevac fra BerislavOstojić, pa mu je stanje u Hrvatskoj poznato. Na rastan-ku nam je poručio tada kako bi volio da hrvatski (nad)bis -kupi pošalju još više takvih divnih hrvatskih svećenika di ljem svijeta sličnih ovima s kojima on godinama uspješ-

Biskup Mile Bogović i ravnatelj za hrvatsku inozemnu pastvu fra Josip Bebić susreli su se s tadašnjim nadbiskupom Bergogliomu Buenos Airesu. Slijeva nadesno: o. Bebić, kardinal Jorge MarioBergoglio (sadašnji papa Franjo I.), mons. Bogović i o. Ostojić.

no surađuje. Dijelim s vama radost zbog izbora novogapape Franje i kličem: Blagoslovljen koji dolazi uime Gospodnje!“ Tekst i nimka: IKA

Vrhovna uprava Družbe sestara milosrdnica svetogVinka Paulskoga imenovala je 3. ožujka novu upra-vu Provincije Navještenja Gospodinova — Split, na tri

godine. Za provincijalnu glavaricu imenovana je s. M. Ra-doslava Kevo. Za prvu savjetnicu i zamjenicu Provincijal-ne glavarice s. M. Rozelina Zebić, za drugu savjetnicu s.Marina Vugdelija, za treću savjetnicu s. M. Gracijana Gra-cin, za četvrtu savjetnicu s. Krešimira Bakić. Za tajnicu Pro-vincije izabrana je s. Katarina Nekić a za ekonomu s. M.Andrijana Mirčeta. Dan kasnije, 4. ožujka, splitsko-ma-karski nadbiskup Marin Barišić primio je s. M. RadoslavuKevo, novoimenovanu provincijalnu glavaricu u pratnji taj-nice Provincije s. Katarine Nekić. Nova provincijalka, ko-ja je gotovo 25 godina provela na službi u Njemačkoj usamostanu Steyler misionara u Sankt Augustinu kod Bon-na, preporučila se nadbiskupu u molitve i savjet u potre-bama. Čestitajući na imenovanju, mons. Barišić ohrabrioje s. Radoslavu u prihvaćanju odgovorne uloge u svojoj za-jednici. Tekst i snimka: IKA

SPLIT Imenovana uprava Provincije Navještenja Gospodinova Družbe sestara milosrdnica

Krajem veljače u Hrvat sku katoličku misiju Srednji Ba-den sa sjedištem u Karlsruheu stigla je nova pastoral-na suradnica Sanja Jakopić. Dolazi iz Zlatara, malog

grada u Hrvatskom zagorju, 10-ak km udaljenog od na-cionalnog marijanskog svetišta Marije Bistrice. Rođena je29. svibnja 1984. u Zagrebu. Djetinjstvo je provela u Zla-taru uz obitelj koju čine roditelji i starija sestra. Ondje jepohađala i osnovnu i srednju školu. Zatim odlazi na studiju Zagreb. Najprije je studirala na Učiteljskom fakultetu, azatim na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Od malih no-gu angažirana je u rodnoj župi Uznesenja BDM Zlatar. Većkao dijete počela je aktivno pjevati u crkvenom zboru ko-jem je kasnije i bila predsjednica. Uz crkveni zbor, pjeva-la je i u vokalnoj skupini „Arete“ te gradskom zboru. Bila

je član župnog pastoral-nog vijeća, održavalakateheze za djecu, mla-de, prvopričesnike, kriz-manike. Sav njezin truduočavao je pok. župnikJ. Čukman koji joj je biovelika podrška na putuodrastanja. Uz župnika,tu su bile i časne sestremilosrdnice iz čijeg is kus -tva je mnogo naučila te učvrstila svoju odluku o budućempozivu. Prije odlaska u Njemačku radila je u osnovnoj ško-li kao profesor vjeronauka. S.J.

KARLSRUHE Nova pastoralna suradnica

Snim

io:

A.

Pole

gub

ic

Documents

Papa Franjo oduševio Crkvu i svijet - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz04.2013.pdf · jektivizam, likvidnost. „Naturalizam je karakteristika