I

NOVI LIST primorskok . . ~orans a

' Pnroda

Papa Franjo: Laudato Sf, lz enciklike o brizi za zajednicki dom (2015.J

Prema nicemu na ovome svijetu ne moiemo biti ravnodl1Sni

I. »IAUDATO Sf', mi' Signore« - »Hvaljen budi, moj Gospodine. pjevao je sveti Franjo Asm<i. U toj lije­poj pjesmi podsjeea nas da je nas zajednicki dom takoder poput sestre s kojom dijelimo svoj zivot i poput lijepe majke koja nas prima u svoje ruke: »Hvaljen budi, moj Gospodine, za sestru nasu, maj­ku Zem.lju koja nas uzdrtava i nama upravlja i izvo­di plodove razne i sareno cvijece i travu.«

2. Ta sestra jeca zbog zla koje joj nanosimo, zbog neodgovornog koristenja i zloporabe dobara koje je Bog stavio u nju. Odrastali smo misleci da smo nje­zini vlasnici i gospodari, kojima je dopusteno pljac­katije do mile volje. Nasilje koje prebiva u ljudskom srcu, ranjenom grijehom, ocituje se takoder u zna­kovima bolesti koje primjecujemo u du, vodi, zraku i Zivi m bi Cima. Zbog toga se medu najzanemarenije i najzlostavljanije siromasne ubraja na!.a potlacena i opustosena zemlja, koja »Se muci u porodajnim bolima« (Rim 8, 22). Zaboravljamo da smo mi sami prah (usp. Post 2, 7) . Samo nase tijelo sastavljeno je od istih elemenata od kojih i na.S planet, njegov zrak udisemo i njegova nas voda oi.ivljuje i osvjei.ava.

25 NAJZANIMUIVIJIH KRCKIH KRAJOBRAZA

POSEBAN PRILOG NOVOGA LISTA U POVODU SVJETSKOG DANA PLANETA ZEMLJE, 22. TRAVNJA

mr. sc. Sonja Si.Sic, ravnateljica Javne ustanove Priroda

Prirodna ba§tina temeljn~a sastavnica identiteta PGZ-a

godine, a realizacijom projekla osi- krenute ~kt ivnosti na osmi~lja - , 1

fij~~!!llil:;::;---: gurao se 1rnsravak ahivne UlStite vanju Posjetiteljskog cenrra o 1Je-li- ;J,: .• .' -"C bjeloglavih supova i provedbe edu- kim zvijerimn. ~ntar je zamiSljen ~ ~ ;f/f'" • •

(:'f/'"".'.'~!:flf,.,~ ~~~;~.h c'r1ra~;n~ ~~~~~~1~t~ ~~~!~:~:~~~ ::i~je~~j~1)~2ii~~~ 1 .~r·, : koje lokaJna i regionaJna zajednica del mul timedijal.nog postava, pri-mogu ol:ckivnci od iurisliCke valo- blitio posjetileljima specifiCnosci i

"""''r1~-AAY ~;~1~ier~,~~~~J~an~z~~;~dr~~a~~i i ~~]:1~0~~ie~uP~~f~,1g~~~f~f

Zbog raznolikosti i ocuvanosti prirodne baiitine Primorsko-goransku zupaniju s razlogom mozemo nazvati prirodnom oazom u srcu Europe

Priroda istiCc odltivo upravljanje ma, bogatoj flori i faimi, a ~cs lo zaSt iCenom i vrijednom prirod- pruta i moguCnosti socijaliz.acije. nom baStinom, a osnovne aktivno- Postojanje i posjeCivanje za~t iCc-sti usmjeren e su k oCUvanju i zaSti- nih podruCja u pravilu smanjuje ti ukup ne bioloSke raznolikosti te stopu n.apetosti, antisocijalnog i odr!ivom koriStenju i \'illorizaciji nep rihvaUjivog pona~nja te pri-

• ~ prirodne b<llitine. ii donosi imerakciji i boljitku lokalne Otuvana priroda vaZna nam je zajednicc.

Primorsko-g.•oran.'k.a Zupani ja · kategorija zaStite temelje1.11 Zakona na v.iSe r.azina. a za.Stiia p rirode vi.- -c; Pro odenje naOOla nalaii sc na ~vorm u gdjc sc o utSthi prirodc iii temeljem ekolo- ~eslojan je proces, pa i koristi od _J. od..itvoga razvoja s1:1sretu m razhCtta i vclika Ske mrete Europske un i1c Natum zaSu Cem h podrutJ~ m~u biti ~ - ; biogcografsk:a podruCja Sto 1 2000. U Pri morsko-goranskoj Zu- Sestruke. l~'lko, pnmjence, os1m ~ No, cilj ~lite prirode nije isklju-

rcwltira Cinjen icom da se na ~<lm I. paniji progla~eno je 31 1.aStiCeno oCuvanja vrsla i_staniSta, zaStiCena Civo oCuvanje .. rezervata" u kojima prostoru moZe naCi nekoliko t1su- )" podruCje. a na gotovo 75% kopne - podruCja usmJeravaju ekoloSke se nastoje zadrfati prirodni proce -Ca vrsca vBih biljaka i nekoliko <le- ne povr~ine rasprosliru se podrut- procese koji pomai.u procrnca - si. s 1;mi~c;1 , vrs1e i kmjob razi koji su

, setaka tisuCa vrsta Zivoti nja. Bo- / ja koja se n a eu rop skoj razin i sma- vanju i rcgulaci ji vodomkova, odr- se, u n<clem podncblju, ipak. u ve-ga rstvu Zivoga svijero dodarno do- traju ri je1kima i ugroZenima, pa Ci- Wvaju povolj nu kakvoCu voda 1e Cini slutajeva, raz.vijali usporedno prino.si raznolikost gcoloSk.e po- _... nc sascavn i dio e L1 ropske ekoloSke .; potitu_ procesc (samoJ_otgCenj.a \ s tmdicijskim koriSlenjcm prosrn-

~~=::;1" .. dlogc, reljcfa, krSkih fcnomcna, mreie Nat11m 2CXJO. ~= zraka 1 tla. Nadillje, zaSl!Cena po - ra. Stoga su, radi sustavne z.aSti te, r. vod_mh pojava •. a oplemcnjuJu g_a i ZaHiCenim podrutjima i ekolo~ - lit'., druCj~ utjcCu na pobolj~vanje m~ - aJi i ~orizacije prirodnc baSline, u broJne endcm1Cne vrste s mah m kom mreiom Natura 2000 upra - krold1me i imaju sposobnost upi· JavnoJ ustanovi Prirnda pokrenute podruCjem rasp rostranjenja. te vljaju javne ustanove za z.aStilu pri- janja, redldiranja i proCi~Cavanja aktivnost i na uredenju brojn ih one rclikt ne \'fStc kojc sc smatraj u rode. Na podru tju Zupanijc djelu- vcCinc Stetn ih tvari. ZaStiCcna po- pouCn ih staza te osmrnljavanju i

~!~~~;:~1 w~~~~~~vr~~~~~~o. 1~e;~~ µ t~ t~~~~~a~1~~a~~~e:Jf:~J~~s;:~1~.~ ~:1~1~as~a~~~n~~.:~j~s~~i~~~~:~,~~~ ~a~~~j!~i~l~~ ~1~~~~w~ ~~~~,~~ mz.nolikosti i oCu vanosti prirodnc usmnova Park prirode UCka (Ciji je som moZe opus1i1i i predati rekrea- telje s oporavili ~tem za bjelogfave l>a~ tine Priinorsko -goransku fop a- osnivat drt..ava) te Javna ustanova , ciji nakoil 1lapctog Zivota u grad - supove u rnjcstu Belina otoku Cre-niju s razlogom moZemo nazvati Priroda. koja. s izuzetkom obuhva- • 1 skom okruienju. Aktivni boravak u su i Posjetiteljskog centra o velikim prirodnom oazo m u srcu Europe! ta Nacionalnog parka i Parka p ri ro - lijepom i zdravom okoliSu zaStiCe- zvijetima u Staroj SuSici u Gorsko-

~:r:::.=. e:0~:u.e ~~·i:~:~:ilj~~~~c]~~:~~ i~ ~~i~~~j?. ~~?o:~~~~~Js°pd~;Jelf,~~~~~~~~~~ :;:~~~ Belom OsnivaC Javne uslanovc Priroda je no pobolj~aw1 zd ravlje. Njihovo

Bogatstvo Zivog svije1a, ~uma, cravnjaka, stijena, vodenih povr~i­na, geol~ke ba~tine i krajob1az.a u :'f Primorsko-go ranskoj iupaniji na· meCe potreb u posebne skrbi o pti ·

. rodn im vrljednoscima. Upravo s cl­~- ljem o~uvanja l>ioloSke, kmjobraz­

.. 1. ne i geoloSke raznoiikosti. na pros-toru Primorsko-goranske Zupanijc lzdvojena su brojna vrijedna pri ro ­d.na podruCja, zarncena u nekoj od

Primorsko-gomnska Zuµanija. posjeCivanje ornoguCuje duhovnu V:liestruka korist od povezan0:5t s priro?.o~, potiCe_ e~-zaitlCenlh podruCja telsko u11van1e u h1ep1m pred1eh -

Prirodna baSti na smacra se jed ­nim od nosicetja ldemiteta :l:upani­je te vrlo va:inim resursom i pokre­taCe rn gospodarskog i dru~tvenog razvoja, p oglavito LI turistiCkom smislu. l.z navedenih se razloga kao strat~ki cilj rada Javne ustanove

mr. s c. Marko Randie, savjetnik-biolog JU Priroda

Ocuvanje krckih krajobraza od iznimne vaznosti U Pr imorsko-goranskoj zupaniji na joCuvaniji nPrirodni" kra jobraz i na laze se u krSkom podzemlju, u podmor ju i u nekim teZe dos tupnim planinskim predjelima

Krajol>raze u_obi tajeno di je­limo na pnrodne i an1ro­pogcne. Danas na planetu Zcm lja gotovo da i ne pos­

toje krajobmzi koji nisu pod izrav­nim iii neizravn im utjecajcm Cov­jeka. Onet iSCenja antropogenog

1~~,~·1J~~llll podrijctla, kao Sto su i oncti~cnja ~ plastikom (ovogodHnja je krilat ica

';j>'~'5~1i!Jr;....~l'Jr.J,;~ ~,~:~}f~~j~etap7~;Wl! ,~11sr;~:;~~ .. p rijenosn ika~ - zraka. mom i kop­ncnih voda prodiru LI sve, pa i naj ­ncdos1upn ije dijelove krajobrnza.

,.Prirodni~ krajob razi, najmanje i:doZeni nepovoljnim djelovanji­ma Covjeka mogu biti morski i kopncni (Sumski, planinski , kclki -podzem ni i nadzem ni ), dok med u an1ropogcnc ubrn jamo one rurnl­ne, urbane, in dustrijske i druge.

U Primorsko-goranskoj Zupaniji najotuvaniji ~prirod ni " krajobrazi­nalazc se u k.~kom podzcmlju, u podmorj u i u nekim teZe dostupnim planinskimprcdjcli rna. U njih fovjek u pravilu rijetko zalazi. l>rimjeri rak­vih krajobraza na nail.em podru(:ju

su potopljene podmorske krSke ~p i ­lje, stmie lirice (potopljene morem, podmorske i nadzemne li lice), tcSko dostupni dijelovi terena u fomskim i planinskim krajobrazima i jo~ neki.

Osnovne fu nkcije otuvanih, pri­rodnih krajobraza su, primjer ice, odrl:avanje ekolo~kc stabilnosti uz pod~ku biolo~koj raznol ikos1i, odr­Zavanje migracijskih putova biljak:1 i Zivotinja (migracijski koridori), odr:favanje CistoCe zraka, vode i Ila, odriavanjc povoljnogil utjccaja na klimu (kan joni

otOCne sredine, medu kojima se vuk iris. Projekr je u rravnju 2017. 1 ra:ii~;o;~t~~o~u~~~. b~~!c;{;i~ ~ ~~tit~;;1~ f~~ld~~:~·~~:;i~m~~ ranje otoka i pro mocija aucohtonih , je. Projektni prijcdlog je do danas

· i karizmaciCnih vrsta, ekstenzivnog .lo uspjeSno proSao sve faze provjere ovtarstva. lokalnih proizvoda, · prihvatljivosti i aktivnosti te ocjene stvamnje prcduvjeto za prod u- / kvali1e1e re je upuCen u pos1upak ljen je turistiCkc sezone. zapo~lja- dodjelc bespovratnih srcdstaV'd van je i ukljuCivanje lokalnog sta- Proc ijenjena vrijerlnost projekta iz-novniStva u akt ivnosti Centr:a, ob- nosi ncSto viSe od 7,6 m ilijuna ku-nova devastirane ~kolske zgrnde na. koja predstavlja kulturno-povijes- S tvrslim uvjerenjem da Ce i u no nasljedc, jatanje surad nje s lo- b uduCnosti Prim orsko-goranska kalno m zajednicom Le razvoj su m- ' Zupanija i Javna usmnovn Primda dnje sa z.nanslvenim i s1ruCnim in- u suradnji sa svim relevantnim stitucijam a. dionkima i scktorima nastaviti

r.entar u Staroj Suilcl r:~~!tinf~~~~n~d=:1~'!n~~~~j~ S obz.irom na to da na podru~ju posjetitelje na upoznavanje i oCu-

Republikc Hrviltske ne postoji cen- 1 vanje vrijed nc i raznolike prirodne tar u kojem se sustavno i na prim- baStine koja nas okruZuje. uz om-jcren naCin promiCu velike zvijeri, god i.Snji Medunarodni dan planeta aklivnosti sliCne turislil'.kc valori - Zcmlja pafoju l'.itatcl ja usmjerit zacije i stavljan ja prirodn c baStine Cemo prema pri rodnim vrijednos-u funkcij u razvoja planirane su i za tima i naj.zanimljivijim krajobrazi-podrnCje Gorskog kotar.a, pa su po- ma otolca Krka.

Kako bi se simboliCno pridru:Z.ili obil jeZavaniu 25. obljetnice Primorsko­goranske Zupanije, u ovom prilogu izdvajamo i opisujemo 25 specifiCnih zaSti6enih pcxiruCia i podruCja ekoloS.ke mreZe otoka Krka. Vjeruiemo da 6e ovi zanimljivi krajobrazi pobuditi paZnju potencijalnih posjeti telja i potaknut i ih na oCuvanje, otkrivanje, obilazak, samostalno istra:Z.ivanje iii Setniu kroz ova, all i mnoga druga prirodno vrijed.na podruCja otoka Krka i 6itave Cudesno lijepe zeleno-plave Zupaniie.

puhanje vjetra brda i planine omo­guCavaju vecu kolitinu padalina, Sume zadrl:avaju vlagu i utjetu na (:istoCu i iWaSnost izvom ... ), kao i omoguCava nje nesmetane evoluci­je prirodnog svijeia, Zivog i neZivog. Kr~ki kmjob razi, prirodni ali i

antropogcni koji nisu znatnije na­ru~eni ncgalivni m djclovanjcm fovjeka najljep~i su i n ajzanimljivi­ji zimi i u je~en iii u rano proljeCe kad vruCine nisu p revelike i kad nema guf\'C turista. Od prikaz.anih 25 zanimljivi h krtkih kmjobraza

samo su Cctiri cjeline danas zakon­ski zaStiCene (ornit ol~ki rezervat Ki.mtrep, ornitoloSko-botani&i re­zervat Prvi¢ te Sumski rerervati Ko· Slj un i Glavotok), medutim, veC.ina ovdje spomenmih krajobraza pre­dlo~ena je za zaS1itu u nekoj od ka-

~~~~~t~~:~~~~)~~~j~rg~ad~~;,~; M11:.1. .... 1 ... 1 ~ilJ~!1~iji~i Cin a). Od tih 25 podm~ja vcCina ih f~ j.~1a"~~ri~;aj~~~:~nauoz~~~~~ lllllrfll" ..;f;a~G"'f:!~l\:.\!'f/> oCuvanjc prirodnih znaCajki krajo­b raza ima najvetu valnost.

25 NAJZNA0,;NljJH K.#rCKJfl K.!MJOBRA7~ 3

Papa Franjo: Laudato Sr, lz enciklike o brizi za zajedni~ki dom (2015.)

Prema nicemu na ovome svijetu ne moi emo biti ravnodu§ni

3. Prije vi~e od pedeset godina, dok se svijet ljuljao na rubu nuklearnog rata, sveti papa Ivan XXHI. na­pisao je encikliku kojo m ne samo da je odbacio rat nego jc podastro i plan 1 .. a mir. Uputio je svoju poru­ku Pacemit1 1errisucije lom kawl iCkorn svijetu«, ali je dodao: .. a jednako tako svi m ljudima dobre volje« . Sada, dole: U1l iStava1lje okoliSa poprima glol>a.lne razmjere, Zelim se obratiti svim osobama koje iive na naSem planetu. U svojoj pobudnici Ewmgelii gaudium obratio sam se Clanovima Crkve kako bih ih pocaknuo na trajnu misijsku obnovu. U ovoj en­cikl ici posebno fclim uCi u dijalog sa svima o n~e­mu zajednitkom domu.

4. Osam godina nakon poruke Pacem in rerris, 1971.,bla1e1'i Pavao VI. osvmuo se na ckolo$ku pro ­blematiku, predstavivSije kao krizu koja je »drama­tifoa posljedica« nekontroliranoga Covjekova djelo­vanja: »Nep:rom!Alfenlm lskorl.§1avanJcm pr lrod ­nih dobara, on rl skira da je unl .§li le r lsklra d.a I sam pos1ane frtvom 1og srozavanja.« Govorio je takoder u OrganiL.a.d ji za prehranu i poljoprivredu UN-a o moguCnosl.i da »p od u1jeaijem industrijske civilizacije [ •.. ] dode do prave ekolo.Ske katastrofe«, istifoci "hitn ost i nuinost radikillnog zaokreta u Covjekovu pona~anju«, jer »zadivljujuli zna nstven i napredci, za panjujuli tehn oloSki izumi, Cudesni ekonomski rasl, ma koliko veliki bili, ako nisu zdru­Zeni s ist inskim dru~tvenim i moralnim napretkom. na kraju Ce se okrcnuti protiv OOvjcka«.

5. Swti lv-.in P"dWO II. toj je temi pridavao sve veCu pozomost. U svojoj p rvoj encik1ici iznio je opatanje da Covjck fflle zamjcCujc dmga znaCcnja svoga pri­rodnoga okoliSa osim onih koja s lui.e za neposred­nu upocrebu i potrofoju«. Poslije je pozvao na glo ­balno ekolo~ko obraten je. No istodobno je primi ­jetio kako se premalo nascoji oko toga ,,da se odrle moraln.i uvjeli autenli~ne 'lj udske ekologije'« . UniStenje ~ovjekova okoliSa neSto je vrlo ozbilj no, ne s;1mo zato Sta je Bog povjerio Covjeku brib'll za svije t nego i za10 Sto je sam ljudski ~ivoc dar koji tre­ba za.~t'ititi od raznih oblika obezvrjedivanja. Svaka tefoja za ~titom i pobolj~anjem svijeta zahtijcva duboku promjenu, .. mijcnjajuCi st ilove ~ivota, mo­dclc p roi2.vodnjc i potroSnje, ustaljene strukture moCi koje danas vladaju druStvom«. lstinski ljudski raz.voj posjeduje moralno zna<:enje i prelpostavlja pun o po~tovanje ljudske osobe. a li mora posvcCiva­ti i pozorn ost svije1u koji nas okruZuje i »vodi1i raCu­na o namvi svakoga biCa i o nj egovoj uzajam noj po ­vezanosli u uredenom susla\'U«. Sloga, Covjekova sposobn osl da preobrafava stvamost mora blti u d d adu s izvornim Bofjim darivan jern svega Uo poslo ji.

6. Moj prelhodnik Benedikt XVI. takoder jc predlo­~io da se1mklone strukturaln i uzroci smctnji u fun­kcioniranju svjecske ekonom ije i da se isprave mo­dcli rasca koji se n isu po kawli sposobnima w jamCi­ti poSlovanje okolifa". Primi jet io je da se svijet ne mo:Z.e analizirati izdvajaj uCi jedan od njegovih vido­va, jer >) knjlga p rlrode jedna je i nedjelj iva« i uklju­Cuje okoliS, Zivot, spolnost, obi1elj. d ruStvene OOno­se i druge vidove. lz 1oga slijed i da je »Srozavanje prirode usko povem no s kulturom kola oblikuje ljudskl stdlvot«. Papa Benedik1 XVI . pozvao mis je da prepoznamo kako je prirodni okoliS pun rana koje smo m u zadali svojim neodgovom im pona­~anjem . DruStveno okrufenje ima takoder svoje ra­ne. Ali sve su one z.a.pravo uzrokovane istim zlom, to jest idejom da ne pos1oje nepobime istine kojc vode nM Zivot. te je stoga ljudska sloboda bezgraniCna. Z'lboravlja se da »OOvjck nij e samo sloboda koja se stvara od sebe. Covjek 11e stvara samoga sebe. On je duh i volja, ali i priroda ... OCinskom nas je brigo m pozvao da prepoz.namo kako je stvoreni svijet izJo­zen p0gibelji "tamo gdje srno ini posljednje instan­cije. gdje je sve Seo postoji jednostavno na.Se vlasniS­tvo i t ro~ imo to samo za sebc. A raslpniCkl odnos prema slvorenom svljetu z.apofin je tamo gdje vi~ ne prlznajemo nljcdnu vSu lnsta nclju od nas sa­m ih, vet gledamo samo seb eoc .

U l'CWOD/J SVJF15KOG DANA PU\NI:.7A l£MlJI::

Strma litica nad morem Slikoviti obalni Krajobraz zaSiljelle stijene otoka krajobrazi sjevernog

Sv. Marko koja strSi iz mora uprizo· Krka rcn je na poznatoj slici Mcncija ......

g~,~~1j~aP;;~c~~~~11~':~n~a1~!r~ ;·.~ M~rt_or~~~~~e:;~ ~%br~~1~o~ ' ma Kr~kog mosta. Kao Sto mo1.e- dvije tunere i ribarska km":ica od mo naslutiti prema pejzaZu na sli- kojih danas viSe nema ni traga. Vi-ci. djelovanjem prlrode i OOvjel<a dljivo je da se i krajobrai mnogo • vizure ovdaSnjih kcajobraza su u promijenio • ii.nad mjesta gdje su ~ ... ~ ., stalnoj mijeni. a kameniti paSnjad · nekoC stajale tunere joS se isli~u ~'

dr~~~i~~iib~1J:%1 1~~~ebr~~s~~l~ 1 ~l~:~~ ~~~]~k~ j~~t~~~ :~z"11~t1:~~ Veli vrh -~i~~~~~lli!~~~~n~~:~o tk.k~!~~tj~ ~~~k~j~lis\~~~i~Vf~:~~:~ ~u~~~ji~ ~l uvala Blama veCi dio otoka Sv. Marko i (i.1nas os- ma crnkaste SilJevine ce nekolici- P"'

jt=~~;~~:iikbii~!~~ii~ sn~e~;l~il~ ~~~ P~~~~ ~~1j!~;1~~~~ie~~SSi~ I Sumski krajobrazi nom botaniCkih rariteta. Ovdje Sl1 ne. na Cijem se rubu razrasta paS- povijesnog znaCenja Cak prvl put pronadene i opisane njak u kojem prevladava kovilje, a dvije novevrste za znanosl - ilirska pred io je vrlo zanim ljivo prommra- Sum.ska podruCje koje krije os-perunika i Smithijina vesika. Jugo- ci u vri jeme sazrijevanja klasja, ka- tatke krCke proSlosti protete se na zapadne obale otoka kao da su da se :i;.vilenasto perasco osje kovilja sjeverozapadnom dijelu Krka, od nascaJe u nekoj geoloSkoj kacakliz- valovi.to povija na vje1ru. Slikovita i autokampa Ll Njivicama do petro·

:!.v~~~~~j i s~~:t;~~~;~~f ~11~~:~ ~=~~c~~f:::~: ~t~~~~~c; ~::~= ~: ~~~~s~i~u~~~r~~i1;~~7d ~j~~~~ StiJlma, a od kamenih osulina Sto dotot sjeverno od Omi:;JJa rakodcr ima znatnu valnost kao »ublai.UJU· se proteZu ispod njih oblikovana se odlikuje nizom krajob raznih za- Ca«, odnosno tampon-wna izmc· su uska ali lijepa fala. U kanalu iz- nimljivosti. Jcdnu od njih Cin e za - du inclu.strijc i turizma. Posebnu medu Sv. Marka i otoka Krka su za. glinjene i zaslanjeneobalekaospe- vrijednost daje mu obala koja je nim!jive malene hridi kojc jedva vi- cifiCno staniStc fivog svijcta, a dnt · uglavnom razjedcna i hridinasta, a re iz mQra, a vjerojatno svjedote o gu lokve, od kojih je najneobiCnija i gusta Suma sc na obali nadvila nekacta~njoj kopnenoj vezi ova dvu lohra s mor,;kom vodom nastala neposredno iznad mora. z.-. razu-otoka. • uru Savanjem podzemne Supljin e. mijevanje proSlosti ovog krajobra­

za va:tna je pretpovijesna grad ina na Velom vrhu s oCuvanim obram­benim suhozidom koja jc prevla­davnla nad pristaniSl'em u uvali Blatna i izvorom pitke vode na po­druCju Belog kamika. Druga \'afna povijesna Jokacija su razvaline Mohorov.

fl POVODlJ SVJETSKOG D1\NA Pl.A.l\'tTA ZEML)E

ptica Jczcro kod Njivica neobil-:no je

vrijedan I vrlo rijedak krajobrazni tip jadranskih otoka, a na\XlSe oto· ka Kt'l<a. Prirodt\a slatl<ovodna po­vr.Sina i okolne motvare obrasle tr· slwm, rogozom i ranCiCem nena­doknadivo su srnniSce rijctkim bilj­kama, tivoti njama i pticama mo~­varicama tc vafan m igracijski kori­dor pticama selicama. Na njego­vim obalama za vrijemc seobe zna­de nOCiti nekoliko tisuta Jastavica i::oje se ovdje sakupljaju ii svih oblifojih i daljih krajcva. osobilo iz Slovcnlje. Iznimnosc slatkovodnog staniSta oglcda se i u 1-:injenici da je Jezero krip todepresija - dno mu je sedam metara ispod morske razi­ne, ali zbog hidrostatskog tlaka slatke vcxle, stana morska ne mote prodrijeli u Jezero. U okolici Jezera krajobrazno su zanimljivi poplavni travnjaci Velog luga i Malog lugn. vtaZne ~ume u kojima ima i konti· nemalnog rnslinja (primjericc sla­vonskog hrasta lufojaka i konti­nentalnog obiCnog graba) le fMn o brdo Gorice s ovetom lokvom i ri­jctkim uorhidejskim \( traVJ1jacima.

/,; ·~: .. ~ /,_

•. .IT ~·. (·~--1<~

25 NAJZNA0,;Nl/1H K#rCKJfl KlMJOBRA7~ 5

Papa Franjo: Laudato Sr, lz enciklike o brizi za zajedni~ki dom (2015.)

Ujedinjeni istom brigom

7. U tirn se izjavarna papfi osjcCa odjek raz.miSljanja brojnih znanstvenika, filozofa, teologa i dru~ tvenih organi;r..acija, koji su obogatili crkvenu misao o tim pitanjitna. Ne mo!emo ipak ignorirati Ci!ljenicu da su i izvan KatoliCke crkve druge Crkve i WCanske zajednice - kao i druge religije - izrazile du boku bri ­gu i prulile dragocjena razmiSljanja o rim temama koje su nam svima nu srcu. Kako bih naveo samo posebno vaZan primjer. ukratko Cu podsjetici na do­prinos dragoga ekumenskog patrijarha Barcolome· ja, s kojim dije li mo nactu u puno crkwno je<iinstvo

8. Patrijarh Bartolomej posebno je govorio o nuZno­sti da se svi pokajemo zbog svojega loSeg postu­panja prema planctu, jcr »U mjcri u kojoj svi mi uzrokujemo male ckoloSkc ~tete« pozvani smo pre­poznali »svoj, manji iii veCi, doprinos iwblitavanju i unmavanju okoliSa~. On je viSe puta to odluCno i uvjerljivo potvrdio, pozivajuCi nas da priznamo gri ­jehe proeiv stvaranja: "To Sto ljudi uniHavaju biolo­Sku raznolikost u Bofjem stvuanj u; to Sto ljudi ugroZavaju cjelovitost Zem lje i pridonose klimat· skoj promjeni, li&lvajuCi zemlju njezinih prirodnih Suma iii uniSlavajuCi njezina vla:Zna podruCja: to Sto ljudi truju vodu, tlo, zrak: svc su to grijesi .... Zato jer je ,.z!OCin protiv prirode zlotln protiv nas samih i grijeh protiv Boga«.

9. Istodobno, Bartolomej je upozorio na etiCke i duhoVl1e korijene ekoloSkih problema, koji nas po· zivaju trafiti rjeSenja ne samo u 1ehnologiji veC i u promjcni Covjeka, jer temo sc u protivnom baviri samo simptomima. Predlol.io nam je da prijedcmo s potroSnje na Znvu, s pohlepe na velikoduSnost, s rasipanja na sposobnost dijeljenja, u askezi koja »ZnaCi nauCiti davati, a ne jednostavno odricati se. To je naCin ljubljenja, postupnog prijelaza s onoga Sm ja Zelim na ono Sto treba BoZji svijet. To je oslo­bodenje od straha, pohlepe i navezanosti«. Kao krti· Cani takoder smo pozvdni "prihvatiti svijel kao sa ­krament zajedniStva, kao nai':in dijeljenja s Bogom i s bliZnjim u globalnim razmjerim a. NaSe jc skrom­no uvjerenjeda se boianslo i ljudsko susreCu u naj­sitnijoj pojedinosti svijeta koji je Bog stvorio, koji tvori neraskidivu cjelinu, Cak i u najsilnijem zmu praSine naSl.>ga planeta«.

Uvala Slivanjska i spilja Biserujka Priobalni arhaicki krajobrazi ~· Polu.otok Sulin;

KraJobraz uvale Slmaniska s terasicorn plo- ~ • • "J dnijef? ~la na mi~ija.tumoj 0Cuva1~oj fliSnoj > l uvala Soline povi-51111, prcsuSu1uC1m povrememm lokva-ma. romantiCnom razvalinom nedovrSenoga kamcnoga ugosdteljskoga objekla. luCicom ~ povijesnim pristanrntem naselja Rudine, IC slikovilim pjeSCanim Znlom i kamenil.im Sko­ljit":em, prvo je na Mo naidu turisti koji s crik­veniCke rivijere dodu brodicom u razgleda­vanje znameniie Spilje Biserujke. Do Spilje Ce ih kroz kamenjardovesti obil jeZena turistilka pouCna staza na kojoj, uz pomoC poutnih plofa. mogu dobiti osnovne info rmacije, primjerice o suhozidima pregradenom kul­turnom krajobrru:u uz 11aselje lludine, o snazi bure, kamenjarskim pa:Sn jacima, aromaliC­nom bilju .. . i najzad. silaskom u ~pilju upoz· nat Ce se is vilinskom razinom podzemnih krnjobmza otoka Krka. Zasclak Rudinc sa svojom arhaiCTlom arhitekturom, suukturorn naselja i s uhozida, ovcama i poneS10 zapu~­tenom ruralnom okolicom oCuvao jc ncil.to od prvC>bitne neodoljivosti tradic ijskog an­tropogenog krajobraza otoka Krka.

Zaslanjeni krajobraz niskih muljevitih obala

i mala zaslanjena moCvara Zapadna obala otoka Krka, osobito dio od

Njivica do Malinske, n ije osobim razvedena. lznim ku Cini prema moru izboCeni dvokraki rt Cuf, a da zanimljivost obale b ude veta, pri­donijela je i mala zaslanjena mo¢vara- okru­gla oveca lokva, smje§tena po sredini rta Cur, koja u vrijeme su:;e veCim dijelom ostaje bez vode. ·iada na njczi nom blacnjavom, za mv-

n jcnom dnu iscvjetavaju bijcla polja soli; pojava koja se osobito dobro isci­i':e od okol nih povr~ina i izgledom jako odskai=e u krajobrazu. Presoljeni blm ­njavi mulj dna lol<ve iznimno je sta­ni~te nekolicini usko specijalizira.nih organizama kao .S10 s u, primjerice. bi­ljke slanjaCc (Salicornia s pp.) i neke VIBte paukova koji svoje broj ne mreZe svijaju na Zilavim stabljikama mor­skog sita (funcus maritimus).

Suma drevnih hrastova Cijcli z..1padni d io o toka Krka obrastao je

bogatim i prostran im Listopadnim Sumama, a prcdjcli DubaSnice (koja jc dobila imc upravo po hr_ast_u ~ubu! ) i o~~ u~ale Cavle_ne najljcp.!ii ,.. ~ ... ~ su pnm1en lakVlh t1 p1C111h ~umsk1h kra1obra- .\: .~ za. Ovrl je nalazimo hrastove iznimnih di men- 1 \ ;'l\;"­zija, od kojih su neki stari nekoliko st<JljeCa. • •--:-!\...\ Zanimljiv<J jc lutati 1im Sumama u jcs.en kad ,-se u njima mzvija obilje plodiSia najrazno liki- J[ jih gl jiva. Na zapadnoj obali nalazi se i Sum.ski . .. rezervat Glavotok. - vazdazelena Sumica cmi- . • l ~ kc u okniZc nju lislopad-nih ~uma. Franjevci tre-Ceredci zaslufni su z.a sa· dnju Sumi ce cmike ne­dale ko njihovog glasovi­ Slatkovodna

staniSta u dubokoj ponikvi Ponikve

,.;o tog samostana. Danas vazdazelena Sumica cr­nike broji st oti njak godi· 1la i istiCe se kao izdvoje­ni krajobrazn.i otok unu­tar kompleksa okolnih Krajobraz s umjetnom

~~~~:~1~~~~:·j~~~~~ vodenom akumulacijom tiCenom primdnom vri­jednoSCu u kategoriji po­sebnog Sumskog rezcr· vata.

Za potrebe vodovoda i opskrbe pitkom vo­dom na otoku Krku ne kOC zamoCvareno po ­drutje i periodiCko krSko jczcro Ponikvc u sred iSnjem dijelu otoka prctvoreno jc u traj­nu slatkovodnu akumulaciju - Cime su Po­nikve, kao l Jezero kod Nj ivica, dobile na vaZ­nosti lcao svojcvrsno staniStc i rezervat vrijc<I­

,. ... ·-~i nog ptiCjcg: svijeta {prcmda nenamjerno). Po­nikve su ujedno i najveta ponikva mok..1 Krka

• " •; te se odlikuju poniranjcm vode u krliko po - 1~ dzemlje. Od ponikava - karakte ristiCnih po ­v~inskih oblika krfa rm otoku Krku, ima ih i plitih iii dubljih, ve6h ili manjih. tanjurastih, k<>tlastih iii lijevkastih. Brojne .su ponikvc ra­z~mlte u Sumovitoj tmutra~njosti otoka (po ­druCje Brgud, Rasopasno i osobito izmedu

, BajCiCa i Vrha nadomak zasclka KosiCJ. Naj­<lublja i najvuCa je ipak hidroloSki aktivna po ­nikva Ponikve. Postanak ponilwva turnaCi se na vifo naCina, no naji':e~Ce objafojen jc ukljuCuje urITTavanje podzemnih ~upljina i djelovanje vOOe, odnosno Sirenje pukotina uz otapanje vapnenca.

25 NAJZNA0,;NljJH K.#rCKJfl K.!MJOBRA7~ 7

Papa Franjo: Laudato St , lz enciklike o brizi za zajedn iCki dam (2015.)

Sveti Franjo AsiSki

10. Ne Zelim nastaviti svojc izlaganje u ovoj c nciklici a da ne spomenem lijep i poticajan primjer. Uzeo sam njegovo imc kao vodilju i nadahnuCc u svom izboru za rimskog biskupa. Vjerujem da je Frat)jO primjer par excellenoo beige z.a ono §to je slabo i je· dne cjelovite ekologije. Zivljene s radoSCu i vjerodo­stojno. On je svetac za~titnik svih on ih koji prouCa · vaju i rade na podruCju ekologije, i vrlo je omiljen takoder medu nekrSCanima. Pokazao je poseb nu brigu za BoZje stvaranje i za najs iromcIBnije i odba ­Cene. Volio je i bio je silno omiljen zbog svoje rado­sti, svojega velikoduSnog sebedarja , svo jega srca, otvorenoga svima. Bio je mis@; i hodoGtsnik koji je 2.ivio u jednostavnosti i tudesnom skladu s Bogom, s drugima, s ptirodom i sa samim sobom. U njemu se vidi u kojoj su mjeri neraskidivo povczani briga za prirodu, pravednost prcma siromaSnima, zauzi­manje za druStvo i unutamji mir.

11. NjegoVQ nam svjedoCanstvo cakoder pokazuje da cjelovica cl<ologija iziskuje otvorenost prema ka­tegorijama k<Jje nadilaze jezik egzak.tnih znanosti iii biologije i dovode nas do same Covjekove biti. Kao ~to se dogada kada se zaljubimo u nekoga, tako sva-

~a~j~ :i~~~~.~~~~ ~f'1~~ ~1~~~1~1;*~~a11 ~t svoju hvalu ukl juCivao bi sva stvorenja. On je razgo ­varao s cijelim stvorenim svijetom, propovijedao je Cak i cvje tovima i »porivao .ih da hvale Gospodina kao da su razumniu. Njegova reakcija na svijet koji ga okru:luje bila je neS10 m nogo viSe od ime lektual ­nog razurnijevan ja iii ekonoms ke raCunice, jer je za njega svak<J srw:irenje b il<J sesrra, s kojom su gave· zali prisni odnosi. Njegov ufonik svcti Bonavenrura govorio je da "promacrajuCi Boga kao prvi pOCetak svega._ bj<J je ispunj ~n silnom !jubav1ju, i najl)eznat­nijc b1 stvorove na.z.1vao i.memma biata i sescre«. 1b se uvjerenje ne mole prez.reti kao iracionalni ro· mantizam. je r utjeCe na opredjeljenja koja uvjctu ju naSe ponaSanje. Ako pristupamo prirodi i okoliSu bcz le otvorenosti divl jcnju i Cudenju, ako viSe ne govorimo jezik bratstva i ljepote u naS:em odnosu sa svijetom, na~ Ce stajaliSta bil;i scajaliSta gospodara, potroSaCa i pukog izrJ bljivaCa prircxinih dobara, koji nije sposoban postaviti granicesvojim neposre· dnim interesima. I obratno, ako osjOCamo duboku povezanost sa svime S10 postoji. umjercnost i briga javit Ce se same od scbe. SiromaStvo i skromnost svc1oga Frnnje nisu bi li samo pov~na askcza, ncgo nclto dublje: odricanjc od toga da se stvacnost uCin i pukim predmetom kori~tenja i vladanja.

12. S druge stra ne, sveti Franjo, vjeran Pismu, pre· d laZe nam da prepozn amo prirodu kao divnu knjigu u kojoj nam Bog govori i prcnosi nam trafak svojc Jjcpote i svojc dobrotc: .,.Jcr prcma vclii':ini i ljcpoti srvorova moZcmo, po sliCnosli, razmiSljati o njihovu Tvorcu .. (Mudr 13, 5) i »vjetna njegova mot i bofan· stvo, Onamo cxi stvaranja svijeta, umom se po djeli­ma razabire« {Rim I, 20). Zato je Fcanjo trafio da se u samoscanu uvijck ostavi dio vr1a ncobradcn, da u njcmu raste poljsko cvijcte, kako bi on i koji b i mu sc d ivi li mogli uzdiCi misao Bagu, tvorcu tolike ljepotc. Svijet jc vi~e od jerlnog prol>lcma koji trel>a r ij e~iti, svijcl jc radosian mistcrij koji promatramo u veselju i hvali.

8 25 NA)ZNAO,)Nl/11! KRCKlH KRAJOBRAZA.

Vrbnilko polje i pjeskoviti poluotok Sv. Marak Velikl• vainost mcd\1 antmpogen im ruralnim t ipov ima kr<ijobra ­za otoka Krka ima VrbniCko poljc z.asadcno vinograd ima poz.natc vinske sone vrbni&c Z.lah ti­nc. Takav krajobraz razvijao sc postepcno, zahvaljujuti poscbno oblikovanom rcljcfo i gcolo~koj podlozi ovoga di­jcla otoka Krk.a, ali i ncumor­nom i napornom radu t~ht­ka. Vinogradi su na vr bn iC­kom pod ru(lju nekoC zauzi­mali mnogo veCe povrSinc o 1'.lcmu svjcdollc brojni suhozi­di, p rimjc ricc u prcdjclu Ku­ka - Trcskavac i drugdjc. Za­driali su se uglavnom u Vr­bn it kom polju gd jc su uvjcti za obradu bili povoljn iji, a tlo i zda~nijc . Vrbnitki kra j krije i nalazi.!i ce pijesaka koj i prckri­vaju po luotok Sv. Marak. Okolica poluoto ka sa slikovi­tim razvalinama istoimene crkvice sv. Mark.a ist ife se na krajobraznoj karti otoka Krka kao pjcskovit kraj obrastao poscbnom vegetacijom. Cr­vcnkas1i p_ij~ci vjcro jatno su !<, . mnaloZCm lljckom gcolo~kog razdoblja kvartara, a danas ih obrnsra oscbujan garig bu~ina i vc ­likog vrijesa iii risike, Erioo arborea - po to me je obliinje selo Ri­sika dob ilo ime! Na takvu vegetaciju ne nailazimo n a drugim di­jelovi ma otoka.

Vrbnik Na strmoj litici nad morem

Drevni gradiC Vrbnik smje~ten na slikovitim hridin ama iznad mom jcdan je od najljep~ih primjcra akropolskih grad ifa Drcv· nc akropolske gradiCe Kvamera (Vrbnik. Beli i Lubeni ce na otoku Cresu, Br.sec i MoSCenice na UIJ urniji.. .) iidvojili smo lcao posc­ban i noobiCno znaCajan i vrijedan lip a n.tropogen?g krajobraza. Cesto se ljudskom rukom oblikovana pnroda ovdJe isprepliCe s divljom prirodom. Na li1 ic.ama Vrbni ka pronadenojesrnniSteje­dne od najrjedih paprati Kvarnera, a endemiCne deko ratim e bi­ljke poput istarskog zvoni:!iCa penju se na gradske zid ine. GradiC je stopljen s prirodom i ce~ko je reCi gdje za vclavaj u liticc, a gdje zapoCin ju zidine i fa!iade zgrada.

Staniste bjeloglavih supova na liticama iznadmora

Drugi je po veliCin i otok od devet otok.a i ototiCa koji okruiuju otok Krk. Iako izgtedom stjenovit, na njemu ima obilje fo mske Vl.'gctacijc, s brnjn im slikovitim scarim scablima, ali na obalam a nc nedostaje ni li t ica na kojinm gni jczdc bjcloglavi supovi i druge ri jetke pticc. U pukotina rna i pol icarna s1ijcna ukorjenjuju sc ri­jetke cndcmiCne bilj ke. Nedalcko Plavnika je joS jedan prirodoz­

nanstveno vrijcdan otOCiC - Mali Plavn ik. Maleni otOCiCi Kormati u produietku Tenke p1m tc na Plavnik.u odlikuju sc tak.oder prvo­bitno~Cu krajobraz.a i imaju oscbujnu satuva­nu no ru i faun u. Hridinasle o bal c ovih otot i­Ca pod u1jccajcm su morske soli koju donose vjctrovi. a morskc pticc kojcovdje obilno gni­jcule svojim izmetom donose du.!iiCn c spojc­ve u tlo pa omoguCuju bujanjc nit rofilnih i halofilni h bil jaka ~ to daje pcta1 krajobrazu Na Korrnatima karaktcristitnc su guste s~to­

jine obalnog Iuka izmedu kojih u doba gnijc­Mcnja brojni galebovi savijaju gnijczda.

U l'OVODU SlljHSKOG DANA l ' IANL"J!t ZEMI./£ 25 NA]ZNACA/NlfrH KRCKIH KRAJOBRAZ.A 9

Papa Franjo: Laudato SI', lz enc iklike o brizi za zajedniCki dom (20 15.)

Maj apel

13. Hican poziv da iaStil imo naiiu za jcdnit ku kuCu ukljuCuje brigu da se cijcla ljudska obitclj ujcdini u traZcnju odrl:ivog i cjelovi1og razvoja, je r znamo da se srvari mogu mijenja li. Stvoritelj nas ne napuSta, on nikada nc posustajc u svojcm planu lju bavi, ne kaje se Sto nas je stvorio. Covjetanstvo je joS uvijek

j:~~~~~ ~i~a~re~~ ~~~j:~~~~:~~ ~~~~~;:ti priznanjc i zahvali ti svima onima koji. u najrazJiCi1i­ji m podmtjima ljudskc aktivnosli, radc na tome da zaja rnl:c zaStim na~ega zajedniCkog dom a. Posebnu zahvalnost zavrjeduju oni koji se svim silama trude oko rjeSavanja dram alil n.ih posljed ica uniSlavanja okolisa na Zivote najsiromaSnijih _na svije tu. Mladi od nas traZe prom jenu. Onise pita1u kako je moguCe tcliti za tim da sc gradi bolja budufoost. a ne misliti pritom rm krizu okoli§a i 1rpljcnja isklj uCenih.

14. UpuCujem hitan pozivnaobnovu dijalogao na ­Cinu na koji gradimo bud uC.nost plancta. Trebamo suoCavan je koje Ce nas sve ujediniti, je r izazov oko­liSa koji t ivi mo i njegovi Jj udski korijeni tiCu se svih nas i pogadaju sve nas. Svjetski ekolo!ki pokret veC je posrlgao znatan napredak i doveo do os nivanja brojnih ud ruZcnja gradana koji sc zalaZu za bu ­denje svijesti kod ljudi o tim izazovima. aia lost, mnogi sc napori upravljcni k 1ra1.e nju konkrelnih rjeSenja za krizu okoli~a ~to izjalove ne samo zbog protivljenja moCni ka nego i zbog opCe nezainteres i­ranosti. Sta jali~ta koja predstavljaju zapreku u pro ­nala.Zcnju rje~enja, tak.odcr medu vjcm icima. krcCu se od nijekanja problema do ravnoduSnosti, nehaj ­ne rez.ign acije ili slijepog povjerenja u tehnotoSka rjei:enja. Trcbamo novu sveoptu solidarnosc. Kao ~to su juZnoafrit ki bi skupi rekt i, .. po1rebni su talenti i ukljuCenos1 sviju kako bi se popravila Sreta koju su ljud i nan)jeli BoZjem djelu stvaranj a ... SVi m otemo daci svoj obol brizi za stvoreni svijet kao Bofja stvo ­renja, svatko vlaslitom iwbrazbom i iskustvom, vlasti tim inicijativama i sposobnoscima.

Obalni krajobra z neponovljive ljepote Ob_ala od rta Negritdo l~Vale Oprna izmedu Pun1a _i Stare BMl<e odlikuje se iznimnom Jjepotom 1 OCuvanoSCu svojih morskih uvala, podmorsk.ih Spilja i Zala. Neke od tih uvula su geomorfoloSki zanimljive, a neke sc u kopno nastavljaju sliko\'i lim bujit nim jarugama koje zavrSavaju prema r placou Crkotc gusto obmslom grmiCima smilja i ljekovicc kad ul je, kuSa Cijc nepreglcdnc sastojinc prul:aju neponovljive vizualne i olfaktome dotivljaje posjetitelju "koji se odva.t.i zakoraCiti u ovaj joS neotkriveni is­konski sklad otol111og paseirskog krajobrazn. Ako nedaleko upctntljive Jokve Dokulovo, koja Jeii na zaravni uzcestu Punat - Stara Ba§ka, skre­nerno prema jugozapadlJ, stiCiCe_mo u prostra1_1e pafoj~C~e_ pred jele Cr-kotc obrasle ncprcg.lednim sastoi inama ljckov1te k.adulje ih ku!ia. Mcdu CciCim biljkama na 1akvim kameni tim paSnjacima su vrste koje sadrfu veliki ud io lako hlapivih, eteriCnih aromaliCnih ulja- ljckovita kadulja, smilje i d mge. Odllkuju se iznimnim ljekovitim svojstvima i odlitna su pa.Sa za pCele! U vrijcme cvarn je istiCu se i noopisivom bojom. Osirn ete­

ritnih ulja, kad.ulja i smilje op ­skrbljen i su i pustenastirn siv­kastim lis1ovima, Sto im sve omoguCuje da la~ podnesu suSu i ljeme :tege, al i i da se us­pj~no o<l upni isuSiV'dnju us\i­je<l vjet rova koj i na 1i m goleti­ma utestalo puSu.

Pastirski krajobrazi Stare Bas'Ke

Oko Stare Ba~ke tipiCni su pastirski .kra­jobrazi, naizgled pusti, lcameni.ti i beZi.vot­ni. Ali 10 je samo na prvi pogled. Zavirimo Ii pai:.l jivije i detaljn ije u kam cnite zakmlce i maS1ovi1e prirodne oblike mzgibanog rcljcfa - u kamcnita toCila, bujifoc jamge i njihove vertikalne stijene, rastrgane vodo­derine ... ali i ui Ijuclskom rukom oblikova­ne suhozidc, naiCi temo na bujan i neobi­Can :iivi svije1, razno bilje, lculcce. gmazove, p tice ... Mnogi od tih oblilca endemiCne s u svojte, prilagodene 1~kim uvjetima Zivota na kamenjarima i stjenovit im s1ang1ima. A biljkc su uz to i Staino i:rloZene odgrizanju stoke na svim dostupnijim mjestima. Neke vrste bilja, p0put sikaviC."l, lcra\'lja lca, maga­reCeg Ima ili lcolrljana, ~tite se od i.ivotinja izraZenim trnovima. Primorski mckinjak.

~:t..~•r-'t (Drypis jacqucniana) cakm'lcr je oborufan jako bodljikavim i oStrim listovima. Ta en ­dcmiCna jastuCasta biljka na kvarnerskim otocima i u priobalju najCclCe nastanjuje vrlo spccifiCno. sianiSH1 - gibljiva toCila {si-

:zapllSteni vinogradi iznad Punta ,._-, . skatuiasti" ruralni krajobraz

U okolici Punta, penjuCi se prema br­dskim predjclima Ve­log vrha, nailazimo 'hl'"l!'b...O'-"

na slikcwitc zapu~w- l!i~!~~~ ne ruralne krajobraze Cije se zna¢ajke smjenjuJu pre ma nadmorskoj visini. MoZcmo razlikovati nekoliko karaktcris­liCnih visinskih poja­sa: n eposredno uz obalu prostire se po- Sikavica jas maslinilca i drmu-na - malih Sumaraka ogradenih suhozidi ­ma u kojima zimi boravc ovce, z.<1bm slijcdi pojas zapu~tenih tcrasastih (takodcr gus-1im spletorn suhozida ogradenih) vinogra­da, koji smjcnjujc faok pojas vazdazcle ­nih , gusto izraslih bodljastolisnih grmova Smrilce, da bi se, Mjzad, llfl najvi.fon visovi ­ma, u svoj svojoj divljini rasprostro joS i pojas golog puslog kamenjara. Pojas za­

U POVODIJ SVJE1"S KOG DANA />I.ANETA ZB1L)J;

puStcnih vinograda mouta te nas najvi.~ ... _"' _,,_,,,_ zaimr igirati. Nekad je u poslovima oko puntarskih vinograda p resudnu ulogu imala voda, a teZaci su je zalwaCali u lca ­mcnom zdcncu - Vclom zdencu. On je i danas sa.Cuvan. U n)enm iivi na Krlcu rijet­ka i osebujna ~ najmanja cvjetnica na svi je ­tu" - Wolfia arrhiza- vrsta s iCuSne vodene leCe. koja poput zelenog saga gusto pokri­va povrSinu vO<.le.

VUlikovac u sumi Crnaciznad prijevoja Treskavac

U l'OVODU SVJCfSKOG LMNA Pl.ANETA ZEMLJE

m) i Brest(}Vica {558 m). Zimi i ponelcad na­domak proljeCu Cesto se po ulekninama, usjecima i jarugama vrSnog dijela otoka Krka mogu vidjeci krpc snijega koji., iako ne ba~ uvijek i redovi10, znadc pohodir i i zabi-

• jeliti goroviti otok Krk. Snijcg toped sc pro­.-. -~·2 vlafuje okolni kameniti teren s oskudnim - tlom, pa na Mkvim m jestima u rtm o prolje­

smjeSten jc na samom rubu ~umc, ali i na rubu dubokc stjenovire udoline Ba~anslce kotline. Vidik jc vcl iCflnstven, zraCan, Cesto Si ban jalcom bura m. BaSlca i Ba.Stan ska lco­tlina su kao na dlanu, a osobito se lijepo is-1iCe kamenita visoravan na suprolnoj s11-a­ni BaSCanslce kotl inc . S ove vizure vidi se da ta visornvan prozvana .mjcscCeva povrSi­na" i nije baS sasvim ,,mjeseCeva" tj. ogo­ljena - kako s i obit.no predotujemo na re­melju tmnaCe1~ja i pr iCanja namjernika i turistiCkih djelau1ika: ima tu prllifno fomi­ca hraSCa, kri.ljavih brijeslova ijavora ~esti · la {koje se istiCu svojim obojenim smedim m Zutim liSCem u jesen). a joS su CeiU'.!e vc­lilce povrSine obrasle vazdazelenom Sm ri­kom - k.oja je zarasla cijele padine prcma Malom Hlarnu ( vrb1~ilkom). Na torn ka­rne nitorn platou, osim onoga Sta je priroda u obnovi sama naCi1lila, vidljivi s u i nedav­n.i napori Sumar.t. - riperane p-Ovr~ine i po­sadeni mlad i boriCi, pa ne znamo bi Ii se vcselili Slo sc ulaiu 101iki napori da sc ogo­ljcle kamenile povrSine ,,vrate" Sumi. iii bi se Zalostili zbog gubitka neponovljivog pustog kamenitog pastirskog krajobraza.

Veli vrh - Obzova

Ce procvate mnoStvo visibaba, prugaslih Safran a ijoS ponekih vrsta p roljetnog cvije-6:1, ~to bi ga prije mogli ot ekivati negdjc na kontincmu nego u srcu krajobmza ogoljc­nogvr!lnog dijela otoka . Ovdje su nanizane rmjviSe uzvisine na oloku, sve vrhovi preko 500 metara nadmorskc visine, a najviSi vrh Obzova s 569 metara.Sesti je p o vis ini na ja­dranskim o tocima! Mini jaturni izvor Pla­ka ra, kao i fomice brijestova ograde ne kntZnim suhozid ima, neSto je najneobiC­nije Sta mo~erno zamisliti u kamenom mo­ru ovih ogoljenih brda Sibanih sna2nim naletima bure

Plodna zelena oaza na iliSu okru.Zena strmim kamenim liticama

25 NAjZNACA)NlflH KHCKIH KRAJOHRAZA 11

Papa Franjo: Laudato St, lz enciklike o brizi za zajednicki dom (2015.)

Moj apel I nastavak I

15. Nadam se da Ce nam ova enci.kli.ka, kaja se pri­dodaje socijalnom utenju Crkve, JXl moCi prepoznati veliCinu, hi tnost i ljepotu izazova koji je pred na rna. Najprijc Cu iznijeti kratak prikaz raz.nih vidova da­naSnje ekoloSke kri;r..e kako bih ujed inio ponajbolje plodove d;mas doslupnoga znansrvenog istra.Zi­vanja, puStajuti da nas oni dota'lmu ud ubin u i pruZe konkretan temelj tHiCkom i duhovnom pul'u koji sli­jedi. Po lazeCi od te perspektive, ponovit Cu neka obrazloZenja koja se oslanjaju na judeo-krleansku tradiciju. a koja mogu dati veCu dosljcdnost nalicmu zauzimanju za okolg, Zaiim Cu poku~1i doprije1i do korijem~ sadaSnjeg s1anja tako da dokuCim ne samo znakove veC i dublje uzroke. Tako Cemo moCi predlo­titi ekologiju koja Ce, u svojim razlititim vidovima, ujcdiniti spccifiCno mjesto koje ljudsko biCe zauzima u ovome svijeru i njeg:ove odnose .sa stvarnoSCu koja ga okru.fuje. U svjellu tog promiSljanja i.zn.ijet Cu ne­ke § re prijedloge za dijalog i djelovanje, koji ukljuCu­ju i svak:oga od nas i mec:'lunarodnu poliliku. Na kra­ju. buduCi da sam uvjeren kako svaka promjena tre­ba mo1ivacijc i odgojni p roces, p redlo:Zit Cu nckc na­dahnute smjemice za ljudski. razvoj, sadrhne u bo­gatoj riznici krSCansk.oga duhovnoga iskusnra.

Kameniti predio Lipica iznad Batomlja

12 25 NAJZNACA}N(JfN KRCKtH KRA}OflRAZA

DiviSka Pastirski krajobraz sa

Past irSk.i krajobrazi jugoistoenog Krka odlikuju se ogoljelo~u tere­na, ali su neobiCno slikoviti zbog preplitanja i protezanja dugaCkih suhozida koji se prufaju uncdo-

~r,("~ f1~~~~~~m~la]ci~~~~1·1~~~rr~~n;~~ ·->-~ ~~:J;i:i~~~~s~~,~~~:vid:~71~~~j: ~; ih dimenzija poput mrgara. bunja,

' .. ~~ :~~:[i~jbkr~~~~~i~~~~ta~~~~~li~~ prostorn i dmgih, a sve njih nalazi-

1 mo rasporedene na Sirem podruC­; ju ,.mjeseCeve poITTil\e" Cija je

.,s.redi.Snja toCkaM lokva DiviSka. ~ Lokva je osobit krajobraz.n i draguli , - .smjeStena u udubljenju terena. a

u njezinu se srediStu sastaje neko-

~~~;llll;;iiE;;;::wJ ~~~ je p5~~~~~'~ ju rw viSe dijelo­va. lz njezina. sred i~ta suho:z.i­di se zrakasto rasprostiru po cijelom okol­nom krajobrazu . Zaravnjena i ogoljena .. mje­seCeva povrSi­na" na sjeverois­toku naglo se i nenadnno. ni­zom strmih liti­ca i tolila ruSi u more. Krajo­

U l'CWOD/J SVJF15KOG DANA PU\NI:.7A lE.MtJE

Bagivrh Zidine Pastirski krajobraz s vidikovcem

SVakog posjeticelja koji se zaputi u kamenite pred.jele iznad BaSke posebno se doimaju nezaboravni vidici s vrha Zidine na susjedni otok PrviC, na ialo u BaSki i na os­talc predjele. Takoder vrijcdna pos­jera je krufoim suhoridima ogra­dena lokva 6<1g- slikovit kmjobra:z· ni deta lj i st an.i~te rijelkih vodoze­maca. Na sedlu izme<iu Bag<1 i G<t­bra, izncnadit Ce n;.1s u kamenoj pus1oSi postojanje mrgara, prnvog bisera pastirskog graditeljstva u suhozidu. U takvim tipkastim ka­menim ogradama pastiri obavljaju vaZne poslove vezane uz ovce, ka­da one moraju biti na okupu: pre­brojavaju ih, mzvrstavaju, obiljeZa ­vaju, m uzu. miZu i Z<IBtiC uju od namemika. U blizini mrgam smjcStcna jc ncizostavna lokva, znameniia u krugovima prirodos­lovaca zbog osebujn c vodene fau­n e koja ovdje ima jed insrveno sta­niS(e i pribjetiSte. Ali ono Sto ljubi-1clja prirodc mote wCuditi ako se dovde potrudi k.rajem zime, jest na scotine cvjemva madarskog mrJ­zovca (Colchicum hungaricum) na kamen itom du mrgara idrugdje po ok.olici. Na njih, kad zasja ~krto si­jel<mj~k.o sunce ispod oblak.a, do­Jete muhe prSilice Cije nas zujanje upowrava na neobiCan i lijep l.-vjetn i prizor.

brazno dojmlji- -----­

moZcmo ot iCi i do oblifnjeg pjcs­kovitog Zaroka, posebne krajo ­bra:me i ptirOOne ianimljiVQsl i. Zarok je osebujno prirodno pjeSCa­

- no podruCje, danas natalost done · ;1.il kle nagrdcno velikim r.mama od

~ ~ iskopa pijcska i dije lom poSumlje-- Ni pomaman mristiCki srnmpe- ~ no Sumom crnog bora. Odlikovalo

~~;~~i~~~~~~aJe~~:; i ~~jij~)~ ~ ~~~~!~ij~~ e~S:s'::~11 C: ~~~~~ Seg SljunG'mog :Lala na. Kvarn em. ~ da.nas prMsta.li Lek oskudni relikti. Po njemu je lijepo pmSetati poko· r] Posloje rame teorije kako je mo · jeg jesenjeg, zimskog iii ranopro- ~ gao nasta ti ovaj neobiCni pje§Cani ljcmog dana kada jc JXllpuno pus- t'°'.:.! krajobraz, najznaCajniji na Kvarne-10. a vnlovi tu ritrniCno Sumore uvi- ~] ru poslije pjcltnnog olOka Suska. jek. iznova nadiruCi i povlaeeti se, ~ Najprilmuljivije se, ipak. Cini IU­

zaobljujuCi i k.otrljajuCi uspu1 i ~ maCenje po kojemu se pijesak na-

~:~~ec~/::J::i~: c~~1~ ~~*i~ ~ ~~1~~~e1i~~~~~n o~~~z: d~~~~j~ ~~5n~~'()i~ 1~~~~k~l~ij:C~~~1~{~~ ;. ~~~~i~ v~~~v;~~~es1! p~~~l~i~:~ dale komade stijena iz kamenih ~ jobrawm dok je morska obala bila njedarn strmih padina BaiU:anske ~ 100-tinjak merara nii...1, a obli:l.nji

~J1~11:d~e11 ]~1~~i~~eil~~~~~~~t:~ ~ ~~~~~l~:a~ ~1m1~ii~ j;~~~~:~ gdje su se om postepeno oblikovali ':':;: lanca pla.nina .

• u lijepe oblutke Sljunka. Odatle ~

~, "' ~~~~~­~- ... - - ,-~~~

ve i ve I i¢a nsNe­ne litice tvore sjeveroisto¢ne obale otoka Krk."l, protet uCi se od Klm· !""'"'"---~­trepa do Ji:a Galvi n a. To je podruCje od µrvora zrednog znaCenja kao gnjezdg1e bjeloglavih supova i dmgih petrofilnih ptic.1 . Ovdje je 1962. godine pnri pm na svijetu proglaSen rezervat bjeloglavih su­ixwa. Pojedini uti predjeli rezerva­t:a su zasebne male kr.1jobrazne cjeline poput dubokog i divljeg klanca Trige1, pitomijeg predjela Vince i1i kamcnitog rm Galvina. Oto¢iC Z.CCa (Zetevo) u Velebit­.sk.om kanalu takoc.ler je prikljuten <;1vom ornitoloSk.om rczervatu.

U l'OVODU SVJCfSKOG LMNA Pt.ANETA ZEMLJE

Velaluka i Malaluka­poluotok Sokol nPolupustinjski" krajobraz iznimne povije sne va.Znosti

Ovaj bajkoviti i izvan turistiCke sewne pust, ogoljeli krajobraz. vri· jedno je posjetiti upravo u to vrije · me, kad dva njegova znakovila prostrana Zala - ona u dnu duboko u kopno uvul:ene uvale Vele luke i u dnu Male luk.e, samuju donekle z.a§tiCena od bure u :zaklonu du­gaCkog stjenovitog p0Juotoka So­kol. Zaravnjena prevlaka izmedu Vele Juke i Male Juke nalikuje polu­pustinjskom krajobmzu: pr!inasri nanosi obli kovani d ijelo rn od slijc­pljenih pjeskovitih cestica kojc je ponegdje natela erozija i na kojima uspijeva tek poneki oskudni busen 1rava iii sita, poscepeno se iii naglo uzdiZu prema dubokim ja.rugama

izbrazdanim strmim kamenit im padinama bregova iza kojih naslu ­.Cujemo brdsk.u zaravan omk.a - la ­kozvanu ,.mjeseCevu povrSinu··. Stjenoviti, dMas od bu re i kge is­prani krajobra.z p0Juotoka Sokol imao je veliku vainost u osvit civi · Jiz;.1cijc na owk u Krku. Tu je smj~­tetrn dre\/Jla Korimija. Ciji s u ostaci i danas vidljivi. S prirodne toCke stajali.Sta osobi10 su zanimljive Ce­tiri okrugle ponikve poredane u pravilnom nizu - nastaJe vjerojat­no kao posljedica nekog da\/Jlog poreme<:aju u geoloSkim slojevi­ma. P'ojava je osobito dojmljiva ako kmjobraz proma1ramo iz zmkoplo­va (ili ako pogledamo satelicsku .snimku).

25 NAJZNACA}NtjlH KHCKIH KRAJOHRAZA 13

Projekt »Nase sume«

Po dvije sjemenke cmoga bora Tradicionalna crikvenicka ekoakcija ucenika OS Vladimira Nazora i djelatnika Rasadnika Podbadanj

U sklopu projekta

Na.Se i ume uCe nici aetih razreda o~ Vladimira Nadzora

posjetili s u rasad nik Pod ­badanj Hrvatskih Suma Uprave Suma Podrufnice Senj u Crikvcnici. Ojcca su sijala crni bor koji Ce za dvije godine b iti spre­m a n za sad nju, odnosno poSurn ljavan je. Tada se

akciji pridrufoju stariji uCenici iz crikveniCke Skole koji Ce poSumljavaci svo j krnj.

TretaSi su multipoc kon ­ttjnere za proizvodnju Sumskih sadnica napunili s~ipstratom u koji su dodali ekoloSl<l briketirani stajski gnoj. potom su u svaku ko ­moru 1>0sijali !}(} dvijc sjc­mcnke crnog bora, a po tom

sjeme pokrili ta nkim slojem supstrata i z.alili vodom.

Tradicila duga 110 godlna

Radna jedinica Rasadnik Podbactan j dio je Uprave Sum.a Podnilnice Scnj koja obuhvaCa podrutja Sumari­ja Senj, Crikvenica, Novi Vi­nodolski, !fob , Krk i l'ag.

Rasad nik je osn ovan

Ui:ienici OS Vladimira Nazom s OOiteijicama u c:rikveni6k0m rasadniku

1908. god ine pod nazivom" Kraljevsko zemaljsko bilje­viSte u Crikvenici" radi proizvodnje sad n ica za po­Sumljavanje krSkih podru~­ja priobalja. Povijesr p0Su­mljavanja ovoga kraja datira od joS davn..ijih vremena, naime, 1878. osniva se ~ Kraljcvsko nadzornBtvo za poSumljavanje krasa KrajiS­kog podruCj a - lnspeklorm za poSumljavanje krSeva, goleti i uredcnje bujica" u Senju. Prvi rasadnik za proizvodnju Sumskih sadni­ca nalazio se u Senjskoj Dragi. na nadmorskoj visini

od 600 m, ali kako 1am0Snje pril ikeza uzgoj sadn ica nisu bile odgovarnjuCe, pronala­zi se pogodnija lokacija u samom z.aledu Crikvenice. NajveCe zasluge ovdje pri­padaju prof. dr. ing. /\lfonsu Kauders.u Cijim se anga.t­manom u Hasadn iku pris­mµ ilo s is1emacsko m poSu­mljavanju crikvcniCkog kra­ja . Rasadnik je veC tada go­diSnje proizvodio oko 900.000 sadnica bora za po­Sumljavanje, a ll i oko 50 vr­sla ukrasnog bilja jc r se veli­ka paZnja posve6vala pove­zivanju krSkog Sum arstva s turizmom. Ponajvi~e se poSumjavalo

krSka podruCja oko gradova Senja. Crikvenice, Novoga Vino dolskog. prostor iznad SuSaka, te na otocima Pag.

Rab i Krlc Kao pionirska vr­sta za po!iumljavanje kr~ najviSc se koris1i crni bor (Pi­n us nigm), je r najbolje pcxl ­nosi lo~e uvjete staniSta i pri­p rema tercn Zil listaCe (hrast m edunac, crni jasen, grab} koje sc po1om same ptirod­nim pulem nasijavajLL

Od sadnica za poi umljavanjenje do ukrasnoga bllja

Od osnu tka do da nas ra­sadnik Podbadanj radi kon­tin uirano. Bavi se proizvcxl ­njom sadnica za poSumlja­vanjc (crni bor, alcpski bor, h rasi medunac, hrast cmi­ka .. ) i uzgojem preko slo vr­sta ukrasnog bilja. Asorti­manom se bazira na Sto bo ­ljoj prllagodcnosti ovdaS­njem zahtjcvnom klimatu i stalnoj Zclji da sc pcrnudc sa­dn.ice koje Cc istinski ukras iri okuCn ice, jcr s1uno O•lC vrs1c koje kod nas mogu :i:adovolj­iti svoje pot rebe za vodom, hranjivim tvarima i koli~i­

no m sunca. mogu i same

Koliko je promiSljen bio anga1ma n u rasadniCarstvu tada~njih struCnjaka crikveniCkoga Rasadnika govori i ~injen ica da je navodnjavanje odmah osigurano kopanjem bunara i izgradnjom vodoto mja odakle se voda ispuSta la slobodnim padom u betonske bazene razm1eStene po rasadni ku

OS Vladimira Nazora ima status eko Skola, ove godine ob navlja se d ija mantn i status. Prvo poSumljavanje utenici su od radili 2006. godine. U sklopu projekta crikveniCki utenici posjetili su lnstitut za sjemenarstvo u Jast reberskom, a kod njih u goste stizali su utenici iz Rijeke i s Ciova.

dat·i svc od scbc CincCi naS okoM ljcp~im i :zdravijim za boravnk.

Sadnice se proizvode u

koruejn crima, kako Sumske tako i ukrasnc, da bi smo ih mogli saditi tijekom Citave vegctacije u naSim vrtovi-

Prijavite se na jubilarni s. Zeleni pojas

ma. Uk.msno biljc sc proiz­vodi od \~astitih matiCnlh bilj.aka, a SUmsko iz sjcmc-na .selekcioniranih i kvalifi­ciranih Sumskih sjcmenskih objcka1a koje se obraduje u Hrvatskom Sum arskom in­sti tutu u Jastrcbar-;kom,

Danas u Rasadniku radi

~~~~~~~'l~i~~ti r~i;:ct~1ik~~ r jcdna jc poslovoda, te upra­vite lj ica r.idne jedinice po zvanju dipl. inZ. agr.) uz po­vremcni anga!man dodatne radne s nagc kroz najzah1jev­niji d io god.inc. Rasadnik ras­polaZe i s gotovo 600m2 uiS­tiCene pov~ine koji osjetlj i­vijim vrstama ukrasnog bilja olakSavaju prezirnljavanje (posljednj ih godina s mo svjcdoci povremen ih kratko­rrajnih ,. izl era" tcmpe ratura zraka u jeCc min use).

A.RAVLIC

natjecaj za sufinanciranje ekoloskih projekata i pridruzite nam se na nasem zelenom putu!

OJ1t<ilft'fe pro;e1:.t ~f,'fe 0UJ!Jl11

t' pri'rode, t'JplNll'fe ~i(e pr#;11"1>

fe '~-(JfedM praJ,'r.'lt<o ~·

f"f'al ~·· ICaJ ol:n>~'e!

NatjeC:aj traje

od 23. travnja do 27. svibnja, informirajte se i

prijavite na stranici www.lna.hr/zelenlpo}as

INA suiinancira ekoloske projekte

ProljeCe je i ove godine donijelo Zeleni pojas Tijekom proteklih pet godina realizirano je 65 projekata koje je INA suiinancirala ukupnim iznosom od vise od 1,3 milijuna kuna kn

INA i ovu godinu organi­zira p rojekt Zelen i po­jas - na tjecaj za sutina­ciran je ekoloskih p roje­

kata koje provode organi­zacije civi lnog drustva, jav­ne obrazovne ustanove, dobrovoljna vatrogasna drustva i parkovi prirode. Zeleni pojas ove godine obilje:lava svoj peti rod en­dan, as obzirom na temati­ku posvecenll ocuva.nj ll i zastit i prirodnih resursa, projekt tradicional.no zapo­anje uoci Dana planeta Ze­mlje. OvogodiSnji natjecaj za Zeleni pojas trajat ce od 23. travnja do 27. svibnja, a prijavit i se mozete p reko

[nine internetske stra.nice www.ina.hr/zelenipoj as.

Kompanija je projekt po­krenula s ciljem sirenja svi­jesti o vai.nosti odrlivog raz­voja jofo 2014.godini kako bi zajedno s nevladinim udru­gama i edukativnim ustano­vama pridonijela ocuvanju

okoliSll u lokalnim zajednica­ma. ,,Tijekom proteklih pet godina realizira no je cak 65 projekaca koje je l A sufi­nancirala ukupnim i.znosom od 1ose od 1,3 milijuna kuna kn. U su radnji s pannerima, kroz Zeleni pojas posadeno je 5722 sadnica dtveea, cvije-

Ovogodisnji natjecaj zeieni pojas bit ce predstavljen na konferenciji za medije 23. travnja kada 6e biti nagraden najbolje realiziran projekt Zelenog pojasa iz 2016 .. Radi se o projektu naziva .. Senzorni park" koji je realizirala Udruga za djecu s teskoearna u razvoju Zvoncici iz Karlovca.

ca i raslinja l e je ozelenjen prostor od 25.570 m2. U sklo­pu projekta uredivale su se zelene staze, obnavljala od­morista i djecja igraliSta te su se cistile livade, Slime, pod ­morje, priobalje, jezera i ri je­ke. Takoder, projekt je uklju ­civao j obnovu prihvatilista za Zivotinje i uredenje njiho­vog oko li~,otvaranje uCioni ­ca u prirodi te podrsku radu ucenickim zadrugama i edu ­kacije o ekologij i. Drago nam je sto se projekt i ave godine nascavlja ce se nadamo vel i ­kom odaz.ivu kao i proteklih godina", izjavila je Marina Bu razer, d irektorica Ko rpora­tivnih komtmikacija u lni.

U POVODU SVJETSKOG DANA PUINE:TA ZEMLJE

Udruga mladih Feniks u Perivoju Vranyczany u Oroslavju. Udruga je u suradnji s INA Klubom volontera omogucila da Vranyczanyjevo jezero postane Odre<likte za edukaciju i Odmor, = ist.Odohno podizanje ekololike svijesti gradana Oroslavja

Nagrada Udruzi Zvoncici Udruga za djecu s te~koeama u razvoju ZvonliCi iz Karlovca dobit ce Zeleni pojas nagradu za projekt Senzarni park. Nagrada se sastoj i od skulpture koja je izraifena LI suradnji sa Srednjom skolom za primijenjenu umjetnost Zagreb i I nine kart ice u vrijednosti od 5.000 kn.

Projekt ,,Senzorni park" dovl'Sen je u proljece 2017 . godine, a spojio je ekclogiju i integraciju djece s te5kocama u razvoju u drustvo tako sto se projektom uredio okoli~ oko zgrade UdrLige i postavio senzorni park koj i os1gurava kvalitetni)i boravak st1cenika ko)i dolaze LI Udrugu na terap ije. Kako bi se projekt ostvario organizirana je volonlerska akcija u kojoj je sudjelovalo 15 cl anova INA Kluba volontera koj i su zajedno s djelatnicima i sti cenicima Udruge prip remal i teren za postavljanje senzornog parka, uredival i vrt te sudjeloval i u kreativnoj radionici nakon vanjskih radova.

PodrSka INA K.luba volontera U 2017. godini na natjeeaju Zeleni pojas odabrano 1e 17 pobjednickih projekata, a vel ika veeina ce se uz podr§ku INA Kluba vo lontera realizirati tijekom ovog proljeea.

Tako je 13. travnja final iziran projekt Udruga mladih Feniks u Perivoju Vranyczany u Oroslavj LI . Udruga je LI suradnj i s INA Klut>om vo lontera postavila sprave za vjezbanje, klLi pe, koseve za smece i kLic ice za ptice te obojala stare klupe kako bi omogucil i da Vranyczanyjevo jezero postane odred iste za edukacijLI i odmor, uz istodobno podizanje ekoloske svijesti graifana Oroslavja .

Do kraja ovog mjeseca u planu je i rea lizacija ekoloske akcije Liredenja staze sv. Ciprijana u Splitu u organizaciji Hrvatske gorske sluzt>e spa5ava nJa, a pocetkom svibnja lnini ee volonteri pomoci pri prikupljanjLI nap lavnog otpada na Krku LI sklopu projekta ,,Plava vreca" Udruge Obala nasih unuka.

Na ovim ce se aktivnostima I ninim volonterima pridruii ti i eko akcije podrfat i poznati ologgeri - Domagoj Severi Jasminka Dakovic koje mozete pratiti na lnstagramu pod profi lima @domagojsever i @putopis.