54
Banja Luka, decembar 2008. Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti čki studij Nedim Deli ć, prof . ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju'' Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek.

Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

Banja Luka, decembar 2008.

Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka

Specijalistički studij

Nedim Delić, prof.

''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek.

Page 2: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 3

SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................... 4 1. Pojam informaciono-komunikacionih tehnologija .................................................................... 6 2. Primjena informaciono-komunikacionih tehnologija................................................................ 9

2.1. Informaciono-komunikacione tehnologije u učenju i podučavanju ................................. 10 2.2. Nastavni proces i učenje, ICT .......................................................................................... 12

3. Razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija................................................................. 17 3.1. Dobra obrazovna praksa i politika u EU .......................................................................... 20 3.2. Stanje i trendovi primjene ICT u obrazovanju u svijetu .................................................. 23

4. ICT u obrazovanju Bosne i Hercegovine ................................................................................ 32 4.1. Razvojni koncept informacionog društva.................................................................... 32

5. Stanje ICT u školama na području opštine Srebrenik ............................................................. 40 5.1. Predmet istraživanja ......................................................................................................... 40 5.2. Cilj istraživanja................................................................................................................. 40 5.3. Hipoteze istraživanja ........................................................................................................ 40 5.4. Područje istraživanja ........................................................................................................ 41 5.4.1. Stručna sprema nastavnika ............................................................................................ 42 5.4.2. Opremljenost škola ICT opremom ................................................................................ 43

ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 52 LITERATURA ............................................................................................................................ 53 PRILOZI...................................................................................................................................... 55

Page 3: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 4

UVOD

U doba kad računari zauzimaju sve više mjesta u čovjekovoj svakodnevnici, gdje

dostižu takav segment primjene, da je to prije nekoliko desetljeća bilo gotovo nemoguće

predvidjeti. Malo je bilo onih koji su bili smjeliji vizionari i ''usudili se'' predviđati

primjenu računara u raznim disciplinama i naučnim oblastima poput astronomije, fizike,

matematičkih analiza, medicine i medicinske dijagnostike, praćenja stanja ekonomskog

tržišta, korištenja računara kroz posebne programske pakete (BI software – programi

poslovne inteligencije) koji iz raznih baza podataka, takoreći ''nebitnih'' podataka izvlače

ono najbitnije, što je presudno za donošenje odluka.

Poslovi koji se obavljaju uz pomoć znanja koje je nekad davno prikupljeno, sve

su rjeđi. Svaka individua, mora samostalno raditi na sebi, i kroz razne kurseve se

edukovati. Najčešće su to kursevi iz informatike, stranih jezika, crash kurseva (koji daju

informacije, šta to poslodavac traži prilikom prijema zaposlenika u firmu), i

mnogobrojnih drugih. Dosta česta pojava jeste, da poduzetnici koji znaju šta žele ili su

prepoznali sferu tehnoloških djelovanja, i u kom pravcu sve to vodi, dali vremenski rok

da njihovi uposleni savladaju upotrebu novih tehnologija. Vrijeme kako odmiče, čovjek

se sve više i više oslanja na nju. Internet je nekako postao nezaobilazan segment.

Uzmimo za primjer mobilnu telefoniju. Bilo je dosta onih koji su se opirali istoj.

Pogotovu starije osobe, koje su nijekale i prezirale upotrebu istih. Odlazak na put, more,

liječenje, istim je dao dokaz o nužnosti i prednosti istih. Mnogi se sada ne mogu ni za

trenutak rastati od svojih mobilnih aparata. Naravno, sve ima svoje prednosti i

nedostatke. O njima ovdje nećemo govoriti.

U nekim zemljama, kao što su skandinavske zemlje (Norveška, Švedska, Finska)

već je uvedena praktična primjena savremenih tehnologija. Klasične šaltere, kupovinu,

stajanje u redovima, zamjenjuju korištenjem novih tehnologija.

Page 4: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 5

Kod nas mlađe generacije su sklone primjenjivanju istih. Starije generacije se

nekako opiru, ali prvi dodir sa istim, lakoća kojom se koriste, ne ostavlja ih

ravnodušnim. Uvidom u brzinu, pouzdanost, postaju česti korisnici. Generacije koje

dolaze, sve više koriste tehnologiju. Granice upotrebe iste, sigurno će se pomaknuti.

Potrebno je napraviti poseban plan, kako bi pedagoški, metodički oblikovali nastavne

materijale, koji će učenike, studente i starije generacije osposobiti za sadašnjost ali i za

budućnost zasnovanu na informaciono komunikacionoj tehnologiji.

Potrebno je pripremiti sadašnje, a i buduće generacije za informaciono

komunikacionu tehnologiju. Nije dovoljno dovoljno samo stihijski krenuti u projekte

pripreme za korištenje informaciono komunikacionih tehnologija (ICT), već je potrebno

donijeti niz zaključaka i smjernica za kvalitetnu primjenu ICT u društvu, čije su potrebe

daleko veće nego što je to danas slučaj. Informaciono komunikacione tehnologije su već

obilježile i sasvim je sigurno još će snažnije obilježiti razdoblje u narednih nekoliko

desetljeća.

Danas se uveliko koriste razne mašine koje su računarski navođenjene, ili su u

sklopu raznih postrojenja za proizvodnju dijelova, uređaja i opreme. Različ ita su

područja privrednih grana gdje se ICT primjenjuju ili mogu povećati mogućnosti, kao

što su: turizam, poljoprivreda i šumarstvo, građevinarstvo, transportni sistemi za

prijevoz roba i putnika, u metaloprerađivačkoj industriji, u poslovanju (korištenje ICT u

uredskom poslovanju). U svijetu vlada deficit u ljuskim resursima koji su spremni za

korištenje ICT i samim tim potrebno je od rane mladosti pripremati kadrove za

ostvarivanje svih potencijalnih primjena informaciono komunikacionih tehnologija.

U sprezi informacione i telekomunikacione tehnologije u raznim područjima

primjene, moguće je pronaći nova inovativna rješenja. Dovoljno je samo osmisliti

kombinaciju već postojećih znanja i rješenja.

Page 5: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 6

1. Pojam informaciono-komunikacionih tehnologija

Za spregu mikroelektronike, računarske tehnologije i komunikacija u posljednih

nekoliko godina upotrebljavaju se dva zajednička naziva. Jedan od njih je informaciona

tehnologija koji se obilježava skraćenicom IT (engl. Information Technology), dok drugi

je informaciona i komunikaciona tehnologija, skraćenica ICT (engl. Information and

Communication Technology) koji se često upotrebljava u evropskom okruženju.

''Informacione tehnologije je zajednički izraz za izučavanje sredstava, postupaka i

metoda za upravljanje, čuvanje, obradu, prenos i prezentaciju podataka i

informacija''[1]. Informacione tehnologije su nastale iz elektronike, primjenom

dostignuća iz matematike i fizike. Upotrebom dostignuća iz elektrotehnike IT se

odvajaju u posebno područje.

Odnos informacionih i komunikacionih tehnologija, možemo vidjeti na Slici 1.

Slika 1. Odnos informacionih i komunikacionih tehnologija

ELEKTRONIKA RAČUNARSKI

HARDVER

TELEKOMUNIKACIJE

ELEKTROTEH NIKA FIZIKA

ICT

POSTUPCI

Software Podaci

POSTUPCI

Primjena sredstava i postupaka

MATEMATIKA

Page 6: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 7

Informaciona tehnologija (IT) je pojam kojim opisujemo dijelove (hardversku

opremu) i programe (softver) koji nam omogućavaju pristupanju, preuzimanju,

organizovanju, manipuliranju i predstavljanju informacija elektronskim putem.

Naprimjer: računari, skeneri, baze podataka, ekspertni sistemi...

Komunikaciona tehnologija (CT) je pojam kojim opisujemo telekomunikacionu

opremu pomoću koje možemo informacije slati, primati, tražiti i pristupati im.

Naprimjer: telefon, fax, modemi i dr.

Digitalni sadržaji, obrazovni portali, online usluge, računarske mreže, digitalna

televizija, hipermedijalni programi, programske podrške i usluge, mobilna telefonija i

drugi sadržaji pripadaju današnjici i dio su informacionog društva. Sve gore nabrojano

zajedno se naziva informacionim i komunikacionim tehnologijama. Globalno

informaciono društvo ne bi bilo kompletno bez ICT, jer one su direktno vezane za sve

aspekte društvenog razvoja.

Već i dio informacija i istraživačkih radova je dostupan na stranim jezicima.

Često su ti radovi objavljeni na provjerenim zvaničnim stranicama. Njihovo korištenje

je svedeno na takav procenat koji odgovara samo onima koji su informatički pismeni i

kojima nije problem doći do novih spoznaja, na osnovu tek objavljenih radova. Stoga

treba iskoristiti priliku i u drugim jezičnim i kulturnim sredinama. Kako? Školovanje bi

se trebalo po mogućnosti provoditi upotrebom savremene infomaciono komunikacione

tehnologije, kako bi učenici izlaskom iz škole bili kadri za samostalno usavršavanje.

Još dok su u osnovnoj školi, učenici bi trebali savladati osnovna znanja i

upoznati tehnološke mogućnosti i steći vještinu učenja ali i samostalnog istraživanja.

Znanja iz svijeta gotovo trenutno su dostupna preko elektronskih medija, gdje je njihov

sadržaj i količina stalno u procesu promjena i novih spoznaja. Školski sistem

obrazovanja nažalost, ne može pratiti te promjene, a da ne govorimo o obrazovnom

sistemu u Bosni i Hercegovini. Sticanje znanja reprodukcije treba zamijeniti

podučavanjem vještina pronalaženja podataka uz korištenje dostupnih tehnologija i

Page 7: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 8

njihovo pretvaranje u informacije tj. ono što će učenici konkretno razumjeti i biti u

mogućnosti da primijene. Te vještine treba primijeniti u nastavi svih predmeta. Da bi to

uspjeli već se nazire potreba za predmetom koji bi imao zadatak, da izučava tehnike

prikupljanja podataka i njihove obrade, da bi se te vještine mogle kasnije iskoristi i

primijeniti u nastavi ostalih predmeta.

Poznavanje i korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija u savremenom

svijetu predstavlja jedan od osnovnih elemenata pismenosti i kulture čovjeka. Nema

sumnje da upotreba kompjutera u znatnoj mjeri olakšava učenje i rad. Razvoj ICT

proteklih desetak godina donio je značajne promjene i u obrazovanju. Opremanje škola

savremenom računarskom opremom i informatičko opismenjavanje predstavlja jedan od

prioriteta reforme obrazovnog sistema.

Cilj primjene informaciono-komunikacionih tehnologija nije samo da se one

primijene u usko specijalizovanim ICT predmetima, već i u nastavi ostalih predmeta.

Prednosti nove tehnologije su u tome što će ubrzo omogućiti prezentaciju nastavnog sata

koja se dešava na drugom mjestu, gradu ili državi. Novi programi će olakšati rad

administraciji, profesorima u vođenju pedagoške evidencije, otvaraju se mogućnosti za

štampanje svjedočanstava, matične knjige, a postojaće i baza podataka o učenicima, ne

samo na nivou škole, već i resornog ministarstva. U srednjim školama se može

planirati, da se nova tehnologija iskoristi za svakodnevno upisivanje izostajanja učenika

sa nastave. To znači da se u trenutku unošenja podatka da je đak izostao sa časa,

roditelju šalje SMS. Iskustva su pokazala da je, zahvaljujući ovom projektu, u Engleskoj

duplo umanjen broj izostanaka sa nastave, a u Francuskoj smanjen za čak 70-80 odsto.

Pored ovoga, roditelj će preko interneta u svakom trenutku moći da sazna ocjene djeteta.

Da bi se računarska oprema maksimalno koristila, bilo bi potrebno u svakoj školi

da se osposobi jedna učionica u kojoj bi učenici u vrijeme slobodnih aktivnosti mogli da

koriste računare. Naravno, tu bi kroz 40 satne radne sedmice, mogli dati pojedinim

nastavnicima zaduženja, gdje bi nadzirali rad i usmjeravali učenike naspram potreba

koje oni imaju.

Page 8: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 9

2. Primjena informaciono-komunikacionih tehnologija

Prepoznavanje potreba za ICT u raznim područjima, jeste izazov za ljude koji

imaju dovoljno obrazovanja za primjenu, osmišljavanje novih tehnologija kao i

održavanju postojećih sistema. Nedostatak leži u tome, što zamisli i inovacije čekaju i

po nekoliko godina za njihovu realizaciju. Tom problemu treba sistemski prići i dati

novi pristup, kako ideje i realizacije ne bi kasnile. To jedino se može postići ako se

izvrši reforma u obrazovnom sistemu, koje bi u svom školovanju mladih kadrova u

osnovnim i srednjim školama kroz sistem redovnog školovanja dali osnovne elemente

upotrebe, kroz aktivan kontakt sa informacionom i komunikacionom tehnologijom.

Potrebe za kadrovima koji umiju koristiti ICT, ne mogu čekati dok mladi izađu iz

sistema redovnog školovanja. Trenutni doprinos mogu dati visokoškolske ustanove koje

će omogućiti obrazovanje studenata o ICT-u, kao i organizovanje specijalističkih

kurseva za nekadašnje studente koji su davno završili studije i koji imaju iskustva u radu

na raznim poljima, spram struke koju su završili. Takve stručnjake treba obučiti

informaciono komunikacionim tehnologijama, dati im osnovne smjernice i potaknuti da

inoviraju ICT.

Za prihvaćanje i razumijevanje ICT-a potrebno je više godina, što može biti

isuviše dugotrajan proces. Istraživanja i rezultati istraživanja u svijetu su takoreći

svakodnevno dostupni, radovi su najčešće publikovani i gotovo dostupni svim

zainteresiranim. Ne treba izmišljati ''toplu vodu'', nego iskoristiti iskustva drugih

zemalja, platiti stručnjake koji se tom tematikom bave duži niz godina, da obuče naše

kadrove koji će znati u kojem smjeru da organizuju napredak ICT u Bosni i

Hercegovini. Iskustva i planovi drugih se ne mogu metodom Copy => Paste preslikati

doslovno u naš sistem, već da osposobimo naš kadar koji će kroz sagledavanja našeg

sistema, kreirati najbolji koncept primjene informaciono komunikacionih tehnologija i

obrazovanje stručnjaka za primjenu istih.

Page 9: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 10

2.1. Informaciono-komunikacione tehnologije u učenju i podučavanju

Informaciona i komunikaciona tehnologija daju dobru osnovu za djelotvornu i

kreativnu upotrebu znanja. Znanje i inteligentno korištenje informacija su ključni faktori

razvijanja privrede. Samim tim, umjesto pojma informacijsko društvo, danas u medijima

možemo često čuti i pojam društvo znanja. ICT tehnologije su postale nezaobilazan

segment u razvoju društva, i samim tim ''utiru'' nove pravce u budućnosti kojim će se

društvo kretati. Mladi naraštaji, koji trebaju da se kreću tim pravcima, trebali bi u

sistemu obrazovanja kako u osnovnoj i srednjoj školi, tako i na fakultetima, imati

aktivniji kontakt sa informaciono komunikacionom tehnologijom. Jednostavno rečeno,

moraju biti pripremljeni za to.

Osposobljavanje i školovanje mladih ljudi danas, ne smiju izostaviti ICT iz

procesa obrazovanja. Primjena tehnologija dovela je društvo u takav stadij, da se ICT

vještine uz znanje čitanja, pisanja i računanja počinju smatrati elementarnom

pismenošću [2].

Škole su bile izuzete od ove informacijsko tehnološke revolucije. One su većim

dijelom ostale nepromijenjene, unatoč brojnim reformama i povećanju broja računara,

umrežavanja istih. Sagledavajući stanje kakvo je bilo prije nekoliko desetljeća i sada,

gotovo da ništa nije promijenjeno (vidi sliku 2). A. W. Bates iznosi tvrdnju: ''kada bi

student iz trinaestog stoljeća, iznenada se zatekao u današnjoj predavaonici, vjerovatno

bi odmah znao gdje je''. Prema njemu i u savremenim nastavnim disciplinama, kao što

su prirodne nauke ili mašinstvo, danas se primjenjuje ista metodologija nastave.

Problem se ne nalazi u velikom očekivanju od ICT u obrazovanju, već leži u

činjenici, da potpuna i kvalitetna primjena ICT u organizaciji nastave, zahtijeva temeljne

promjene, počevši od okruženja u kome se odvija nastava i učenje, bilo kojeg predmeta.

Page 10: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 11

Slika 2. Izgled učionice 200 godina stare škole iz Danske

U procesu nastave, potrebno je izvršiti radikalne promjene u metodologiji i

organizaciji nastave. U većini škola se primjenjuje tradicionalni način rada, uz manje

pomake u korištenju IC tehnologija. Posljedica toga jeste spori napredak, koji je često

vezan za ekonomski razvoj pojedinih država. Primjena ICT u nastavi nije samo tehničko

pitanje. Ona traži odgovore na osnovna pitanja o nastavnim metodama, prioritetima u

finansiranju, misiji i viziji škole. Pri definiranju obrazovnih ciljeva, uzeti u obzir nove

mogućnosti koje pruža tehnologija, internet, multimedija. To nije samo unapređenje

okruženja u kojem se koristi, već ga u osnovi mijenja.

Integracija informaciono komunikacionih tehnologija u nastavni proces, povlači

za sobom pitanje stručnosti profesora. Informaciono komunikacione vještine predavača,

koji bira sadržaje i određuje nastavni proces, od bitnog su značaja i utiču na kvalitet

obrazovanja. Osposobiti i stručno usavršiti nastavnike, pripremiti ih za proces

cjeloživotnog učenja (engl. Long Life Learning), praćenja trendova i čestih promjena u

informacionim i komunikacionim tehnologijama je neizostavan proces koji se ne može

zaobići.

Page 11: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 12

U procesu obrazovnog sistema nužno je uspostaviti dio osnovnog obrazovanja

koji se odnosi na znanja i vještine informatičke pismenosti, te na primjenu informacione

i komunikacione tehnologije u učenju i podučavanju. Budući nastavnici bili bi sposobni:

a) za provođenje obrazovnih projekata iz područja primjene ICT u učenju i podučavanju

b) za dijagnostiku i vrednovanje znanja pomoću ICT

c) za oblikovanje okoline za učenje primjerene razvojnoj dobi učenika (kompetentnim

korištenjem ICT u nastavi)

d) za poticanje samostalnog učenja

e) za vrijednovanje i odabir obrazovne programske podrške za različ ita područna znanja

f) za nastavak samostalnog usavršavanja

2.2. Nastavni proces i učenje, ICT

Sa pedagoško metodičkog aspekta, u središtu procesa učenja i podučavanja je

učenik. Na Slici 3 prikazan je didaktički truogao, koji pojašnjava odnose učenika,

nastavnika i nastavne sadržaje.

Slika 3. Didaktički trougao: Učenik, nastavnik, nastavni sadržaj

Kako se ovaj pristup posmatra sa posebnog stajališta, gdje će sredstvo učenja i

podučavanja između ostalog zauzeti tehnologija, dobijamo dopunjeni didaktički trougao

(Slika 4). Pojam učenik ovdje možemo zamijeniti pojmom čovjek, obrazovati se mogu

U- Učenik N- Nastavnik S- Nastavni sadržaj U

N S

Page 12: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 13

ljudi različitih starosnih uzrasta, ICT nisu ograničene na upotrebu samo jednoj

generaciji, već u cjelosti ih mogu koristiti svi ljudi.

Slika 4. Dopunjeni didaktički trougao: Učenik, nastavnik, nastavni sadržaj i tehnologije

Kada se rade pripreme za nastavni proces, u kome će aktivnu ulogu imati

savremene tehnologije, često se zaborave ili samo djelimično zadovolje metodičke i

pedagoške strane. Osobe (predavači) koji planiraju te sadržaje i koriste savremene

tehnologije za realizaciju istih, često stave u drugi plan učenike kojima su ti sadržaji

namijenjeni.

Informaciona i komunikaciona tehnologija, je postala sastavni dio sistema

obrazovanja i to kao podrška nastavnicima u realizaciji tradicionalne nastave ili pak kao

zamjena takvoj nastavi s jednom od novih metoda i načina realizacije nastavnog procesa

kao i procesa učenja i podučavanja. S tim u vezi je multimedija, računarsko

umrežavanje i programsko inženjerstvo, što je dovelo do pojave generacije računarskih

sistema za učenje i podučavanje.

Nova nastavna paradigma je orijentirana prema učeniku (engl. Learner-center

paradigm). Učenik je smješten u centar, dok su u okruženju resursi za učenje i to kako u

pogledu vremena tako i mjesta i načina učenja (Slika 5). Prema učeniku je sve

orijentirano i obuhvaćeno jednim izrazom-resursi za učenje (ljudi, znanje, tehnologija,

medij, organizacija...).

U

N S

T

U- Učenik N- Nastavnik S- Nastavni sadržaj T- Tehnologija

Page 13: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 14

Slika 5. Prijelaz tradicionalne nastavne paradigme, novoj naprednoj

Tradicionalno obrazovanje zasniva se na obrazovnoj paradigmi, koja se naziva

model reprodukcije znanja. Svrha takvog učenja jeste prenijeti statičko znanje od izvora

znanja (nastavnik) do učenika, koji je pasivni primalac takvog znanja. Model

reprodukcije znanja treba zamijeniti modelom izgradnje znanja. To se može postići

samo ako nastavnici i učenici budu partneri u zajedničkom sudjelovanju na izgradnji

baze znanja koju treba usvojiti.

Informaciona usluga WWW je omogućila zasnivanje više hiljada sistema koji se

mogu smatrati direktnom primjenom savremene informacione i komunikacione

tehnologije. Već ina tih sistema ima ograničene mogućnosti učenja i podučavanja, jer

svoj rad zasnivaju na statičkom prikazu nastavnih sadržaja.

Osnovna informatička znanja i vještine treba posjedovati svaka informatički

pismena osoba. Ta znanja je potrebno svakodnevno nadopunjavati i usavršavati, jer brz

je razvoj informacione i komunikacione tehnologije.

Uvođenjem tehnologija u nastavni proces, došlo je do promjena postojećih

metoda podučavanja i obrazovanja. Postojeći model dolazi u novo okruženje, koje

zahtijeva nove metode rada. Postoje različit i tipovi učenja, zavisno od toga šta se uči, u

kojem se okruženju uči, karakteristikama osobe koja uči (učenika), ali i osobe koja

podučava (nastavnika). Znanje je vrijednost koju pojedinac stiče procesom učenja i

STRUČNJAK

UČENIK

UČENIK

UČENIK

UČENIK

Izvor učenja

Izvor učenja

Izvor učenja

Page 14: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 15

varira od osobe do osobe. Svaka individua različ ito apsorbuje u datom momentu. U

osnovi znanja uvijek su informacije koje pojedinac prima direktno ili indirektno i na taj

način postiže lični razvoj.

Jelavić definira učenje kao ''aktivnost (iskustvo) kojom pojedinac postiže

relativno trajnu promjenu svog ponašanja''. Te promjene, dakle, nastaju pod uticajem

primljenih i prerađenih informacija. Bit je u tome da osoba koja uči, opšte i gotove

spoznaje dovede na nivo ličnog iskustva, te na temelju toga doživljava promjenu

ponašanja. Kako bi ovladala tim opštim i gotovim spoznajama (znanjima) osoba koja

uči (učenik) mora ih uočiti, osvijestiti, povezati sa ličnim iskustvom, otkriti što one

znače na nivou konkretnog. Tek se takvim učenjem osoba razvija, jer ono što prije nije

mogla sada može. Učenje uvijek predstavlja integraciju osjetilno-praktičnog i misaono-

teorijskog.

Učenje je mnogo širi pojam od obrazovanja odnosno odgoja. Obrazovanje

možemo definirati kao namjerno, intencionalno, pedagoški (didaktički) osmišljeno i

sistemski organizirano učenje odnosno iskustvo pojedinca koje se očituje u porastu

(količinom i kvalitetom) znanja i vještina te razvoju sposobnosti [3]. Nesumnjivo je da

će se nekakvo učenje u nastavnom procesu i odviti. No, pitanje je da li je to ono učenje

koje je nastavnik htio?

U današnjem obrazovanju, nažalost, još uvijek je prisutan sistem, u kojem je

gradivo podijeljeno u čvrsto definisane cjeline, profesor podučava, a učenik sluša ili

čita. To ne pruža dobar način funkcionisanja, pogotovo sada kada su informaciono

komunikacione tehnologije dostupne. Tendencija obrazovnog sistema a samim tim i

nastavnog procesa jeste da bude fleksibilniji. To znači, da umjesto nastavnika

(profesora) u centru bude učenik, čija bi se efikasnost poboljšala (Slika 6). Nastavnici

danas moraju znati koristiti savremene metode i tehnologije u obrazovanju. Važno je da

nastavnici budu ne samo informatički nego i informacijski pismeni, te da posjeduju

znanje o tome šta je informacijska pismenost i koliko je njeno značenje za današnje

obrazovanje.

Page 15: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 16

Slika 6. Poređenje dva modela obrazovnog sistema

Danas obrazovanje i podučavanje treba smjestiti u nove okvire u skladu s

mogućnostima i potrebama savremenog pojedinca i okolnostima u kojima uči.

Odgovarajućim programiranjem, računari imaju sposobnost donositi

individualizirane naredbe. Ono što pri izradi nastavnih materijala podržanih

informaciono komunikacionom tehnologijom treba uzeti u obzir, su važne različ itosti

među osobama koje podučavamo.

Poput učenja, i podučavanje je kompleksan poduhvat. Dobar nastavnik u tom

procesu mora uravnoteženo i optimalno rasporediti sve elemente bitne za određeni

zadatak učenja. Naravno da osim odluka nastavnika, važni faktori za uspješno

podučavanje često su izvan njegova dohvata (iskustvo učenika s proučavanom temom,

njegovo opšte znanje, kognitivne sposobnosti, učenikova reakcija na tehnologiju,

emocionalno stanje, dob, spol, spremnost ili nespremnost na saradnju sa drugim

učenicima, okruženje u kojem se podučavanje odvija, prisutnost drugih pojedinaca u

tom okruženju).

Page 16: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 17

3. Razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija

Znanje je uvijek igralo važnu ulogu u razvoju ljudskog društva. Napredak u

informaciono-komunikacionim tehnologijama je još više ojačao vezu između znanja i

sveukupnog razvoja, pa tako one danas predstavljaju osnovu za stvaranje i

primjenjivanje znanja u javnom i privatnom sektoru.

Informaciono-komunikacione tehnologije predstavljaju spektar međusobno

povezanih tehnologija. Prema definiciji Svjetske banke, ICT se sastoje od hardvera,

softvera, mreža i medija za sakupljanje, smještanje, procesuiranje, proslijeđivanje i

prezentaciju informacija (glasovnih, tekstualnih, slikovnih, brojevnih).

S obzirom da ICT postoje više od šest decenija, tj. od pojave prvog tranzistora,

ona se dijeli na stare i nove ICT. U stare se ubrajaju telegraf, fiksna telefonija, radio i

televizija, a u nove mobilna telefonija, internet, i računari. Razvijene zemlje naglasak

stavljaju upravo na nove tehnologije. I nove i stare informaciono komunikacione

tehnologije obuhvataju djelatnosti proizvodnje i usluga.

Informaciono komunikacione tehnologije nude širok spektar specifičnih

prednosti: povećanje efikasnosti i produktivnosti, dijeljenje i skladištenje informacija,

komunikaciju, bržu akumulaciju, širenje i primjenu znanja.

Informaciono komunikacione tehnologije predstavljaju jedan od najvažnijih

faktora koji mogu ubrzati tranziciju u regionu. One su glavni put razvoja mrežne

ekonomije i informatičkog društva kojim možemo dostići razvijenost zapadno evropskih

standarda. Najrazvijenije zemlje u ovoj oblasti su Skandinavske zemlje, SAD, i Velika

Britanija.

Činjenica je da te tehnologije još nisu na pravi način iskorištene. Nije dovoljno

samo uvesti nove tehnologije u obrazovanje kao sredstvo za organiziranje i distribuciju

informacija, nego je potrebno izmijeniti i sam način učenja.

Page 17: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 18

Informaciono komunikaciona tehnološka potrošnja je važan indikator ulaganja u

ICT tržište. Dva najznačajnija pokazatelja kojima se indeksira razvijenost informaciono

komunikacione tehnologije u zemljama su Networked Readiness Index (NRI) i

Information Society Index (IDC). Zemlje kandidati za EU moraju značajno proširiti

korištenje i primjenu interneta ako žele ispuniti ciljeve eEurope 2005 programa.

Informaciono komunikacione tehnologije su imale snažan uticaj na razvijanje

tranzicijskih zemalja. Većina ovih zemalja ostvarila je napredak u primjeni i širenju

osnovnih ICT pokazatelja. Međutim, oni predstavljaju samo preduslov daljeg razvoja

vođenog informaciono komunikacionom tehnologijom.

Prema različitim istraživanjima u svijetu postoji velika razlika u području ICT

između pojedinih država ali i regiona svijeta. Digitalna podjela je jedan od fenomena.

Ona se zasniva na digitalnoj pismenosti. Ograničenje pristupa digitalnim materijalima je

sve više povezano sa mogućnostima jednakog pristupa informacijama u obrazovnom,

ekonomskom, socijalnom, političkom i kulturnom području. Zemlje koje nisu ICT

razvijene, u narednom periodu neće puno uznapredovati, što znači da će razvoj Interneta

ostati privilegija razvijenih zemalja i velikih sila. Bitan faktor u svemu tome zauzima

poznavanje stranih jezika, tj. engleskog jezika ko ji je najrasprostranjeniji na Internetu

(Slika 7). Slijedeći podaci su rezultat istraživanja agencije Global Reach [13].

Slika 7. Zastupljenost korisnika Interneta prema jezičnim područjima

Zastupljenost korisnika Interneta prema jezičnim područjima

39%

15%10%

9%

8%

5%

4%4%

6%

Engleski jezik

Kineski jezik

Španski jezikJapanski jezik

Njemački jezik

Francuski jezik

Koreanski jezikItalijanski jezik

ostali jezici

Page 18: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 19

Osnovna karakteristika zastupljenosti savremenih informaciono-komunikacionih

tehnologija i elektronskih komunikacija jeste neravnomjernost. Skoro tri četvrtine

informacionih potencijala i elektronske trgovine ostvaruju američke kompanije, ali se na

mrežu brzo uključuju i kompanije iz Evrope, Japana i azijskog regiona. Širenje mreže je

takvo da nijedan dio svijeta nije izostavljen od Kine, preko Južne Amerike do Afrike.

Da su razlike ipak znatne potvrđuju i podaci iz 2004. godine prema kojima samo 3,1%

Afrikanaca ima pristup Internetu u poređenu sa 62,6% žitelja Sjeverne Amerike

(UNCTAD, 2005, strana 3).

Ostvarivanje ciljeva za smanjenje razlika između razvijenih i nerazvijenih

zemalja u stvaranju pravednog informacionog društva zasniva se na slijedećim

predpostavkama1:

ICT je sredstvo za postizanje ciljeva koje su UN postavile u Milenijumskoj

deklaraciji2 kako bi smanjile siromaštvo, glad i bolesti pod uslovom da je:

• pristup komunikacijama univerzalan i dostupan

• pristup komunikacijama zaštićen kao osnovno pravo,

• način vođenja politike transparentan, predvidljiv i podstiče takmičenje

• ljudski resurs obučen i dostupan.

Zemlje u razvoju mogu imati koristi od ubrzanog pregrupisanja ICT

infrastrukture pod uslovima:

• da infrastrukturni razvoj prepoznaju kao prioritet i dio nacionalnih e-

strategija,

• da pregrupišu najprikladnije tehnologije, oslanjajući se na dosadašnje uspjehe

• da osiguraju finansiranje kako bi pomogli zemljama kojima je to potrebno da

razviju svoju nacionalnu infrastrukturu

• da dogovore potrebe za čuvanje i promovisanje sigurnosti mreža,

• da uzmu u obzir brigu građana o privatnosti, vjerodostojnosti i jezičkoj

različitosti u on-line svijetu,

1 Zaključci sa Svjetskog kongresa o informacijskom društvu WSIS održanog u Ženevi od 10. do 12. 12. 2003. 2 Milenijumska deklaracija je donešena u sjedištu UN u New Yorku od 6 do 8 septembra 2000. godine, gdje su se na Samitu okupile sve članice, njih 188.

Page 19: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 20

• da kontrolišu korištenje mreža u svrhu spriječavanja kriminala i prevara

U Lisabonu, marta 2002 godine, Vijeće za obrazovanje na zahtijev Vijeća Evrope

definiše stvarne i buduće ciljeve obrazovnih sistema:

• unapređivanje standarda učenja u Evropi,

• povećana i proširena dostupnost cjeloživotnom učenju (Long Life Learning),

• obnavljanje definicije osnovnih vještina u okviru obrazovanog društva,

• otvaranje obrazovnih sistema i sistema obuke u lokalnom okruženju, Evropi i

svijetu

• korištenje resursa na najbolji mogući način i

• razvijanje novog partnerstva sa školama

3.1. Dobra obrazovna praksa i politika u EU

Radna skupina za ICT (Informaciono komunikacionu tehnologiju) u svom

izvještaju dala rezultate s ciljem poboljšanja evropske saradnje na utvrđivanje

''konkretnih ciljeva za buduće obrazovanje i sisteme stručnog usavršavanja, te

implementaciju povezanih radnih programa'' koji su prihvaćeni od Vijeća 12 februara

20013, koji se odnose na dugoročne ciljeve (od 2001 do 2010 god.).

Sakupljeni podaci pokazuju da je u EU postignut važan napredak u razvoju

infrastrukture ICT-a u obrazovanju. Različ itost obrazovnih sistema koji su prisutni u

zemljama članicama EU formira problem koji proizilazi iz toga, činjenica da praksa

dobro djeluje u jednom okruženju, ne znači da će ista dobro funkcionisati u drugom.

Kriterij dobre obrazovne prakse se može vezati kroz riječ ''inovativno'', koja je postala

sinonim za dobru obrazovnu praksu.

Obrazovna politika se provodi duži niz godina. Vrijeme je ključni element kako

bi obrazovna politika dala mjerljiv rezultat. Što duže posmatramo neki događaj imamo

veći broj elemenata za analizu. Ovo je posebno važno za obrazovanje, koji je spor i 3 http://europa.ed.int/comm/education/plicies/pol/policy_en.html#programme

Page 20: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 21

dubinski proces. Uključivanje ICT-a ne mijenja glavne karakteristike promjena u

obrazovanju. Obrazovne politike se najčešće odnose na: podržavanjem inovacije u

nastavi, digitalna i medijska pismenost, digitalne sadržaje, razvoj obrazovnih portala i

uspostavljanje online usluga, razvijanje platformi i obrazovnih materijala vezanih za

kuriku lum, određivanje virtuelnog okruženja za učenje i razvijanje stručnih

kompetencija nastavnika u školama, integrisanje ICT-a u visokoškolskim ustanovama

kroz projekte, korištenje takmičarskog pristupa u razvoju obrazovnih ICT materijala i

mnogobrojne druge.

Ključna pitanja koja se nameću su:

1) određivanje integracije ICT u obrazovanje sa dugoročnim ciljevima

2) položaj ICT u obrazovanju nastavnika i učenika

3) pristupačnost ICT usluga u školama

Informaciono komunikaciona oprema je najčešće istaknuta kao problem.

Međutim, u nekoliko zemalja je, isključivo investiranje u opremu čak i na samom

početku bio loš pristup. Kako njihova iskustva govore to je bilo gotovo kao ''bacanje

novca''. Obrazovna politika treba doprinijeti stvaranju dugoročne vizije, č iji bi ciljevi

bili ''povećanje pristupa obrazovanju za sve, povećanje kvaliteta obrazovanja, promjene

u organizaciji i upravljanju obrazovnim procesima, omogućavanje cjeloživotnog učenja

(LLL), poboljšanje ICT kompetencija učenika, studenata, nastavnika i administrativnog

osoblja, povećanje efikasnosti školske administracije'' [24].

Potrebno je se usmjeriti na korištenje ICT-a u obrazovanju. Sve je češći pristup

po kojem glavni problem integracije ICT-a u obrazovanje nije oprema, već razvijanje

obrazovnih pristupa koji će djelotvornije doprinijeti održanju osnovnih obrazovnih

ciljeva i povećanim potrebama učenika. Obrazovna politika mora omogućiti dugoročnu

viziju obrazovanja, te jasan prikaz različ itih oblika korištenja tehnologije u obrazovanju.

Ključno pitanje se svodi na usmjerenost korištenja ICT-a u obrazovne svrhe. Ovo

se odnosi više na to koliko će učenici i nastavnici koristiti ICT u obrazovanju nego samo

Page 21: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 22

korištenje računara i osnovnih programa na računaru. Zato je potrebno korigovati

nastavni plan. Za primjenu ICT potrebne su netehničke (80%) i tehničke (20%) v ještine.

Dobro izražene osnovne vještine kao što su čitanje, pisanje, crtanje i druge kognitivne

vještine su preduslov za uspješnije korištenje informaciono komunikacionih tehnologija.

Omogućavanje odgovarajućeg obrazovanja i stručnog usavršavanja nastavnika je

važan cilj ICT u velikom broju obrazovnih politika. U Evropi je akcijski plan e-Evropa,

i e-učenje. Isprobane su različ ite opcije kada je riječ o različit im šemama obrazovanja

nastavnika, ali još ne postoji dogovor koji su zajednički nastavni planovi i programi.

Nekoliko evropskih istraživačkih projekata bave se ovom problematikom kao što je

ULEARN koji razvija evropski pedagogijski plan i program za stručno usavršavanje

nastavnika za korištenje ICT u nastavi. Na primjer ECDL fondacija vodi Evropski

računarski vozački ispit i osnovala je vrstu franšize mreža koje se zasnivaju na

nacionalnim računarskim udruženjima.

Uočeno je, da su se u posljednjih petnaestak godina, održavali seminari gdje su

nastavnici slušali predavanja i koristili računare, pisali tekst, pravili tablične proračune i

slično. Ovakva usavršavanja su malo doprinijela promjenama u razredima, zato što

nastavnici nisu primili pedagoška znanja ili primjere konkretizovane na kurikulumu.

Povratak u nastavu sa tih seminara, bio je sa komentarima da su računari presloženi za

njih, da je to pretežak zadatak.

Već ina nastavnika je obrazovana s tradicionalnim oblikom ''od nastavnika prema

učeniku'' prenošenja nastavnih sadržaja, te su usvojili standarde vrijednovanja znanja i

vještina, kroz pamćenje i reprodukciju sadržaja. ICT oprema i praksa su zasnovani na

aktivnom sudjelovanju učenika u nastavi. One uključuju pristup obrazovnim

materijalima, korištenje naprednije tehnologijske opreme i kreiranje materijala koji

preko mreže mogu postati javno dostupni [Irska obrazovna politika].

Pomijeranje procesa podučavanja prema procesu učenja postavlja nove zahtijeve

pred obrazovni sistem. Usluge su veoma bitne. Otvorenije obrazovno okruženje

Page 22: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 23

zahtijeva prilagođene rasporede sati, arhitekturu škole, smještaj, te nove kompetencije

nastavnika. Većina promjena zahtijeva usklađenost sa tehnologijom, kao pokretnim

ciljem.

3.2. Stanje i trendovi primjene ICT u obrazovanju u svijetu

Korištenje ICT tehnologija u osnovnom obrazovanju sve je izraženije, što izaziva

potrebu obuke za sve učesnike u obrazovnom procesu. Školski sistemi u Evropskim

zemljama su prihvatili različite organizacijske pristupe za uključivanje ICT-a u

obrazovanje. Škole kao i druge obrazovne institucije su organizacije čije je korištenje

ICT-a osporavano na različitim nivoima. Na primjer, zaposlenici, učenici, kurikulum,

metode, zgrade, finansije, saradnja i organizacijski procesi. ICT mijenja sliku

organizacije tradicionalne škole.

Osnovni ciljevi informatizacije škola su:

• obezbijediti osnove informatičke pis menosti

• pružiti osnovnu stručnu i tehnološku obuku

• obezbijediti IT opremljenost škola

Prva dva cilja se odnose na škole kao javni servis, a treći se fokusira na korištenje

ICT-a u samom procesu učenja. U reformskim procesima u Evropi i svijetu uvođenje i

korištenje ICT-a bitno utiče na duboke strukturne promjene u sistemu obrazovanja, na

organizaciju, funkcionisanje, korištenje vrijemena i prostora, nastavničke obaveze,

metode rada i dr.

U nekim zemljama, škole određuju svoje vlastite ICT planove i definiraju

strategije u vezi sa infrastrukturom, uslugama, sadržajima, obrazovanjem nastavnika

instruktora. Neke škole imaju lošiju računarsku opremu, ali imaju dosta dobre rezultate

u drugim poljima kao što je nauka, sport...

Najrazvijenije zemlje u oblasti ICT tehnologija su Švedska i Finska u kojima oko

80% stanovništva ima pristup Internetu, nakon njih slijede Danska i Norveška. U

Page 23: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 24

domenu komunikacionih tehnologija, kada se izuzmu računari i Internet ovaj raskorak je

znatan [17].

Prema [21] u Mađarskoj predmet informatika obuhvata područije računarskih

znanja i b ibliotekarstva. U Engleskoj se ICT proučava kao samostalan predmet ali

također i kroz druge predmete. U Nizozemskoj je data sloboda tako da svaka škola

razvija svoje projekte koje finansira država sa oko 75% od ukupnog fonda za obrazovni

ICT. U Francuskoj i Irskoj namjera je da se putem ICT-a uče svi predmeti, a ne ICT kao

zaseban predmet. Bugarska je organizirala ''ICT olimpijadu'' posebno dizajniranu u

Ministarstvu obrazovanja i nauke kako bi se motivirali učenici i nastavnici kako bi

razvijali vrijedne računarske obrazovne materijale, kojih nema dovoljno na bugarskom

jeziku. U Australiji, Kanadi i Novom Zelandu ICT nije uveden kao zaseban predmet već

se obučava kao dio šire tehnologije, koja može biti povezana sa matematikom,

prirodom, fizikom, te sa praktičnim predmetima. ICT-u se najviše pristupa u

vannastavnim aktivnostima.

Sedmi nacionalni plan i program u Koreji uvodi korištenje i upotrebu ICT-a u

prvom razredu osnovne škole. Ministarstvo obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala

podstiče nastavnike i d jecu da koriste i integrišu ICT u nastavu i preporučuju da u barem

10% nastavnih aktivnosti budu uključeni računari. Međutim, nisu svi nastavnici obučeni

za takav rad, tako da se druga faza sadrži iz velikih ulaganja u postavljanje ICT strukture

kao podrške na primjenu ovog cilja.

Tehnologije nam ne pružaju samo nove načine postupanja, nego također i mnogo

novih poslova. Mi najprije oblikujemo tehnologije, a zatim tehnologije oblikuju nas.

Kada se primjenjuju u obrazovnom području, IC tehnologije se mogu koristiti kao

podrška tradicionalnim postupcima ili za preobrazovanje naših postupaka, čime se

pružaju nove i poticajne prilike za istraživačko i iskustveno učenje.

U zemljama EU početkom osamdesetih godina pokreću se nacionalni projekti za

uvođenje ICT u sistem obrazovanja. Devedesetih godina podstiče se uvođenje ICT-a

Page 24: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 25

kroz službena dokumenta kao što su zakon o obrazovanju, preporuke, akcijski plan i

drugo.

Sve zemlje članice u EU imaju službena dokumenta o korištenju ICT u

osnovnom obrazovanju (ISCED 1). U zemljama poput Španije, Francuske, Švedske,

Slovenije, Luksemburga i Portugala dokumenti obuhvaćaju i područja predškolskog

obrazovanja (ISCED 0).

Zavisno od države do države, razliku ju se pristupi uvođenja ICT u obrazovanje.

Razlikujemo dva osnovna pristupa uvođenja i primjene ICT u školskim nastavnim

sadržajima evropskih zemalja. To su: uvođenje samostalnog predmeta iz područija

informaciono komunikacionih tehnologija i korištenje ICT kao alata u okviru ostalih

predmeta ili projekata.

Iako su vidne neravnopravnosti pristupa IC tehnologijama između zemalja,

postoje razlike i unutar svake države. Unutrašnji tehnološki raskorak4 se pojavljuje i u

mnogim razvijenim državama poput Novog Zelanda, kada je riječ o građanima različit ih

rasnih pripadnosti, primanja i mjesta stanovanja.

Brz razvoj IC tehnologije traži formiranje stručnih tijela na nivou država koja bi

imala zadatak za praćenje i podršku u ovoj oblasti. Također, zadatak bi im bio da se

uspostavi dijalog i saradnja između različitih centara na različ itim nivoima. To bi

pomoglo da se shvati nužnost obuke i uoči značaj strateškog planiranja na lokalnim,

regionalnim i centralnim nivoima.

''Digital divide'' između zemalja koje su davno uvele ICT i onih koje to još nisu,

uvećava se. Neke države koje su napravile konkretne projekte i pomake prema [25] su:

4 “ Bridging the digital divide“ - ''digital divide'' (tehnološki raskorak).

Page 25: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 26

Škotska

U Škotskoj kao podrška integracijama ICT-a u školama, razvijeni su Masterclass

programi 2002, č iji je program obuke imao za -cilj da:

• stvori viziju o potencijalima i izazovima ICT na proces učenja na svim

nivoima,

• utiče i podržava pedagoške promjene nastale korištenjem ICT,

• pružaju poticaje menadžmentu, nadogradnju ICT u učenju, nastavi,

• stvaraju zajednicu koja će biti ustanju da primijeni i održi viziju,

• da preko primjera dobre prakse šire ideju IC tehnologija.

Portugal

U Portugalu, zahvaljujući projektu MINERVA (1985-1994) škole opremljene

računarima i programima (hardware and software). Uporedo je organizovana obuka za

nastavnike u toku pripravničkog staža. Svaka škola je određivala grupu od 3-4

nastavnika kao jezgro promjena. Tako obučeni nastavnici postajali su treneri i predavači

u svojim školama.

Na nacionalnom i internacionalnom nivou razvijeni su brojni ICT projekti kroz

koji su sticana i razmjenjivana znanja i iskustva. Poseban akcenat dat je na pedagoškom

iskustvu.

Švedska

Švedska je među vodećim zemljama u oblasti IC tehnologija. Njen uspjeh i

stručnost pružaju pogodne prilike za društveno-ekonomski razvoj.

Švedska Vlada je formirala devetočlanu ICT komisiju, kao savjetodavno tijelo u

oblasti informacionih tehnologija. Njen cilj je bio da analizira uticaj IT-a na švedsko

društvo kao i promovisanje informacija o novim mogućnostima i problemima u

informacionom društvu. Komisija aktivno prati, inicira i podržava razvoj te korištenje

informacionih tehnologija.

Rad i akt ivnost komisije usmjerene su na:

• izgradnju računarskih mreža

Page 26: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 27

• aktivniju saradnju sa različit im partnerima

• promociju IC tehnologija, prikupljanje informacija kroz istraživanja,

izvještaje, medije, seminare, websajt aplikacije itd,

• aktivnije praćenje drugih zemalja u regionu.

Irska

Irska je jedna od zemalja koja je imala nagli ekonomski razvoj. Pokazatelji su

slijedeći: u protekle dvije decenije bruto društveni proizvod je utrostučen, izvoz povećan

osam puta, potrošnja za 140, a broj zaposlenih za 70 odsto. Irska ekonomija prije 1980.

godine bila je tradicionalno ustrojena i ne naročito uspješna.

Irska je danas vodeća zemlja u svijetu po stopi razvoja i primjene ICT

tehnologija. Nekada je 80 odsto irskog BNP-a činila poljoprivreda, dok danas 60 posto

njihovog BNP-a čine proizvodi i usluge iz oblasti ICT koji se mahom izvoze.

Odlučujući element irskog modela razvoja je ulaganje u obrazovanje, odnosno

budući visoki kvalitet radne snage, što uključuje naučne istraživače, inženjere,

programere, dizajnere, ekonomiste i administratore, dakle sve one stručnjake koje traži

napredni strani kapital kada odlučuje gde da započne novi posao.

Hrvatska

Hrvatska je jedna od balkanskih zemalja, koja investira u ICT sektor onoliko

koliko joj ekonomski uslovi dozvoljavaju. Na IT hrvatskom tržištu ima veliki broj

kompanija koje upošljavaju isključivo informatičke profesionalace. E-business u

Hrvatskoj je u neprekidnom usponu.

Neke od aktivnosti usmjerene na ostvarivanje strateških ciljeva, pokrenute su za

vrijeme rada na strategiji. U novembru 2003 godine podnešen izvještaj pod nazivom:

Nacinalno izvješće o provedbi strategije Informacijska i komunikacijska tehnologija,

Hrvatska u 21. stoljeću.

Strategija informaciono komunikacione tehnologije u Hrvatskoj sadrži slijedeće

preporuke i smjernice aktivnosti:

Page 27: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 28

1. Nacionalni savjet i saborski odbor za tehnologije informacijskog društva

2. Jeftina, brza i sigurna informacijska i komunikacijska infrastruktura

3. Liberalizacija telekomunikacijskog tržišta

4. Pristup i sudjelovanje građana u informacijskom društvu

5. Elektroničko poslovanje

6. Elektronička uprava

7. Rad na daljinu

8. Razvoj informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane

9. Usmjerenost na softver i inovativnost

10. Otvorene mogućnosti ubrzanog rasta

11. Unapređenje poslovnih i proizvodnih procesa

12. Škola za informacijsko doba

13. Informacijska i komunikacijska tehnologija u visokom školstvu

14. Interdisciplinarno prihvaćanje informacijske i komunikacijske tehnologije

15. Informacijska i komunikacijska podrška nauci

16. Nauka na području informacijske i komunikacije tehnologije

17. Mjere za poticanje i praćenje razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije U dijelu strategije, Škola za informacijsko doba posebna pažnja se posvećuje

obrazovnim programima koji razvijaju i stimuliraju inventivnost od najmlađe dobi te

uključuje zapažene aktivnosti informacionog društva u programe osnovne i srednje

škole. Stručni tim pripremio je osnovu za izradu novih planova i programa te utvrdio

vještine i temeljna znanja koja je potrebno steći tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja.

Projekt je završen u oktobru 2003. godine oblikovanjem novih nastavnih programa.

Ministarstvo znanosti i tehnologije u okviru projekta primjene ICT finansira i

projekat ''ICT kurikulum''. Cilj projekta je stvoriti katalog obrazovnih sadržaja iz

područja informacione i komunikacione tehnologije za osnovnu i srednju školu.

Page 28: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 29

Crna Gora

Republički sekretarijat za razvoj Crne Gore, maja 2004. godine donio je

Strategiju razvoja informacionog društva-put u društvo znanja. Projekat ''Obrazovanje i

ICT'' je dio dokumenta u kojem se ukazuje značaj obrazovanja, znanja i ljudskih resursa.

Analizira se stanje ICT u Crnoj Gori, definišu koncepti unapređenja kao i izrade

arhitekture MEIS-a (Montenegrin Educational Information System).

Razvoj ICT u obrazovanju Crne Gore omogućit će:

1. pripremu učenika da sudjeluju u svijetu koji se mijenja zajedno sa novim

tehnologijama,

2. da učenici koriste ICT alate da pronađu, istraže, analiziraju, razmjenjuju i

prezentuju informacije odgovorno, kreativno uz pravilnu selekciju,

3. svima koji uče, da saznanja kako da iskoriste ICT, dobiju brz pristup idejama i

iskustvima širokog kruga ljudi, zajednica i kultura,

4. povećanje mogućnosti upotrebe ICT i promovisanje inicijative za nezavisno

učenje, uz mogućnost da mladi i odrasli kompetentno prosuđuju kako i kada da

koriste ICT da bi postigli najbolje rezultate.

U Crnoj Gori, danas sve škole imaju pristup internetu. U svim obrazovnim

programima uvedeno je informatičko obrazovanje. Na mladim ljudima leži budućnost i

razvoj. Vlada Crne Gore preduzela je sve potrebne aktivnosti na potpunom

elektronskom vođenju državnih evidencija i uspostavljanju elektronske uprave. Uticaj

informaciono komunikacionih tehnologija nema odjeka samo na oblast obrazovanja, već

i na ekonomski rast i razvoj jedne zemlje.

Srbija

U dogovoru sa pojedinim firmama, Ministarstvo obrazovanja Srbije, počevši od

2004.god. doniralo je informatičku obuku za preko 2.000 nastavnika osnovnih i

srednjih škola. Firme u ICT sektoru u Srbiji imaju komparativnu prednost u regionu u

pogledu cijena i fleksibilnosti stručnjaka da se prilagode različ itim tipovima projekata.

Strateški fokus usmjeren je na jačanje kapaciteta srpskih firmi za nadmetanje na

međunarodnom tržištu, kroz:

Page 29: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 30

• Unapređenje konkurentnosti domaćih IT firmi izgradnjom njihovih kapaciteta u

tehničkim oblastima poput Upravljanja projektima, ali i tzv. soft vještinama

poputomarketinga.

• Podrška firmama za dobijanje međunarodno priznatih sertifikata.

• Promocija prodaje i marketing strategija kojima se povećava izvoz IT usluga i

rješenja, naročito putem outsourcing-a.

• Identifikovanje B2B mogućnosti unutar Srbije i regiona koje omogućavaju rast

kroz lokalnu potražnju za IT rješenjima i uslugama u privatnom i javnom sektoru.

• Fasilitacija povećanja greenfield investicija i zajedničkih ulaganja u ICT oblasti.

Raspoložive tehničke sposobnosti, poput programiranja, su na visokom nivou uz

prisutan stabilni porast radne snage, uzevši u obzir ukupan broj od 26.963 dip lomaca u

2005. godini iz tehničkih nauka relevantnih za ICT poslove.

Društvo zasnovano na znanju grade obrazovani ljudi i razvijena ICT

infrastruktura koja podržava sve njegove aktivnosti. Obogaćivanjem obrazovnog

procesa ICT-ma i eObrazovanje se smatraju preduslovima za kreiranje obrazovanog

kadra koji će doprineti razvoju informacionog društva (Tabela 1).

Tabela 1 ICT-a za obrazovanje i eObrazovanje

Page 30: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 31

(ICTs for Learning & eLearning)

Istraživački ciljevi Relevantna istraživačka polja (za cilj)

1. Dostupnost pedagoških

obrazovnih materijala on-line

• Obrazovni objekti i skladište obrazovnih objekata • Integracija sistema za učenje na daljinu sa digitalnim bibliotekama

2.Personalizacija obrazovnog

procesa preko Interneta

• Adaptivni sistemi za učenje • Modeliranje studenta, razvoj modela učenika • Personalizacija procesa učenja

3.Softverski sistem za upravljanje i

podršku procesima učenja

• Sistemi za elektronsko testiranje znanja • Sistemi za upravljanje obrazovnim procesima, LMS (Learning Management System) modeli • Integracija distribuiranih izvora informacija u sistem eObrazovanja • Standardi u eObrazovanju, implementacija evropskih standarda za obrazovanje u oblasti ICT na svim nivoima • Specijalizovani mentorski sistemi, razvoj softvera za specifične potrebe domaćeg obrazovnog sistema (ćirilično pismo, besplatno dostupni rječnici i spell checker-i za Srpski jezik

4. Bolje računarsko obrazovanje za

sve grupe građana

• Razvoj metoda i softverskih alata za unapređenje kompjuterske pismenosti na svim nivoima obrazovanja • Istraživanje o ICT potrebama u obrazovnim procesima • Razvoj nastavnog plana za eObrazovanje i web sajta za besplatnu osnovnu ICT obuku za sve građane • Primena eObrazovanja kao tehnologije u školama i kod korporativnih korisnika • Razvoj modela i podrške za dugoročno obrazovanje, Izgradnja obrazovnih kapaciteta

5. Bolje obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama

• Web portal, sadržaj i servisi prilagođeni grupama sa posebnim potrebama i marginalizovanim grupama • Specijalizovani softver za ljude sa posebnim potrebama

6. Razvoj sadržaja postdiplomskih i doktorskih studija iz oblasti ICT

• Razvoj nastavnog plana (kurikuluma) i obrazovnih materijala za postdiplomske i doktorske studije iz oblasti ICT • Razvoj middleware-a za servise zasnovane na web tehnologijama za razmenu sadržaja na postdiplomskim i doktorskim studijama iz oblasti ICT

Page 31: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 32

4. ICT u obrazovanju Bosne i Hercegovine

Razvojni koncept informacionog društva

Značajan element svake strategije bio bi uspostavljanje informacionog društva i

usvajanje održivih ciljeva kojima se usklađuje korak sa tehnološki razvijenim svijetom

putem istraživanja, kreativnosti, saradnje, razmjene znanja i informacija.

ICT je uključena u sve sfere ljuskih djelovanja i u mnogome je uticala na

komunikaciju sa ljudima. Svjedok tome je upotreba Interneta, Weba koje su potaknule

ogromne promjene.

Obrazovanje i podučavanje predstavlja najbolju investiciju za maksimalno

iskorištavanje ljudskih potencijala. Čovjek je najznačajniji i nezamjenljiv resurs. U

svijetu danas vlada shvatanje da su obrazovanje, znanje i ljudski resursi sami vrh

prioriteta nacionalne strategije i politike, socijalnog, ekonomskog, tehnološkog i

kulturnog razvoja. Isto tako se smatra da obrazovanje, znanje i ljudski resursi ne mogu

biti zamijenjeni drugim razvojnim faktorima.

Promjene u obrazovanju predstavljaju aktivnost na povećanju broja

kvalifikovanih stručnjaka u državi, povećanju mobilnosti učenika, studenata i radnika.

Razvitak pojedinca i njegovo uspješno integrisanje u društvo kroz dijeljenje zajedničkih

vrijednosti, prenošenje kulturnog nasljeđa, sticanje samopouzdanja, te oslanjanje na

vlastite sposobnosti.

Informaciono komunikacione tehnologije mogu pomoći poboljšanju kvaliteta

života i standarda svih, uključujući i najsiromašnije slojeve društva kroz smanjenje

troškova administrativnih servisa. Rad na usvajanju i promovisanju korištenja ICT-a,

veoma je bitan faktor a osiguravanje pristupa ICT je prvi korak.

U cilju da se svim učenicima omogući ovladavanje informacionim i

komunikacionim tehnologijama, Vlada FBiH je u martu 2004. godine zadužila telekom

operatere da se aktivno uključe u operativnu primjenu projekta. Projekat je predviđao da

se u narednih nekoliko godina sve škole snabdiju multimedijalnim računarima sa

pristupom na internet, te da se obezbijedi struktura uspostavljanja, podrške i

Page 32: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 33

implementacije informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) u obrazovni sistem

FBiH. Realizacijom projekta doprinijelo bi se promjenama obrazovnog sistema u FBiH.

Međutim, ovaj projekat odvija se sporo. Do decembra 2008 godine, još uvijek sve škole

nisu dobile računare, od telekom operatera, tako da će se ovaj projekat odvijati i u 2009

godini a možda i duže.

U Sarajevu je održan Simpozij, 29.-30. septembra 2004. na temu: “Informaciono

komunikacione tehnologije u funkciji poticaja ekonomskoga razvoja i uključenja u

globalizacijske tokove”. U sklopu planiranih aktivnosti da se prati i potiče razvoj

informacijsko-komunikacijskih tehnologija i da se sagleda uloga i značaj regulatera u

tome procesu [18].

Simpoziju je prisustvovalo oko 50 sudionika iz raznih međunarodnih i domaćih

institucija i organizacija, kao što su Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU),

Svjetska banka (WB), Europska banka za istraživanje i razvoj (EBRD), Europsko

povjerenstvo (EC), UNDP-BiH, OHR, te predstavnici dominantnih telekom operatera,

pružatelja internetskih usluga, mrežnih i CATV operatera, resornih entitetskih

ministarstava za telekomunikacije, fakulteta, proizvođača telekom opreme, te drugih

organizacija koje se bave telekomunikacijama.

Na simpoziju su izložene 23 prezentacije, prilikom kojih su predstavljena

stajališta telekom operatera (tržište), proizvođača opreme (tehnologije) i regulatera

(regulativa), u četiri tematska područja:

• okruženje,

• liberalizacija tržišta,

• mogućnosti investiranja u sektor ICT u BiH i

• tehnološki neutralna regulativa.

Aktivnosti ITU-a glede dosizanja ciljeva «Milenijske deklaracije» te izvršavanja

zadataka iz Plana aktivnosti WSIS-a (Svjetskog summita za informacijsko društvo) i

svladavanja problema «digitalne podjele» (digital divide) rezultirale su suradnjom s

Page 33: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 34

RAK-om i izradom projekta o e-regulateru. Potreba izgradnje ili formiranja

širokopojasne (broadband) mreže u BiH je preduvjet i neminovnost za ozbiljnjiji razvoj i

primjenu ICT usluga. A to znači da treba sačiniti ili poseban projekat ili usuglasiti

planove izgradnje dijelova te mreže po operaterima i povezati ih u jednu razuđenu IP

mrežu (backbone).

Uloga ICT usluga u rješavanju zahtjeva za pružanje univerzalnih usluga ima

posebno mjesto glede osiguravanja internetskog pristupa, što opet ukazuje na potrebu

razvoja određene infrastrukture. Modeli financiranja univerzalnih usluga trebaju

obuhvatiti i dio koji se odnosi na razvoj ICT usluga.

Posebno je istaknuta potreba definiranja ICT indikatora pomoću kojih bi se pratio

dosegnuti stepen i dinamika razvoja u ovome području. Tu bi se koristila međunarodna

praksa kao i vlastite procjene potrebnih indikatora. S tim ciljem je naznačena i potreba

definiranja posebnoga pojmovnika koji prati širokopojasne komunikacije, tako da bi se

točno znalo što se pod kojim pojmom podrazumijeva.

Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, od 131 zemlje u 2007 godini BiH

po Globalnom indexu kompetitivnosti (Global Competitveness Index –GCI) zauzela je

106 mjesto, od 125 zemalja u 2006 godini, zauzela 89 mjesto, a u 2005 godini od 117

zemalja, zauzela 88 mjesto. Gdje je primijetan znatan pad [12].

Grafikon br. 1

Svjetski ekonomski forum DavosGlobalni izvještaj o kompetitivnosti i položaju BiH

88 89106

117125 131

0

20

40

60

80

100

120

140

2005 god. 2006 god. 2007 god.

Godina izvje štavanja

Mje

sto BIH

Broj zemalja

Page 34: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 35

Kada je riječ o zemljama u okruženju, najbolju poziciju zauzima Hrvatska, koja

je u 2006 godini zauzimala 51 mjesto, zatim Makedonija 80 mjesto, nakon čega slijede

Srbija na 87, BiH na 89 i Albanija na 98 mjestu.

Grafikon br. 2

Kvalitetni kadrovi u području ICT-a su značajan faktor za daljnji razvoj, te glede

toga treba osmisliti potpuni odnos prema tome stručnom profilu, kako na fakultetima

tako i u poslovnim organizacijama.

Potrebno formirati Agenciju za informaciono društvo na državnom nivou. Zakon

kojim je bilo predvođeno formiranje ove agencije je pao u državnom parlamentu.

Kao ogroman nedostak u razvoju ICT-a u BiH navedeno je nepostojanje Akedemske

mreže ICT-a. Ranije je postojao BiHARNet, međutim zbog nedostatka finansijskih

sredstava, odnosno podrške od strane državnih institucija on je ugašen. BiH i Bjelorusija

su jedine zemlje u Evropi koje nemaju formiranu akademsku mrežu.

U BiH je sprovedena prva faza konsultacija za razvoj inicijalne Strateške

Istraživačke Agende. Rezultat inicijalnih konsultacija sa grupom od 13 eksperata iz BiH,

koja je napravljena u kontekstu SCORE projekta finansiranog od strane EU5. Glavni cilj

projekta SCORE “Jačanje strateške suradnje između Evropske Komisije i regiona

5 Više informacija o SCORE projektu možete naći na web stranici projekta www.score-project.eu

Svjetski ekonomski forum DavosGCI rang u okruženju

6475

85 88100

51

8087 89

98

0

20

40

60

80

100

120

Hrvatska Makedonija Srbija BiH Albanija

Države iz okruže nja

Mje

sto 2005 god.

2006 god.

Page 35: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 36

Zapadnog Balkana u oblasti ICT istraživanja” (www.score-project.eu) je definisanje

plana programa ICT Strateškog Istraživanja za Bosnu i Hercegovinu (između

ostalih zemalja u regionu) koji će odrediti buduće prioritete ICT istraživanja te zemlje.

Plan programa ICT strateškog istraživanja je namijenjen doprinošenju

oblikovanja buduće istraživačke saradnje između EU i Zapadnog Balkana, kroz

relevantne istraživačke politike Evropske zajednice i programe finansiranja (npr. FP7

ICT radni programi). Trenutno nije formulisana ni jedna EU ICT istraživačka politika za

region Zapadnog Balkana u periodu od 2007. do 2013. godine. Cilj SCORE-a je da

doprinese oblikovanju EU ICT istraživačke politike u regionu, na način na koji bi se ta

istraživačka politika podudarala sa interesima i stvarnim potrebama regionalnih ICT

stakeholdera.

U okviru deset prioriteta, jedan se odnosi na ICT za učenje i e-učenje (ICTS FOR

LEARNING & ELEARNING). Informaciono komunikacione tehnologije za učenje će

doprinijeti razvoju edukacionog sistema u BiH. Glavni cilj će biti povećanje nivoa

obrazovanja (Tabela 2) kroz mogućnost pružanja obrazovanja za sve (npr. osnovno,

srednje i visoko obrazovanje, cjeloživotno učenje i učenje na daljinu).

Tabela 2 ICT-a za učenje i e-učenje ICTs for Learning & eLearning

Istraživački ciljevi Relevantna istraživačka polja (za cilj)

1. Razvoj novih servisa za učenje i

interaktivnih edukacijskih programa.

• Sistemi koji će omogućit i uključivanje u procese učenja i

samoučenja,

• Sistemi za upotrebu edukacijskih servisa preko kompjutera,

• Softverski alati za prezentaciju edukacijskih sadržaja

2. Univerziteti i kompjutersko

istraživanje kooperativnih sistema

• Mrežne i Grid tehnologije

3. Virtuelne škole i kampusi

• Baze podataka i sadržaji

• Servisi eLerning

• Upravljanje identitetima

Page 36: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 37

Primjena informaciono komunikacionih tehnologija u Republici Srpskoj znatno

je poboljšana. Stručnjaci smatraju da su potrebna mnogo veća ulaganja u ovu oblast

kako bi se RS približila razvijenom digitalnom svijetu. Vidljiv i su značajniji pomaci u

primjeni ICT u republičkoj upravi, lokalnoj samoupravi, zdravstvu, školstvu,

obrazovanju... građani sve više i više koriste računare. Ogroman napredak u oblasti ICT-

a je u naučno-istraživačkom radu i na univerzitetima.

Primijeti se napredak institucionalnih kapaciteta. U narednoj godini planirana je

statistička analiza o primjeni ICT u RS koja bi doprinijela značajnijem razvoju ICT

oblasti. Prema određenim pokazateljima najviše se ICT primjenjuju u malim i srednjim

preduzećima.

Uloga IT značajna je u obrazovnom sistemu. Ministarstvo prosvjete i kulture RS-

a je u saradnji sa kompanijom ''Lanako'' pokrenuo program informatizacije osnovnih i

srednjih škola. Cilj je da svaki učenik ima pristup internetu.

U zavisnosti od broja učenika, svaka škola će dobiti određeni broj informatičkih

kabineta. Na 300 učenika planiran je informatički kabinet sa 16 računara, štampačem,

Internet konekcijom. Održavanje nastave odvijalo bi se sa multimdijalnim sadržajima.

U škole će biti uvedeni elektronski dnevnici.

Vlada Brčko distrikta BiH, januara 2008. godine, je donijela Internu politiku

razvoja informacionog društva Brčko distrikta BiH. To je bazni i okvirni dokument za

razvoj informacionog društva Brčko distrikta BiH, na osnovu kojeg će se u daljnem

razvoju i izgradnji informacionog društva moći donositi zakoni, propisi i drugi

podzakonski akti, kao i planirati strategija i akt ivnosti daljneg razvoja.

Brčko distrikt BiH će ubrzanom primjenom savremenih informacionih i komunikacionih

tehnologija izgraditi modernu ekonomiju i društvo u kojem su informacije, znanje i

ljudski resursi od vitalnog značaja.

Ciljevi razvoja informacionog društva, kroz široku primjenu informacionih i

komunikacionih tehnologija kao i interneta u svim segmentima društva, utvrđeni ovom

politikom su slijedeći:

Page 37: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 38

• reinženjering procesa rada javne uprave u cilju povećanja efektivnosti rada i

smanjenja troškova;

• stvaranje novog tržišnog ambijenta, novih poslovnih procesa, znanja i

adekvatnih načina organizovanja;

• povećanje rentabilnosti, konkurentnosti, kvantiteta rada organa javne uprave i

kvalitteta usluga građanima;

• razvoj servisa C2G, G2C, B2G, G2B i G2G i ''jedinstvenog šaltera'';

• povećanje investicija i zaposlenosti;

• pravni osnov e-uprave;

• razvoj e-poslovanje i nove ekonomije;

• unaprijeđenje informatičke pismenosti zaposlenih u javnoj upravi.

Vijeće Ministara BiH 2005. godine donijelo je Strategiju integriranja Bosne i

Hercegovine u evropsku uniju. U dijelu koji se odnosi na Informaciono društvo, donosi

zaključke koje je mjere neophodno preduzeti:

• Osigurati potpunu legislativu koja će regulirati mehanizme borbe protiv

softverskog piratstva (Zakon o autorskim pravima, Krivični zakon).

• Izvršiti usklađivanje prethodno navedenih propisa s relevantnom legislativom

EU, odnosno donošenje novih propisa i dosljedno ih implementirati.

• Osnovati Agenciju za razvoj informacionog društva i uvesti standarde u upotrebi

ICT u organima uprave. • Izgraditi e-upravu.

• Izgraditi jedinstven sistem državnih registara – moguće proširenje CIPS projekta

registrima poslovnih subjekata, poreskim registrima, katastru, itd.

• Kreirati državni portal koji će građanima omogućiti jednostavan pristup

informacijama i uslugama organa uprave.

• Izgraditi državnu ICT magistralu – backbone i osigurati ujednačenu pokrivenost

BiH infrastrukturom.

• Provesti reformu sektora telekomunikacija radi liberalizacije.

• Stimulirati upotrebu ICT u poslovanju u BiH.

Page 38: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 39

• Poticati učešće domaćih preduzeća u postupcima javnih nabavki, te razvijati

stalne oblike saradnje s domaćom ICT industrijom.

• Stimulirati izvoz ICT proizvoda i udruživanje domaće industrije u profesionalna

udruženja za promociju izvoza.

• Formirati državnu naučnoistraživačku mrežu koja će osigurati pristup Internetu

svim obrazovnim institucijama u zemlji na nekomercijalnoj osnovi.

• Ustanoviti sistem certificiranja digitalne pismenosti kod učenika i studenata,

najbolje kroz usvajanje ECDL (European Computer Driving Licence) programa u

nastavni plan i program, te osigurati kvalitetno nastavno osoblje za informatiku

kroz redovno recertificiranje nastavnika.

• Omogućiti pristupačno „obrazovanje za ICT“ i za starije generacije i učenje na

daljinu na svim univerzitetima.

• Stimulirati upotrebu opensource (besplatnog) softvera kod svih budžetskih

korisnika, te se oslanjati na rješenja domaće ICT industrije.

• Stimulirati kreiranje domaćeg sadržaja na Internetu, korištenje Interneta i voditi

organizirane informativne podobnosti koje Internet omogućava.

Page 39: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 40

5. Stanje ICT u školama na području opštine Srebrenik

5.1. Predmet istraživanja

Predmet istraživanja je primjena ICT kod učenika, nastavnika kao i nivo ulaganja u

razvoj ICT u školama.

Vremensko određenje istraživanja:

• U toku prvog polugodišta školske 2008/09 godine.

Prostorno određenje istraživanja:

• Osnovne škole na području opštine Srebrenik.

5.2. Cilj istraživanja

Cilj istraživanja je ideja vodilja na putu realizacije istraživanja. Ako je cilj

pravilno definisan, prepoznatljive su i hipoteze koje će biti verifikovane.

Cilj istraživanja je da se utvrdi nivo prisutnosti ICT u obrazovanju, odnos prema

uvođenju ICT od nastavnika kao i materijalnih ulaganja od menadžmenta škola.

5.3. Hipoteze istraživanja

Hipoteza je naučna pretpostavka koja se naučnim istraživanjem mora potvrditi ili

nepotvrditi.

U konkretnom slučaju postavljena je osnovna hipoteza:

U osnovnim školama, u nastavi informatike ali i u nastavi drugih predmeta, ne prati

se u dovoljnoj mjeri primjena naučno-tehnološkog razvoja, tj. primjena informaciono

komunikacionih tehnologija, kao konkretne društvene potrebe, te nastava u

osnovnim školama nema tendenciju da u skorije vrijeme postane efikasnija i

cjelishodnija te da prati tokove naučno-tehnološke revolucije.

Page 40: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 41

U okviru glavne hipoteze postoje i pomoćne podhipoteze:

1. Sadržaji nastave u obrazovanju u dovoljnoj mjeri ne prate aktualne tehnike i

tehnologije.

2. Nastava se zasniva na teorijskim znanjima a manje na praktičnim znanjima

3. Već ina učenika ima slabiji kontakt informaciono komunikacionim tehnologijama

5.4. Područje istraživanja

Područje istraživanja je opština Srebrenik. Uzorak istraživanja je reprezentativan i u

njemu su učestvovali učenici sedmih i osmih razreda, menadžment škole kao i

nastavnici/profesori informatike. U uzorku istraživanja je osam osnovnih škola sa

područja opštine Srebrenik (Tabela 3). Tabela 3 RB Naziv škole Mjesto Opština Područje 1. Prva osnovna škola Srebrenik Srebrenik Gradsko p. 2. Druga osnovna škola Srebrenik Srebrenik Gradsko p. 3. OŠ ''Špionica'' Špionica Srebrenik Seosko p. 4. OŠ ''Sladna'' Sladna Srebrenik Seosko p. 5. OŠ ''Rapatnica'' Rapatnica Srebrenik Seosko p. 6. OŠ ''Duboki Potok'' D. Potok Srebrenik Seosko p. 7. OŠ ''Tinja'' Tinja Srebrenik Seosko p. 8. OŠ ''Podorašje'' Podorašje Srebrenik Seosko p. Na grafikonu br. 3 se može vidjeti odnos anketiranih gradskih i seoskih škola.

Grafikon br. 3

Odnos broja anketiranih gradskih i seosk ih škola

75%

25%

seoske škole

gradske škole

Page 41: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 42

5.4.1. Stručna sprema nastavnika Jedan od glavnih nosilaca primjene informaciono-komunikacionih tehnologija u osnovnim školama su nastavnici informatike i tehničkog obrazovanja. Oni su ti, od kojih se očekuje da budu prvi i nosioci ICT aktivnosti. Oni su najčešće zaduženi za obuku ostalih kolehga za primjenu računara ali i ostalih tehničkih uređaja. Od njihove stručnosti i entuzijazma dosta ovisi o ubrzanijem korištenju i i primjeni IC tehnolgija. Zato ćemo sagledati (grafikon br.4) strukturu nastavnika koji izvode nastavu informatike.

Grafikon br. 4

Nastavnici koji su anketirani su bili prvo nastavnici tehničkog odgoja i informatike, ali

su se doškolovali u zvanja profesor informatike ili profesor tehničkog odgoja i

informatike.

Nastavnici tehničkog odgoja i informatike 25% -v iša školska sprema

Profesori tehničkog odgoja i informatike 25% -v isoka školska sprema

Profesori informatike 50% -v isoka školska sprema

Također se postavlja pitanje stručnog usavršavanja. Stručno usavršavanje treba da se

oslanja na potrebe i interesovanja nastavnika. Veoma je bitno motivisati nastavnika na

stručno usavršavanje, a i specifičnost poziva i oblasti kojom se bave, mora biti stalno i

kontinuirano stručno usavršavanje. Ako bi prvenstveno nastavnici informatike prestali

da se usavršavaju, jednostavno rečeno ''vrijeme bi ih pojelo'' za kratak period.

Tehnologije izrade novih hardwera i softwera su tako daleko otišle da je to gotovo

nemoguće pratiti. Anketirani nastavnici su se izjasnili (grafikon br.5) da pohađaju

Stručna sprema nastavnika

25%

25%

50%

0%

0% nastavnik tehničkog odgoja iinformatikeprofesor tehničkog odgoja iinformatikeprofesor informatike

nastavnik informatike i nekog drugogpredmetaostalo

Page 42: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 43

seminare, ali kad se izjašnjavaju o istim, većina ih daje komentare da isti ne prate

sadašnjicu i trenutno stanje u zemlji ali i u svijetu pogotovo.

Grafikon br. 5

Korisnost i aktuelnost tema sa seminara prema mišljenju nastavnika informatike su

slijedeća:

Korisnost 50% -3 nastavnika, (37%)

Korisnost 60% -2 nastavnika, (25%)

Korisnost 70% -1 nastavnika, (13%)

Korisnost 80% -2 nastavnika, (25%)

Iz gore navedenih podataka možemo primijetiti da su nastavnici spremni na stalna

stručna usavršavanja ali da je potrebno pripremiti aktuelna predavanja.

5.4.2. Opremljenost škola ICT opremom Kada je riječ o opremljenosti škola sa ICT opremom, onda možemo konstatovati da je

opremljenost prosječna, sa zastarjelim računarima ali i programima.

Kada se uzme u obzir da u osam osnovnih škola pahađa 4647 učenika, to dođe da za

jednim računarom sjedi 55,57 učenika. Grafički prikazano to bi izgledalo ovako (vidi

grafikon br.6).

Aktuelnost tema na seminarima prema mišljenju nastavnika

37%

25%

13%

25%

korisnos t seminara 50%

korisnos t seminara 60%

korisnos t seminara 70%

korisnos t seminara 80%

Page 43: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 44

Grafikon br. 6

Broj učenika po jednom računaru u svakoj školi prelazi broj 30 a u nekim

školama i preko 100 učenika po računaru (grafikon br. 7). Što situaciju sa ICT opremom

čini mnogo kompleksnijom.

Grafikon br. 7

Prikaz broja učenika u odnosu na broj računara

860

632

555

391 428

734

537510

42,5041,31104,8635,6739,1046,2563,2071,67

0100

200300400500600

700800900

1000

Prva OŠSrebrenik

Druga OŠSrebrenik

OŠ "Rapatnica" OŠ "Špionica" OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"

OŠ "Tinja" OŠ "Podorašje"

Broj učenika po jednom računaru

71,6763,20

46,25

32,58 35,67

104,86

41,31 42,50

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

Prva OŠSrebrenik

Druga OŠSrebrenik

OŠ"Rapatnica"

OŠ "Špionica" OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"

OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"

Page 44: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 45

Procentualno se može izraziti pomoću grafikona br. 8.

Grafikon br. 8

Kada je riječ o ostaloj opremi kao što su štampači, skeneri, projektori, multimedijalne

ploče, situacija je slijedeća.

Grafikon br. 9

Istraživanje pokazuje da samo šest škola ima štampače u kabinetu informatike, kao i

skenere. Dok samo dvije škole imaju projektore u kabinetu infomatike ali i u cijeloj

Broj računara u kabinetu

14%11%

13%

13%13%8%

15%

13%

Prva OŠ Srebrenik

Druga OŠ Srebrenik

OŠ "Rapatnica"

OŠ "Špionica"

OŠ "Sladna"

OŠ "Duboki Potok"

OŠ "Tinja"

OŠ "Podorašje"

Broj štampača, skenera i projektora po kabinetima informatike

0

1

2

3

4

5

Prva OŠSrebrenik

D ruga OŠSrebrenik

OŠ"R apatnica"

OŠ"Špionica"

OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"

OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"

štampač i

skeneri

projektori

Page 45: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 46

školi. U kabinetu informatike jedna škola nema nijednog štampača, skenera niti

projektora. To je pokazaelj da su škole slabo hardwerski opremljene.

Kada je u pitanju korištenje ICT kod učenika, glavni faktor je područje u kojem

se škola nalazi. Veći dio područja opštine Srebrenik još uvijek ima stare telefonske linije

(telefonske parice) i zastarjele centrale. Situacija se u posljednje vrijeme mijenja,

postavljaju se nove optičke linije koje će podržavati ADSL prenos podataka. Iako je taj

proces zamjene linija spor, očekuje se da do kraja 2009 godine kompletno područje ima

novi i brži način prenosa podataka a samim tim i internet. Na osnovu prikupljenih

podataka od anketiranih učenika osnovnih škola opštine Srebrenik, u kojoj su anketirani

učenici sedmih i osmih razreda, došli smo do slijedećih podataka.

Kada je u pitanju posjedovanje računara, učenici su se izjasnili sa:

Grafikon br. 10

Od ukupno anketiranih 400 učenika, njih 301 se izjasnilo da kući imaju računar a 99

učenika nemaju kući računar.

Grafički prikaz učenika koji imaju/nemaju računare

45 44

36 35 35 3639

31

4

1012

1613 15

10

19

05

101520253035404550

Prva OŠSr ebrenik

Dr ug a OŠSrebrenik

OŠ"Rapatnica"

OŠ "Špionica" OŠ " Sladna" OŠ "DubokiPotok"

OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"

DANE

Page 46: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 47

Grafikon br. 11

Poražavajuća je činjenica da od anketiranih 400 učenika njih 133 koristi Internet

(33%) a 267 učenika ne koristi Internet (67%). Ako se uzmu u obzir samo učenici koji

imaju kući računare onda je situacija malo bolja, ali još uvijek nedovoljna.

Grafikon br. 12

Od ukupno 301 anketiranjih učenika koji kući posjeduju računar njih 133 koristi

Internet (44%), dok 168 učenika ne koristi Internet (56%).

Da li koristiš Internet?

33%

67%

DA NE

Da li koristiš Internet?

44%

56%

DA NE

Page 47: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 48

Kada je u pitanju korištenje elektronske pošte, odnosno E-maila, anketa je

pokazala slijedeće:

Grafikon br. 13

Od ukupno 133 anketiranih učenika koji kući posjeduju računar njih 106 koristi Internet

(80%), dok 27 učenika ne koristi Internet (20%).

Kada se uzme u obzir spremnost učenika na korištenje ICT-a, na pitanje: Da li bi volio

da preko Interneta i školske Web adrese ponovo pogledaš gradivo kada si kući? Anketa

je pokazala slijedeće:

Grafikon br. 14

Od ukupno 133 anketiranih učenika koji koriste Internet, njih 124 se izjasnilo da bi

voljeli preko Interneta i školske Web adrese ponovo pogledati gradivo kada su kući

(93%), dok 9 učenika ne bi voljeli (7%).

Da li koristiš E-mail?

80%

20%

DA NE

Da li bi volio da preko Interneta i školske Web adrese ponovo pogledaš gradivo kada si kući?

93%

7%

DA NE

Page 48: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 49

Na anketno pitanje: Da li nastavnici drugih predmeta koriste računare ili projektor u

nastavi za realizaciju nastavnih sadržaja? Dobili s mo slijedeće rezultate.

Grafikon br. 15

Od anketiranih osam škola, u njih pet, nastavnici drugih predmeta koriste računare ili

projektore za realizaciju nastavnih sadržaja (62%), dok u 3 škole nastavnici drugih

predmeta ne koriste računare ili projektor u nastavi (38%). Kada uzmemo u obzir broj

nastavnika u svim školama a ukupno ih je 307, i ukupan broj nastavnika koji koriste

računare a njih je, nažalost samo 22 nastavnika. Tako da gornji grafikon nije najbolji

pokazatelj. Stvarna situacija na osnovu ankete se može vidjeti iz slijedećeg grafikona.

Grafikon br. 16

Da li nastavnici drugih predmeta koriste računare ili projektor u nastavi za realizaciju nastavnih sadržaja?

62%

38%

DA NE

Nastavnici drugih predmeta u svim školama koji koriste računare ili projektor u nastavi za realizaciju

nastavnih sadržaja?

7%

93%

DA NE

Page 49: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 50

Iz ovog proizlazi da je potrebno izvršiti obuku svih nastavnika, i upoznati ih sa

mogućnostima ICT –a. Naravno, veći bi procenat bio ako bi škole obezbijedile

materijalno-tehničke uslove primjene istih. Kako da nastavnici koriste nove tehnologije

ako im nisu obezbijeđeni uslovi, kao što su multimedijalne učionice, sa računarima i

projektorom, multimedijalnim pločama, cd/dvd-playerima, i drugim nastavnim

sredstvima i pomagalima. Nije dovoljno nabaviti opremu, i reći ''koristite, na

raspolaganju su Vam''. Potrebno je obučiti nastavnike, pravilnom korištenju ICT

uređaja, tako što bi na najjednostavniji način pojasnili rukovanje istim, i pokazali da to

nije komplikovano. Zatim zainteresirati nastavnike, kroz jednostavnije primjere

pravljenja prezentacija, upoznavanja sa već gotovim prezentacijama i multimedijalnim

softwer-ima. Na taj način kroz pedagoško metodički pristup od lakšeg ka težem,

odnosno od jednostavnijeg ka složenijem doći ćemo do pravog cilja, a to je da

nastavnici vide mogućnost primene istih kroz predmete i nastavne sadržaje koje predaju.

Kada su u pitanju planirana ulaganja u škole od strane menadžmenta, možemo zaključiti

da ulaganja mala, skoro nikakva.

Ulaganja u 2007 godini su slijedeća:

Grafikon br. 17

Od tih dosta skromnih ulaganja, iz budžeta je 32% (1650 KM) a iz donacija 68% (3500

KM). Što znači da su ulaganja izrazito mala i da je potrebno planski pristupiti toj

tematici.

Ulaganja menadžmenta u ICT opremu u 2007 godini.

0 0 0

3500

0 0

1500

0 0 0 0 0 00 0 0 0 0100

00 0050

0

1000

2000

3000

4000

Prv a OŠSrebrenik

Druga OŠSrebren ik

OŠ"Rapatnica"

OŠ "Šp ion ica" OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"

OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"

Škole

Vri

jedn

ost

novča

nih

ulag

anja

hardwersoftwer usluge

Page 50: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 51

Kada je riječ o 2008 godini podaci su slijedeći:

Grafikon br. 18

Porazna je činjenica da menadžment 4 osnovne škole u 2008 godini nije planirao

sredstva za ICT opremu. Kada je riječ o softweru, nijedna škola nije ulagala u kupovinu

programa, kako operativnih sistema, aplikativnih programa kao i gotovih

multimedijaln ih programa za različ ite predmete.

Planirana ulaganja menadžmenta u ICT opremu u 2008 godini.

0

6000

0 0

2000

00 0 0 0 0 00 0 0 0

1000

0 00

500

00 00

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Prv a OŠSrebrenik

Druga OŠSrebren ik

OŠ"Rapatnica"

OŠ "Šp ion ica" OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"

OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"

Škole

Vri

jedn

ost

novča

nih

ulag

anja

hardwersoftwer usluge

Page 51: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 52

ZAKLJUČAK

Informaciono komunikacione tehnologije postale su sastavni dio svih aspekata

života. U posljednjih dvadesetak godina korištenje i primjena nformaciono

komunikacionih tehnologija je u osnovi promijenilo praksu i načine poslovanja u svim

oblastima ljudskog djelovanja. Unutar obrazovanja, ICT je počeo imati značaj ali i uticaj

koji još uvijek nije tako snažan i intezivan kao u drugim oblastima. U svijetu koji se

tako brzo razvija u digitalnom mediju i informaciji, uloga ICT-a u obrazovanju postaje

sve važnija. Obrazovanje je takva aktivnost u kojoj se traži kvaliteta koja je

tradicionalno bila povezana sa kvalitetnim nastavnicima. Nastavnik je u centru i

ostvaruje kontakt sa učenicima. Primjena ICT u nastavi dovela je do oblika nastave

poznate kao E-Learning ili E-Nastava. U školama su svi učenici jednaki, no sposobnosti

učenika da uče, pišu i rješavaju zadatke se razlikuju. Zato je potrebno tražiti različ ite

zadatke. Škole bi trebale s obzirom na promjene u tehnologiji, društvu i kulturi, biti

sposobne za svakodnevno mijenjanje i prilagođavanje.

Informaciona i komunikaciona tehnologija se danas u svijetu često koristi kako bi

svakom učeniku pojedinačno omogućila odgovarajući način učenja. U središte pažnje

dolazi inicijativa ICT-a za učenje te sveobuhvatno mijenjanje podučavanja i učenja.

Potrebno je se orjentisati prema potrebi nastavnika za inspiracijom i osavremenenjim

znanjem iz pojedinih područja. Preporuka je primjena različitih načina pogodnih za

razmjenu znanja u praksi kako bi svi učenici pouzdano i kreativno koristili ICT kao

pomoć za razvijanje vještina i sticanje znanja potrebnih za ostvarenje zadanih ciljeva.

U osnovnim školama, u nastavi informatike ali i u nastavi drugih predmeta, ne

prati se u dovoljnoj mjeri primjena naučno-tehnološkog razvoja, tj. primjena

informaciono komunikacionih tehnologija, kao konkretne društvene potrebe, te nastava

u osnovnim školama nema tendenciju da u skorije vrijeme postane efikasnija i

cjelishodnija te da prati tokove naučno-tehnološke revolucije.

Page 52: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 53

LITERATURA

[1] V. Sotirović, Informatičke tehnologije, Tehnički fakultet ''Mihajlo Pupin'', Zrenjanin, 2004.

[2] A. W. Bates, Upravljanje tehnološkim promjenama: strategije za voditelje visokih učilišta, CARNet, Zagreb, 2004.

[3] F. Jelavić, Didaktika, Slap-Jastrebarsko, 1998. [4] D. Mandić, Didaktičko-informatičke inovacije u obrazovanju, Mediagraf, Beograd,

2003. [5] D. Mandić, M. Ristić, Web portali i obrazovanje na daljinu u funkciji podizanja

kvaliteta nastave, Mediagraf, Beograd, 2006. [6] D. Mandić, M. Ristić, Informacione tehnologije, Mediagraf, Beograd, 2005. [7] D. Branković, D. Mandić, M. Ristić, Metodika informatičkog obrazovanja sa

osnovima informatike, Mediagraf, Beograd, 2003. [8] V. Banđur, N. Potkonjak, Pedagoška istraživanja u školi, Učiteljski fakultet,

Beograd, 1997. [9] B. Miller, Komunikacija sa djecom, ABC Fabulas, Sarajevo, 2000.

[10] K. Bošnjak, B. Latinović, Informatika, Narodna i univerzitetska biblioteka RS, Banja Luka, 2004.

[11] D. Radosav, E-learning & ODL tehnologije, PEU ''Apeiron'', Banja Luka, 2008. [12] T. Mateljan, Prioriteti ICT razvoja u BiH, 2008. [13] http://www.global-reach.biz 05.05.2008 [14] http://cuc.carnet.hr 10.10.2008 [15] http://www.zamirnet.hr/icnl/pdf/izvjesce.pdf 9.09.2008 [16] http://www.phy.hr/ 05.09.2008 [17] http://www.ns.ac.yu/stara/doktorske/ivanTasic/disertacija.pdf 08.09.2008 [18] http://www.rak.ba/hr/telecom/forum-conc/?cid=3367 11.10.2008 [19] http://www.nobium.hr 08.09.2008 [20] http://www.undp.ba 11.10.2008 [21] http://www.mzos.hr 11.10.2008 [22] http://www.eqibelt.srce.hr 11.10.2008 [23] http://public.mzos.hr 11.10.2008 [24] http://www.see-educoop.net/ 08.09.2008 [25] http://www.arhivinfo.org.yu/Crna%20Gora/Strategija.pdf 08.09.2008 [26] http://www.vlada.cg.yu 08.09.2008 [27] http://www.fmon.gov.ba 08.09.2008 [28] http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001295/129538e.pdf 08.09.2008

Page 53: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 54

Ostale posjećene WEB adrese [29] http://www.openlivinglabs.eu/ict-technology-network.html [30] http://www.gov.me/files/1194515947.pdf [31] http://www.oei.es/tic/competencias_tic_docentes_marcos_politicas.pdf [32] http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/eu-okvir-za-ucenje-oth-srb-t07.pdf [33] http://www.vladars.net/ [34] http://www.vjesnik.hr/html/2008/04/16/Clanak.asp?r=gos&c=2 [35] http://gradac.tfc.kg.ac.yu/tio08/PDF/RADOVI [36] http://consultations.score-project.eu/attach/sra_rs_sr.pdf [37]http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/11959/lat/Srpska-hvata-prikljucak-sa-razvijenim-digitalnim-svijetom.html [38] http://www.srpskatelevizija.com [39] http://www.racunarstvo.hr/studij.aspx?id=1265&idc=99466 [40] http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/it-technologies_hrv.pdf [41] http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=11187 [42] http://www.trend.hr/clanak [43] http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-02/clanak-03/moguci_model.pdf [44] http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijsko_doba [45] http://www.poslovniforum.hr/about02/ob_934.asp [46] http://cordis.europa.eu/fp7/ict/home_en.html [47]http://www.vesti.rs/Ekonomija/Ekonomska-kriza-ce-usporiti-razvoj-novih-generacija-cipova.html [48] http://web.worldbank.org [49] http://www.apdip.net/publications/iespprimers/eprimer-edu.pdf [50] http://www.globalizacija.com/doc_sr/s0051ict.htm [51] http://www.amfiteatar.org/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=140 [52] http://www.veza.biz/mkostic/116.html [53] http://www.prosvjetnirad.cg.yu/broj7-8_06g/08.htm [54] http://one.ekof.bg.ac.yu/~sasa/casovi/is_4_cas_informaciona_tehnologija.pdf

Page 54: Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Specijalisti ...apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · HARDVER TELEKOMUNIKACIJE FIZIKA ELEKTROTEHNIKA ICT

SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''

Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 55

PRILOZI