FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

(seminarski rad)

PALADIJANIZAM U RUSIJI

Tvrtković Loredana,

3.1.2015.

Andrea Palladio nije bio samo arhitekt, nego i teoretičar arhitekture, a njegov traktat „Četiri knjige arhitekture“ postao je udžbenikom za sljedeće generacije arhitekata. Tkz. „paladijanizam“ trajao je puna tri stoljeća. Njegove primjere nalazimo u Velikoj Britaniji i Irskoj, Sjevernoj Americi, a u Rusiji se proširio sredinom 18.st, iako je Palladijev traktat preveden već 1699.godine.1

Za vrijeme vladavine carine Katarine II.(1729 - 1796) paladijanska arhitektura u Rusiji doživjela je vrhunac. Katarina II. bila je Njemica, pa je tako angažirala europske arhitekte kako bi gradili palače i vile u stilu europske arhitekture toga vremena. Katarina je pripadala eri prosvetiteljstva i smatrala je sebe „filozofom na tronu“. Postala je poznata kao zaštitnik umjetnosti, književnosti i obrazovanja.2 Na njezin poziv odazvali su se poznati arhitekti toga doba, Talijan Giacomo Quarenghi, i Škot Charles Cameron, sljedbenici Palladija. Svojom su arhitekturom, grad Petrogradu pretvorili u otvoreni muzej paladijanizma.

Giacomo Quarenghi (1744 – 1817)

Slika 1

Rođen je u malom gradu Rota d’Imagna 1744. godine. Zanimanje za profesiju arhitekta dobio je nakon otkrića traktata „Četiri knjige o arhitekturi“, Andrea Palladia. Sam sebi nadjenuo je ime Palladijeva sjena, a popularnost je zaradio nakon projektiranja crkve samostana Santa Scholastica u Subiacu.3 Nakon što postaje već izvjestan arhitekt, na poziv ruske carice 1780.g. odlazi u Sankt Peterburg, gdje ostaje do svoje smrti. Već je tada imao svoju koncepciju stvaralaštva utemeljenu po Palladijevim principima, kao što su nizanje prostorija oko središnje dvorane, simetričnost, naglasak na glavnoj fasadi, raščlanjenost

1 http://www.stoletie.ru/kultura/_plenitelnyj_obraz_russkoj_usadby_869.htm 2 http://www.znanje.org/i/i26/06iv05/06iv0519/katarina_ii_velika.htm 3 http://www.rusartnet.com/biographies/russian-architects/18th-century/giacomo-quarenghi

glavne fasade kolonadama i pilastrima.4 Samo u prvih pet godina Giacomo je realizirao i projektirao više od pedeset građevina, što dokazuje njegovu veliku kreativnost. Njegova produktivnost nije limitirana samo na vile i palače, već je projektirao i mostove, kazališta, bolnice, crkve i vrtove.5

Prva građevina Quarenghija u Rusiji jest Engleski dvorac u Petergofu (1781-1794), izgrađen krajem 18.stoljeću po uzoru na Versailles kao prigradsku rezidenciju ruskih careva. Iz tlocrta oblika slova „U“ možemo vidjeti neke od principa paladijanske arhitekture kojom se poslužio Quarenghi, uravnotežena kompozicija, kružna središnja dvorana, stupnjevito nizanje prostorija, simetričnost lijeve i desne strane građevine. Polukružno stepenište vodi na drugu etažu, sa prednje i sa začeljne strane nalaze se kolonade, a sa stražnje strane se nalazi veliki vrt. Fasada je bez dodatnih dekorativnih ornamenata, proporcionalna u kompoziciji. Prozori su jednostavni pravokutnih i kvadratnih oblika, trijem je povišen, zaključen zabatom, a ispred se nalazi stepenište. Quarenghi je više privržen rimskim formama arhitekture nego sam Palladio. Također on odustaje od atike, trijem je visok kao i sama građevina. 6

Slika 2

Akademija znanosti(1783-1785) u Sankt Peterburgu također je jedna od ranijih Quarenghijevih građevina gdje je jasno vidljiv Palladijev utjecaj. Arhitektura ove građevine

4 http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11 5 http://italian.ruvr.ru/radio_broadcast/41920446/43864684/ 6 http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11

poslužila je kao uzor u daljnjim građevinskim pothvatima u Petrogradu. Monumentalnog je pročelja sa strogim trijemom i jonskim stupovima, lišena dekoracije. U interijeru je sačuvan mozaik Mikhaila Lomonosova s kraja 18.st. koja prikazuje Petra Velikog u Poltavskoj bitci.7

Slika 3

Smolni institut (1806-1808), škola za plemenite djevojke koju je osnovala Katarina Velika.8 Jedna je od najuspješnijih Quarenghijevih građevina u duhu paladijanizma. Cijeli kompleks oblika je slova“H“. Glavna zgrada pravokutnog je oblika. Trijem s elegantnim jonskim stupovima i zaključen zabatom, oslanja se na niski podijum, a prizemna etaža se uzdiže. Okolo cijele građevine nalaze se prekrasni vrtovi.

Slika 4

Slika 5

Giacomo Quarenghi, oslanjavši se na principe projekata Palladijevih vila, napravio je svoj originalni projekt Asignacijske banke (1783-1799).9 Tlocrt kompleksa je u obliku slova „U“, građevina okružena kolonadama. Okolo središnje prostorije nalaze se tri sporedne, dvije 7 http://www.saint-petersburg.com/buildings/academy-of-sciences-building/ 8 http://www.museum.ru/M109 9 http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11

jednake, kvadratnog oblika i jedna pravokutnog. Glavna fasada je veoma slična Smolni institutu. Prizemlje je kao i kod paladijevih urbanih građevina, u rustičnom stilu, iznad njega se izdiže portik sa stupovima kompozitnog reda, na bočnim pročeljima nalazi se toskanski red. Prozori su na prvoj etaži pravokutni zaključeni zabatom.

Slika 6

Slika 7

Također je interesantna Quarenghijeva građevina Ermitažni teatr. Odlikuje se neobičnim tlocrtom. Između bočnih rizalita na pročelju nalazi se plitka loggia s velikim

kompozitnim redom. Prizemlje je rustično obrađeno sa polukružno zaključanim prozorima, na prvoj etaži prozori su zabatno zaključani, a na drugoj se nalaze malo kvadratni otvori. U interjeru se nalaze deset niša u kojima su kipovi Apolona i muza, postojale su i slike talijanskog slikara Pietro Gonzaga, ali izgubljene su u ratu.10 Sama teatralna sala napravljena je po uzoru na Teatro Olimpico.

10 http://www.hermitagemuseum.org/wps/portal/hermitage/explore/history/?lng=hr

Slika 8

Villa Bezborodko u Poljustrovu, renovirao već postojeću građevinu u paladijanskom stilu. Pročelje je nadopunio malim trijemom s udvojenim stupcima.11 Glavnu građevinu sa dvije sporedne građevine koje su simetrično postavljene ujedinio je dvjema kolonadama. Dvije sporedne građevine istaknute su prema naprijed, čime je postignuta prostrana kompozicija karakteristična za ladanjske građevine Palladia.

Slika 9

Aleksandrovski dvorac u Carskom selu, izdužena građevina, s dva bočna krila. Izdignuta iznad zemlje, leži na podiju. Tlocrt kompleksa ima oblik slova „U“, kao i središnja građevina, jedan oblik ukomponirao je u drugi veći. Široko pročelje proteže se gotovo do 11 http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11

bočnih krila s kolonada korintskog reda. Glavno pročelje zaključano je balustradom, dok su dva bočna zabatom. Sa začeljne strane koja gleda na park fasada je napravljena u obliku polurotonde prekrivena sfernom kupolom. Prostorije se stupnjevito uvlače u građevinu, čime je postignuta ritmizacija i izražajnost začelja.

Slika 10

Nikolaj Aleksandrović Lvov(1753.-1803.)

Slika 11

Paladijev sljedbenik bio je i Nikolaj Aljeksandrevic Lvov , prihvatio je Paladijeve kriterije o smještaju vile s obzirom na krajolik, te ih nadopunio svojim inovacijama, upravo iz

tog razloga u Rusiji su se počele graditi ladanjske kuće. Za razliku od Quarenghija koji je radio po naruđbama careva i petrogradske aristokracije, Lvov je bio arhitekt srednjeg staleža, veleposjednika čija su se imanja nalazila ne samo blizu prijestolnice, već i u udaljenim regijama, i Ukrajini. Bio je sljedbenik Quarenghia, pa je tako kao i on pomno proučavao Palladia. No, stil paladijanizma pokušao je osuvremeniti i napraviti određene korekcije. Upotrebljava inovativne metode u građevini, predlaže razmještaj unutarnjih prostorija prilagođen klimatskim uvjetima u Rusiji, a simetričnu kompoziciju nadopunjava kupolama. Arhitekturu Lvova karakteriziraju građevine prilagođene ugodnom načinu življenja njihovih vlasnika, u njima nema svečanog, uzvišenog i elitnog izgleda kao u vilama Quarenghia. Središnja je zgrada najčešće kvadratnog oblika s dva ili dva i pol kata, a sa sporednim građevinama povezana je kolonadama. Kao i Palladio teži sveukupnoj harmoniji.12

Primjerom ladanjske arhitekture Lvova može poslužiti kuća na imanju Glebova u mjestu Znamenskoe. Iako nije u potpunosti sukladna s klasičim formama arhitekture i dalje zadržava duh paladijanizma. Široko rastvorene kolonade kao da „uzimaju u zagrljaj“ svakog posjetitelja. Ispred kuće nalazi se veliko dvorište, a sa strane štale i ostale prostorije vezane uz poljoprivredu. Pročelje je jednostavno dekorirano s portikom s tri kolonade i stepeništem. Iznad centralne prostorije izdiže se tambur s kupolom.

Slika 12

Osamdesete godine bilo je razdoblje najvećih uspjeha Lvova u ladanjskoj arhitekturi. Mnoge svojom simetričnosi, skladu i savršenim proporcijama podsjećaju na Palladijevu „Villu Rotondu“, kao što su to Villa Sojmonova i Villa Tomari. Obje imaju kupolu iznad

12 http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11

središnje prostorije, istaknuti portik s kolonadama i zabatnim završetkom, na zadnjoj etaži polukružne otvore.

Lvov je također gradio javne građevine, kao što je poštanski kompleks. Sastoji se od tri etaže, sa strogim horizontalnim i vertikalnim linijama, visokim prizemljem u rustičnom stilu. Gornje dvije etaže objedinjene su velikim toskanskim redom. Glavnu fasadu obilježava stroga simetričnost s istaknutim portikom i kolonadama.

Charles Cameron(1745-1812)

U drugoj polovici 18.st. u Rusiji, osim Quarenghia i Lvova, radi još nekoliko arhitekata, sljedbenika paladijevog stila, jedan je od njih Charles Cameron, tvorac poznatog Pavlovskog dvorca. To je izvanredna palača i park koji je sagrađen kao ljetna rezidencija za cara Pavla I. i njegove obitelji. Izgrađena je na obali rijeke. Kao model građevine poslužile su taljanske ladanjske vile sa dominantnom kupolom.13 Sa svake strane na središnju građevinu, vežu se otvorene kolonade. Vestibul dvorca ukrašen je egipatskim kipovima. Plan dvorca ima potkovasti oblik. Oko središnje sale nižu se gotovo simetično, sporedne prostorije. Za vrijeme 2.svjetskog rata, Njemačka vojska opljačkala je i zapalila dvorac, no već je 1957.g bio renoviran i otvoren za posjetitelje. 14 Pročelje je rizalitno s udvojenim jonskim supovima, rizemlje je rustično dekorirano, a do izražaja najviše dolazi kupola koja počiva na tamburu sa stupcima.

13 http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11 14 http://www.pavlovskmuseum.ru/

Ivan Egorovich Starov(1745.-1808.)

Sljedbenikom Palladia smatra se i Ivan Egorovich Starov, koji je projektirao palaču Taurida. Sagrađen je po narudžbi Gregorija Potomkina, važnog državnog službenika i ljubavnika Katarine II. Bio je to najveće i najbogatije imanje u Petersburgu krajem 18.stoljeća.15 Starov je korisio shemu osne simetrije, dva krila se otvarju sa svake strane i tako stvaraju unutarnje dvorište. Vanjština dvorca vrlo je jednostavna i odgovara stogim principima klasicizma. Na glavnom pročelju nalazi se portik s kolonadama, a bočne fasade lišene su dekoracije. Suprotnošću jednostavnog eksterijera služi bogati interijer dvorca. Iza veličanstvene sale s udvojenim kolonadama koja se nalazila pod kupolom prostire se veliki zimski vrt.

15 http://www.saint-petersburg.com/palaces/tavricheskiy-palace/

Interesantno je to da je paladijanizam nastavio živjeti u Rusiji i u 20.stoljeću kad se više nigdje u svijetu nije prakticirao. Razdoblje modernizma neočekivano je pogodovalo da se ruski arhitekti vraćaju neoklasicističkim formama. Sljedbenici Palladija u Rusiji nisu kopirali negov stil. Svatko od njih kretivno se odnosio prema njegovom nasljeđu. Zahvaljujući Quarenghiju sa svojom idealom interpretacijom forme Aandree Palladia, Nikolaju Lvovu sa svojom praktičnosti i približavanju klasične forme ruskoj stvarnosti, proširile su se tradicije paladijanizma u arhitekturi ruskoga klasicizma.

Bibliografija:

http://www.stoletie.ru/kultura/_plenitelnyj_obraz_russkoj_usadby_869.htm http://www.znanje.org/i/i26/06iv05/06iv0519/katarina_ii_velika.htm http://www.rusartnet.com/biographies/russian-architects/18th-century/giacomo-quarenghi http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11 http://italian.ruvr.ru/radio_broadcast/41920446/43864684/ http://www.saint-petersburg.com/buildings/academy-of-sciences-building/ http://www.museum.ru/M109 http://www.hermitagemuseum.org/wps/portal/hermitage/explore/history/?lng=hr http://www.pavlovskmuseum.ru/ http://www.saint-petersburg.com/palaces/tavricheskiy-palace/

Popis linkova slika:

Slika 1: http://scientificrussia.ru/data/auto/historical/preview-91861265_3.jpg slika 2: http://arch-grafika.ru/HOT_PEPPER_news/Rus_palladio/005_English_palace.jpg

Slika3:http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/40/Russian_Academy_of_Sciences_SPB.jpg/800px-Russian_Academy_of_Sciences_SPB.jpg slika 4: http://arch-grafika.ru/HOT_PEPPER_news/Rus_palladio/008_Smolny_institute.jpg slika 5: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/22/%D0%92%D1%85%D0%BE%D0%B4_%D0%B2_%D0%A1%D0%BC%D0%BE%D0%BB%D1%8C%D0%BD%D1%8B%D0%B9.jpg slika 6: http://img-fotki.yandex.ru/get/9114/1771339.1ff/0_b5734_9f722430_XL.jpg slika 7: http://kontrolnaja-spb.ru/sites/default/files/finec.jpg slika 8: http://media-cdn.tripadvisor.com/media/photo-s/02/46/f1/b0/filename-the-hermitage.jpg slika 9: http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11 slika 10: http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11 slika 11: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/89/Levickij_Lvov_1789.jpg/220px-Levickij_Lvov_1789.jpg slika 12: http://arch-grafika.ru/publ/5-1-0-11