DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA� TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 2812. srpnja 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville

U ono vrijeme: Dozva Isus Dvanaestoricu te ih po√e slati dva podva, daju≈i im vlast nad ne√istim dusima.

(iz Evan∂elja)

PETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

ULAZNA PJESMA: Ja ≈u se u pravednosti pojaviti predtobom, nasitit ≈u se kad se o√ituje slava tvoja.

ZBORNA MOLITVA: Gospodine, ti zalutalima pokazujeßsvjetlo svoje istine da se vrate na tvoj put. Daj svima koji se priz-naju krß≈anima da odbace sve ßto se krß≈anstvu protivi a prih-vate i izvrßuju ßto mu prili√i. Po Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE PROROKA AMOSA (Am 7, 12-15): U one dane: Amasja, sve≈enik betelski, poru√i izraelskomkralju Jeroboamu: »Amos se urotio protiv tebe usred domaIzraelova; zemlja ne moΩe viße podnijeti njegovih rije√i. Jerovako on govori: "Jeroboam ≈e poginuti od ma√a, a Izrael ≈e izsvoje zemlje u izgnanstvo"«

Amasja re√e Amosu: »Odlazi, vidio√e! BjeΩi u zemlju Jud-inu, ondje jedi kruh i ondje prorokuj! Ali u Betelu da viße nisiprorokovao jer ovo je kraljevsko svetißte, kraljevski hram!«

Amos odgovori Amasji: »Nisam ja prorok ni proro√ki sin,nego sto√ar i gajitelj divljih smokava. Ali, Gospodin me uze odstada i Gospodin mi re√e: "Idi, prorokuj mojemu naroduIzraelu"«

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 85 (81), 9ab-10, 11-12. 13-14

PokaΩi nam, Gospodine, milosr∂e svoje i daj nam svojespasenje...........................................................................................................Da poslußao ßto mi to Gospodin govori: Gospodin obe≈ava

mir narodu svomu. Zaista, blizu je njegovo spasenje onima koji ga se boje, i slava ≈e njegova prebivati u zemlji naßoj.

..........................................................................................................Ljubav ≈e se i Vjernost sastati, Pravda i Mir zagrliti. Vjernost

≈e nicat iz zemlje, Pravda ≈e gledat s nebesa...........................................................................................................Gospodin ≈e dati sre≈u, i zemlja naßa urod svoj. Pravda ≈e

stupati pred njima a Mir tragom stopa njegovih..........................................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLA APOSTO-LA EFE¸ANIMA (Ef 1, 3-10 ili: 3-14): Blagoslovljen Bog iOtac Gospodina naßega Isusa Krista, on koji nas blagoslovisvakim blagoslovom duhovnim u nebesima, u Kristu.

Tako: u njemu nas sebi izabra prije postanka svijeta dabudemo sveti i bez mana pred njim; u ljubavi nas predodredi zaposinstvo, za sebe, po Isusu Kristu, prema dobrohotnoß≈u, svoje

volje, na hvalu slave svoje milosti. Njome nas zamilova uLjubljenome u kome, njegovom krvlju, imamo otkupljenje,otpußtenje prijestupa, po bogatstvu njegove milosti. Nju preobil-no u nas izli zajedno sa svom mudroß≈u i razumijevanjem obz-nanivßi nam Otajstvo svoje volje, po dobrohotnom naumu svo-jem ßto ga prije u njemu zasnova da bi se provede punina vreme-na: uglaviti u Kristu sve – na nebesima i na zemlji. U njemu ukome i nama – predodre∂enima po naumu Onoga koji sve izvodipo odluci svoje volje – u dio pade da budemo na hvalu Slavenjegove – mi koji smo se ve≈ prije nadali u Kristu. U njemu ste ivi, poßto ste poslußali Rije√ istine – evan∂elje spasenja svoga – unjemu ste, prigrlivßi vjeru, ope√a≈eni Duhom obe≈anim, Svetim,koji je zalog naße baßtine: otkupljenja, posvojenja – na hvaluSlave njegove.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Aleluja! Otac Gospodinanaßega Isusa Krista prosvijetlio nam o√i srca, te upoznamo kojeli nade u pozivu naßemu! Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO MARKU (Mk 6,7-13): U ono vrijeme: Dozva Isus Dvanaestoricu te ih po√e slatidva po dva, daju≈i im vlast nad ne√istim dusima. I zapovijedi imda na put ne nose nißta osim ßtapa: ni kruha, ni torbe, ni novca opojasu, nego da nose samo sandale i da ne obla√e dviju haljina.

I govoraße im: »Kad u∂ete gdje u ku≈u, u njoj ostanite, dokne odete odande. Ako vas gdje ne prime te vas ne poslußaju,izi∂ite odande i otresite prah ispod svojih nogu njima za svje-do√anstvo.«

Otißavßi, propovijedali su obra≈enje i izgonili mnoge zlo-duhe i mnoge su nemo≈nike mazali uljem i oni su ozdravli.

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, pogledaj daroveCrkve koja se moli: daj da porastu u svetosti vjernici koji ≈e tedarove blagovati. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: I vrabac sebi log nalazi, i lastavicagnjezdaßce gdje ≈e poloΩiti mlade svoje: a ja Ωrtvenike tvoje,Gospodine nad Vojskama, Kralju moj i BoΩe moj!

BlaΩeni koji prebivaju u Domu tvome slave≈ te bezprestanka!

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, primili smo tvojedarove. Daj da √estim slavljem ovoga otajstva napredujemo uspasenju. Po Kristu.

PETNAESTA NEDJELJAKROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 28/2009, NEDJELJA 12. SRPNJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 28/2009, NEDJELJA 12. SRPNJA STRANA 3

◊esto se zna re≈i da se oko nekoga ili ne√ega dizala velika'praßina'. KaΩu da je to kad se o nekomu ili ne√emu razli√itogovori, sudi, interpretira, iznose opre√na mißljenja... Ja sammislio da je to samo u novinama i na televiziji. Kad sam ovihdana otvorio bibliju, naißaosam i u SZ i u NZ na velikupraßinu. Sve se praßi.

Prorok Amos nekada davnopodigao praßinu. OptuΩuju gada svoju proro√ku duΩnost vrßina pogreßnom mjestu i timenelegalno zara∂uje kruhsvagdanji. I smeta doma≈ima.Nije ni kruh u pitanju, nego jeu pitanju to ßto smeta.

Listam dalje, kad opet sepraßi. U NZ apostoli prljavi ipraßnjavi tresu odje≈u, aposebno opanke. Jedva su zaprepoznati od praßine. U√inimi se da je Petar najprljaviji. Upitah ga:' Petre, za Boga dra-goga, kakvi ste to? Koji su jadi i nevolje?' A on preko voljetrese svoje opanke. A ima ßta i tresti kad mu je noga najve≈aod apostola, a onda i opanci i kljunovi. A posebno kljunovipuni zemlje. Ima tu posla da se sve to istrese. 'Pa zaßto sve to'– opet ja? Petar ≈e mrzovoljno:'Mi imamo od ßefa nalog daobilazimo sela i gradove. Ako nas tko primi – dobro primi.Ako ne, moramo se na izlazu iz sela dobro otresti i i≈i dalje.'

Dok mi tako malo o tome, opazismo da se netko iz daljinepribliΩava. Jest √ovjek – nije √ovjek, jest vrtlog praßine – nije

vrtlog praßine, jest oboje – nije oboje! Andrija i Filip dobrovide na daleko, te prepoznaße Amosa. Kako do∂e bliΩe, i onsav praßnjav i prljav. I pridruΩi im se. Odmah su razumjeli dasu u istom poduze≈u koje je malo u recesiji pa su zato takvi.

Ali moraju dalje. 'Kamo dalje' –upitah ih?

Petar re√e da ≈e ovih danapro≈i juΩnim Ontarijem i da ≈evjerovatno i u Oakville navrati-ti. E, baß mi to u ovoj guΩvitreba! Íta ≈u s njima ako do∂u?Kud ≈u s Amosom? On kaΩe dauzgaja divlje smokve. Ovdje neuspijevaju ni divlje ni pitome!Petar i njegovi ribari znajusamo u ribu. Morat ≈u s njimanegdje prema sjeveru u √istijevode! A dotle ≈emo moratitraΩiti neßto 'na crno'. Opetmeni po glavi. Zbog svega toga

diΩe mi se praßina u glavi pa sam ne znam kud bih sa sobom.Valjda ≈e se malo smiriti.

Ali kad su naumili do≈i, baß neka do∂u. Pokrenut ≈emoakciju da ih i na dolasku i na odlasku lijepo okupamo, otrese-mo, opanake i kljunove oglan√amo, sredimo i da ih dobropogostimo. Na polasku ≈emo ih opet isto srediti i dotjerati dapo svijetu ne hodaju svakakvi. Stavit ≈emo im neßto i u torbuza puta, jer – treba dugo pjeßa√iti. Nek se zna da su ipaknegdje dobro doßli!

Don Ilija

SVE SE PRAÍI

Dva brata, jedan oΩenjen, drugineoΩenjen, posjedovali su farmu√ije je plodno tlo davalo obilnuljetinu. Pola je Ωita pripadalo jed-nom bratu, a druga polovicadrugjom. Na po√etku je sve bilo dobro.Potom bi se oΩenjeni brat no≈upovremeno budio od sna i mislio:“To nije pravo. Moj brat nijeoΩenjen i dobiva polovicu uroda sfarme. Sa mnom je Ωena i peterodjece, i tako sam osiguran za svojustarost. Ali, tko ≈e se brinuti za mog brata kad ostari? Onmora mnogo viße staviti na stranu za budu≈nost negoli ßto to√ini sada, i stoga je on potrebniji od mene”. S tim mislima biustao, prikaro bi se ku≈i svoga brata i istresao bi vre≈u Ωita ubratovu Ωitnicu. NeoΩenjenog brata po√ele su salijetati iste takve misli. Povre-meno bi se budio od sna i govorio bi: “Ovo jednostavno nije

poßteno. Moj brat ima Ωenu ipetero djece, a dobio je polovicuuroda sa zemlje, Ja ne moramnikoga prehranjivati osim sebe. Ije li stoga pravedno da moj brat,√ije su potrebe o√ito ve≈e odmojih, dobije to√no toliko kolikoja?” Tada bi ustao iz kreveta i odnio bipunu vre≈u Ωita u Ωitnicu svogabrata. Jedne no≈i obojica su ustala izkreveta u isto vrijeme i naißli su

jedan na drugoga s vre≈om Ωita na le∂ima. Mnogo godina nakon njihove smrti pro√ula se ta vijest. I kadsu ljudi htjeli podi≈i kapelicu, izabrali su mjesto na kojem suse dva brata susrela, jer u mjestu nisu mogli na≈i svetijemjesto od toga.

Dva brata

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 28/2009, NEDJELJA 12. SRPNJASTRANA 4

U Tiskovnome uredu SveteStolice je 3. srpnja odrΩanakonferencija za tisak nakojoj se pojasniloistraΩivanje na sarkofagusvetoga Pavla koji se nalaziispod glavnoga oltara urimskoj bazilici 'SvetiPavao izvan zidina'. Kardi-nal Andrea Cordero Lanzadi Montezemolo, ve≈ bivßinadprezbiter bazilike, teprofesor Ulderico Santa-maria, ravnatelj znanstvenog laboratorija Vatikanskihmuzeja, iznijeli su pojedinosti o rezultatima znanstvenihistraΩivanja provedenih na ostacima sadrΩanim usarkofagu.

Papin navjeßtaj na Ve√ernjoj molitvi zatvaranja Pavlovegodine pobudio je shvatljive emocije u katoli√kome svijetu.Kardinal Andrea Cordero di Montezemolo ustvrdio je, pod-sje≈aju≈i na Papine rije√i, da su ishodi istraΩivanja u grobuApostola naroda suglasni: √ini se da prvi rezultatipotvr∂uju „jednodußnu i neosporivu tradiciju da je rije√ osmrtnim ostacima apostola Pavla. Objavljivanje ovihotkri≈a pomaΩe i poti√e ne samo kontinuitet vaΩnosti groba,nego i da se odrΩava Ωivim spomen, ßtovanje i poznavanjasvetoga Pavla - istaknuo je kardinal.

Prvi trag na putu za stopama svetoga Pavla jest datumgroba: U dvadeset stolje≈a nikada nije bio otvorensarkofag, a ova je analiza dala veoma zanimljive rezultate,koji u biti jednoglasno govore kako sve ono ßto je na∂enopotvr∂uje da je rije√ o grobu izme∂u prvoga i drugog sto-lje≈a. To se slaΩe s tradicijom da je grob svetoga Pavla -ustvrdio je kardinal dodavßi kako se pokazatelji kojiupu≈uju na svetoga Pavla tako∂er nalaze u vaΩnim uzorci-ma tkanine, koji su otkriveni zahvaljuju≈i unoßenjem sondeu sarkofag kroz veoma mali otvor: Treba istaknuti vaΩnostotkri≈a na vrstama tkanina, protkanih zlatom - ßto je bilaodlika jedino vaΩnih grobova - tako∂er na komadi≈ima pur-pura, zatim na zrncima tamjana, sva govore o vjerskomevidiku. Analize su zapo√ele otprilike prije dvije godine,zadrΩavaju≈i Papinu tajnu o svim istraΩivanjima, sve dok

Papa nije odlu√io da juobjavi - pojasnio je kardi-nal Cordero di Monteze-molo.

Profesor Ulderico Santa-maria, ravnateljZnanstvenoga laboratorijaVatikanskih muzeja, pojas-nio je metodu istraΩivanjana sarkofagu svetogaPavla. Sarkofag je veomavelik, a koli√ina je svjet-losti koja se moΩe unijeti

kroz rupicu, upotrebljavaju≈i svjetlovodnu optiku, veomamala. Radilo se dakle kao u mikrokirurgiji. IstraΩuju≈i iizvi∂aju≈i sa sondom - koja mora operirati unutar ßupljine -nastojali smo ne doticati sadrΩaj, osim s mikrokirurßkomhvataljkom. Zaista, ni jedan se podatak ne protivi onomeßto je naprotiv vjerojatno, to jest da moΩe biti rije√ o Apos-tolovim ostacima - zaklju√io je profesor Santamaria.

(kta/rv)

MONITORING SARKOFAGA SV. PAVLA

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU

Ned, 12. srpnja 2009 – 15.NEDJELJA KROZ GODINUPon, 13. srpnja 2009 – MAJKA BO¸JA BISTRI◊KA -

HenrikUto, 14. srpnja 2009 – Kamilo de LelisSri, 15. srpnja 2009 – Bonaventura◊et, 16. srpnja 2009 – Gospa Karmelska- ÍkapularskaPet, 17. srpnja 2009 – AleksijeSub, 18.sripnja 2009 – Fridrik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 28/2009 NEDJELJA 12. SRPNJA STRANA 5

Sv. Bonaventura

Svetac Nau√iteljBiskup

Bonaventura, po krßte-nju Ivan, rodio se god.1221. u Civiti, danasdio Bagnoregia. Otacmu Giovanni da Fidan-za bijaße po zanimanjulije√nik, ina√e veomaimu≈an √ovjek. Majkamu se zvala Marija,ro∂ena di Ritelo. Sam svetac u svojimdjelima spominje da jekao dje√a√i≈ po zagov-oru sv. Franje bio√udesno ozdravljen odjedne teßke bolesti. Ser-

afskome je ocu za njegovo ozdravljenje u√inila zavjet poboΩnamajka. Veoma je vjerojatno da je mali Ivan bio odgojen i pou√enu franjeva√kome samostanu svoga rodnoga grada. Odatle je okog. 1236. poßao na daljnje nauke na slavno Sveu√ilißte u Parizu.Ondje je studirao najprije filozofiju te iz nje postigao doktorat.Kad mu je bilo 25 godina, nakon zrelog i ozbiljnog razmißljanja,stupio je u franjeva√ki red dobivßi ime Bonaventura, s kojim ≈eimenom u≈i u povijest Crkve i svoga reda kao jedna velika islavna li√nost. Svrßivßi propisani novicijat, kroz pet je godina pod vodstvomsvoga √asnog "u√itelja i oca" Aleksandra Haleßkoga, a i nekihdrugih franjeva√kih u√itelja, prou√avao sveto bogoslovlje. Posti-gavßi sve akademske stupnjeve i sam je po√eo pou√avati uteologiji. U dobi od 40 godina bio je izabran za generala franje-va√koga reda. Tu je sluΩbu obavljao kroz 17 godina, od 1257-1274. U njoj se istaknuo mudrim i razboritim upravljanjem reda,vjeran duhu serafskoga utemeljitelja, ali i otvoren prema potre-bama ßto ih je nalagalo vrijeme. To dvoje nije uvijek lako spojiti. Govore≈i o sv. Bonaventuri bila bi prava grehota ne spomenutinjegovo remek-djelo Itinerarium mentis in Deum (Put duße kBogu). To je filozofska, teoloßka i misti√ka rasprava kako se√ovjek preko ßest stepenica uzdiΩe do Boga, sve do mira pravekontemplacije. Spomena je tako∂er vrijedna Bonaventurina Legenda maior seuVita, tj. Ωivotopis sv. Franje Asißkoga. Taj Ωivotopis Longprenaziva jednim "knjiΩevnim remek-djelom srednjovjekovnehagiografije". Njegova je vrijednost u tome ßto ga je napisao√ovjek koji je isto osje≈ao i proΩivljavao ßto i serafski otac sv.Franjo. Bonaventurin suvremenik, njemu posve kongenijalan, sv.Toma Akvinski, √uvßi da piße Franjin Ωivotopis, uskliknuo je:"Pustimo da jedan svetac piße o drugome!" Sveti Bonaventura je bio zaljubljenik Srca Isusova. Iz njegoveljubavi crpio je snagu za svoju ljubaznost kojom je sve osvajao.Ta je bila tolika da je na Saboru u Lyonu barem za kratko vri-jeme uklonila raskol izme∂u Gr√ke i Rimske crkve. SvetiBonaventura je svojom ljubaznoß≈u snaΩan dokaz odgojne vri-jednosti poboΩnosti Srcu Isusovu.

Preuzeto sa www.»katolici»

Phil Bosmans

Ljubaznost rije√i

Danas se govori kao nikada prije. Preko ljudskih glava kotrljase lavina praznih rije√i. Svatko Ωeli govoriti. Svatko Ωeli datiodußka svome srcu. Svatko traΩi pravo da govori. Ali malonjih ima ßto re≈i. Jer malo njih se trudi primiti iscrpnu infor-maciju. Malo njih podnosi tißinu razmißljanja. I jedva je tkospreman staviti se u koΩu drugoga. Prihvati da je drugi druga√iji, da druga√ije razmißlja,druga√ije djeluje, druga√ije osje≈a, druga√ije razgovara. Budioprezan u svojem govorenju. Rije√i su mo≈no oruΩje kojemoΩe nanijeti mnogo nesre≈e. Ne pljuj ni po kome svojimjezikom i svojim neobuzdanim ustima, nikoga ne prikra≈uj ine poniΩavaj. Gruba rije√, oßtra rije√ - to moΩe jako raniti,povrijediti, dugo u srcu boljeti i ostaviti oΩiljke.

Gospodine, pomozi mizauzdati jeziksve dok ne znam ßto Ωelim re≈i.ZalaΩem se za tißinu.Ljubav ne pravi buku. Rije√i pokre≈u. Kako? Rije√i koje su pune sitni√ave kritike,pune mrΩnje i Ωele dotu≈i druge, rastavljaju ljude. Stvarajunemir i dovode do nasilja. Rije√i koje su pune snage ljubavi, sastavljaju ljude. Zra√eradoß≈u, √ine ljude novima i stvaraju jedan bolji svijet. Svaka rije√ je kao ra∂anje.Rije√ koja prodire u srcemijenja srce. Rije√ u pravi trenutak kazana, saslußana,napisana ili pro√itanakao kruh je u vrijeme gladi.Budi ljubazan u svojim rije√ima. Rije√i moraju biti svjetlo,rije√i moraju miriti, moraju pribliΩavati ljude ljudima,uspostavljati mir. Gdje rije√i postanu oruΩje, tu nastaju ineprijatelji. ¸ivot je prekratak,a naß svijet jako malida bismo iz njega stvarali bojno polje.

Broj: 2 (1594), 9.1.2005.

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enici:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik Rev. MARJAN UKA - ¸upni vikar za Albance

ELEVATOR AND EXTENDED LOBBY

Poßtovani Ωupljani, kao ßto vam je ve≈ poznato, intenzivnose radi na projektu za izgradnju dizala koje ≈e omogu≈itiinvalidnim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani(o √emu se odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranjeotvorenog prostora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupauredu i crkvi, kojega su arhitekti nazvali „extended lobby“.Taj korisni projekt dakako ne moΩemo napraviti bez vaßepodrßke i pomo≈i. Stoga se obra≈am svima vama kojimave≈ sada treba dizalo, i onima kojima ≈e kasnije trebati

(osim ako misle biti „forever young“!), da posebnimnov√anim prilozima pomognete tu akciju, koja predstavljazajedni√ko dobro, a sve javne zgrade po zakonu trebajuimati pristup za invalidne osobe. Do mene su doßle infor-macije da neki govore da nam to ne treba (vjerojatno zatoßto traΩim nov√ane priloge). Hvala unaprijed na vaßimdragovoljnim prilozima kojima potvr∂ujete osje≈aj pripad-nosti ovoj zajednici koju ne Ωelite samo koristiti nego ipomagati.

Josip, Ωupnik

19. SRPNJA – HODO◊AͲE U MIDLANDU nedjelju 19. srpnja hodo√astimo u Midland. Naru√en jeautobus koji polazi u nedjelju ujutro u 7.00 a.m. ispred naßecrkve, a polazak iz Midlanda biti ≈e u 3.00 p.m. Cijenaautobusne karte je 37 $. MoΩete se prijaviti i uplatiti uΩupnom uredu najkasnije do srijede, 15. srpnja.

Zahvala ¸upnog folklornog drußtva Jadran¸FD Jadran zahvaljulje od srca svima vama koji ste bili nanaßem pikniku u nedjelju 05. srpnja. Jako je lijepo vidjetizajedno puno djece, mladih, roditelja i Hrvata. Hvalasvima koji ste pomogli na bilo koji na√in. Bez zajedni√kogtruda, a to zna√i i bez svih Vas nebi ovaj piknik bio usp-jeßan, veseo i lijep. Ljeto je stiglo odmarajte i uΩivajte.

Odbor Jadran

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 28/2009, NEDJELJA 12. SRPNJASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 28/2009, NEDJELJA 12. SRPNJA STRANA 7

Nedjelja, 12. srpanj u 9:30† Mile MESI˛† Petar i Antica KAMBER i † iz

obitelji† Anton GALu 11:00 am. - ¸upna

Ponedjeljak, 13. srpanj u 6:30p.m.† Ana ÍKARI◊I˛, god. i † iz

obitelji Jerke ÍKARI◊I˛

Utorak, 14. srpanj u 6:30 p.m.† Zorko ÍTOKAN i † iz obitelji† Marica MRZLJAK i † iz

obitelji

Srijeda, 15. srpanj u 6:30 p.m.†

◊etvrtak, 16. srpanj u 6:30p.m.†

Petak, 17. srpanj u 6:30 p.m. † Ljuba i Miro KAPETANOVI˛- na √ast svetom Anti- na √ast Gospi- na slavu Srca Isusova- duße u √istilißtu- za duße sve≈enika koje najviße trpe

RASPORED MISA

Subota, 18. srpanj u 6:00pm† Zdenka PRALJAK† Roman POPIT† Katarina MARKO◊† Margita KUMI˛† Slavko JAKOV◊I˛, god.† Karl, Dragutin, Ivan i Marija

VERE͆ iz obitleji LOVREN◊I˛† iz obitleji MA◊EK† Ivka ÍEREMET, god. i † iz

obitelji† Keren SRBELJ† Janja CUKINA, god.† Albin GABROVEC† iz obitleji ÍKARO† iz obitelji GRGI˛

Nedjelja, 19. srpanj 2009 - 6:00 p.m.† Mile MESI˛

Dan i no≈

Jedan stari rabi pitao je svoje u√enike: „Tko bi od vas znaore≈i kako moΩemo razlikovati trenutak kada prestaje no≈ ipo√inje dan?" Prvi u√enik odgovori brzo: „Mislim da je tokad vidjevßi u daljini Ωivotinju mogu razlikovati je li ovca ilipas." „Ne", odgovori rabi. „To bi mogao biti trenutak", javiose drugi u√enik: „kad vidjevßi stablo iz daljine mogu razliko-vati radi li se o smokvi ili breskva." „Ni je ni to", nastavi rabi.„Kada se onda moΩe prepoznati zavrßetak no≈i i po√etakdana?" - pitali su sada u√enici rabija. Rabi im odgovori: „Kadgledaju≈i u lice bilo kojeg √ovjeka vidiß da je on tvoj brat ilisestra. Ako to ne uspijevamo, bez obzira koji je sat u danu,joß uvijek je no≈ u nama…"

Priredio: Krunoslav Novak

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI

19. srpnja – hodo√aß≈e u Midland

16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe

6. rujna – Mala Gospa

18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“

20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,upißite ih najkasnije do srijede!

RASPORED PIKNIKA U PARKU „FATHER KAMBER“

26.07. – ZAGORJE02.08. – IMOTSKI03.08. – DRUÍTVO HRVATA LIKE09.08. – GORANI16.08. – VELIKA GOSPA06.09. – MALA GOSPA13.09. – SLAVONIJA

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvuFilomina Grgi≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $40Agata Bukal - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $40

Za CaritasAgata Bukal - za Koßute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $40Agata Bukal - za sjemenißte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$40

Za svaki vaß dar od srca hvala!

Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈, Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈u 11:00 sati: Hrvoje Beg, Josip Belas, Zvonimir Josipovi≈ i Drago Maradin

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: HODO◊AͲE U MIDLAND

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"12. srpnja 2009.

STRANA 28

Ima li volje za zaokret?

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 28/2009, NEDJELJA 12. SRPNJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈Od srijede 1. do ponedjeljka 6. srpnja, od najave ostavke na

funkciju predsjednika Vlade i stranke pa do saborskog potvr∂ivanjarekonstruirane Vlade koju podupiru dosadaßnji koalicijski partneri,Hrvatska je doΩivjela dosad gotovo nevi∂enu i ßokantnu promjenu uvrhovima politi√ke vlasti, ßto nije ostavilo ravnodußnim vjerojatnoniti jednoga hrvatskog gra∂anina. Ne ulaze≈i ovdje u strana√ko poli-ti√ke aspekte cijeloga tog doga∂anja, vaΩno je da je politi√ka burazadrΩana u uskom okviru te nije izazvala ni potrese ni stvaranjenovih podjela i jazova u hrvatskom drußtvu. VaΩno je tako∂er ßtoHrvatska nije ostala bez najvaΩnijeg izvrßno-politi√kog tijela poz-vanog da se suo√i sa svim vanjskopoliti√kim, gospodarskim, soci-jalnim i unutarnjopoliti√kim pitanjima, odnosno pozvanog da budeu sluΩbi zajedni√koga dobra, u sluΩbi aktualnih potreba i poteßko≈ahrvatske nacije.

Hrvatski gra∂ani, koji su bez kuknjave kakva se sada √esto√uje izdrΩali objektivno nepodnoßljivo teßke ratne godine, bit ≈espremni na novu Ωrtvu pod uvjetom da im ona zajam√i budu≈i zdravrazvitak i boljitak. Ostavka dosadaßnjega predsjednika Vlade inajve≈e politi√ke stranke, budu≈i da je bila za apsolutnu ve≈inu pot-puno neo√ekivana, bila je golemo iznena∂enje - to viße ßto jeponu∂eno obrazloΩenje da je rije√ o osobnoj odluci nakon pomnogpromißljanja - te je ostavila veoma mnogo prostora za razli√iteßpekulacije, koje naravno niti nisu izostale. No, neizmjerno vaΩnijeod spoznanja o razlogu ili o kapi koja je prelila √aßu da je doßlo dote osobne odluke, jest odgovor na pitanje: Je li ta odluka dobra zaHrvatsku, moΩe li ona posluΩiti boljitku Hrvatske?

Svaki je √ovjek, bio on na vrhu ili na dnu fiktivne drußtveneljestvice, kao osoba neizmjerno dragocjen i vaΩan, a u onom ßto muje povjereno da radi, u ulozi koju ima u drußtvu, svaki je √ovjekzamjenjiv. Premda nije svaki √ovjek u svom djelovanju jednakopoduzetan, kreativan, uspjeßan i koristan, i premda svaki √ovjekmora jednom biti u svom odre∂enom drußtvenom djelovanju drago-voljno ili na neki na√in prisilno zamijenjen, odstupanje izodre∂enog djelovanja nije niti smije biti tragedija, jer Ωivot ide daljei odre∂eni poslovi moraju biti nastavljeni, i to se ostvaruje √esto naefikasniji, bolji i inovativniji na√in. »Tim √inom Ωelim pridonijetidaljnjem razvoju demokracije i ja√anju institucija«, rekao je bivßipredsjednik Vlade, a po njegovu odgovoru na novinarsko pitanje oneu√inkovitosti pregovora s Europskom Unijom moglo se naslutitida je svojim povla√enjem Ωelio iskazati upravo snaΩnu poruku EU uglede neprincipijelnosti i, moΩe se re≈i, nekorektnosti premaHrvatskoj. Za Hrvatsku bi bilo iznimno vaΩno da taj korak bivßegapredsjednika Vlade doista bude doprinos demokratizaciji hrvatsko-ga drußtva i poticaj na ve≈u principijelnost i korektnost EU a premaHrvatskoj.

Saborska rasprava, prije potvr∂ivanja nove Vlade, na √elukoje je prvi put predsjednica, u veoma dugoj raspravi pokazala jepuno politikantstva razli√itih predznaka, upozorila je na brojnestvarne probleme i poteßko≈e suvremenoga hrvatskog drußtva, alije pokazala i nespremnost da se svi procesi u drußtvu analiziraju ustvarnom kontekstu izlaska toga drußtva iz totalitarizma, izunutarnje okovanosti mreΩama mo≈nih ideoloßko-politi√kih, asada prije svega interesnih skupina. U takvim okolnostima odnove Vlade trebalo bi o√ekivati puno viße vizije glede ostvariva-nja nepromjenjivih hrvatskih nacionalnih ciljeva, glede stvarnogaozdravljenja i mentaliteta i rana zadanih prakticiranjem tzv.moralno-politi√ke podobnosti. Iluzija je da se gospodarska kriza uHrvatskoj moΩe rijeßiti bez mentalnog ozdravljenja hrvatskogadrußtva, bez poßtivanja i ostvarivanja univerzalnih vrijednosti.DrΩavni prora√un moΩe se »pokrpati«, ali za stabilnu budu≈nosthrvatskoga gospodarstva potrebno je neizmjerno viße, potrebno jesamozatajno i dokraja predano sluΩenje zajedni√kom dobru. Vlastima instrumente kojima moΩe disciplinirati one gospodarske idruge subjekte kojima je jedino vaΩan njihov vlastiti interes, anisu im vaΩni ni ljudi, ni Hrvatska, samo je pitanje ho≈e li imativolje, snage i smjelosti aktivirati te instrumente.

U trenucima kad hrvatska javnost ne zna pravu istinu o razm-jerima gospodarske krize u zemlji - jer ono crnilo koje medijikontradiktorno ili maliciozno nude davno je izgubilo svaku vjero-dostojnost - rekonstruirana Vlada duΩna je krajnje odgovornopresje≈i dosadaßnja lutanja, zloporabe i po√eti usmjeravati gospo-darske tokove primjereno hrvatskim komparativnim prednostimai resursima. Hrvatski gra∂ani, koji su bez kuknjave kakva se sada√esto √uje izdrΩali objektivno nepodnoßljivo teßke ratne godine,bit ≈e spremni na novu Ωrtvu pod uvjetom da im ona zajam√ibudu≈i zdrav razvitak i boljitak. No da bi Vlada mogla zajam√itizdravi razvitak i boljitak, duΩna je principijelno i bez ikakve izn-imke uvesti zakonitost, pravdu, pravnu i op≈u sigurnost te sasje≈iu korijenu sve oblike birokratske rastroßnosti i povlastica, krimi-nala i korupcije. Bez toga stvarnog zaokreta nova Vlada ne≈eimati perspektive, a sve njezino djelovanje bit ≈e viße kozmeti√ko- tek u sluΩbi golog preΩivljavanja. Kriza, kako ona koja je odjeksvjetske tako i doma≈a, nipoßto nije samo mra√ni povijesni trenu-tak nego je i upravo izvrsna prilika za vaΩne zaokrete i iskorake,za ozdravljenje drußtvenih boleßtina i za trasiranje boljebudu≈nosti. Hrvatska po svojim ljudskim potencijalima, po svo-jim neiskorißtenim i zanemarenim bogatstvima, uz √asno,poΩrtvovno i stvarno sluΩenje svih odgovornih, mogla bi ne samoßto bezbolnije preΩivjeti krizu nego bi mogla u punom smislu -procvjetati. Ima li volje za zaokret?

Page 1-5 & July. 12, 2009 6.pdfPage 1-5 & July. 12, 2009 1.pdfPage 1-5 & July. 12, 2009 2.pdfPage 1-5 & July. 12, 2009 3.pdfPage 1-5 & July. 12, 2009 4.pdfToronto July 12, 2009 1.pdfToronto July 12, 2009 2.pdfPage 1-5 & July. 12, 2009 5.pdf