AD\1139783HR.docx PE607.983v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

2017/2006(INI)

24.11.2017

MIŠLJENJE

Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o ulozi regija i gradova EU-a u provođenju Pariškog sporazuma s konferencije

COP 21 o klimatskim promjenama

(2017/2006(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Gilles Pargneaux

PE607.983v02-00 2/13 AD\1139783HR.docx

HR

PA_NonLeg

AD\1139783HR.docx 3/13 PE607.983v02-00

HR

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za regionalni razvoj da kao

nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. napominje da su regije i gradovi već pokazali predanost u borbi protiv klimatskih

promjena svojim znatnim doprinosom akcijskom programu Lima – Pariz (LPAA) i

inicijativama Zone nedržavnih dionika za klimatska pitanja (NAZCA); pozdravlja

inicijative kao što su Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, uključujući

Inicijativu za prilagodbu klimatskim promjenama (inicijativa „Gradonačelnici se

prilagođavaju” – engl. Mayors Adapt), i Memorandum o razumijevanju u pogledu

ograničavanja zagrijavanja zemlje na manje od 2 ºC („Ispod 2 ºC”); poziva veći broj

gradova u EU-u da se priključe tim inicijativama i obvežu na ambiciozno djelovanje u

području klimatske politike; smatra da podnacionalne i nacionalne vlade, kao i

međuvladine organizacije, trebaju priznati i poticati doprinos takvih inicijativa;

2. napominje da su lokalna nadležna tijela odgovorna za provedbu većine mjera za

ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu njima, kao i većine

zakonodavstva EU-a na tu temu; ističe da je potrebno djelovati u području urbanističkog

planiranja, mobilnosti, javnog prijevoza i infrastrukture, energetske učinkovitosti

zgrada, obrazovnih kampanja, pametnih gradova, pametnih mreža i regionalnih

subvencija kako bi se proveo Pariški sporazum;

3. napominje da danas većina Europljana živi u gradovima; napominje da će urbanistička

rješenja koja gradski čelnici donose u području gradske infrastrukture utjecati na

sposobnost gradova da se odupru klimatskim promjenama s obzirom na to da su sve

češće kiše, poplave i toplinski udari neki od izazova s kojima će europski gradovi

vjerojatno biti suočeni zbog tih promjena;

4. ističe činjenicu da gradovi, trgovačka društva i drugi nedržavni akteri imaju potencijal

za ublažavanje klimatskih promjena u rasponu od 2,5 do 4 milijarde tona CO2 do

2020.1, a to je više nego što Indija emitira godišnje, te da je to po razmjeru slično

količini od 4 do 6 milijardi tona CO2 za koje UN procjenjuje da će se planiranim

doprinosima određenima na nacionalnoj razini (INDC) prihvaćenima u Parizu smanjiti

do 2030., odnosno jedno desetljeće poslije;

5. ističe da regije i gradovi imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena te da

oni sami mogu smanjiti globalne emisije za 5 % kako bi se ispunili uvjeti iz Pariškog

sporazuma, a zajedno s ostalim razinama vlasti i privatnim sektorom globalne bi emisije

mogli smanjiti za 46 %2;

6. podsjeća da je sektor prometa odgovoran za emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih

tvari u zraku opasnih za zdravlje, čija je koncentracija u zraku u gradovima uređena

Direktivom (EU) 2016/2284 o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih

1 Izvješće saveza Global Gender and Climate Alliance (GGCA), prosinac 2015. 2 Studija Arupa pod nazivom „Deadline 2020. How cities will get the job done”.

http://www.c40.org/researches/deadline-2020

PE607.983v02-00 4/13 AD\1139783HR.docx

HR

onečišćujućih tvari1;

7. podsjeća da se člankom 7. stavkom 2. Pariškog sporazuma priznaje da je „prilagodba

globalni izazov s kojim se suočavaju svi dionici na lokalnoj, podnacionalnoj,

nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini”;

8. uviđa da je djelovanje lokalnih nadležnih tijela ključno kako bi vlade mogle ispuniti

svoje obveze u okviru globalne klimatske politike;

9. ističe da nedržavni akteri postaju središnji element klimatske politike nakon Pariškog

sporazuma i procesa povezanog s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o

promjeni klime (UNFCCC); ističe da bi oni mogli dati vrijedan doprinos pospješujućem

dijalogu i globalnim pregledima stanja te doprinijeti učinkovitijem postupku

preispitivanja u okviru Pariškog sporazuma;

10. poziva na jačanje pojedinačnog i koordiniranog djelovanja na razini EU-a te na

regionalnoj i lokalnoj razini u području prilagodbe učincima klimatskih promjena;

11. ističe da gradovi potiču urbanu politiku te da imaju mogućnost povezivati inicijative s

nacionalnim akcijskim planovima i usmjeravati se na inicijative s najvećim učinkom;

poziva na snažnije uključivanje lokalne uprave u proces odlučivanja EU-a;

12. napominje da gradonačelnici za svoje odluke izravno odgovaraju svojim izbornim

jedinicama te da mogu djelovati učinkovitije i brže i često s neposrednim i djelotvornim

rezultatima;

13. poziva na novi način upravljanja kojim bi se zajamčila sredstva za klimatsku politiku i

na bolju integraciju regija i gradova te njihovih predstavničkih tijela, kao što je Odbor

regija na razini EU-a, u sklopu procesa UNFCCC-a kako bi se uspostavio trajni izravni

dijalog među različitim razinama počevši od lokalne i regionalne; napominje da bi

najava povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma moglo navesti države i gradove SAD-a

da ponovno istaknu svoju predanost poštovanju nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC)

SAD-a prema kojem bi se emisije SAD-a trebale smanjiti na 26 %–28 % do 2025. u

odnosu na njihove razine iz 2005. te da, s obzirom na taj poseban kontekst, lokalna i

podnacionalna nadležna tijela trebaju biti sastavni dio postupka UNFCCC-a u okviru

kojeg bi se u obzir uzela njihova mišljenja i olakšalo širenje najboljih lokalnih praksi u

pogledu mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama;

14. ističe potrebu da se u Pariškom sporazumu jasno navede uloga lokalnih i regionalnih

vlasti kako bi se zajamčilo dugoročno djelovanje za rješavanje problema klimatskih

promjena; naglašava da EU mora raditi na terenu s gradovima i regijama kako bi se

regije i gradovi EU-a bolje povezali te bili održiviji, kako bi se osnovale energetski

učinkovite općine i razvile pametnije mreže gradskog prijevoza;

15. ističe da će do 2030. gotovo 60 % svjetskog stanovništva živjeti u gradskim područjima;

napominje da se ciljem održivog razvoja br. 11 („učiniti gradove i naselja uključivima,

1 Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih

emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage

Direktive 2001/81/EZ (OJ L 344, 17.12.2016., str. 1.).

AD\1139783HR.docx 5/13 PE607.983v02-00

HR

sigurnima, otpornima i održivima”) želi do 2020. znatno povećati broj gradova i

ljudskih naselja koji donose i provode integrirane politike i planove za uključivost,

učinkovitu uporabu resursa, prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje

te otpornost na katastrofe, te razvijati i provoditi, u skladu s Okvirom iz Sendaija za

smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje od 2015. do 2030., cjelovito upravljanje

rizikom od katastrofa na svim razinama; napominje da je prema publikaciji Ujedinjenih

naroda iz 2014. pod naslovom „Razvoj urbanizacije u svijetu” 54 % svjetskog

stanovništva 2014. živjelo u gradskim područjima, dok je 1950. taj postotak iznosio

30 %; procjenjuje se da će 2050. taj postotak iznositi 66 %;

16. poziva da se novom globalnom strukturom lokalne i regionalne vlasti službeno uključe

u pripremu i provedbu jasnog akcijskog plana u području klime za Pariški sporazum.

ističe da se u okviru te strukture moraju pratiti obvezujući ciljevi, nadzirati napredak s

pomoću mehanizama ocjenjivanja i pružati prilagođeni financijski instrumenti za

pretvaranje obveza u konkretne rezultate;

17. poziva na promicanje i jamčenje koordinacije među svim javnim upravama i na

poticanje uključenosti javnosti te društvenih i gospodarskih dionika;

18. poziva na donošenje plana prilagodbe kojim će se pratiti regionalno i lokalno djelovanje

u području klimatske politike i koji će obuhvaćati najnovije podatke o mjerama

prilagodbe u EU-u, među ostalim i one potrebne za izvješćivanje o nacionalno

utvrđenim doprinosima u EU-u;

19. zabrinut je zbog toga što je porast broja ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su

toplinski udari, poplave i suše izravna posljedica klimatskih promjena izazvanih

ljudskim djelovanjem i što će one i dalje sve češće negativno utjecati na mnoge dijelove

Europe, čime se povećava ranjivost ljudi te prirode i ekosustava koje nastanjuju, osim

ako se ne poduzmu konkretne mjere i ponovno ne uspostavi hidrološki ciklus; ističe da

je potrebno povećati ulaganja u zelenu infrastrukturu koja gradovima može pomoći pri

rashlađivanju te pružiti zaštitu i olakšanje tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta;

napominje da su gradovi i regije međusobno povezani i ovise o drugim gradovima i

regijama koji im pružaju osnovne usluge kao što su hrana, voda i energija te

infrastrukturu za pružanje tih usluga; ističe da učinkovito planiranje i razvoj prilagodbe

zahtijeva pouzdane informacije o budućim klimatskim rizicima s kojima se suočavaju

gradovi i o tome kako ti rizici dovode do fizičke i ekonomske ranjivosti; podsjeća na to

da i dalje postoje gradovi za koje ne postoje konkretne informacije o rizicima

povezanima s klimatskim promjenama koje bi se koristile u procesima donošenja

odluka o planiranju i razvoju na lokalnoj razini, te da je za to potreban zajednički i

sveobuhvatan pristup kojim se kombiniraju dijalog i partnerstva, a koji nadilazi razinu

sektora i vlasti; poziva na integriranu potporu na razini EU-a kako bi se poboljšala

solidarnost i razmjena najboljih praksi među državama članicama te osiguralo da regije

koje su u najvećoj mjeri pogođene klimatskim promjenama mogu poduzeti potrebne

mjere prilagodbe;

20. poziva regije i gradove na izradu konkretnih planova prilagodbe kako bi se zajamčilo

smanjenje njihove izloženosti klimatskim promjenama;

21. ističe da je potrebno povećati ulaganja u zelenu infrastrukturu koja gradovima može

pomoći pri smanjenju temperatura te pružiti zaštitu i olakšanje tijekom ekstremnih

PE607.983v02-00 6/13 AD\1139783HR.docx

HR

vremenskih uvjeta;

22. napominje da se posebno povećanjem drvenastog vegetacijskog pokrova u gradovima,

uz pažljiv odabir odgovarajućih vrsta na određenom području, smanjuje osjetan

toplinski tok i temperatura zraka, čime se djelotvorno poboljšava gradska mikroklima i

povećava razina toplinske ugodnosti za ljude; smatra da bi to razmatranje trebalo biti

temelj za planiranje korištenja zemljišta i urbanističkih projekata u gradovima EU-a;

23. ističe potrebu da regije provode i redovito ažuriraju regionalne programe koji sadrže

mjere za omogućavanje odgovarajuće prilagodbe u cilju suzbijanja učinaka klimatskih

promjena te da sve regije moraju surađivati u izradi planova za prilagodbu učincima

klimatskih promjena i u razvijanju cjelovitih planova za upravljanje priobalnim

područjima i vodnim resursima;

24. podsjeća na to da se strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama

(COM(2013)0216) utvrđuju tri glavna cilja i aktivnosti povezane s njima: 1) promicanje

djelovanja država članica; 2) poticanje država članica da donesu sveobuhvatne strategije

za prilagodbu; i 3) stavljanje na raspolaganje financijskih sredstava iz programa LIFE

za doprinos izgradnji kapaciteta te poboljšanju mjera prilagodbe u Europi (2013. –

2020.);

25. podsjeća da je za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma potrebno ne

samo smanjiti emisije već i povećati sposobnost apsorpcije CO2 u tlu kako bi se u

drugoj polovici stoljeća moglo postići neto uklanjanje CO2 iz atmosfere;

26. poziva na veću zaštitu postojećih i novoposađenih urbanih šuma u regijama EU-a s

obzirom na važnu ulogu koju imaju za slobodno vrijeme lokalnog stanovništva, a u

nekim područjima i za pružanje i očuvanje izvora pitke vode; smatra da bi općine

trebale pružati svu podršku potrebnu za održavanje tih ekosustava i njihovih usluga te

sprečavati sve aktivnosti koje bi dovele do njihova propadanja;

27. smatra da su potrebne brojne mjere za povećanje otpornosti društva i područja na

kojima ljudi žive kako bi se rješavali neizbježni učinci klimatskih promjena, uključujući

učinkovitiju i racionalniju potrošnju vode (prioritet je potrebno dati mjerama prilagodbe

u području vode, baš kao i mjerama ublažavanja u području ugljika), djelovanje u

obalnim područjima, razvijanje strategija utemeljenih na ekološkom urbanističkom

planiranju, uz usmjeravanje posebne pozornosti na obranu od poplava, mobiliziranje

stručnog znanja i resursa za prilagodbu usjeva i upravljanje šumama za rješavanje

problema suše i požara, te povećanje povezivosti među ekosustavima kako bi se

potaknule migracije vrsta;

28. prepoznaje potrebu da se mjerama prilagodbe ostvari koordinacija i usklađenost na svim

razinama planiranja i upravljanja te da je važno osigurati zajedničke pristupe i potpunu

usklađenost nacionalnih strategija prilagodbe i lokalnih planova za upravljanje rizikom;

29. ističe da je osjetljivost pojedinaca na učinke klimatskih promjena, a posebno na

takozvane ekstremne pojave, velikim dijelom uvjetovana njihovim pristupom osnovnim

resursima kao što su energija i voda; u tom pogledu poziva javne vlasti da zajamče

pristup tim osnovnim resursima;

AD\1139783HR.docx 7/13 PE607.983v02-00

HR

30. napominje da je samo 15 država članica donijelo akcijski plan i strategiju prilagodbe te

da se na terenu poduzima malo konkretnih mjera; ističe potrebu za praćenjem i

ocjenjivanjem svih strategija prilagodbe i akcijskih planova za sprečavanje rizika te

upravljanje poplavama i vodama;

31. uviđa da je učinkovito upravljanje resursima ključno za ublažavanje klimatskih

promjena i prilagodbu njima kako bi se utvrdili zajednički prioriteti; poziva na uvođenje

integriranih lokalnih strategija radi jamčenja učinkovitije upotrebe resursa, izgradnje

otpornosti i prilagodbe učincima klimatskih promjena u najugroženijim područjima;

32. smatra da bi lokalne i regionalne vlasti trebale poduzeti integrirane i dugoročne mjere za

ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama na lokalnoj razini;

33. smatra da lokalne i podnacionalne vlasti trebaju moći jasno definirati svoje obveze u

pogledu ublažavanja i prilagodbe, baš kao što su države to učinile s pomoću nacionalno

utvrđenih doprinosa, kako bi se osigurali stabilni i transparentni doprinosi, počevši od

pouzdanih procesa praćenja, izvješćivanja i provjere, do inicijativa kao što je Globalni

sporazum gradonačelnika za klimu i energiju; poziva na osnivanje sustava lokalno

utvrđenih doprinosa koji bi bili komplementarni nacionalno utvrđenim doprinosima te

bi se provodili u izravnoj vezi s njima; smatra da bi ti doprinosi, bilo da su oni na

nacionalnoj, podnacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, trebali po potrebi biti

usklađeni sa zajedničkim metodama, postupcima i smjernicama kako bi se zajamčila

transparentnost mjera i potpore;

34. podsjeća na to da bi najmanje 20 % proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020.

(otprilike 212 milijardi EUR) trebalo potrošiti na mjere u području klime; napominje da

je Europski revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 31/2016 naveo da smatra da

postoji ozbiljan rizik da se bez ulaganja dodatnih napora u rješavanje problema

klimatskih promjena neće postići cilj od 20 %, te da je svjestan da je usvajanje tog cilja

dovelo do većih i bolje usmjerenih financijskih sredstava za klimatske aktivnosti u

nekim europskim strukturnim i investicijskim fondovima, odnosno u Fondu za

regionalni razvoj i Kohezijskom fondu. Međutim, u drugim područjima kao što su

Europski socijalni fond, poljoprivreda, ruralni razvoj i ribarstvo, stanje je uglavnom

nepromijenjeno (odnosno nije bilo bitnog pomaka u pogledu klimatskih aktivnosti);

35. pozdravlja uvrštavanje tematskih ciljeva 4, 5 i 6 među kriterije za dodjeljivanje

sredstava iz kohezijskih fondova; podsjeća na to da se, prema mišljenju Europskog

revizorskog suda, zbog nepostojanja dodatnih mjera možda neće moći ostvariti obveza

da se osigura da je najmanje 20 % višegodišnjeg financijskog okvira potrošeno na

klimatske aktivnosti u razdoblju 2014. – 2020.;

36. ističe da ne postoji sustav izvješćivanja o udjelu sredstava iz strukturnih i kohezijskih

fondova koji se dodjeljuju mjerama lokalnih vlasti za ublažavanje i prilagodbu;

37. poziva Komisiju da države članice obveže da navedu koji se postotak sredstava EU-a

troši na lokalnoj razini za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu područja

klimatskim promjenama;

38. poziva Komisiju, EIB i države članice da ojačaju administrativne kapacitete regija i

gradova kako bi im omogućili da u potpunosti iskoriste javne i privatne mogućnosti

PE607.983v02-00 8/13 AD\1139783HR.docx

HR

financiranja koje su dostupne na razini EU-a; ističe potrebu za boljom financijskom

pomoći kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima pomoglo da provedu usklađene

klimatske mjere; smatra da financijski instrumenti kao što su svjetski fondovi za klimu

trebaju biti izravno dostupni lokalnim vlastima;

39. svjestan je problema s kojima se suočavaju općine i regije koje su dosad bile ekonomski

potpuno ovisne o ekstrakciji konvencionalnih izvora energije poput ugljena i poziva da

se njihova strukturna promjena podupire programima financiranja EU-a;

40. potiče lokalne i regionalne vlasti da učine sve što mogu kako bi se uspostavili javni

fondovi koji, primjerice, mogu služiti za promicanje razvoja obnovljivih izvora,

decentralizaciju mreža i poticanje vlastite potrošnje električne energije;

41. potiče javne vlasti da utvrde koje aktivnosti povećavaju izloženost i emisije stakleničkih

plinova i da uvedu porezne poticaje za aktivnosti koje pogoduju prilagodbi klimatskim

promjenama i smanjenju emisija;

42. ističe potrebu za poticanjem energetskog prijelaza i lokalnog ulaganja u mjere

ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima racionalizacijom propisa,

smanjenjem birokracije, omogućavanjem inovativnih rješenja i poticanjem partnerstava

s lokalnim zajednicama i civilnim društvom u cilju promicanja djelovanja u području

klime; poziva na pokretanje nacionalnih inicijativa za podizanje razine osviještenosti

javnosti o učincima klimatskih promjena;

43. ističe važnost obrazovanja o zaštiti klime i poziva na uvođenje dostatnih mjera za

općine i škole kako bi se zajamčilo potrebno stručno znanje;

44. pozdravlja gradske inicijative kao što su pametni gradovi i pametne mreže, koji za cilj

imaju smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje učinkovitosti resursa

suočavanjem s problemima klimatskih promjena, ostvarenjem zelenog rasta te

promicanjem područja povezanih sustavima javnog prijevoza; ističe da regije trebaju

poboljšati mehanizme zelenih gradova u cilju poticanja nacionalnog i gradskog zelenog

rasta s obzirom na to da gradovi uvelike doprinose emisijama stakleničkih plinova te da

rješenja poput pametnih mreža imaju potencijal za učinkovitiju isporuku energije u kuće

i zgrade, čime se poboljšava energetska učinkovitost i potrošnja energije;

45. poziva nadležna tijela da poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju usmjere prema

aktivnostima kojima je cilj smanjiti izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova te

da osmisle planove kako bi se omogućilo postupno povećanje apsorpcijskog kapaciteta

tla;

46. pozdravlja moguće veće prihode u gradovima koji su predvodnici u području

niskoemisijske infrastrukture, uključujući smanjenje troškova energije, troškova

održavanja i potrošnje u području javnog zdravlja, što je rezultat smanjenja količine

onečišćujućih tvari;

47. podsjeća na to da mali projekti u području energije iz obnovljivih izvora, kao što su

zajednice u području energije iz obnovljivih izvora i projekti potrošača vlastite energije

iz obnovljivih izvora, mogu doprinijeti ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma;

AD\1139783HR.docx 9/13 PE607.983v02-00

HR

48. ističe da je važno da gradovi preuzmu vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena

promicanjem korištenja javnog prijevoza, uključujući željeznički prijevoz; napominje

da je prometno zagušenje glavni izvor emisija ugljika; ističe da je EU treba djelovati na

terenu zajedno s gradovima i regijama kako bi oni postali energetski učinkovitiji i bolje

povezani u cilju razvijanja pametnijih mreža gradskog prijevoza i veće otpornosti na

klimatske promjene;

49. podsjeća da se prometom ne stvaraju samo emisije koje znatno utječu na zdravlje, već i

emisije stakleničkih plinova: smatra da regije i gradovi imaju velike mogućnosti za

smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa ako se one uzmu više u obzir pri

prometnom planiranju; ističe potrebu za financiranjem inicijativa kojima se omogućuje

mobilnost s niskom razinom emisija ugljika na lokalnoj i regionalnoj razini;

50. poziva lokalne vlasti da provedu planove za prijevoz i logistiku usmjerene na poticanje

električnog javnog i privatnog prijevoza, među ostalim i uspostavom zona namijenjenih

isključivo za bicikle i električna vozila te dostatnog broja lako dostupnih stanica za

punjenje;

51. poziva da se, u znak priznanja posebne važnosti sektora prometa, odredi više oglednih

regija u svrhu istraživanja inteligentnih i umreženih prometnih sustava između urbanih i

ruralnih područja;

52. poziva Komisiju da se u okviru programa Obzor 2020. više pozornosti i sredstava

usmjeri na projekte inovacija i istraživanja u području kružnoga gospodarstva i održivih

gradova;

53. ponavlja da regije trebaju provesti Direktivu 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti

zgrada1 i Direktivu 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti2;

54. poziva lokalne vlasti da provedu informativne kampanje, među ostalim u suradnji s

predstavnicima sektora dostave hrane, za podizanje razine osviještenosti o ugljičnom

otisku prehrambenih proizvoda kako bi se stanovništvo informiralo o zdravoj prehrani i

potaknulo na konzumiranje hrane s niskim učinkom na klimu;

55. ističe da se lokalnom proizvodnjom sezonske hrane smanjuju emisije stakleničkih

plinova iz prometa te se time smanjuje i ukupni ugljični otisak prehrambenih proizvoda;

poziva Komisiju da poveća lokalnu i regionalnu održivu proizvodnju hrane;

56. poziva na jačanje partnerstava između EU-a i lokalnih i regionalnih vlasti radi jačanja

postupaka za ubrzavanje djelovanja na lokalnoj razini u području klime u okviru

kružnog gospodarstva kako bi se smanjila količina otpada, kontrolirale klimatske

promjene i učinkovitije koristili resursi;

57. ističe da je kružno gospodarstvo alat s golemim potencijalom za poboljšanje održivosti

gradova te poziva Europsku komisiju da uključi gradove u strategiju za kružno

1 Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada

(preinaka) (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.). 2 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti,

izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L

315, 14.11.2012., str. 1.).

PE607.983v02-00 10/13 AD\1139783HR.docx

HR

gospodarstvo;

58. poziva nadležna tijela vlasti da se suoče s problemom otpada u cilju ostvarenja kružnog

gospodarstva i promicanja tehnika zbrinjavanja koje su alternativa spaljivanju za otpad

koji se ne može opet iskoristiti ili reciklirati;

59. traži od Komisije da pronađe načine za jačanje međunarodne suradnje između regija i

aktera na lokalnoj razini radi razmjene dobre prakse i stečenih iskustava kako bi se

ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma;

60. poziva nacionalne vlade da pomognu gradovima i regijama pri ostvarivanju

međunarodnih obveza povezanih s podupiranjem klimatskih i energetskih inicijativa na

lokalnoj i regionalnoj razini;

61. poziva gradove i regije da predvode u promicanju energetske učinkovitosti i

proizvodnje obnovljive energije kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i

onečišćenje zraka; napominje da regije i gradovi mogu imati bitnu ulogu u

dekarbonizaciji društva i da bi njihovo sudjelovanje u stvaranju energetskog sustava

utemeljenog na obnovljivim izvorima trebalo biti prioritet za EU i pojedinačne države

članice;

62. pozdravlja odluku Međuvladinog tijela za klimatske promjene o izradi posebnog

izvješća o gradovima i klimi za 2023. te napominje da će se preuzimanjem te obveze

potaknuti intenzivnije istraživanje o važnosti gradova u borbi protiv klimatskih

promjena; poziva Komisiju da aktivno sudjeluje u njegovoj izradi te da se zalaže za

višerazinsku teritorijalnu viziju djelovanja u području klime; smatra da bi gradovi

trebali dati svoj doprinos globalnom izvješću o klimi za 2018.; smatra da gradovi i

regije mogu utjecati na donošenje politika nakon Pariškog sporazuma primjenom

strateškog pristupa u cilju djelovanja protiv globalnog zatopljenja te mogu podržati

mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima u gradskim područjima, u

kojima živi više od polovice svjetskog stanovništva;

63. prepoznaje posebnu odgovornost gradova pri rješavanju problema klimatskih promjena

jer njihov udio u globalnim emisijama CO2 iznosi 70 %; smatra da će se obveze

preuzete u okviru Pariške deklaracije iz 2015. (Paris City Hall Declaration) ispuniti

samo suradnjom u okviru Globalnog sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju te

rasprostranjenim usvajanjem akcijskih planova u gradovima diljem Europske unije;

poziva Komisiju da po potrebi pomogne osigurati uspješno integriranje Ugovora

gradonačelnika (Compact of Mayors) i Sporazuma gradonačelnika koji su se počeli

primjenjivati 22. lipnja 2016.;

64. napominje da su tijekom konferencije COP 22 u Marakešu lokalna i regionalna tijela

razvila akcijski plan „Marrakesh Roadmap for Action” u kojemu se ističe potreba za

izravnijim sudjelovanjem lokalnih tijela, koja bi trebalo službeno smatrati dijelom

službene rasprave o klimatskim promjenama, a ne na istoj razini kao i drugi nedržavni

akteri poput nevladinih organizacija i privatnog sektora;

65. ističe da javna uprava treba služiti kao primjer potrošača energije i poziva na

usredotočenost ili povećanje strukturnih fondova kako bi se poticala energetska

učinkovitost javnih zgrada i samodostatnost općina s pomoću obnovljive energije;

AD\1139783HR.docx 11/13 PE607.983v02-00

HR

66. potiče Komisiju i države članice da promiču pilot-projekte i modele vlastitog

upravljanja energijom na lokalnoj razini, koji su utemeljeni na sustavima distribucije

čije se ekonomske pogodnosti koriste za financiranje novih postrojenja kojima se

smanjuje utjecaj na okoliš;

67. poziva Komisiju da promiče koordinaciju te razmjenu informacija i najboljih praksi

među državama članicama, regijama, lokalnim zajednicama i gradovima;

68. zaprepašten je procjenom Europskog revizorskog suda iz 2016. da se neće ostvariti cilj

EU-a da 20 % svojeg proračuna u tekućem programskom razdoblju troši na klimatske

aktivnosti; prima na znanje različite poteškoća do kojih dolazi pri mjerenju i

ocjenjivanju projekata EU-a kojima se pokušavaju ublažiti klimatske promjene i njihovi

učinci; poziva Komisiju da stalno obavješćuje Parlament o napretku u tom važnom

području;

69. ističe važnost decentraliziranih zadružnih građanskih energetskih projekata i poziva na

njihovo podupiranje u okviru strukturnih fondova te s pomoću smanjenja

administrativnog opterećenja na nacionalnoj i regionalnoj razini;

70. prepoznaje važnost pristupa „odozdo prema gore” kako bi se dionike uvjerilo da

doprinose ublažavanju klimatskih promjena; priznaje da alati utvrđeni u Uredbi o

zajedničkim odredbama1, kao što su integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj

pod vodstvom zajednice, imaju potencijal za ostvarivanje ciljeva EU-a u tom području;

poziva Komisiju na suradnju s dionicima na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se

zajamčilo da se prikladno koriste cijelim nizom instrumenata koji su im na

raspolaganju;

71. ponovno ističe svoju obvezu da se na svjetskoj razini uspješno provede Sporazum

gradonačelnika za klimu i energiju; napominje da je važno odrediti ciljeve koji su u

potpunosti mjerljivi; osim toga, napominje da niz podnesenih akcijskih planova sadrži

obveze do 2020. i da stoga obuhvaćeni gradovi trebaju poduzeti dodatne aktivnosti za

razdoblje do 2030.;

72. pozdravlja dobrovoljne mjere (označavanje bojama semafora) s pomoću kojih se jamči

vidljivost utjecaja na klimu i ugljičnog otiska prehrambenih i drugih proizvoda te poziva

na utvrđivanje zajedničkih pokazatelja na razini EU-a koji omogućuju dobrovoljno, ali

usporedivo označavanje, osobito u regionalnoj trgovini.

1 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih

odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom

poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih

odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i

Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L

347, 20.12.2013., str. 320.).

PE607.983v02-00 12/13 AD\1139783HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 21.11.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

59

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo

Belet, Simona Bonafè, Lynn Boylan, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa

Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance,

Angélique Delahaye, Mark Demesmaeker, Bas Eickhout, Francesc

Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens

Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Anneli

Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Josu Juaristi

Abaunz, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Peter

Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Joëlle Mélin, Susanne

Melior, Rory Palmer, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław

G. Piecha, Pavel Poc, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie

Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Ivica Tolić, Nils

Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Eleonora Evi, Martin Häusling,

Rupert Matthews, Stanislav Polčák, Christel Schaldemose, Bart Staes,

Dubravka Šuica, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Maria Noichl

AD\1139783HR.docx 13/13 PE607.983v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

59 +

ALDE Catherine Bearder, Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis,

Frédérique Ries, Nils Torvalds

ECR Mark Demesmaeker, Jørn Dohrmann, Arne Gericke, Julie Girling, Urszula Krupa,

Rupert Matthews, Bolesław G. Piecha

EFDD Eleonora Evi, Piernicola Pedicini

GUE/NGL Lynn Boylan, Josu Juaristi Abaunz, Kateřina Konečná

NI Zoltán Balczó

PPE Pilar Ayuso, Ivo Belet, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye,

Herbert Dorfmann, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise

Grossetête, Andrzej Grzyb, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Stanislav

Polčák, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Adina-

Ioana Vălean

S&D Simona Bonafè, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance,

Susanne Melior, Maria Noichl, Rory Palmer, Gilles Pargneaux, Pavel Poc, Christel

Schaldemose, Daciana Octavia Sârbu, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE Margrete Auken, Bas Eickhout, Martin Häusling, Benedek Jávor, Davor Škrlec, Bart

Staes

0 -

2 0

ENF Jean-François Jalkh, Joëlle Mélin

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani