OTROVNE RIBE HRVATSKOG JADRANA - istrianet.orgistrianet.org/istria/fauna/marine/vertebrate/wolfl_toxri5.pdf · Dr. Du{ko Wölfl OTROVNE RIBE HRVATSKOG JADRANA Draga, 1994. Nakladnik

$Page 1: OTROVNE RIBE HRVATSKOG JADRANA - istrianet.orgistrianet.org/istria/fauna/marine/vertebrate/wolfl_toxri5.pdf · Dr. Du{ko Wölfl OTROVNE RIBE HRVATSKOG JADRANA Draga, 1994. Nakladnik$
D r . D u { k o W ö l f l

O T R O V N E R I B E

H R V A T S K O G

J A D R A N A

D r a g a , 1 9 9 4 .

N a k l a d n i k

D r . D u { k o W ö l f l

T i s a k

W

ISBN 953-96204-1-4

Katalogizacija u publikaciji - CIP

Nau~na biblioteka Rijeka

UDK 597:615.9

Wölfl, Du{ko

Otrovne ribe hrvatskog Jadrana / Du{ko

Wölfl. - Draga : Du{ko Wölfl, 1994. - 91 str. :

ilustr. ; 14 cm

ISBN 953-96204-1-4

O OTROVNIM RIBAMA

Otrovne ribe Jadrana mogu se podijeliti u tri skupine1. Ribe koje u perajama, u repu ili na {kr`nim poklopcima

imaju otrovne bodlje.2. Ribe ~iji je ugriz otrovan3. Ribe koje imaju otrovno meso ili jetru.U prvu grupu spada najve}i broj otrovnih vrsta riba u Jad-

ranu. Otrov nekih je vrlo jak i moè ozbiljno ugroziti `rtvu. Ubodotrovnih bodlji opasan je i kod mrtvih riba. Stradati mogu idoma}ice koje ih ~iste. Za paukovke se smatra da su agresivne,pa mogu napasti ronioca koj im se pribliì.

Kao ribe otrovnog ugriza spominju se samo murine. Anatom-skim istraìvanjima nije se uspjelo u ustima ovih riba prona}iotrovne `lijezde. Ipak, posljedice ugriza murine mogu biti vrloneugodne, pa pri rukovanju s njima valja biti oprezan.

Otrovno meso ili neki drugi dio ribljeg tijela koji se jede(obi~no jetra) mogu biti opasni. Morski psi ~ije meso i jetra suotrovni, u Jadranu se uglavnom ne jedu. Ciguatera otrovanje~esto je u toplijim zonam, a Mediteran s Jadranom je sjevernograni~no podru~je. Otrovanje je opisano u Sredozemlju.

Ingestija plave ribe moè izazvati otrovanje u toplijem dijelugodine ukoliko riba nije pravilno skladi{tena. Otrovne mogu biti ikonzerve od tih riba (sku{a, plavica i tuna).

U krvi jegulja, ugora i murina postoje toksini koji se inaktivi-raju kuhanjem ili pe~enjem. Treba paziti da krv tih riba ne do|eu dodir sa sluznicama.

PRVA POMO]

Ranu treba isprati hladnom slatkom ili morskom vodom.Ubodi bodlji u perajama su sitni i iz njih se te{ko odstranjujeotrov. Dobro je ranicu kri`no zarezati i isisati je. To je potrebnou~initi {to brè, da se otrov ne pro{iri po tijelu i da ga se odstrani{to vi{e. Sukciju otrova iz ranice dobro je obaviti preko nekeelasti~ne membrane poput medicinske rukavice ili prezervativa.Tako se sprije~i da otrov dospije u eventualnu ranicu u ustima ilikariozni zub.

Podvezivanje rane, da se sprije~i {irenje otrova krvotokom ilimfotokom, treba izvesti pa`ljivo. Podvez treba postaviti ~imbliè rani. Podvez treba povremeno popu{tati i paziti da se nesprije~i cirkulaciju. Najbolje je da laici ne postavljaju podvez.

êsto se preporu~a stavljanje ubodenog dijela u vru}u vodu.Ubodeno mjesto se drì u vru}oj vodi od 30 minuta do jednogsata. Temperatura treba biti maksimalna koju ubodeni podnosi(prag bola je 46o C, pa je te{ko izdraàti topliju vodu).

Neki lije~nici preporu~aju postavljanje ligature i drànjeubodenog dijela u ledenoj vodi.

U slu~aju ingestije otrovnog ribljeg mesa otrovanog jenajbolje {to prije dovesti u zdravstvenu ustanovu. U smislu pre-vencije otrovanja obi~no se preporu~a da se ne jedu primjerciriba koji su neuobi~ajeno veliki za svoju vrstu.

Kod otrovanja mesom Scombrida (skombrotoksizam) moèse dati antihistaminike koji se na|u pri ruci (obi~no zbog aler-gijskih reakcija).

LIJEÊNJE OTROVANJA

OTROVANJE RIBLJIM MESOM

Kod otrovanja ribljim mesom treba {to prije isprazniti èludac.Ostalo lije~enje je nespecifi~no i simptomatsko.

Ako nastupe konvulzije daje se paraldehid. Kod smetnjiìv~anog sustava moè pomo}i 10 % kalcijev glukonat. Treba pa-ziti na prohodnost di{nih puteva i na o~uvanje respiracije. Kodlaringealnog spazma treba bolesnika intubirati. Po potrebi sedaje kisik. Dobro je dati parenteralno teku}inu s vitaminima.Kod vrlo jakih bolova moè se dati opijate (morfij u malim po-dijeljenim dozama). Ako postoji jaki svrbe` dobro ~ine hladnioblozi.

OTROVNI UBODI ILI UGRIZI

Kod otrovnih uboda treba djelovati na smanjenju bolova.Tako|er treba poku{ati inaktivirati otrov ako je to mogu}e, da-vanjem adekvatnog seruma. Prevenirati valja sekundarnu infek-ciju rane.

Kod uboda golubanki i {iba, kada postoje laceracije, ranutreba kirur{ki obraditi. Dobro je u rani ostaviti drenaù kroznekoliko dana.

Kod uboda pauka bolovi mogu biti vrlo jaki, a morfij neki putne djeluje u smislu njihova popu{tanja. Dobro je okolicu rane in-filtrirati 0.5 - 2% otopinom prokaina.

Ugrize ve}ih riba treba kiru{ki obraditi i paziti da ne do|e dosekundarne infekcije.

5

KAZALO

Acipenser sturio........................................................10

Acipenser nacarii......................................................11

Anguilla vulgaris.......................................................12

Aphanius fasciatus....................................................13

Balistes carolinensis .................................................14

Belone belone ...........................................................15

Callyonimus fasciatus...............................................16

Carcharodon carcharias/..........................................17

Chimaera monstrosa ................................................18

Conger conger ..........................................................19

Dasyatis centroura....................................................20

Dasyatis pastinaca ....................................................21

Dasyatis violacea ......................................................22

Gymnothorax unicolor.............................................23

Gymnura altavela .....................................................24

Hexanchus griseus ....................................................25

Mobula mobular .......................................................26

Mola mola .................................................................27

Mugil cephalus..........................................................28

Muraena helena........................................................29

Myliobatis aquila ......................................................30

Pteromylaeus bovinus ..............................................31

Pagellus erythrinus ...................................................32

Pagrus pagrus............................................................33

Petromyzon marinus ................................................34

Scomber japonicus ...................................................35

Scomber scomber .....................................................36

Scorpaena porcus .....................................................37

Scorpaena scrofa ......................................................38

Scorpaena notata......................................................39

Helicolenus dactylopterus dactylopterus ...............40

Scorpaena maderensis .............................................41

Sphyrna zygaena .......................................................42

Squalus acanthias ....................................................43

Thunnus thynus ........................................................44

Trachinus araneus ....................................................45

Trachinus draco ........................................................46

Trachinus radiatus....................................................47

Trachinus vipera .......................................................48

Uranoscopus scaber .................................................49

6

KOME PRIJETI OPASNOST

OPASNOST JE SIGURNA - MAKSIMALAN OPREZ!!!

OPASNOST NIJE STALNA ILI JE UPITNA -

Otrovan i/ili

opasan

ugriz

Otrovan

ubod

Opasnost zaronioce na

dah

Otrovno

meso

Opasnost zaautonomneronioce

Otrovnostnije sigurna

ili jesporadi~na

Oprez! Ributrebavaljano

pripremiti

Opasnost zaudi~are iostale

ribolovce

Nije sigurnoda je ugrizotrovan

Z N A ^ E N J E S I M B O L A

Acipenser sturio

LINNAEUS, 1758.jesetra

otrovno meso i ikra

Otrovanje mesom i ikrom ove ribe nema osobitog zna~enja uJadranu.

Meso i ikra mogu biti povremeno otrovni. Ne zna se to~no okakvom se obliku otrovanja radi.

10

1.50 m

Acipenser nacarii

BONAPARTE,1836.jesetra

otrovno meso i ikra

Otrovanje mesom i ikrom ove ribe nema osobitog zna~enja uJadranu.

Ova je vrsta endem Jadranskog mora.

11

1.00 m

Anguilla vulgaris

LINNAEUS, 1758.jegulja

otrovna krv

U krvi jegulje nalazi se otrovna tvar iz grupe ihtiokemotok-sina.

Simptomi otrovanja su mu~nina povra}anje, poja~ana saliva-cija, urtikarija i op}a slabost.

U teìm slu~ajevina moè do}i do di{nih smetnji, paralize ismrti.

Zbog tog treba paziti da se ne jedu sirovi dijelovi ove ribe.

12

1.00 m

Aphanius fasciatus

NARDO 1827.obrvan, pastrica

otrovno meso

Navodi o otrovnosti mesa ove ribe nedostatni su. Radi se o ribimanjih dimenzija koja nema nikakvu privrednu vrijednost.

Otrovnost mesa spominje Mareti}, ali ne navodi izvor podatkaniti detalje o trovanju.

13

9 cm

Balistes carolinensis

GMELIN, 1789.kostorog

otrovno meso

Do otrovanja moè do}i nakon ingestije mesa. Ova vrsta nemave}eg zna~enja u epidemologiji otrovanja ribljim mesom. Neupotrebljava se u prehrani i nije ~esta.

Vrsta je rijetka u Jadranu.

Preporu~a se ne jesti meso ove ribe.

Aktualnija su otrovanja mesom vrsta koje ìve u toplijem po-jasu.

14

0.30 m

Belone belone

LINNAEUS, 1758.igla

otrovno meso

Opisana su otrovanja mesom igle. Simptomi ukazuju na to daotrov djeluje u probavnom i ìv~anom sustavu.

U nekim opisanim slu~ajevima vjerojatno se radilo o skombro-toksizmu ili njemu sli~nom otrovanju.

Kuhanje i pripremanje hrane ne umanjuje rizik od ovog tipaotrovanja.

Otrovanja mesom ove vrste su vrlo rijetka.

15

0.80 m

Callyonimus fasciatus

VALENCIENNES, 1837.mi{i} sedloprug

otrovni ubod

Na pred{kr`nom poklopcu kod ovog roda riba nalazi se jakabodlja. Ve}ina vrsta ìvi u dubini. [kr`na bodlja vrste Callyoni-mus lyra koja ìvi u Mediteranu smatra se otrovnom. Opisani suvrlo ozbiljni slu~ajevi ranjavanja, pa sa ranam treba postupatioprezno. Nisu poznati slu~ajevi otrovanja kod jadranskih vrsta.Pri rukovanju s tim vrstama treba svakako biti oprezan.

Za jadranske vrste se navodi da je ubod bodlji bolan, a ranete{ko zarastaju. Ti podaci ukazuju na mogu}nost postojanja`lijezdanog tkiva koje ima otrovni sekret.

Ca l l yon imus Ly ra L innaeu s ,

1 758 .

16

0.12 m

Carcharodon carcharias/

(LINNAEUS, 1758.)psina ljudo`dera

otrovno meso i jetra

Otrovanje nastupa nakon ingestije jetre, ili rje|e, mesa ovevrste psa.

Javljaju se probavne smetnje, glavobolja i parestezije oko us-tiju, ve} tridesetak minuta nakon konzumiranja. Slijedi op}a sla-bost, gr~evi, puls je slab i ubrzan, a javljaju se i di{ne smetnje. Uteìm slu~ajevima dolazi do paralize, kome i smrti.

Ipak, naj~e{}e slijedi podpuni oporavak za 5 do 20 dana.

Ova vrsta je vrlo opasna za kupa~e, autonomne ronioce, pod-vodne lovce i ronioce na dah.

U Jadranu je ovaj pas rijedak, pa otrovanje njegovim mesomnema osobitog zna~enja. U nekim podru~jima Sredozemlja jedese meso ovog psa, pa su odatle i podaci o otrovanjima.

17

6 (12 ?) m

Chimaera monstrosa

LINNAEUS, 1758.{takor morski

otrovni ubod

Otrovan je ubod bodlje u prvoj le|noj peraji. Otrovni aparatse sastoji od jedne jedine bodlje uz prednji rub prve le|ne peraje.Ta je bodlja na stra`njoj strani udubljena, a u plitkoj udubini senalazi otrovno `lijezdano tkivo.

Nakon uboda mogu se javiti smetnje disanja, poja~ana saliva-cija, cijanoza. Simptomi obi~no nisu jako izraèni, a potpuni opo-ravak slijedi unutar 6 do 48 sati.

Kod eksperimentalnih ìvotinja (mi{evi, ma~ke, majmuni)otrov moè izazvati i smrt.

Rane su vrlo bolne. Do ranjavanja dolazi slu~ajno, jer te ribenisu agresivne.

18

1.00 m

Conger conger

(LINNAEUS,1758).ugor

otrovna krv

Krv ugora sadrì ihtiokemotoksin, sli~no kao i krv jegulje.Otrov je termolabilan i razgradi se u toku pripremanja mesaugora za prehranu (kuhanjem i pe~enjem).

19

2.12 m

Dasyatis centroura

(MITCHIN, 1815.).{iba dugorepka

otrovni ubod

Rep je srednje dug. Bodlja je dobro razvijena, nazubljena i na-lazi se dalje od tijela ribe, tako da se njome moè zamahnuti. Imako`nu ovojnicu a otrovne `lijezde se nalaze u `lijebu bodlje.

Rane zadane bodljom su naj~e{}e razderotine ili ubodne.Glavni simptom je bol. Moè se javiti i pad krvnog tlaka,povra}anje, proljev,znojenje, tahikardija iparaliza skeletnemuskulature.

Ovo je na{a najve}a{iba.U Jadranu jeprili~no rijetka.

20

ko`na ovojnica

nazubljeni dio

`ljezdano tkivo

vazodentin

Popre~ni presjek repne bodlje ùtuljki (Dasyatidae)(prema Halsteadu)

3.96 m

Dasyatis pastinaca

LINNAEUS, 1758..{iba ùtulja

otrovni ubod

Rep je srednje duljine. Bodlja je dobro razvijena, nazubljena inalazi se dalje od tijela ribe, tako da se njome moè ja~e zamah-nuti. Ima ko`nu ovojnicu a otrovne `lijezde se nalaze u `lijebubodlje.

Rane zadane bodljom su naj~e{}e razderotine ili ubodne.Glavni simptom je bol. Moè se javiti i pad krvnog tlaka,povra}anje, proljev, znojenje, tahikardija i paraliza skeletnemuskulature. Naj~e{}esu ozljede stopala isko~nog zgloba.

21

1.50 m

Kako moè do}i doranjavanja

(prema Halsteadu)

Dasyatis violacea

BONAPARTE, 1832.{iba ljubi~nja~a

otrovni ubod

Rep je vrlo dug. Bodlja je dobro razvijena, nazubljena i nalazise dalje od tijela ribe, tako da njome moè zamahnuti. Ima ko`nuovojnicu a otrovne `lijezde se nalaze u `lijebu bodlje.

Rane zadane bodljom mogu biti razderotine ili ubodne. Glavnisimptom je bol. Moè se javiti i pad krvnog tlaka, povra}anje,proljev, znojenje, tahikardija i paraliza skeletne muskulature.

U Jadranu se rijetko nalazi.

22

1.25 m

Gymnothorax unicolor

(DELANCHE, 1809)mrina crnjka

otrovni ugriz

Za ovu vrstu ne postoje posebni navodi o otrovnosti ugriza ilikrvi, ali se moè pretpostaviti da su efekti otrovanja sli~ni kao ikod vrste M. helena.

Za mnoge vrste roda Muraena koje ne ìve u Jadranu postojepodaci o otrovnosti sirove krvi i ugriza.

Vidi i M. helena.

23

1.00 m

Gymnura altavela

(LINNAEUS, 1758).leptirica

otrovni ubod

Rep je kratak, a uz sam po~etak smje{tena je kratka nazubl-jena bodlja u ovojnici od koè. Otrovno `ljezdano tkivo nalazi seu uzdu`nom `lijebu bodlje.

Kratki rep ne moè obuhvatiti `rtvu. Smje{taj uz samo tijeloonemogu}uje zamahivanje bodljom.

U Jadranu se rijetko vi|a i lovi.

24

1.40 m

Hexanchus griseus

BONNATERRE, 1788.pas volonja sivac


Do otrovanja dolazi kada se jede jetra, a rje|e meso ovog psa.Jetra je jako otrovna.

Pola sata nakon konzumiranja nastupaju simptomi: crijevnesmetnje, glavobolja, parestezije oko ustiju.

Kasnije moè nastupiti mi{i}na slabost, gr~evi i respiratornesmetnje. Puls je slab i ubrzan, a javljaju se i smetnje vida. Ako us-lijede ataksija, teè respiratorne smetnje i koma, ubrzo nastupasmrt.

Naj~e{}e se otrovani potpuno oporavlja za 5 do 20 dana.

U Jadranu je dosta rijedak.

25

3.75 m

Mobula mobular

BONNATERRE, 1788.golub uhan

otrovni ubod

U repu se nalazi nazubljena bodlja. Smje{tena je blizu bazerapa. Kod ove vrste ona je manjih dimenzija. Na bazi bodlje i uuzdu`nom `lijebu nalaze se otrovne `lijezde. Rep je duga~ak isli~i na bi~.

U Jadranu je golub uhan rijedak.

26

3.00 m

Mola mola

(LINNAEUS, 1758.)bucanj

otrovno meso

Do otrovanja moè do}i nakon ingestije mesa. Ova vrsta nemave}eg zna~enja u epidemologiji otrovanja ribljim mesom. Neupotrebljava se u prehrani i nije ~esta.

Kod ~etverozupki koje ne ìve u Jadranu izoliran je tetrodo-toksin, najja~i poznati riblji otrov.

Ova se vrsta u Jadranu rijetko vi|a, a ulovi se uglavnomslu~ajno.

27

1.00 m

Mugil cephalus

LINNAEUS, 1758.sko~ac glava{

otrovno meso

Otrovanja mesom obi~no izazivaju halucinatorna stanja bezikakvih gastrointestinalnih tegoba ili znakova od strane ìv~anogsustava.

Znaci otrovanja javlajaju se 10 do 90 minuta nakon konzu-mirnja. Otrovani osje}a slabost, javlja se mi{i}na nekoordinacija,ataksije, halucinacije i depresija. U teìm slu~ajevima jave separestezije oko ustiju, mi{i}na paraliza i dispneja. Ako otrovanizaspe nakon otrovanja, javljaju se no}ne more. Obi~no se pot-puno oporave za 2 do 24 sata, tako da je intervencija rijetkopotrebna.

28

0.70 m

Muraena helena

LINNAEUS, 1758.mrina ùto{arka

otrovni ugriz i krv

Ima u krvi ihtiokemotoksine kao jegulja i ugor.Kada se izolirani toksin ubrizga rakovici Eriphia spinifrons,

ona ugiba za 30 sekundi.

Kod ljudi koji su se otrovali ingestijom sirove krvi javlja semu~nina, povra}anje, poja~ana salivacija, i op}a slabost. U te{kimslu~ajevima javlja se parestezija oko ustiju, respiratorne smetnje,paraliza i smrt.

Ugriz murine je vrlo bolan i te rane te{ko zarastaju.

Murina je agresivna i grize kada se uhvati udicom ili podvod-nom pu{kom. Neki smatraju da je to na{a najagresivnija riba.

29

1.30 m

Myliobatis aquila(

LINNAEUS,1758.golub kosir

otrovni ubod

Ima dobro razvijenu bodlju smje{tenu na po~etku repa koji jesrednje dug. Bodlja je izrazito nazubljena, pa moè zadati vrloozbiljne rane. Otrovni aparat sastoji se od `ljezdanoga tkiva nabazi bodlje te u uzdu`nom `lijebu.

Bazalni smje{taj onemogu}uje ja~e zamahivanje bodljom.

Pomo}u repa golub moè obuhvatiti plijen.

30

2.40 m

Pteromylaeus bovinus(

E. Geoffroy Saint-Hilaire, 1817.)golub }ukan

otrovni ubod

Rep je vrlo dug i zavr{ava poput duga~kog bi~a. Bodlja je ve-lika i dobro razvijena i nalazi se uz sam po~etak repa. Nalazi se uko`noj ovojnici. Ponekad se na|u primjerci s dvije ili vi{e bodlji urepu. Otrgnuta bodlja izrasta ponovo.

Bodlja je izgra|ena od tvrdog, kosti sli~nog materijala (va-zodentin). Du` bodlje postoji duboki `lijeb (ventrolateralna`lijezdana udubina). U `lijebu se nalazi otrovno `ljezdano tkivo.Otrov se stvara i u ovojnici bodlje, a tako|er i u koì repa uz bazubodlje.

Golub }ukan je u Jadranu rijedak.

31

2.60 m

Pagellus erythrinus

LINNAEUS, 1758.rumenac, arbun

ciguatera

Ciguatera otrovanje tipi~no je za tropska i subtropska po-dru~ja. Jadran je na grani~nom podru~ju prema sjeveru.Otrovanje je opisano kod vi{e od 300 vrsta riba. Ova vrsta ìvi odSkandinavije, Britanskih otoka i Crnog mora na sjeveru, do Azor-skih i Kanarskih otoka na jugu. Nema podataka da je u Jadranuzabiljeèn ovaj oblik otrovanja ribom.

Od na{ih vrsta spomenute su samo arbun i pagar. Ista vrstaribe moè biti otrovna i bezopasna, pa ciguatera pedstavlja velikiproblem u tropima.

Smatra se da toksin nastaje u tijelu ribe vezano uz njezinuishranu. Nekada se javlja masovno trovanje vrstom ribe koja sedo tada mogla jesti.

Nema podataka da se kod nas dogodio slu~aj otrovanjamesom rumenca (ciguatera tip trovanja)

32

0.60 m

Pagrus pagrus

(LINNAEUS, 1758.).crvenac, pagar

ciguatera

Opisani su slu~ajevi ciguatera otrovanja ovom vrstom u Sre-dozemnom moru i isto~nom Atlantiku.

Orovanje je vrlo ozbiljno, s mnogobrojnim simptomima odstrane ìv~anog respiratornog i probavnog sustava. Otrovani imanekad nepodno{ljive bolove. Smrtnost je do 10 %. Kod preìvje-lih je oporavak vrlo spor, i moè trajati mjesecima, pa ~ak i godi-nama.

Nema podataka da je ovakav tip otrovanja zabiljeèn u Jad-ranu.

33

0.75 m

Petromyzon marinus

LINNAEUS, 1758.morska paklara

otrovna krv

Do otrovanja dolazi nakon ingestije sirove krvi ili mesa. Tok-sin je u serumu. Termolabilan je, i nakon kuhanja se inaktivira.

Sirova krv djeluje lokalno jako podraàjno. Treba paziti da krvne do|e u dodir sa spojnicom oka.

34

0.60m

Scomber japonicus

HOUTUYN, 1782.plavica

otrovno meso

Ova je vrsta potencijalno otrovna kao i sve sku{ovke. Vrijedesve napomene kao za tunu i sku{u. Opasnost od otrovanja jeizraènija u toplim podru~jima. Riba se ne smije dràti na top-lima mjestima i izlagati suncu, jer se djelovanjem bakterija histi-din razra|ujeu saurin, histaminu sli~nu tvar koja izazivaotrovanje.

Simptomi su kao kod otrovanja tunjevinom.

Otrovani se obi~no brzo oporave. Teì slu~ajevi sa smrtnim is-hodom su vrlo rijetki.

Vidi tako|er: Thunnus thynus tuna.

35

0.45 m

Scomber scomber

LINNAEUS, 1758.sku{a

otrovno meso

Sku{a je op}enito vi{e cijenjena u ljudskoj prehrani od sli~neplavice. Otrovanje nastupa nakon uzimanja mesa koje se po~elokvariti. Na povi{enim temperaturama, djelovanjem bakterija, izhistidina nastaje histaminu sli~an saurin koji je otrovan.Otrovanje sli~i jako izraènoj alergijskoj reakciji.

Simptomatologija i tijek bolesti su kao i kod drugih sku{ovki.Otrovanje naj~e{}e zavr{ava podpunim oporavkom.

Vidi tako|er: Thunnus thynus (tuna) i Scomber japonicus.

36

0.45 m

Scorpaena porcus

LINNAEUS, 1758.bode~

otrovni ubod

Ima srednje duge i jake bodlje u prvoj le|noj, podrepnoj iprsnim perajama. Kratke i jake bodlje nalaze se na {kr`nom pok-lopcu, ali one nemaju otrovno `ljezdano tkivo. @lijezdani `lijebnalazi se na distalne dvije tre}ine bodlje. U njemu se nalazi`ljezdano tkivo, ali samo u distalnoj polovici. Koà koja ~ini ovo-jnicu bodlje je debela.

Ubod bodlji je bolan. Bol je intenzivna, o{tra i pulziraju}a. [irise zrakasto od ubodne rane. Bol traje nekoliko sati.

Iako je slabo izraèno, opisani su rijetki te{ki slu~ajevi sasmrtnim ishodom.

37

0.35 m

Scorpaena scrofa

LINNAEUS, 1758.bodeljka crvena

otrovni ubod

Otrovni aparat gra|en je od bodlji u le|nim, pektoralnim i an-alnim perajama. Bodlje na {kr`nom poklopcu nemaju otrovne`lijezde. Bodlje su u ko`noj ovojnici a u uzdu`nom `lijebu nalazise otrovno `ljezdano tkivo.

Simptomi se javljaju neposredno nakon uboda. Bol je jaka,pulziraju}a i {iri se u okolicu ubodne rane. Podru~je oko ranepostaje ishemi~no i cijanoti~no.

Bol traje nekoliko sati i zatim nestaje. Ukoliko se rana ne infi-cira, nema nikakvih komplikacija.

Obi~no je dobro razrezati ubodnu ranicu u obliku krià i isisatiju preko tanke i elasti~ne gumene opne (medicinske rukavice iliprezervativ).

38

0.55 m

Scorpaena notata

RAFINESQUE, 1810.bode~i} crveni

otrovni ubod

Otrovni ubod ima sve karakteristike kao i S. Scrofa. Vidi S.Scrofa i S. porcus.

39

0.20 m

`ljezdano tkivo

zavr{etak

`ljezdanog tkiva

ko`na ovojnica

Gra|a otrovne bodlje Scorpaenida

Helicolenus dactylopterus dactylopterus(Delaroche, 1809.)

bode~njak veliki

otrovni ubod

Otrovni aparat gra|en je kao kod vrste S. porcus. Simptomiotrovanja su isti kao i kod vrste S. porcus.

Vidi: S. porcus i S. scrofa.

40

0.35 m

Scorpaena maderensis

VALENCIENNES, 1833.bode~njak mali

otrovni ubod



Vidi S. porcus i S. scrofa.

41

0.13 m

Sphyrna zygaena (

LINNAEUS,1758).mlat


Otrovanje se javlja nakon konzumiranja jetre, a rje|e mesaove vrste.

Ve} pola sata nakon obroka javljaju se probavne smetnje, gla-vobolja i parestezije oko ustiju.

Kasnije se mogu javiti: op}a slabost. gr~evi u mi{i}ima i smet-nje disanja. Puls je obi~no ubrzan i slab. Mogu se javiti i smetnjevida.

Ako nastupe ataksije i teè respiratorne smetnje moè nastu-piti koma i smrt.

Sre}om, ve}ina se otrovanih potpuno oporavi za 5 do 20 dana.

42

4.00 m

Squalus acanthias

LINNAEUS, 1758.pas kostelj

otrovni ubod

Otrovne `lijezde nalaze se u plitkoj brazdi na stra`njoj stranibodlji u le|nim perajama. Kada bodlja ubode u tkivo, o{tete seotrovne `lijezde i otrov ulazi u ranu.

Trenutno se javlja vrlo jaka bol, koja moè potrajati satima.Bol je pra}ena crvenilom i ponekad jakom oteklinom. Osjetl-jivost oko rane traje nekoliko dana.

U nekoliko slu~ajeva je nakon uboda nastupila smrt.

43

1.20 m

Thunnus thynus

(LINNAEUS, 1758).trup

otrovno meso

Otrovanje je ~e{}e u toplijim podru~jima. U mesu ima histi-dina koji se bakterijskom razgradnjom pretvara u histaminusli~an saurin. Kod ljudi izaziva otrovanje sli~no alergijskoj reak-ciji. Ukoliko meso stoji nekoliko sati na toplom ili je izloènosuncu, postaje otrovno. Otrovno meso ima papren ukus. Ve}nekoliko minuta nakon obroka javlja se jaka glavobolja, vrto-glavica, pulziranje vratnih ìla, palpitacije, te{ko}e `vakanja,mu~nina, povra}anje, proljev i bol u trbuhu. Na koì se jave ma-sivna crvenila uz jaki svrbe`. Prijeti opasnost od {oka, a opisani sui smrtni slu~ajevi. Simptomi traju 8 do 12 sati nakon ~ega slijedibrzi oporavak.

44

5.00 m

Trachinus araneus

CUVIER, 1829.pauk crnac

otrovni ubod

Otrovni aparat se sastoji od bodlji u prvoj le|noj peraji, i krat-kih, jakih bodlji na {kr`nom poklopcu. Bodlje su u tankoj ko`nojovojnici iz koje viri o{tri vrh. Na bodlji je uzdu`na brazda u kojojse blizu vrha nalazi spu`vasto `ljezdano tkivo.

Sli~no zmijskim otrovima, otrov pauka djeluje neurotoksi~no ikemotoksi~no.

Viditako|er: T. vipera.

45

0.50 m

Trachinus draco

LINNAEUS, 1758.pauk bijelac

otrovni ubod



Vidi tako|er: T. vipera.

46

0.37 m

Trachinus radiatus

CUVIER. 1829.pauk mrkulj

otrovni ubod



Vidi: T. vipera.

47

0.50 m

Trachinus vipera

CUVIER, 1829.pauk ùtac

otrovni ubod

Ubod je vrlo bolan sli~an paljenju i {iri se po cijelom ek-stremitetu. Bol postaje sve ja~i i postiè vrhunac poslije 30 mi-nuta. Ubodeni moè izgubiti svijest. Bol se smanjuje i prestaje za2 do 24 sata. Koà oko rane problijedi, pa pocrveni i otekne.Otekline mogu biti znatne i trajati desetak dana.

Ostali simptomi: glavobolja, vru}ica, zimice, delirij, mu~nina,povra}anje, vrtoglavica, znojenje, cijanoza, bolovi u zglobovima,gubitak govora, bradikardija, palpitacije, depresija, konvulzije,pote{ko}e u disanju. Mogu} je i smrtni ishod. Kao komplikacijamogu}a je gangrena.

Oporavak traje od nekoliko dana do nekoliko mjeseci.

48

0.14 m

Uranoscopus scaber

LINNAEUS, 1758..be`mek

otrovni ubod

Otrovne bodlje smje{tene su na oba boka, odmak iznad pek-toralnih peraja. Imaju ko`nu ovojnicu iz koje viri {iljasti vrh.Otrovna `lijezda povezana je s bodljom. Na bodlji je dvostruki`lijeb kroz kojeg prolazi otrov. Nema dovoljno podataka oklini~koj slici otrovnog uboda. Prema nekim navodima ubodbe`meka moè biti opasan po ìvot

49

0.30 m

Validna latinska imena ribaopisanih u knjizi

Latinski nazivi riba u ovoj knjizi otisnuti su podebljano. To sunazivi koji vrijede u suvremenoj sistematici riba. Imena kojakoristi T. [oljan u svojoj knjizi Ribe Jadrana navedena su uzvalidne nazive. To }e pomo}i onima koji imaju [oljanovu knjigu,da mogu ustanoviti o kojoj vrsti je rije~. Neke vrste nemaju si-nonima pa nemaju par otisnut tanjim slovima. Ozna~ene su as-teriskom (*). Njihova imena roda (genus) i vrste (species) suneizmijenjena. Izmijenjeni su ponekad samo autor i godina.

Acanthias vulgaris RISSO ........................................1

Squalus acanthias LINNAEUS, 1758.

*Acipenser sturio LINNAEUS, 1758.. .....................3

*Acipenser nacarii BONAPARTE, 1836. ................5

Anguilla vulgaris TURT. ..........................................7

Anguilla anguilla LINNAEUS, 1758

*Aphanius fasciatus NARDO, 1827. .......................9

Balistes capriscus Gmel. .........................................11

Balistes carolinensis GMELIN, 1789.

Belone acus RISSO..................................................13

Belone belone LINNAEUS, 1758

*Callyonimus fasciatus VALENCIENNES, 1837.15

Carcharodon Rondeletii M. HLE..........................17

Carcharodon carcharias (LINNAEUS, 1758.)

Cephaloptera giorna CUV. .....................................19

Mobula mobular (BONNATERRE, 1788.)

*Chimaera monstrosa LINNAEUS, 1758. ............21

Conger vulgaris CUV..............................................23

Conger conger (LINNAEUS, 1758.)

*Hexanchus griseus (BONNATERRE, 1788.)......25

*Mugil cephalus LINNAEUS, 1758 .......................27

*Muraena helena LINNAEUS, 1758. ....................29

Muraena unicolor LOWE .......................................31

50

Gymnothorax unicolor (DELANCHE, 1809.)

*Myliobatis aquila (LINNAEUS, 1758.) ...............33

Orcynus thynus LTKN. ...........................................37

Thunnus thynnus (LINNAEUS, 1758.)

Orthagoriscus mola L..............................................39

Mola mola (LINNAEUS, 1758)

*Pagellus erythrinus (LINNAEUS, 1758.)............41

Pagrus vulgaris C.V. ................................................43

Pagrus pagrus (LINNAEUS, 1758.)

*Petromyzon marinus LINNAEUS, 1758.) ...........45

Pteroplatea altavela M. HLE. .................................47

Gymnura altavela (LINNAEUS, 1758.)

Scomber colias L. GM. ...........................................49

Scomber japonicus HOUTUYN, 1782.

Scomber scomber L..................................................51

Scomber scombrus LINNAEUS, 1758.

*Scorpaena porcus LINNAEUS, 1758. .................53

*Scorpaena scrofa LINNAEUS, 1758....................55

Scorpaena ustulata LOWE.....................................57

Scorpaena notata RAFINESQUE, 1810.

Sebastes maderensis LOWE ...................................61

Scorpaena maderensis VALENCIENNES, 1833.

*Sphyrna zygaena (LINNAEUS, 1758.) ................63

*Trachinus araneus CUVIER, 1829.. ....................65

*Trachinus draco LINNAEUS, 1758.. ...................67

*Trachinus radiatus CUVIER, 1829. ...................69

*Trachinus vipera CUVIER, 1829. ........................71

Trygon brucco BP=Dasyatis centroura (MITCHIN, 1815)73

Trygon pastinaca CUV. ...........................................75

Dasyatis pastinaca (LINNAEUS, 1758)

51

Trygon thalassia M.HLE. ........................................77

Dasyatis centroura (MITCHIN, 1815)

=(Trygon brucco BP)

Trygon violacea BP. ...................................................7

Dasyatis violacea (BONAPARTE, 1832.)

*Uranoscopus scaber LINNAEUS, 1758. .............81

52

LITERATURA

Anderson WAD: Pathology, VI. edition, Mosby Company, St. Louis, 1971.

Baslow MH: Marine Pharmacology, The Williams &Wilkins CO. Baltimore, 1969.

Empleton BE: The New Science of Skin and SCUBADiving, Association Press, New York, 1965.

Go{ovi} S: Ronjenje u sigurnosti, Institut za pomorsku medicinu, Split, 1971.

Halstead BW: Dangerous Marine Animals, Cornell Maritime Press, Cambridge, Maryland, 1959.

Haux G: Ronjenje i ronila~ka tehnika, Spektar, Zagreb, 1982.

Kaul NP ed.: Drugs and Food from the Sea, The University of Oklahoma, Norman, Oklahoma,

1978.

Mareti} Z: Na{e otrovne ìvotinje i bilje, Stvarnost, Zagreb, 1986.

Prosser CL ed.: Comparative Animal Physiology, W.B. Saunders Company, Philadephia, London,

1950.

Riedl R: Fauna und flora der Adria, II. ed., Verlag Paul Parey, Hamburg, Berlin, 1970.

[oljan, T: Ribe Jadrana (Pisces Mari Adriatici) Oceanografski institut i Nakladni zavod Hrvatske,

Split, 1948.

Vinja V: Jadranska fauna, etimologija i struktura naziva I. i II, HAZU I Logos, Split,1986.

Whitehead PJP et al edds.: Fishes of the North-eastern Atlantic and the Mediterranean, Volume

I, UNESCO, Printed in United Kingdom, 1989.


II, UNESCO, Printed in United Kingdom, 1989.


III, UNESCO, Printed in United Kingdom, 1989.

US Navy Diving Manual, Navy Department, Washington, D.C. 1970.

53

Abecedni popis vrsta

Acipenser nacarii ...............11

Acipenser sturio.................10

Anguilla vulgaris ................12

Aphanius fasciatus .............13

Balistes carolinensis...........14

be`mek................................49

Belone belone ....................15

bode~...................................37

bode~i} crveni.....................39

bode~njak mali ...................41

bode~njak veliki .................40

bodeljka crvena ..................38

bucanj..................................27

Callyonimus fasciatus ........16

Carcharodon carcharias ....17

Chimaera monstrosa..........18

Conger conger....................19

crvenac, pagar.....................33

Dasyatis centroura .............20

Dasyatis pastinaca..............21

Dasyatis violacea................22

golub }ukan ........................31

golub kosir ..........................30

golub uhan ..........................26

Gymnothorax unicolor ......23

Gymnura altavela...............24

Hexanchus griseus .............25

igla .......................................15

jegulja..................................12

jesetra.................................10 - 11

kostorog ..............................14

leptirica ...............................24

mi{i} sedloprug...................16

mlat .....................................42

Mobula mobular ................26

Mola mola...........................27

morska paklara...................34

mrina ùto{arka..................29

mrina crnjka .......................23

Mugil cephalus ...................28

Muraena helena .................29

Myliobatis aquila................30

Myliobatis bovina...............31

obrvan, pastrica..................13

Pagellus erythrinus.............32

Pagrus pagrus .....................33

pas kostelj ...........................43

pas volonja sivac.................25

pauk ùtac..........................48

pauk bijelac........................46

pauk crnac .........................45

pauk mrkulj .......................47

Petromyzon marinus.........34

plavica ................................35

psina ljudo`dera................17

rumenac, arbun ..................32

Scomber japonicus.............35

Scomber scomber...............36

Scorpaena maderensis.......41

Scorpaena notata ...............39

Scorpaena porcus...............37

Scorpaena scrofa................38

sko~ac glava{.......................28

sku{a....................................36

Sphyrna zygaena ................42

Squalus acanthias...............43

54

{iba ùtulja..........................21

{iba dugorepka ...................20

{iba ljubi~nja~a ...................22

[takor morski .....................18

Thunnus thynus..................44

Trachinus araneus..............45

Trachinus draco .................46

Trachinus radiatus .............47

Trachinus vipera ................48

trup......................................44

ugor .....................................19

Uranoscopus scaber...........49

55

Documents

OTROVNE RIBE HRVATSKOG JADRANA - istrianet.orgistrianet.org/istria/fauna/marine/vertebrate/wolfl_toxri5.pdf · Dr. Du{ko Wölfl OTROVNE RIBE HRVATSKOG JADRANA Draga, 1994. Nakladnik