18
Visoko poljoprivredno-prehrambena škola strukovnih studija Prokuplje Seminarski rad Tehnologija dobijanja viskija Mentor : Studenti : Dr.Moma Denic Mladen Ljubenovic PT 367/11 Jovan Ivanovic PT 393/11 Bozidar Zivkovic PT 343/11

otpadne vode

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: otpadne vode

Visoko poljoprivredno-prehrambena škola strukovnih studija Prokuplje

Seminarski rad

Tehnologija dobijanja viskija

Mentor : Studenti :

Dr.Moma Denic Mladen Ljubenovic PT 367/11

Jovan Ivanovic PT 393/11

Bozidar Zivkovic PT 343/11

Januar.2014

Page 2: otpadne vode

Sadrzaj :

1. Uvod ....................................................................................................12. Teorija .............................................................................................2-103. Zakljucak ............................................................................................114. Literatura ...........................................................................................12

Page 3: otpadne vode

Uvod

Pre ispuštanja otpadnih voda u prirodne prijemnike, posebno u mora, dugo godina verovalo se da ce se, razredjivanjem otpadnih voda u velikoj masi vode prijemnika, problem rešiti sam od sebe. Tako su otpadne vode iz naselja i industrijskih pogona, decenijama, bez ikakvog ili uz minimalno preišavanje, ispuštane u vodotokove i obalno more. Nakon odredjenog vremena poele su se uocavati posledice takve politike upravljanja vodom. Uoceno je da je prirodna ravnoteža pojedinih delova vodenih sistema poremeena, najpre zato što su nestali pojedini pripadnici životne zajednice, a pojavili su se neki drugi koji su se prilagodili promenjenim uslovima .

SBR tehnologija se razlikuje na razne nacine od konvencionalnih tehnologija koje se koriste pri biološkim precišavanjima otpadnih voda. Najocitija razlika je u tome što zapremina ispunjenosti reaktora varira s vremenom, za razliku od tradicionalnih sistema sa kontinualnim protokom. Uspeh SBR tehnologije zavisi od velicine potencijala koji pruža mogunosti uticaja na mikroorganizme u SBR sistemu i takodje na cinjenicu da su SBR sistemi relativno jednostavni za upotrebu i isplativi .

SBR sistem kombinuje i aerobnu i anaerobnu fazu u jednom reaktoru. Tako da je široko rasprostranjena njegova upotreba u procesima uklanjanja hranljivih materija iz otpadnih voda .

Stecena iskustva ukazuju da su SBR sistemi kvalitetna alternativa kontinualnim sistemima za tretman otpadnih voda kao i za uklanjanje organskih materija i azota .

Principi sistemskog pristupa za projektovanje i modelovanje SBR sistema za uklanjanje azota, nedavno su definisani korišenjem osnova stehiometrije, na nain koji omogucava komparativnu procenu sa kontinualnim protokom aktivnog mulja.

1

Page 4: otpadne vode

Teorija

Pumpne stanice E-mail Print PDF

U sistemu distribucije vode koristi se 12 pumpnih stanica.

PS Postrojenje „Kraljevica“

- Nalazi se u sklopu postrojenja za precišcavanje vode „Kraljevica“

- Raspolaže sa dve elektromotorne pumpe za grad, pojedinacnog kapaciteta 200 l/s i dizel pumpom, kapaciteta 240 l/s.

- Dve pumpe za zonu jug, pojedinacnog kapaciteta 28 l/s.

PS „Beli Timok“

- Nalazi se na izvorištu „Beli Timok“

- Raspolaže sa 4 pumpe, kapaciteta 2 x 50 l/s, 60 l/s i 120 l/s.

- Izgradena 1957. godine.

2

Page 5: otpadne vode

PS Prevlaka

- Raspolaže sa dve pumpe od 20 l/s.

- Izgradena 1998. godine.

PS Šljivar I

- Raspolaže sa dve pumpe od 1,3 l/s.

- Izgrašena 2000. godine.

PS Šljivar II

- Raspolaže sa dve pumpe od 0,5 l/s.

- Izgradena 2000. godine.

PS Lubnica

- Raspolaže sa dve pumpe od 2,5 l/s.

- Izgradena 2000. godine

PS Nikolicevo

- Raspolaže sa dve pumpe od 2 l/s.

- Izgradena 2002 godine.

PS Gamzigrad

- Raspolaže sa dve pumpe od 7 l/s.

- Izgradena 2003 godine.

3

Page 6: otpadne vode

PS Veliki Izvor

- Raspolaže sa dve pumpe od 2,2 l/s.

- Izgradena 2004. godine.

PS Halovo

- Raspolaže sa dve pumpe od l/s.

- Izgradena 2006. godine.

PS Lenovac

- Nalazi se na izvorišti „Tupižnica“.

- Raspolaže sa dve pumpe od 2 l/s.

- Izgradena 2002. godine.

CS Duboki Potok

- Raspolaže sa tri pumpe od 2,5 l/s.

- Izgradena 2004. godine.

4

Page 7: otpadne vode

TEHNOLOGIJA PROCESA PREcIŠAVANJA SBR SISTEMIMA

Taj tehološki postupak naizmenicnog punjenja i pražnjenja reaktora, tj diskontinualni postupak biološke obrade otpadnih voda poslednjih se godina koristi sve više. Tokom takvog postupka voda se povremeno dovodi u biološki reaktor, iz koga se nakon ciklusa preciscavanja u potpunosti prazni. U istom se bazenu naizmenicno odvija ukupni proces precišcavanja sledeim redosledom :

punjenje aerobne reakcije anoksicne reakcije anaerobne reakcije taloženje odvoenje precicšene vode

FAZA TALOŽENJA:

- Tokom ove faze aeracija se prekida tj. duvaljka prestaje sa radom. Smanjenje kretanja vode prouzrokuje da se biološki „aktivni mulj“, usled poveane težine , taloži na dnu bazena.

- Tako se novonastali “aktivni mulj” istaložava na dno SBR reaktora, a u gornjem delu ostaje precišcena voda izuzetno dobrog kvaliteta.

PUMPANJE ISTE VODE:

- U ovoj fazi se preišena otpadna voda prepumpava iz SBR reaktora u šikanu za dezinfekciju na cijem izlazu se nalazi element za merenje protoka (ultrazvuni mera protoka) a odatle dalje u ricipijent.

5

Page 8: otpadne vode

IZVLACENJE VIŠKA MULJA:

- S’obzirom da tokom procesa aeracije dolazi do prirasta mikroorganizama (nastaje nova koliina biološkog “aktivnog mulja” tzv.”višak mulja”), u ovoj fazi se dalji prirast mikroorganizama smanjuje odstranjivanjem viška mulja. Mulj se odstranjuje prepumpavanjem u bazen za mulj, tako da u reaktoru imamo optimalnu - “radnu koliinu aktivnog mulja”

Taloženje-sedimentacija

Taloženje pripada grupi sedimentacionih procesa – procesa separacije čvrste i tečne faze pod uticajem gravitacije.

Uređaji u kojima se odigrava operacija taloženja nazivaju se taložnici.

Taložnici se obično primenjuju za odstranjivanje organskog materijala, i to u obliku mulja, koji nije mogao da se odstrani pomoću uređaja za hvatanje peska. Po svojoj konstrukciji, taložnici mogu da budu: horizonta!ni, vertikalni i radijalni.

Vertikalni taložnici

Imaju prečnik od 4-9 m, visine su od 2,7-3,7 m i brzina kretanja vode 30 mm/s, ugao zida nije manji od 50°, protok im je 50 000m3/dan.

Horizontalni taložnici

Namenjeni za protok viši od 15 000 m3/dan, brzina kretanja vode 12 mm/s, dubina 1,5 – 4 m, širina od 2-5 puta dubina, dužina od 8-20 puta dubina.

Radijalni taložnici

Imaju prečnik od 18-40 m, odnos između i prečnika i dubine je od 6:1 do 12:1.

• Primarnom sedimentacijom se omogućava taloženje diskretnih organskih i neorganskih suspendovanih čestica koje se iz sistema izdvajaju u obliku mulja.

6

Page 9: otpadne vode

• Konstrukcija primarnih taložnika treba da stvori uslove za usporeno i ravnomerno kretanje vode, kao i dovoljno dugozadržavanje otpadne vode da obezbedigravitaciono taloženje suspendovanih čestica.

• Performanse primarnih taložnika baziraju se naveličini taložne površine ili vremenu zadržavanjaotpadne vode.

• Taložnici mogu da se iskoriste i za odstranjivanje tečnih materija koje zagađuju otpadne vode, a lakše su od vode.

• Za razliku od izdvajanja čvrstih primesa koje se izdvajaju na dnu taložnika, tečnosti kao što su nafta, benzin, ulja i masti, itd. izdvajaju se na površini.

• Na efikasnost taloženja utiču poremećaji koji mogu nastati u ulaznoj i izlaznoj zoni taložnika usled neuniformnog toka otpadne vode, zatim kao posledica kretanja uređaja za uklanjanje taloga sa dna i nečistoća sa površine iresuspendovanja istaloženih čestica, kretanja vode usled razlike u temperaturi ili delovanja vetra.

• Ključni elementi za uspešno funkcionisanje taložnika su povremena evakuacija istaloženog mulja, konfiguracija muljnih pumpi, priroda igustina mulja.

7

Page 10: otpadne vode

Taloženje pripada grupi sedimentacionih procesa tj. procesa separacije čvrste i tečne faze pod uticajem gravitacije, pri čemu se čvrste čestice teže od tečnosti izdvajaju naniže. Moguće ga je primeniti u slučaju nestabilnosti čestica u odnosu na suspenziju u smislu njihove veličine ili gustine.

Taloženje je jedna od najčešće korišćenih operacija u postupcima obrade otpadnih voda i primenjuje se u sledećim slučajevima:

uklanjanje peska i zrnastog materijala,

uklanjanje suspendovanih čestica u tzv. primarnim taložnicima,

uklanjanje biomase, nastale pri biološkim tretmanima otpadnih voda u tzv. sekundarnim taložnicima,

uklanjanje hemijskog taloga nastalog procesom koagulacije,

koncentrisanje otpadnog mulja u zgušnjivačima- I stepen koncentrisanja.

U većini slučajeva osnovni cilj taloženja je dobijanje s jedne strane bistrog efluenta, sa što je moguće nižim sadržajem suspendovanih materija, a sa druge strane što zgusnutijeg taloga tj. Mulja

8

Page 11: otpadne vode

ZONE TALOŽENJA

Uređaji u kojima se odigrava operacija taloženja nazivaju se TALOŽNICI (IZBISTRIVAČI). Osnovne zone (delovi) svakog taložnika, bez obzira na njegovu konstrukciju, su predstavljeni na slici.

Taloženje čestica iz suspenzije odvija se na različite načine u zavisnosti od koncentracije čvrstog materijala u suspenziji i karakteristika samih čestica:

taloženje I klase (slobodno taloženje) – taloženje diskretnih čestica iz razblaženih suspenzija, koje nemaju nikakvu ili izuzetno slabu težnju da flokulišu. Karakteristično je za razblažene suspenzije čvrstog zrnastog inertnog meterijala (npr. pesak),

taloženje II klase (stešnjeno taloženje)- taloženje čestica koje imaju težnju da flokulišu iz razblažene suspenzije. Tokom taloženja dolazi do spajanja čestica i porasta mase pojedinih agregata, a time i brzine taloženja,

taloženje III klase - taloženje iz suspenzija srednjih koncentracija uz izražene međučestične sile, tako da se masa čestica taloži kao jedna celina i formira se jasna granica između čestica koje se talože i bistre tečnosti,

9

Page 12: otpadne vode

sabijanje (kompresija) – način taloženja karakterističan za suspenzije flokulentnih čestica visoke koncentracije, odvija se pod dejstvom težine čestica koje se i dalje talože iz tečnosti na stvorenu strukturu, već istaloženih. Najčešće je prisutno u donjim slojevima debelih muljnih masa.

10

Page 13: otpadne vode

Zakljucak :

SBR tehnologija se razlikuje na razne nacine od konvencionalnih tehnologija koje se koriste pri biološkim precišavanjima otpadnih voda. Najocitija razlika je u tome što zapremina ispunjenosti reaktora varira s vremenom, za razliku od tradicionalnih sistema sa kontinualnim protokom. Uspeh SBR tehnologije zavisi od velicine potencijala koji pruža mogunosti uticaja na mikroorganizme u SBR sistemu i takodje na cinjenicu da su SBR sistemi relativno jednostavni za upotrebu i isplativi .

SBR sistem kombinuje i aerobnu i anaerobnu fazu u jednom reaktoru. Tako da je široko rasprostranjena njegova upotreba u procesima uklanjanja hranljivih materija iz otpadnih voda .

Stecena iskustva ukazuju da su SBR sistemi kvalitetna alternativa kontinualnim sistemima za tretman otpadnih voda kao i za uklanjanje organskih materija i azota .

Principi sistemskog pristupa za projektovanje i modelovanje SBR sistema za uklanjanje azota, nedavno su definisani korišenjem osnova stehiometrije, na na in koji omogucava komparativnu procenu sa kontinualnim protokom aktivnog mulja.

11