Osvrt na Zelenu knjiguili Pobjednici strategija u EU

FSB

OIEH, Maja Pokrovac, 31.01.2019.

• kvalitetniji proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću

• kao oni koji su spremni biti dio strateškog promišljanja, sukreirati javne politike i posljedično, nositi i dio odgovornosti za obnovljivu energetsku budućnost Hrvatske

• u Hrvatskoj su najizazovnije učestale političke promjene koje stvaraju nepredvidiv zakonski i ulagački okvir u energetici

• kontinuiran je jedino uvoz energije s inozemnih tržišta

• pametno osmišljena energetska strategija uz uključivanje stručnjaka svih potrebnih profila, a to znači i proizvođača energije iz obnovljivih izvora, odredit će za Hrvatsku najbolji razvoj elektroenergetskog sustava, regulacije, procjene potrošnje i budućnosti postojećih kapaciteta

• ne iskoristiti prirodne resurse kojima Hrvatska obiluje, ne pobrinuti se za zaštitu prirodnih ljepota i ne omogućiti energetsku neovisnost, bilo bi pogrešno i neoprostivo

• Hrvatska do 2030. godine može biti bogata, dobro uređena i energetski neovisna zemlja

Energetske strategije

OIE

VJETAR

•nedostatan je tehnički potencijal pučinskih vjetroelektrana (u smislu MW)

•samo navedena površina, ali brojka u MW je dosta jednostavna za izračunati nakon toga, a njeno uključenje bi moglo pokrenuti novu investicijsku priču

•2050. također ne predviđa pad cijene vjetroturbina ili poboljšanje njihovog rada

BIOMASA

•istaknuti kako kogeneracijska postrojenja bilo na biomasu ili na bioplin su puno dugovječnija od vjetro i solarnih elektrana

•s obzirom da je tehnologija proizvodnje EE toliko različita, nelogično je da je duljina PPA-a ista za sve tehnologije štoviše, time se guše ulaganja u kogeneracijska postrojenja

OIE

BIOMASA

•analiza ne spominje utjecaj operativnih troškova koji su znatno veći kod biomase i bioplina od ostalih OIE. Kod kogeneracije omjer raspodjele troškova između CAPEX-a i OPEX-a je 50/50; što znači da su kogeneracijska postrojenja izložena 50% svojih troškova nakon izgradnje te se ona u potpunosti ne amortiziraju poticajnom cijenom

BIOPLIN

•služi za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije, dobro vođena postrojenja danas već postižu 8200-8500 sati rada na instaliranom kapacitetu što znači da ujedno doprinose i stabilnosti elektroenergetskog sustava (godina ima 8760 sati)

OIE

• istovremeno mogu služiti i kao kapaciteti pohrane energije npr. tijekom noći proizvedeni bioplin se ne pretvara u EE nego se skladišti u odgovarajuće spremnike te se ujutro počinje pretvarati u EE, što je vrlo bitno jer je po danu veća potražnja odnosno veće opterećenje sustava, ali tada je i veća prodajna cijena EE

• na ovaj način se može smanjiti potreba za izgradnjom novih postrojenja u kojima se proizvodi EE (do 2050. godine potrebno graditi 350 MW proizvodnih kapaciteta godišnje)

GEOTERMALNA ENERGIJA

• do 2050. godine instalirana snaga geotermalnih elektrana biti ukupno 56,5 MW

• u odnosu na Strategiju energetskog razvitka Republike Hrvatske iz 2002. godine (NN 38/2002) koja je do 2032. godine predviđala 47,9 MW instalirane snage, to je povećanje od samo 8,6 MW

OIE

• poglavlje Zelene knjige posvećeno nafti i plinu - optimistično nova komercijalna otkrića koja bi u fazu eksploatacije ulazila već od 2022. godine tako da bi 2035. godine proizvodnja nafte i kondenzata za otprilike 50% nadmašila proizvodnju ostvarenu u 2017. godini, a proizvodnja plina bi bila oko 32% veća od proizvodnje ostvarene u 2017.

• pronalaženje nalazišta nafte i plina u velikoj mjeri teže od pronalaženja adekvatnog ležišta geotermalne vode, jer se osim dovoljno propusnog ležišta mora pronaći i zatvorena struktura u kojoj postoji zasićenje ugljikovodicima dovoljno veliko za komercijalnost razrade i puštanja u proizvodnju

• „u usporedbi s gotovo poetskim optimizmom pristupa nafti i plinu, konzervativnost razmatranja geotermalne energije je krajnje stroga i time u određenoj mjeri obeshrabrujuća”

Zelena knjiga i NECP

• predviđanja globalnog razvoja OIE tržišta pokazuju da Hrvatske u njemu de facto nema u idućih pet godina, zajedno s još 13 zemalja središnje i istočne Europe - upozoriti na ovu činjenicu kako bi Hrvatska bila na karti budućih OIE investicija

• konkretne mjere ne postoje: 5-godišnji natječaji za premijski sustav, putokazi koliko će biti instaliranih MW za sve OIE u 2022., 2025. i 2027. i 2030.

• istočni blok zemalja manje MW nego je definirano na razini EU

• RH s 27% na 36,4% do 2030. što potvrđuje jači budući OIE smjer

• RH nije definirala uvjete za ispuniti kvalitetan NECP

• dosadašnje iskustvo dovodi u pitanje kvalitetnu provedbu do 2030.

• od 2021. provedba se mora ugraditi u nacionalne zakone svih EU zemalja

Energy Union Governance

• 4 ključna cilja, novi element koji će se primjenjivati i koji se odnosi na buduće OIE investicije: dugoročna sigurnost i predvidivost za ulagače je postao jedan od ključnih ciljeva ove regulative i temelji se na tri pretpostavke: procjena potreba investicija kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi, analiza izvora takvih investicija te kako će zemlje članice EU mobilizirati potrebna financijska sredstva

• tema o kojoj se puno trenutno komunicira - elektrifikacija prijevoza, zgradarstva i industrije na OIE

• na temu Nature 2000, na koji način Belgija interpretira Birds and Habitats Directive koja ne spriječava a priori razvoj VE u ili oko područja Nature 2000

Vjetar najveći izvor energije u EU do 2027.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Cu

mu

lati

ve c

apac

ity

(GW

)

H1 2018 NECP 2030 WindEurope 2030 central scenario

Source: WindEurope

Onshore cumulative capacity

Offshore cumulative capacity

Source: WindEurope

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

Belgium Denmark Germany Ireland Italy Netherlands

Cu

mu

lati

ve c

apac

ity

(GW

)

H1 2018 NECP 2030 WindEurope 2030 central scenario

Onshore wind WACC across the EU-28Source: Diacore, 2016

Trošak „policy risk”

13

Corporate power purchase agreement

• sporazumi o kupnji energije iz obnovljivih izvora omogućuju korporacijama da kupuju obnovljivu energiju izravno od njezinih proizvođača

• CPPA se sve više pojavljuju kao poslovni model u Europi jer daju korporacijama mogućnost smanjivanja emisije CO2 i upravljanja promjenjivim troškovima električne energije.

• kroz PPA korporacije mogu održavati fiksnu cijenu po kilovatsatu energije tijekom razdoblja od nekoliko godina

• opseg ovakvih izravnih sporazuma se u Europi značajno povećava, a u SAD-u su oni u 2016. godini činili gotovo polovicu instaliranih OIE kapaciteta

• RE-SOURCE: prva i jedina platforma koja okuplja različite zainteresirane strane u Europi, udružuje i koordinira interese kupaca i prodavača energije iz OIE, s ciljem ubrzavanja prijelaza na pametniji, održivi i sveobuhvatniji europski energetski sustav

CPPA

• u komentarima e-savjetovanje je odbijen prijedlog CPPA pod objašnjenjem da CPPA nije naveden u Governance Regulation što je netočno!

• segment koji je izuzetno važan na razini EU i kako CPPA predstavlja investicijski katalog svake zemlje gdje se promatraju dva aspekta: koliko će kapaciteta OIE zemlja instalirati do 2030. te kojim će mjerama olakšati administrativne prepreke za sklapanje ugovora o kupnji EE

• ti su ciljevi, zajedno s indikativnim kalendarom budućih natječaja za dodjelu premijskog sustava, prva pitanja koja postavlja svaki investitor

EU’s final electricity consumption

Source: Eurostat

36% Industrial Sector

30% Services Sector

29%Households

Wind has the biggest share

Annual European corporate PPA deals by technology (in MW)

3.1 GW of wind capacity in

the last five years

Source: WindEurope

-

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

2013 2014 2015 2016 2017

Cap

aci

ty i

n M

W

Biomass Solar Wind Other

* Data is subject to change as updated information is received

Average contract duration

Solar PPAs

Biomass PPAs

Wind PPAs

Source: WindEurope

size of the bubble = contracted capacity in MW

All corporate PPAs per year and per country

Corporate PPAs are on the rise

19

All corporate PPAs per country and per year

Corporate PPAs per country and per year

20

All corporate PPAs per industry and per year

Energy intensives are the biggest buyers

21

5

6

15

15

30

45

50

50

60

100

102

102

150

209

217

282

341

569

1.115

BelfastM&S

BombardierMcDonalds

NestleNationwideAkzoNobel

UPM ShottonMars

Schiphol GroupHSBC

Google| AkzoNobel| DSM| PhilipsFacebookBT GroupMicrosoft

AlcoaDutch Railways

GoogleNorsk Hydro

Main PPA off-takers in Europe

22

Biggest corporate buyers during 2013 - 2017

Cumulative contracted capacity in MW

* Data is subject to change as updated information is received

CPPA

• u Europi su već potpisani sporazumi o kupnji 6 GW energije iz OI, milijarde eura ulaganja, ali i tisuće radnih mjesta

• kako bi se otključao puni potencijal za izravno ulaganje u obnovljivu energiju, donositelji politika moraju ukloniti sve zakonodavne i administrativne prepreke, poticati prekograničnu transakciju obnovljive energije, omogućiti široki raspon poslovnih modela i proizvoda

“Kao najveći svjetski korporativni kupac obnovljive energije posvećeni smo našem sudjelovanju u povećanju obnovljivih

izvora energije u Europi. Širenje PPA može biti glavni pokretač europske energetske tranzicije prema obnovljivim

izvorima”, Google

Corporates investing directly in wind

24

26

Stvaranjem sinergije do hrvatske energije

maja.pokrovac@oie.hr