OSVRT NA TRENDOVE MALIGNIH NEOPLAZMI U FEDERACIJI BIH …

10 Interdisciplinarnost u dijagnozi i terapiji premalignih i malignih lezija oralnih sluznica

OSVRT NA TRENDOVE MALIGNIH NEOPLAZMI U FEDERACIJI BIH U PERIODU 2004-2014. GODINE

Željko Ler, Jasna Omanić, Marija Zeljko

Odjeljenje za epidemiologiju i Odjeljenje za statistiku Zavoda za javno zdravstvo FBiH

Autor za korespondenciju:Jasna Omanić

Zavod za javno zdravstvo FBiH Titova 9, 71000 Sarajevo

[email protected]

Izvor pomoći-fi nansijska podrška: Odjeljenje za fi nansije Zavoda za javno zdravstvo FBiHLektor: Enes Mušović

Prevodilac za engleski jezik: Enes Mušović

Sažetak

Uvod: Registar za rak u Federaciji BiH je uspostavljen 2004. godine kao posebna djelatnost za prikupljanje, analizu i interpretiranje podataka o svakom novom slučaju raka na području FBiH, kroz dato vremensko razdoblje. Cilj rada: prikazati podatke o obolijevanju i umiranju od raka u FBiH u razdoblju od 2004. do 2014. godine kao rezultat uspostave i aktivnosti registra za rak. Metodologija: U radu su korišteni podatci Registra za rak o osobama kojima je dijagnoza raka (bez raka kože) postavljena u razdoblju od 2004. do 2014. godine i podatci mortalitetne statistike Federalnog zavoda za statistiku. Metodologija je analitička. Rezultati: prosječna stopa pojavnosti raka u razdoblju 2004.-2014. godine u muškaraca iznosi 203,9/100000, u žena 179,2/100000. Prosječna dob registriranih oboljelih iznosi 62 godine. Zaključak: Populacijski registar za rak omogućava procjenu opterećenosti društva rakom (incidenca, mortalitet, a dodatni izvor podataka za mortalitet jest i vitalna statistika) analizu vremenskih trendova (dob, spol, mjesto), ali i slabosti u kvaliteti registracije i potrebu korekcije detektiranih nedostataka. Radi se o nedostatnosti u prijavljivanju malignih neoplazmi iz deset kantonalnih zavoda u Federaciji BiH (više različitih izvora podataka) zbog čega se duže čeka na objedinjavanje rezultata u jednoj istraživačkoj godini (vidljivo na rezultatima za 2014 godinu).

Ključne riječi: trendovi, registar, FBiH, incidenca, mortalitet.

Istraživački rad

DOI: 10.5644/PI2016.165.02

11Interdisciplinarnost u dijagnozi i terapiji premalignih i malignih lezija oralnih sluznica

UVOD

Rak, drugi po učestalosti uzrok smrti, odmah iza bolesti srca i krvnih žila, a zbog visoke učestalosti faktora rizika za njegov nastanak, kao i produženog očekiva-nog trajanja života stanovnika, time i daljnjeg porasta broja novooboljelih od raka, predstavlja značajan javnozdravstveni problem.

“Registar za rak, kao poseban informacijski sistem namijenjen kontinuiranom sustavnom prikupljanju, pohrani i analizi podataka o osobama oboljelim od raka predstavlja najefi kasniju metodu procjene i kontrole utjecaja malignih tumora na zajednicu”… (1).

Prikupljanje zdravstveno-statističkih podataka u FBiH regulirano je zakonom o zdravstvenoj zaštiti (“Službene novine FBiH”, broj 29/05), Zakonom o statistici u Federaciji BiH (“Službene novine FBiH”, broj 63/03), Zakonom o evidenci-jama u oblasti zdravstva (“Službene novine FBiH”, broj 37/12) te programima statističkih aktivnosti i Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti FBiH. Na osnovi članka 18. stavak 1., u vezi s člankom 16. točka 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Federalno ministarstvo zdravstva je donijelo i Uputu o mjera-ma i aktivnostima za sprječavanje, rano otkrivanje i suzbijanje maligne neoplaz-me (“Službene novine FBiH”, broj 2/08).

U cilju uspostave Populacijskog registra raka, Zavod za javno zdravstvo Fede-racije BiH je 2004. godine pokrenuo aktivnosti na registriranju svih novih slu-čajeva raka na području Federacije BiH. “U tom smislu, na osnovi protokolarne suradnje s IARC uvedena je nova metodologija registriranja malignih neoplazmi, unos i elektronska obrada podataka pomoću CanReg4 softvera.”… (2).

Željko Ler et al.: Trendovi malignih neoplazmi u FBiH


BOLNICA DOMZDRAVLJA ZAVOD ZA STATISTIKU

DEM-2obrazac

Prijava maligne neoplazme

KANTONALNI ZAVODZA JAVNO ZDRASTVO

LOGIČKA OBRADAPODATAKA

SPAJANJE S BAZOMREGISTRA ZA RAK

UNO S PODATAKA



FEDERALNI ZAVODZA JAVNO ZDRAVSTVO

SHEMA PROTOKA DOKUMENATA I INFORMACIJAREGISTAR ZA RAK

BAZA PODATAKAO UMRILIMA KOJI

SU IMALI MAGILNU BOLEST

ANALIZA PODATAKA

REGISTA

R ZA RA

K

BILTENINCIDENCIJA

RAKAJAVNO

ZDRAVSTVENA IZNANSTVENAISTRAŽIVANJA

WEB - STRANICAREGISTRA ZA RAK

Posebna izdanja ANUBiH CLXV, OMN 47, str. 10 - 24


Proces registracije raka u FBiH je decentraliziran. Zdravstvene ustanove primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i privatna zdravstvena djelatnost dostavljaju nadležnom Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo prijave slučajeva raka. Kantonalni zavodi elektronski dostavljaju podatke Zavodu za javno zdravstvo FBiH gdje se objedinjuju, obrađuju, analiziraju, interpretiraju i publiciraju podatci za cijelo područje FBiH. Sustavom koordinatora Registra (mreža koordinatora na općinskim, kantonalnim i entitetskoj razini) koji imaju pristup osobnim podatcima registriranih, osigurana je povjerljivost podataka. Glavni izvor podataka je prijava maligne neoplazme. Prijava je standardizirana prema kriterijima populacijskog registra koji predlaže SZO. O obrascu prijave, uputama o načinu i postupku prijavljivanja upoznate su sve zdravstvene ustanove. Informacije o oboljelima upotpunjuju se potvrdama smrti.

Cilj radaCilj rada je prikazati podatke o obolijevanju i umiranju od raka u FBiH u razdoblju 2004.-2014.godine (od uspostavljanja populacijskog registra), zatim kretanje incidencije malignih neoplazmi, geografsku distribuciju, spolnu i dobnu strukturu oboljelih, te u kolikoj mjeri sustav prijavljivanja malignih neoplazmi i kvaliteta Registra prikazuje realno stanje i odražava pravu sliku pojavnosti raka u FBiH.

MATERIJALI I METODEU radu su korišteni podatci o osobama kojima je dijagnoza raka (bez raka kože) postavljena u razdoblju od 2004. do 2014. godine, a čije su prijave dostavljene u Registar raka FBiH do 28. 1. 2015. godine i podatci mortalitetne statistike Federalnog zavoda za statistiku. “Kao denominator, za izračunavanje stopa, obzirom da nije bilo popisa stanovništva od 1991. godine, korištena je procjena broja stanovnika Federalnog zavoda za statistiku”… (3).

REZULTATI U navedenom razdoblju, ukupno je registrirano 49.097 osoba s rakom. Prema podatcima zavoda za statistiku FBiH, u istom razdoblju od raka je umrlo 42.996 osoba, što čini 20% u ukupnom mortalitetu (Tablica 1).



Tablica 1. Teret raka u FBiH u razdoblju od 2004. do 2014. godine

Godina

MUŠKARCI ŽENE UKUPNO

Ukupan broj

umrlih

Broj umrlih od raka

Udio u ukupnom

mortalitetu

Ukupan broj

umrlih

Broj umrlih od raka

Udio u ukupnom

mortalitetu

Ukupan broj

umrlih

Broj umrlih od raka

Udio u ukupnom

mortalitetu

2004 8928 1955 21,9 8552 1347 15,8 17480 3302 18,9

2005 9934 2137 21,5 9165 1379 15,0 19099 3516 18,4

2006 9538 2087 21,9 8959 1506 16,8 18497 3593 19,4

2007 9921 2175 21,9 9359 1519 16,2 19280 3694 19,2

2008 9982 2271 22,8 9344 1539 16,5 19306 3810 19,7

2009 10077 2343 23,3 9752 1636 16,8 19829 3979 20,1

2010 10220 2361 23,1 10036 1732 17,3 20256 4093 20,2

2011 10234 2468 24,1 9745 1673 17,2 19979 4141 20,7

2012 10591 2546 24,0 10010 1859 18,6 20601 4405 21,4

2013 10237 2354 23,0 10019 1782 17,8 20246 4136 20,4

2014 10176 2573 25,3 9840 1770 18,0 20016 4327 21,6

2004-14 109838 25270 23,0 104781 17742 16,9 214589 42996 20,0

Prosječno se registrira blizu 5000 novih slučajeva raka godišnje. “Prosječna stopa pojavnosti (191,5/100000) je manja nego u zemljama u okruženju (Hrvatska, Srbija i Slovenija). Primjetna je neujednačenost trenda nedostatan obuhvat i kvaliteta prijavljivanja!?” (Grafi kon 1) (4).



Grafi kon 1. Kretanje stope obolijevanja (registrirane) i umiranja u FBiH u razdoblju od 2004. do 2014. godine po spolu

U promatranom razdoblju, omjer mortaliteta i incidencije (1 za muškarce i 0,8 za žene) ukazuje na znatnu subregistraciju oboljelih. Razlog su nedostatan kvalitet i nepravovremeno prikupljanje budući da je teža dostupnost podataka (deset kantona u FBiH, te u svakom od njih sve zdravstvene ustanove na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou). Dakle za razliku od drugih država u okruženju mi imamo decentralizirano prikupljanje podataka (Grafi kon 2).



Grafi kon 2. Procijenjene (M/I = 0,5) i registrirane stope obolijevanja u FBiH u razdoblju od 2004. do 2014. godine po spolu

“Uz pretpostavljeni omjer Mt i Mb od 0,5 incidencija obolijevanja od raka bi trebala biti znatno veća od registrirane što govori u prilog subregistraciji za 2013. i 2014. još nisu pristigli svi podaci zbog složenog procesa prikupljanja podataka – više izvora”… (5).

Primjećuje se da raste broj morfološki verifi ciranih malignih neoplazmi, a da se smanjuje broj potvrđenih samo na osnovu potvrde o smrti. Tako nešto ukazuje na bolju registraciju (Grafi kon 3)



34,5

24,8

16,9

15,5

11,4 14,0

18,316,4

41,146,8

50,545,5

50,8

63,6

44,849,3

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

DCO% MV%

Grafi kon 3. Udio morfološki verifi ciranih malignih neoplazmi (MV%) i prijavljenih samo na osnovu potvrde o smrti (DCO%) u FBiH po godinama (2004-2014.)

Uočljiva je razlika u geografskoj distribuciji (najviše prijavljenih u Sarajevskom kantonu). Radi se o prosječnoj stopi pojavnosti malignih neoplazmi u muškaraca i žena u razdoblju (2004-14) po kantonima u FBiH (Incidencijski).

Pojavnost raka je češća u muškaraca (52,6% : 47,4%) (Grafi koni 4 i 5).

136,1

157,0

162,4

169,4

174,8

175,0

203,9

230,1

252,7

261,4

271,3

Zapadno-hercegova ki

Tuzlanski

Posavski

Herceg-bosanski

Srednjobosanski

Unsko-sanski

Federacija BiH

Zeni ko-dobojski

Bosansko-podrinjski

Hercegova ko-neretvanski

Sarajevski

Grafi kon 4. Prosječna stopa pojavnosti malignih neoplazmi u muškaraca u razdoblju (2004-14) po kantonima u FBiH (Mb/100000)



92,3

122,2

135,2

151,8

165,7

176,2

179,2

196,8

199,8

216,6

238,7

Zapadno-hercegova ki

Herceg-bosanski

Tuzlanski

Unsko-sanski

Posavski

Srednjobosanski

Federacija BiH

Zeni ko-dobojski

Hercegova ko-neretvanski

Bosansko-podrinjski

Sarajevski

Grafi kon 5. Prosječna stopa pojavnosti malignih neoplazmi u žena u razdoblju (2004-14) po kantonima u FBiH (Mb/100000)

Vodeća lokalizacija raka u muškaraca – pluća (27,4%), a u žena – dojka (25%) (Grafi kon 6).

2,6

3,1

3,1

4,8

5,7

6,1

7,6

8,1

9,8

25,0

2,8

2,9

3,3

3,4

4,7

6,2

6,7

11,0

11,7

27,4

Muškarci ene

Dojka

Kolorektum

Grli maternice

Plu a

Tijelo maternice

Jajnik

eludac

Mozak, iv ani sustav

Jetra

Guštera a

Plu a

Kolorektum

Prostata

eludac

Mokra ni mjehur

Dušnik

Jetra

Mozak, iv ani sustav

Bubreg

Guštera a

Grafi kon 6. Vodeće lokalizacije raka među registriranim slučajevima u FBiH u razdoblju od 2004 do 2014 godine po spolu, indeks strukture

Pet najčešćih lokalizacija raka u muškaraca (pluća, kolorektum, prostata, želudac, mokraćni mjehur) čine više od 65% svih lokalizacija (Grafi kon 7).



27,4 29,5 29,8 28,4 28,2 24,7 25,9 27,5 26,2 28,9 27,733,7

11,7 9,1 9,9 10,9 10,312,9 11,7 11,9 13,0

13,2 15,212,5

11,0 8,4 8,1 8,7 10,7 12,3 12,8 11,6 12,812,1 12,3

10,76,77,5 7,1 7,2 6,1 6,9 5,9 6,0 6,3

7,5 7,0 7,26,24,1 4,7 5,5 7,4 7,4 7,1 7,3 6,5

6,5 5,76,4

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2004-14 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Mokra ni mjehur (C67)

eludac (C16)

Prostata (C61)

Kolorektum (C18 -20)

Plu a (C33-34)

Grafi kon 7. Pet vodećih lokalizacija raka u muškaraca u FBiH po godinama (2004-14), indeks strukture

Pet najčešćih lokalizacija raka u žena (dojka, kolorektum, grlić maternice, pluća, tijelo maternice) čine više od 56,6% svih lokalizacija (Grafi koni 8).

25,0 24,9 25,3 24,4 26,9 24,1 25,6 25,1 26,2 24,2 24,321,1

9,8 9,6 9,4 10,1 7,8 11,1 9,8 9,6 9,59,8 11,0

12,5

8,1 7,8 8,2 8,6 9,5 8,2 7,8 7,8 6,7 8,8 7,67,5

7,6 8,0 7,5 7,7 6,6 6,8 8,1 8,3 7,1 8,1 7,7 8,9

6,1 5,2 6,8 5,6 7,5 5,86,7 4,8 5,5

6,1 7,4 6,4

0

10

20

30

40

50

60

2004-14 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Tijelo maternice (C54)

Plu a (C33 -34)

Grli maternice (C53)

Kolorektum (C18 -20)

Dojka (C50)

Grafi kon 8. Pet vodećih lokalizacija raka u žena u FBiH po godinama (2004-14), indeks strukture

Prosječna dob registriranih oboljelih – 62 godina (63 za muškarce; 60 za žene) s rasponom dobi oboljelih od ispod 1 godine do 98 godina, s najmanjim brojem registriranih u dobi do 35 godina. Pojavnost raka kod oba spola raste s godinama (Grafi kon 9).



0,9 0,9 1,6 3,7

14,1

25,48

52,8

0,6 0,8 2,6

8,7

20,924,6

41,7

0-14 15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65+

Muškarci ene

Grafi kon 9. Registrirani slučajevi raka u FBiH u razdoblju od 2004. do 2014. godine po dobnim skupinama i spolu, indeks strukture

Vodeći patohistološki tipovi karcinoma među registriranim slučajevima u FBiH u razdoblju od 2004. do 2014. godine su: Adenokarcinom i karcinom pločastih stanica (49,4%)

,9

1,0

1,5

1,6

1,8

2,6

3,4

12,2

18,5

30,9

Endometroidni karcinom

Karcinom sitnih stanica BPO

Karcinom bubre nih stanica

Oat cell karcinom

Maligni melanom BPO

Adenokarcnom, intes nalni p

Karcinom prijelaznih stanica BPO

In ltriraju i duktalni karcinom

Karcinom plo as h stanica BPO

Adenokarcnom BPO

Grafi kon 10. Najčešći patohistološki tipovi karcinoma među registriranim slučajevima u FBiH u razdoblju od 2004. do 2014. godine, indeks strukture



DISKUSIJAPrikupljanje podataka o malignim neoplazmama u Federaciji BiH je regulirano zakonom. Registar za rak, kao poseban informacijski sistem namijenjen kontinu-iranom sustavnom prikupljanju, pohrani i analizi podataka o osobama oboljelim od raka u Federaciji BiH je uspostavljen 2004. godine. “Takvi standardi kvali-teta mogu se samo postići, ako javnost, doktori i zdravstvene ustanove vjeruju da su traženi podatci neophodni za medicinska istraživanja,te da će kao povjerljivi podatci biti pažljivo čuvani”... (6).

Glavni izvor podataka su prijave maligne bolesti iz bolnica i domova zdravlja. Prijava je standardizirana prema kriterijima populacijskog registra koji predlaže SZO. Informacije se upotpunjuju potvrdama o smrti.

Kakvoća i cjelovitost podataka procjenjuje se postotkom mikroskopski potvrđe-nih slučajeva, postotkom registriranih slučajeva raka baziranih samo na potvr-dama o smrti i omjerom mortaliteta i incidencije.... “Nadamo se da će opisane istraživačke metode pomoći da se maksimalno uveća korisnost podataka kolekci-onisanih zahvaljujući svim aspektima registracije kancera”... (7).

U promatranom razdoblju, omjer mortaliteta i incidencije (1 za muškarce i 0,8 za žene) kazuje na znatnu subregistraciju oboljelih (za 2013. i 2014. još nisu pristigli svi podatci zbog složenog procesa prikupljanja podataka – više izvora).

Uz pretpostavljeni omjer umiranja i obolijevanja od 0,5, incidencija obolijevanja od raka bi trebala biti znatno veća od registrirane što govori u prilog subregi-straciji uzrokovanoj nedostatcima kvaliteta zdravstvene zaštite.... “Opšti strateški cilj je poboljšati dostupnost, kvalitet i efi kasnost zdravstvene zaštite stanovništva vođenog povećanjem solidarnosti, odgovornosti i smanjenjem nejednakosti...” (8). Udio morfološki verifi ciranih malignih neoplazmi u promatranom razdoblju iznosi samo 48% i pokazuje neujednačen trend. Najviše morfološki verifi ciranih malignih neoplazmi bilo je u Sarajevskom kantonu (zbog najkvalitetnije zdrav-stvene zaštite), a najmanje u Zapadno-hercegovačkom kantonu.

Međutim, značajno povećanje mikroskopski utvrđenih malignih neoplazmi (od 47,4% do 77,6%) nije praćeno adekvatnim povećanjem udjela morfološki ve-rifi ciranih tumora (nedostaju patohistološki nalazi, nema podrške laboratorija).Znatan je udio prijavljenih samo na osnovi potvrde o smrti (20,7%), što govori o nedostatnoj kvaliteti sustava prikupljanja podataka iz zdravstvenih ustanova širom FBiH.

U promatranom razdoblju, među registriranim oboljelim je redovito više muškaraca (52,6% muškaraca : 47,4% žena).

Prosječna stopa pojavnosti karcinoma u razdoblju od 2004. do 2014. godine u muškaraca iznosi 203,9/100000, u žena 179,2/100000. Primjetna je velika



razlika među kantonima, u Sarajevskom je najveća (271,3/100000 u muškaraca i 238,7/100000 u žena), najmanja je u Zapadno-hercegovačkom kantonu (136,1/100000 u muškaraca i 92,3100000 u žena).

Prosječna dob registriranih oboljelih je 62 godine (63 za muškarce, 60 za žene). Raspon dobi je od ispod 1 godine do 98 godina. Najmanji broj registriranih je u dobi ispod 34 godine i povećava se s dobi, osobito nakon 65 godina.

Dosadašnja iskustva na uspostavi i vođenju populacijskog registra raka pokazuju njegovu ulogu u procjeni epidemiološkog profi la raka u FBiH, opterećenosti društva rakom (incidencija, mortalitet), analizu vremenskih trendova (dob, spol, mjesto), ali i potrebu poboljšanja kvalitete registracije i korekcija uočenih nedostataka.... “Kontrola malignih neoplazmi je sveobuhvatan i kompleksan proces u svim državama i ne može se posmatrati odvojeno od socijalnih, ekonomskih, političkih i kulturnih prilika u zemlji, ali treba biti usmjeren i na jačanje zdravstvenog sistema u zemlji, kako bi bio u stanju da odgovori na sve veći teret malignih neoplazmi.”... (9).

ZAKLJUČCI• Rak prepoznat kao zdravstveni problem• Uspostavljen populacijski registar za rak• Registar za rak omogućava procjenu opterećenosti društva rakom• Uočene razlike u geografskoj distribuciji• Pojavnost raka češća kod muškaraca• Pojavnost kod oba spola raste s dobi• Registrirana stopa manja nego u zemljama u okruženju (Hrvatska, Srbija,

Slovenija)• Rak pluća u muškaraca, a rak dojke kod žena vodeće lokalizacije• Prepoznati nedostatci (necjelovito, neblagovremeno prijavljivanje - zbog

neažurnosti ustanova zdravstvene zaštite)• Zbog toga se duže čeka na objedinjavanje rezultata (za jednu istraživačku

godinu podatci se skupljaju dvije godine, a štampaju tek u trećoj godini).

Reference1. European Network of Cancer Registries (ENCR). Eurocim version 4.0: European

incidence database V2.3, ICD-10 dictionary. Lyon: IACR; 2004.2. IACR. Instructions for registry. In: Puvačić Z. Uputstvo za rad registra CANREG.

Sarajevo: Zavod za javno zdravstvo FBiH; 2004. 3. Skeet RG. Quality and quality control. In: Jensen OM, Parkin DM, Maclennan R,

Muir CS, Skeet RG, editors. Cancer registration. Principles and methods. IARC scientifi c publications no. 95. Lyon: IARC Scientifi c Publications; 1991. p. 101-7.

4. Cancer in Slovenia 2007. Ljubljana: Institute of Oncology Ljubljana, Epidemiology and Cancer Registry, Cancer Registry of Republic of Slovenia; 2010.



5. Curado MP, Edwards B, Shin HR, Ferlay J, Heanue M, Boyle P, Storm H, editors. Cancer incidence fi ve continents, vol. IX. IARC Scientifi c Publications No. 160. Lyon: IARC; 2007.

6. Storm H, Brewster DH, Coleman MP, Deapen D, Oshima A, Threlfall T, et al. Guide-lines for confi dentiality and cancer registration (letter). Br J Cancer. 2005;92:2095-6.

7. Jensen OM, Parkin DM, MacLennan R, Muir CS, Skeet R, editors. Cancer registra-tion: principles and methods. IARC Scientifi c Publications No. 95. Lyon: Internati-onal Agency for Research on Cancer; 1991.

8. Federalno ministarstvo zdravstva. Strategija za prevenciju, tretman i kontrolu ma-lignih neoplazmi u FBiH 2012-2020. Sarajevo: Federalno ministarstvo zdravstva; 2011. [preuzeto s: http://www.fmoh.gov.ba/images/federalno_ministarstvo_zdrav-stva/zakoni_i_strategije/strategije_i_politike/dokumenti/Strategija_maligne_fi nal_decembar_2011.pdf].



REVIEW OF TRENDS ON MALIGNANT NEOPLASMAS IN FEDERATION B&H, IN PERIOD FROM 2004 TO 2014

AbstractIntroduction: Register for cancer in Federation of B&H was established in 2004 as a special activity for gathering, analysis and interpretation of data on every new cancer case in Federation area, trough given time period. Objective: To show data on disease and deaths caused by cancer in Federation of B&H in period from 2004 to 2014 as a result of establishment and activity of Register for cancer. Methodology: This paper uses data from Register on persons diagnosed with cancer (except skin cancer) in period from 2004 to 2014 and data on mortality statistic by Federal Statistic Institute. The methodology is analytical. Results: Cancer appearance average rate in period from 2004 to 2014 for men is 203.9/100000, and for women is 179,2/100000. The average age of registred deseased is 62 years of age. Conclusion: Population Register for cancer enables cancer threat assessment of society (incidence, mortality), analysis of time trends (age, gender, place), as well as detection of weaknesses in quality of registration and the need for correction it. It is insuffi ciency of reporting malignant neoplasms of the ten cantonal institutions in the Federation of B&H (number of diff erent data sources), and hence longer waiting on the intergration of results in a research year (visible in the results for 2014).

Key words: trends, register, Federation of B&H, incidence, mortality.


Documents

OSVRT NA TRENDOVE MALIGNIH NEOPLAZMI U FEDERACIJI BIH …