27
46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene 1. Uvod Ustav Republike Hrvatske u čl. 51. 1 propisuje da je svatko obvezan sudjelovati u na- mirenju javnih troškova, sukladno vlastitima gospodarskim mogućnostima te da se porez- ni sustav temelji na načelima pravednosti i jednakosti. Pravednost u oporezivanju može se postići tako što će plaćanje poreza biti općom obvezom svih graana zemlje ili će se temeljiti na ravnomjernosti u oporezivanju, tako da se oporezivanje obavlja prema eko- nomskoj snazi obveznika, uz primjenu horizontalne i vertikalne jednakosti, pri čemu se prema horizontalnoj jednakosti osobe s jednakom ekonomskom snagom oporezuje jedna- ko, dok prema vertikalnoj jednakosti obveznik s većom poreznom snagom plaća viši porez, a osoba s manjom ekonomskom snagom niži porez. Može se reći da je osnovno obilježje poreza na dohodak njegova socijalna funkcija, što nedvojbeno proizlazi iz samih propisa o porezu na dohodak, u brojnim odredbama kojima je svrha smanjiti porezne obveze fizičke osobe. Obveznik poreza na dohodak uvijek je fizička osoba, a pri utvrivanju visine poreza uzima se u obzir neke činjenice u vezi sa samim obveznikom, radi čega se taj porez može smatrati osobnim. Iz toga se može zaključiti kako je porez na dohodak osobni poglavito stoga što pri utvrivanju porezne obveze obveznik ima pravo iskoristiti osobni odbitak ili neoporeziv dio dohotka, a svota pritom ovisi o mnogim čimbenicima i životnim okolnostima (je li obveznik radnik ili umirovljenik, živi li sam ili uzdržava obitelj, kakvo mu je zdravlje, u kojem području prebiva i boravi i ostalo). U nastavku teksta opis je osnovnih značajka osobnog odbitka, uz povijesni pregled i statističke pokazatelje te pregled predvienih izmjena. 2. Osnovne značajke osobnog odbitka Porez na dohodak, u dosad poznatome obliku, uveden je u porezni sustav RH temeljem Zakona o porezu na dohodak 2 , što je u primjeni od 1. siječnja 1994. Odredbe o osobnom od- bitku sastavni su dio Zakona od početka primjene, a tijekom godina provedene su brojne iz- mjene i dopune u dijelu što se odnosi na osobni odbitak, radi njegova povećanja i proširenja. 1 Ustav Republike Hrvatske ∑ pročišćen tekst (NN 85/10. i 5/14. ∑ Odluka USRH) 2 Zakon o porezu na dohodak (NN 109/93)

Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

46 POREZNI VJESNIK 1/2015.

Osobni odbitak � značajke, povijesni pregled i izmjene

Iva Uljanić i Silvija Bartolec

Osobni odbitak – zna ajke, povijesni pregled i izmjene

1. UvodUstav Republike Hrvatske u čl. 51.1 propisuje da je svatko obvezan sudjelovati u na-

mirenju javnih troškova, sukladno vlastitima gospodarskim mogućnostima te da se porez-ni sustav temelji na načelima pravednosti i jednakosti. Pravednost u oporezivanju može se postići tako što će plaćanje poreza biti općom obvezom svih gra�ana zemlje ili će se temeljiti na ravnomjernosti u oporezivanju, tako da se oporezivanje obavlja prema eko-nom skoj snazi obveznika, uz primjenu horizontalne i vertikalne jednakosti, pri čemu se prema horizontalnoj jednakosti osobe s jednakom ekonomskom snagom oporezuje jedna-ko, dok prema vertikalnoj jednakosti obveznik s većom poreznom snagom plaća viši porez, a osoba s manjom ekonomskom snagom niži porez.

Može se reći da je osnovno obilježje poreza na dohodak njegova socijalna funkcija, što nedvojbeno proizlazi iz samih propisa o porezu na dohodak, u brojnim odredbama ko jima je svrha smanjiti porezne obveze fizičke osobe. Obveznik poreza na dohodak uvijek je fizička osoba, a pri utvr�ivanju visine poreza uzima se u obzir neke činjenice u vezi sa samim obveznikom, radi čega se taj porez može smatrati osobnim.

Iz toga se može zaključiti kako je porez na dohodak osobni poglavito stoga što pri utvr�ivanju porezne obveze obveznik ima pravo iskoristiti osobni odbitak ili neoporeziv dio dohotka, a svota pritom ovisi o mnogim čimbenicima i životnim okolnostima (je li obveznik radnik ili umirovljenik, živi li sam ili uzdržava obitelj, kakvo mu je zdravlje, u kojem području prebiva i boravi i ostalo).

U nastavku teksta opis je osnovnih značajka osobnog odbitka, uz povijesni pregled i statističke pokazatelje te pregled predvi�enih izmjena.

2. Osnovne značajke osobnog odbitkaPorez na dohodak, u dosad poznatome obliku, uveden je u porezni sustav RH temeljem

Zakona o porezu na dohodak2, što je u primjeni od 1. siječnja 1994. Odredbe o osobnom od-bitku sastavni su dio Zakona od početka primjene, a tijekom godina provedene su brojne iz-mjene i dopune u dijelu što se odnosi na osobni odbitak, radi njegova povećanja i proširenja.

1 Ustav Republike Hrvatske ∑ pročišćen tekst (NN 85/10. i 5/14. ∑ Odluka USRH)2 Zakon o porezu na dohodak (NN 109/93)

Page 2: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 47

Prema važećem Zakonu o porezu na dohodak3, rezidentima se ukupnu svotu dohotka umanjuje za osnovni osobni odbitak za svaki mjesec poreznog razdoblja za kojeg se utvr�uje porez, i to za 2.200,00 kn, dok se umirovljenicima priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine u poreznom razdoblju ∑ najmanje 2.200,00, a najviše do 3.400,00 kn mjesečno.

Osobni odbitak, dakle, umanjuje oporeziv dohodak i njegov je izravan učinak uma-njenje porezne obveze. Sva suvremena porezna zakonodavstva predvi�aju oslobo�enja ili olakšice pri plaćanju poreza, u pravilu za dio dohotka što je obvezniku nužan za egzi-stenciju i uzdržavanje članova obitelji te ga se može nazvati tzv. egzistencijskim minimu-mom. Razlog je propisivanja umanjenja dohotka i porezne osnovice za osobni odbitak, u pravilu, činjenica da se nijednome obvezniku ne smije oporezovati dio dohotka što služi namirivanju osnovnih životnih potreba.

Osobni odbitak ne odnosi se samo na osnovni što je zajamčen svima obveznicima koji u tijeku poreznog razdoblja ostvare dohodak iz bilo kojeg izvora, nego se, prema posto-jećem Zakonu, osnovni osobni odbitak može uvećati za:

∑ dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu,∑ dio osobnog odbitka za uzdržavanoga bračnog druga,∑ dio osobnog odbitka za ostale uzdržavane članove uže obitelji (roditelji obveznika

i njegovoga bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno oču-si koje punoljetno pastorče uzdržava i punoljetne osobe kojima je obveznik ime-novan skrbnikom prema posebnom zakonu) te bivšega bračnog druga za kojeg obveznik plaća alimentaciju,

∑ dio osobnog odbitka za invalidnost (vlastitu ili invalidnost uzdržavanih članova uže obitelji),

∑ svote plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje, ako obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje,

∑ darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačena na žiro-račun, u kultur-ne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju prema posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena go-dišnja porezna prijava i utvr�en godišnji porez na dohodak, a rezidentima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanima u potpomognuta područja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i na području Grada Vukovara, prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, temeljem podnesene godišnje porezne prijave priznaje se uvećani os-novni osobni odbitak u svoti 3.200,00 odnosno 2.700,00 kn mjesečno.

Osobni odbitak može se iskoristiti tijekom poreznog razdoblja pri obračunu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i/ili u godišnjem obračunu poreza temeljem podnesene godišnje porezne prijave za sve ostale izvore dohotka.

Bitno je istaknuti kako se u tijeku poreznog razdoblja osobni odbitak pri utvr�ivanju poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje i utvr�uje isključivo na temelju porez-ne kartice ∑ Obrasca PK, koju za radnika, umirovljenika i druge osobe koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada imaju poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine. Poreznu kar ticu ∑ Obrazac PK izdaje besplatno Porezna uprava, a sadrži podatke o izdavatelju kartice, OIB-u (obvezniku kojemu se poreznu karticu izdaje, umirovljeniku, korisniku

3 Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13. ∑ Odluka USRH, 120/13. ∑ Odluka USRH, 125/13, 148/13. i 83/14. ∑ Odluka USRH)

Page 3: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

48 POREZNI VJESNIK 1/2015.

obiteljske mirovine), zatim opće podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine (osim kori-snika obiteljske mirovine što je djeca primaju nakon smrti roditelja, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju4 i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji5) te podatke o statusu hrvatskog ratnoga vojnog invalida iz Do-movinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku na područjima za koje su propisane olakšice, i to obveznika i/ili uzdržavanih članova njegove uže obitelji.

2.1. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu te za invalidnostPrema važećem Zakonu, rezidentima se osobni odbitak može uvećati u visini 0,5

osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i bivšega bračnog druga za kojeg plaća alimentaciju, te za uzdržavanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava, i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0. i više, sukladno faktoru osobnog odbitka za prethodno dijete.

Roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju djecu. Djecom se smatra i mlade ljude nakon završetka redovnog školovanja do prvoga zaposlenja, ako su prijav-ljena HZZ-u. Rad u radnom odnosu na odre�eno ili neodre�eno vrijeme smatra se prvim zaposlenjem. Ako radni odnos prestane, dijete se smatra uzdržavanim članom, kad mu primici u poreznom razdoblju ne premaše 11.000,00 kn, odnosno od 1. siječnja 2015. godine 13.000,00 kn. Ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovno školovanje ili u tijeku poreznog razdoblja obavlja sezonske poslove (a primici mu ne premašuju 11.000,00, dakle od 1. siječnja 2015. godine 13.000,00 kn) obveznik može iskoristiti dio osobnog odbitka za dijete.

Osim uvjeta srodstva, skrbništva i posvojenja, da bi pojedina fizička osoba mogla biti uzdržavani član uže obitelji, njegovi oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici što ih se ne smatra dohotkom ne smiju premašiti 11.000,00 kn na godišnjoj razini (peterostruka svota osobnog odbitka), odnosno od 1. siječnja 2015. godine 13.000,00 kn. Pri utvr�ivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, iznimno se, prema posebnim propisima, ne uzima u obzir primitke po osnovi socijalnih potpora, doplatke za djecu, potpore za novoro�enče, ili za opremu no-voro�enog djeteta, te obiteljske mirovine što ih primaju djeca nakon smrti roditelja.

Osobni odbitak za djecu koju uzdržavaju oba roditelja dijeli se na jednake dijelove, tako da se svakom roditelju priznaje osobni odbitak za djecu u jednakim dijelovima, ako roditelji ne utvrde drukčiju raspodjelu, ili se ne mogu dogovoriti o raspodjeli osobnog odbitka za uzdržavanu djecu.6

Primjer iz prakse: Osoba ostvaruje pravo na doplatak za pomo i njegu u svoti što na godišnjoj razini premašuje propisani cenzus temeljem kojeg fizi ka osoba može biti uzdr-žavani lan te se postavlja pitanje o mogu em priznavanju uve ana osobnog odbitka za tu osobu. S obzirom da se pravo na doplatak za pomo i njegu priznaje temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, tako se primitak prema osnovi doplatka za pomo i njegu smatra primitkom

4 Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13)5 Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN 174/04, 92/05,

102/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 33/13, 148/13. i 92/14)6 Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/05. do 160/13)

Page 4: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 49

prema posebnim propisima, temeljem socijalnih potpora, te ga se ne uzima u obzir pri utvr ivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane lanove uže obitelji i djecu.7

Rezident može uvećati osobni odbitak i u visini 0,3 za sebe osobno te za svakoga uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su invalidne osobe8, kao i za 1,0 osnov-noga osobnog odbitka za sebe i/ili svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa9, utvr�ena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koje radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tu�u pomoć i njegu. Pravo na iskorištenje osnovnog odbitka u visini 1,0 isključuje pravo iskorištenja osobnog odbitka u visini 0,3.

Uvećanje osobnog odbitka iznimno se može priznati obvezniku za uzdržavano dijete na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih tijela, prema posebnim propisima što utvr�u-ju invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta (kad npr. nalaz i mišljenje tijela vještačenja utvrde da dijete ima teže smetnje u razvoju, temeljem čega je ostvareno pravo roditelja na dopust do sedme godine djetetova života).10

Pojedinačne osobne odbitke za obveznika, uzdržavane članove njegove obitelji i dje-cu, te njihovu možebitnu invalidnost, zbraja se i čine neoporeziv dio dohotka.

Rezidenti mogu iskoristiti osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece te po osnovi invalidnosti (vlastite ili možebitne invalidnosti članova uže obitelji i/ili djece), u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada (uz uvjet da su poslodavci i isplati-telji plaće ili mirovine u posjedu njihove porezne kartice ∑ Obrazac PK), a ako osobni odbitak nisu iskoristili u cijelosti tijekom poreznog razdoblja, pri utvr�ivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, može ga se iskoristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na osnovi podnesene godišnje porezne prijave.

Nerezidentima se do pristupanja Hrvatske u EU priznavalo samo osnovni osobni od-bitak, što znači da nisu mogli iskoristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obite-lji i/ili djecu, svejedno žive li ti članovi u tuzemstvu ili inozemstvu. No, nakon pristupanja Uniji, nerezidentima se mora omogućiti jednake uvjete kao rezidentima, i to nerezidenti-ma koji su za porezne svrhe rezidenti u nekoj drugoj državi članici, a u RH stječu veći dio godišnjeg dohotka. Tako je u izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak u 2013. propisano da fizička osoba rezident države članice EU-a ili Europskoga gospodarskog prostora (osim RH) koja u Hrvatskoj ostvari dohodak po bilo kojem izvoru (od nesamo-stalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja ili drugog dohotka) u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godiš-nje porezne prijave može iskoristiti i osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i//ili djecu, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da dohodak ostvaren u RH čini najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka u poreznom razdoblju i da je izuzet ili oslobo�en oporezivanja u državi članici čiji je rezident. Nasuprot rezidentu, dakle, nerezident može osobni odbitak za uzdržavanu djecu i ostale članove uže obitelji te za invalidnost iskoristiti tek kad podnese godišnju poreznu prijavu po isteku godine, jer mora

7 Mišljenje Porezne uprave, klasa: 410-01/05-01/199, ur. broj: 513-07-21-01/06-3, od 14. lipnja 2006.8 Osobama s invalidnošću smatra se fizičke osobe, i to obveznika i/ili uzdržavane članove njegove uže

obitelji i uzdržavanu djecu kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rada, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugima posebnim propisima utvr�ena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

9 Zakon o Listi tjelesnih oštećenja (NN 162/98), uz ostalo, utvr�uje tjelesna oštećenja i njihov postotak.10 Mišljenje Porezne uprave, klasa: 410-18/05/01/105, ur. broj: 513-07-21-01/05-2, od 21. prosinca 2005.

Page 5: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

50 POREZNI VJESNIK 1/2015.

udovoljiti uvjetu da je u toj godini ostvario 90% ukupnog dohotka u RH (a to se može znati tek nakon proteka poreznog razdoblja).

Tablica 1. Pregled osobnog odbitka za uzdržavane lanove uže obitelji i djecu (izvan potpomog-nutih podru ja) te invalidnost

opis do 31. prosinca 2014. od 1. siječnja 2015.mjesečno godišnje mjesečno godišnje

uzdržavani član uže obitelji 1.100,00 13.200,00 1.300,00 15.600,00

prvo dijete 1.100,00 13.200,00 1.300,00 15.600,00

drugo dijete 1.540,00 18.480,00 1.820,00 21.840,00

treće dijete 2.200,00 26.400,00 2.600,00 31.200,00

četvrto dijete 3.080,00 36.960,00 3.640,00 43.680,00

peto dijete 4.180,00 50.160,00 4.940,00 59.280,00

invalidnost 0,3 660,00 7.920,00 780,00 9.360,00

invalidnost 100% 2.200,00 26.400,00 2.600,00 31.200,00

Povećanjem osnovnoga osobnog odbitka od 1. siječnja 2015, očito će se povećati i svote osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost, čime se potvr�uje socijalnu osjetljivost porezne politike u dijelu izravnog oporezivanja.

2.2. Dio osobnog odbitka za dana darovanjaObveznici mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u

novcu (obvezno doznačenim na žiro-račun). Porezno su priznata darovanja u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, i to udrugama i drugim osobama koje tu djelatnost obavljaju sukladno posebnim propisima. Osobni odbitak uvećava se po ovoj osnovi do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena porezna prijava i utvr�en godišnji porez na dohodak. Iskorištenje osob-nog odbitka za dana darovanja iznad propisane svote iznimno je moguće uz uvjet da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih progra-ma i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja. Olakšica je uvedena u sustav poreza na dohodak 2001, s tim da su darovanja do kraja 2002. umanjivala poreznu osnovicu kao izdatak, a ne kao dio osobnog odbitka, a važna je zbog razvoja civilnog društva, s obzirom da neposredno potiče financiranje javnih potreba u kulturi, zdravstvu, obrazovanju i slično, izvan sustava proračunskih izdataka.

Treba istaknuti kako je jedan od uvjeta za iskorištenje te olakšice, podnesena porezna prijava za prošlu godinu. Ako je npr. obveznik u 2014. uplatio donaciju u humanitarne svrhe, to može iskoristiti kao olakšicu temeljem podnesene godišnje porezne prijave za 2014, jedino pod uvjetom da je bila podnesena i godišnja porezna prijava za 2013.

Primjer iz prakse: Obveznik postavlja upit može li uve ati osobni odbitak ako daruje uglednoga akademskog slikara radi poticanja kulturno-umjetni kog stvaranja. Porezna uprava u pisanome mišljenju11 navodi, ako je obveznik podnio godišnju poreznu prijavu za prošlu godinu, da može obra unati osobni odbitak za dano darovanje do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini utvr en godišnji porez na dohodak.

11 Mišljenje Porezne uprave, klasa: 410-01/06-01/1123, ur. broj: 513-07-21-01/06-2, od 9. prosinca 2006.

Page 6: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 51

2.3. Uvećanje osobnog odbitka za potpomognuta područjaDo 31. prosinca 2013. rezidenti s prebivalištem i boravištem na područjima posebne

državne skrbi i brdsko-planinskim područjima (PPDS i BPP) mogli su osnovni osobni odbitak utvr�ivati u visini:

∑ 3.840,00 kn mjesečno, ako su imali prebivalište i boravili na PPDS-u prve skupine,∑ 3.200,00 kn mjesečno, ako su imali prebivalište i boravili na PPDS-u druge skupine,∑ 2.400,00 kn mjesečno, ako su imali prebivalište i boravili na PPDS-u treće skupine

i BPP.12

Područja posebne državne skrbi utvr�ena su radi postizanja što ravnomjernijeg raz-vitka svih područja RH, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka pro-grama obnove, povrata prijeratnog stanovništva i trajnoga stambenog zbrinjavanja13, a sustav izravnih poreza (u prvome redu poreza na dohodak), uvećanjem osobnog odbitka pratio je i potpomagao postizanje tih ciljeva. Tako se, osim smanjenja poreznog optereće-nja za one s prebivalištem i boravištem na tome području zbog lošijih gospodarskih, ge-ografskih ili drugih uvjeta, neposredno poticalo i naseljavanje u ta područja s, u pravilu, malobrojnim stanovništvom upravo zbog otežanih životnih uvjeta.

Od 1. siječnja 2014, umjesto olakšica za uvećanje osobnog odbitka za PPDS i BPP, pri mjenjuje se nove olakšice što omogućuju iskorištenje uvećana osobnog odbitka na područjima što su prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH dobila položaj potpomognutih, jednako kao na području Grada Vukovara. Prema Zakonu o regionalnom razvoju, potpomognuto je područje RH za koje je, na temelju indeksa razvijenosti, ocije-njeno da prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom, pa njegov razvoj treba dodatno poticati.

Tako obveznici s prebivalištem i boravištem na potpomognutim područjima mogu, putem podnesene godišnje porezne prijave, iskoristiti osobni odbitak u visini:

∑ 3.200,00 kn mjesečno (odnosno 3.500,00 od 1. siječnja 2015), za obveznike s pre-bivalištem i boravištem na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH14 i na području Grada Vukovara utvr�enog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara,

∑ 2.700,00 kn mjesečno (odnosno 3.000,00 od 1. siječnja 2015), za obveznike s pre-bivalištem i boravištem na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH15.

12 Područja PPDS-a i BPP-a propisuje Zakon o podru jima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51/13, 148/13. i 76/14)

13 Zakon o podru jima posebne državne skrbi, čl. 2. st. 1.14 I. skupinu jedinica lokalne samouprave u kojih je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosje-

ka u RH čine: Babina Greda, Biskupija, Cetingrad, Civljane, Ča�avica, Dežanovac, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Drenovci, Drenje, Dvor, Đulovac, Gornji Bogićevci, Gradina, Gundinci, Gunja, Hrvatska Dubica, Jagodnjak, Kapela, Kistanje, Kloštar Podravski, Krnjak, Levanjska Varoš, Lokvičići, Markušica, Mikleuš, Nova Bukovica, Nova Rača, Okučani, Plaški, Podgorač, Podravska Moslavina, Rovišće, Sopje, Staro Petrovo Selo, Sunja, Šodolovci, Špišić Bukovica, Štefanje, Štitar, Trnava, Voćin, Vojnić, Vrbje, Vrginmost, Vrhovine i Zrinski Topolovac.

15 II. skupinu jedinica lokalne samouprave u kojih je vrijednost indeksa razvijenosti od 50% do 75% pro-sjeka RH čine: Andrijaševci, Antunovac, Barilovići, Bebrina, Bednja, Beli Manastir, Belica, Belišće, Benkovac, Berek, Bilje, Bizovac, Bogdanovci, Borovo, Bosiljevo, Bošnjaci, Brestovac, Breznica, Brinje, Brodski Stupnik, Budinščina, Bukovlje, Cerna, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čačinci, Čaglin, Čazma, Čeminac, Darda, Davor, Desinić, Domašinec, Donja Motičina, Donja Voća, Donji Andrijevci,

Page 7: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

52 POREZNI VJESNIK 1/2015.

Rezidenti mogu iskoristiti uvećan osobni odbitak i za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, ako i oni imaju prebivalište i boravište na potpomognutim područjima, te za vla-stitu invalidnost i/ili invalidnost uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece, uz uvjet da imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima. Ako uzdržavani članovi uže obitelji i/ili djeca nemaju prebivalište i ne borave na spomenutim područjima, obveznik za njih nema pravo na osobni odbitak od osnovice za potpomognuta područja, nego samo od osnovice za osnovni osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (2.200,00 kn, odnosno u visini mirovine, a najviše do 3.400,00, prema važećem Zakonu, odnosno od 1. siječnja 2015. u visini 2.600,00 kn, te umirovljenici do najviše 3.800,00 kn).

Osobni odbitak za potpomognuta područja priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje prijave. Porezna uprava pri obradi godišnje prijave može od obveznika zahtijevati vjerodostojne isprave kao dokaz prava na osobni odbitak, neovisno o činjenici da obveznik u Obrascu PK ima evidentiranu pripadnost potpomognutom području.

Osim osobnog odbitka, obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti na potpo-mognutim područjima i zapošljavaju više od dva radnika na neodre�eno vrijeme16, omo-gućene su i dodatne pogodnosti, npr. iskorištenje porezne olakšice u obliku:

∑ oslobo�enja od plaćanja poreza na dohodak za obveznike koji obavljaju djelatnost na području što ga se, prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH, sma-tra potpomognutim područjem I. skupine ili na području Grada Vukovara,

∑ umanjenja poreza na dohodak za 50% od tih djelatnosti, i to za obveznike koji obavljaju djelatnost na području što ga se prema posebnom propisu utvr�uje kao potpomognuto područje II. skupine.

U tome su pogledu obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti izjednačeni s obveznicima poreza na dobit koji djelatnost obavljaju na spomenutim po-dručjima te im se porezne olakšice priznaje na istovjetan način.

Dragalić, Draž, Drniš, Drnje, Dubrava, Đakovo, Đur�enovac, Erdut, Ernestinovo, Ervenik, Farkaševac, Ferdinandovac, Feričanci, Garčin, Garešnica, Generalski Stol, Glina, Gola, Gorjani, Gornja Rijeka, Gornja Stubica, Gornja Vrba, Gornji Mihaljevec, Gračac, Gradec, Gradište, Grubišno Polje, Hercegovac, Hlebine, Hrvace, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivankovo, Ivanska, Jakšić, Jarmina, Jasenovac, Josipdol, Kalnik, Kamanje, Kaptol, Kijevo, Klakar, Kneževi Vinogradi, Knin, Končanica, Koprivnički Bregi, Koška, Kotoriba, Kula Norinska, Kutjevo, Lasinja, Legrad, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lobor, Lovas, Lovreć, Lukač, Magadenovac, Majur, Mala Subotica, Mali Bukovec, Marijanci, Martijanec, MartinskaVes, Mihovljan, Muć, Mursko Središće, Negoslavci, Netretić, Nijemci, Nova Gradiška, Nova Kapela, Novigrad (Zadarska županija), Novo Virje, Novska, Nuštar, Obrovac, Oprisavci, Orehovica, Oriovac, Orle, Otočac, Otok (Split sko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakrac, Peteranec, Petlovac, Petrijevci, Petrinja, Petrovsko, Pitomača, Pleternica, Podbablje, Podcrkavlje, Podturen, Pokupsko, Pola-ča, Poličnik, Popovac, Posedarje, Preseka, Prgomet, Pribislavec, Privlaka (Vukovarsko-srijemska župa-nija), Proložac, Promina, Punitovci, Rakovec, Rakovica, Rasinja, Rešetari, Ribnik, Runovići, Ružić, Sa-borsko, Satnica Đakovačka, Selnica, Semeljci, Severin, Sibinj, Sikirevci, Sirač, Skradin, Slatina, Slavonski Šamac, Slivno, Slunj, Sokolovac, Stankovci, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Ston, Stri-zivojna, Suhopolje, Sveti Đur�, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Šestanovac, Škabrnja, Štrigova, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tounj, Tovarnik, Trilj, Trpinja, Udbina, Unešić, Velika, Velika Kopanica, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Gr�evac, Veliko Trojstvo, Viljevo, Virje, Visoko, Viškovci, Vladislavci, Vo�inci, Vrbanja, Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Vukovar, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zdenci, Zmijavci, Žakanje i Žumberak.

16 Smatra se da obveznik zapošljava na neodre�eno vrijeme ako je radnik proveo u njega u radnom odno-su te imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Page 8: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 53

2.4. Uvećanje osobnog odbitka s osnove uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranjeRezidenti mogu osobni odbitak uvećati i za plaćene svote za obvezno zdravstveno

osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, i to do visine propisana obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje. Zakon o doprinosima17 propisuje da je osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi, obvezno osigurana prema čl. 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju18 (ZOZO). Osiguranik osobno mora platiti mjesečni doprinos za zdravstveno osiguranje. S obzirom da obveza doprinosa dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, osiguranik je u siječnju 2014. morao platiti obvezu doprinosa za prosinac 2013. obračunanu uz primjenu stope 13% prema mjesečnoj osnovici, što za 2013. čini 2.753,45 kn (umnožak svote prosječne plaće i koeficijenta 0,35). Za preostale mjesečne obveze doprinosa, što dospijevaju na naplatu od veljače do prosinca 2014. i odnose se na razbolje osiguranja od siječnja do studenoga 2014, mjesečna je osnovica za obračun 2.779,35 kn. Tijekom 2014. izmijenjena je stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, pa se doprinos za razdoblje osiguranja do 30. trav-nja 2014. obračunava po stopi 13%, a za razdoblje od 1. svibnja 2014. prema stopi 15%. Ako je, dakle, obveznik plaćao doprinos za osobno osiguranje tijekom cijele 2014, u go-dišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, može iskoristiti uvećan osobni odbitak s osnove uplaćena doprinosa za obvezno zdrav-stveno osiguranje u svoti 4.721,53 kn.

3. Povijesni pregled osnovnog osobnog odbitka i osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecuOporezivanje dohotka fizičkih osoba, kako je već rečeno, uvedeno je u porezni sustav

RH 1. siječnja 1994. kad je stupio na snagu Zakon o porezu na dohodak19 čime je prestao važiti Zakon o neposrednim porezima20, a cedularni porez na dohodak zamijenjen je novim sintetičkim porezom na dohodak. Zakon o porezu na dohodak od prvog je dana sadržavao odredbe o osobnom odbitku odnosno o neoporezivanju dijela dohotka, što su više puta mijenjane ∑ uglavnom je povećavan, što je rezultiralo povećanjem neoporeziva dijela dohotka svakog obveznika temeljem odbitaka za njih osobno i za uzdržavane članove uže obitelji i djece i/ili invalidnost.

Rast cijena i troškova života nužno prouzročuje smanjenje standarda gra�ana, pa se i povećanjem osobnoga odbitak odnosno faktora pokušava barem pratiti inflacija i pogor-šanje gospodarske situacije u zemlji. Tako je, npr. na osnovi izmjene Zakona u 2008, osnovni cilj bio povećati neoporeziv dio dohotka, pa je u obrazloženju istaknuto kako je ≈...od 2005. došlo do promijenjenih uvjeta u makroekonomskom okruženju, osobito u vezi s rastom cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu, da je cijena barela nafte na svjetskom tržištu u prošle tri godine uve ana za 75 dolara i dosegnula povijesni maksimum. Kao posljedica promijenjenih makroekonomskih uvjeta, i s obzirom na nužno znatan uvoz naftnih derivata, u RH je pove an pritisak rasta cijena, što otežava materijalni položaj hrvatskih gra ana, radi ega se predlaže pove anje osnovnoga osobnog odbitka kao jednu od mjera usmjerenih na ublaživanje utjecaja nepovoljnih kretanja na standard gra ana«.

17 Zakon o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13. i 41/14)18 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13. i 137/13)19 Zakon o porezu na dohodak (NN 109/93)20 Zakon o neposrednim porezima (NN 19/90, 28/90, 14/91, 73/91. i 25/93)

Page 9: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

54 POREZNI VJESNIK 1/2015.

Iz toga se može zaključiti kako je osobni odbitak, uz porezne stope i razrede, važna kom-ponenta u odre�ivanju poreznog opterećenja gra�ana, što pak neposredno utječe i na standard gra�ana te se poreznom politikom može neposredno utjecati i na zadržavanje ili ublaživanje smanjenja standarda i općeg blagostanja gra�ana u doba negativnih gospo-darskih kretanja.

Osim rasta svote osnovnog osobnog odbitka, od početka primjene Zakona o porezu na dohodak, mijenjan je i faktor za uzdržavanu djecu i ostale uzdržavane članove uže obitelji, što je i bez promjene svote osnovnoga osobnog odbitka omogućilo rast neopore-ziva dijela dohotka za te uzdržavane članove obitelji. Tablica 2 donosi pregled faktora za uzdržavane članove i invalidnost, a tablica 3 povijesni pregled svota osobnog odbitka.

Tablica 2. Pregled faktora za uzdržavanu djecu i ostale uzdržavane lanove uže obitelji te in-validnost od 1. sije nja 1994.

Razdoblje primjene

Osobni odbitak za uzdržavane članove, uzdržavanu djecu i invalidnost

1. siječnja 1994. do 31. prosinca 1994.

0,30 minimalne godišnje plaće za uzdržavanog supružnika ili drugog člana uže obitelji

0,10 minimalne godišnje plaće za prvo dijete, 0,20 za drugo dijete, 0,30 za treće dijete*

0,30 minimalne godišnje plaće za invalidnog člana uže obitelji

1. siječnja 1995. do 31. prosinca 1998.

0,30 osnovnog osobnog odbitka za supružnika i druge članove uže obitelji

0,30 za prvo dijete, 0,40 za drugo dijete, 0,50 za treće dijete*

0,20 invalidna osoba

1. siječnja 1999. do 31. prosinca 2000.

0,50 osnovnog osobnog odbitka za supružnika ili druge članove uže obitelji

0,50 za prvo dijete, 0,70 za drugo dijete, 1,0 za treće dijete, 1,4 za četvrto dijete**

0,20 invalidna osoba

1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2002.

0,50 osnovnog osobnog odbitka za supružnika ili druge članove uže obitelji

0,50 za prvo dijete, 0,70 za drugo dijete, 1,0 za treće dijete, 1,4 za četvrto dijete**

0,30 invalidna osoba

1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2004.

0,40 osnovnog osobnog odbitka za supružnika ili druge članove uže obitelji

0,42 za prvo dijete, 0,59 za drugo, 0,84 za treće, 1,17 za četvrto dijete, 1,59 za peto,

2,09 za šesto, 2, 67 za sedmo, 3,34 za osmo, 4,09 za deveto, 5,0 za dese-to***

0,25 invalidna osoba

od 1. siječnja 2005. 0,50 osnovnog osobnog odbitka za supružnika ili druge članove uže obitelji

0,50 za prvo dijete, 0,70 za drugo dijete, 1,0 za treće dijete, 1,4 za četvrto dijete**

0,30 invalidna osoba

1,0 za invalidnost 100% ili za osobe koje radi invalidnosti imaju pravo na tu�u pomoć i njegu

* za svako daljnje dijete odbitak se povećava za dodatnih 0,10** za svako daljnje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka progresivno raste, i to za 0,5, 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1... u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete*** za svako daljnje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka povećava se za 1,0 u odnosu na faktor osob-nog odbitka za prethodno dijete

Page 10: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 55

Tablica 3. Pregled osobnog odbitka od 1994. (u kn, mjese no)

Razdoblje Osnovni osobni odbitak

Uzdrž. član

Prvo dijete

Drugo dijete

Treće dijete

Četvrto dijete

Invalid-nost

1.1.-31.12.1994. 332,00 99,60 33,20 66,40 99,60 132,80 99,60

1.2.-30.6.1994. 400,00 120,00 40,00 80,00 120,00 160,00 120,00

1.7.-31.12.1994. 500,00 150,00 50,00 100,00 150,00 200,00 150,00

1.1.1995. do 31.12.1996.

700,00 210,00 210,00 280,00 350,00 420,00 140,00

1.1.1997. do 31.12.1998.

800,00 240,00 240,00 320,00 400,00 480,00 160,00

1.1.1999. do 31.3.2000.

1.000,00 500,00 500,00 700,00 1.000,00 1.400,00 200,00

1.4.-31.12.2000. 1.250,00 625,00 625,00 875,00 1.250,00 1.750,00 250,00

1.1.2001. do 31.12.2002.

1.250,00 625,00 625,00 875,00 1.250,00 1.750,00 375,00

1.1.2003. do 31.12.2004.

1.500,00 600,00 630,00 885,00 1.260,00 1.755,00 375,00

1.1.2005. do 30.6.2008.

1.600,00 800,00 800,00 1.120,00 1.600,00 2.240,00 480,00 ili1.600,00

1.7.2008. do 29.2.2012.

1.800,00 900,00 900,00 1.260,00 1.800,00 2.520,00 540,00 ili 1.800,00

od 1.3.2012. do 31.12.2014.

2.200,00 1.100,00 1.100,00 1.540,00 2.200,00 3.080,00 660,00 ili 2.200,00

od 1.1.2015. 2.600,00 1.300,00 1.300,00 1.820,00 2.600,00 3.640,00 780,00 ili 2.600,00

4. Brojčani pokazateljiOlakšice se, dakle, iskorišćuje poglavito u godišnjem obračunu poreza na dohodak,

osim osobnog odbitka što ga se iskorišćuje uglavnom pri utvr�ivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnoga rada. Tako je, prema podacima o broju podnesenih godišnjih poreznih prijava za razdoblje 2005. do 2011, očevidan stalan rast broja podnesenih prija-va, i to do 2010, kada su donesene izmjene Zakona o porezu na dohodak, na snazi od 1. srpnja 2010. te su ukinute odre�ene porezne olakšice, npr. prema osnovi uplaćenih pre-mija osiguranja te dio osobnog odbitka za zdravstvene i stambene potrebe. Otad se postup-no smanjuje broj podnesenih poreznih prijava te ih je u 2010. podneseno 884.912 (obvez-nici su te olakšice mogli iskoristiti pola godine, odnosno do 30. lipnja 2010), dok ih je u 2011. podneseno 643.936. ∑ od toga otprilike 113.000 obrtnika i pripadnika slobodnih zanimanja, što znači kako se broj prijava podnesenih za 2011. u usporedbi s 2009. smanjio za 41% te s 2010. za 25%21. Može se zaključiti kako je veći broj obveznika podnosio go-dišnje prijave radi iskorištenja ukinutih poreznih olakšica (za trošak premija osiguranja, zdravstvene te stambene potrebe), a njihovo ukidanje omogućilo je, uz ostalo, jednostav-niji, učinkovitiji i jeftiniji postupak obrade prijava.

Za 2012. podneseno je oko 650.000 prijava, jednako kao za 2013. Posljednji prijedlog za izmjene i dopune Zakona predvi�a da će od 1. siječnja 2016. Porezna uprava obvezni-cima dostavljati informativni obračun konačne obveze poreza temeljem ostvarenih doho-

21 Izvor: izračun prema podacima o broju prijava dostupnima na: http://www.mfin.hr/hr/broj-poreznih-prijava-i-iznos-povrata

Page 11: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

56 POREZNI VJESNIK 1/2015.

daka, što će još više smanjiti broj podnesenih poreznih prijava. S obzirom, naime, da je uvo�enje Obrasca JOPPD od 1. siječnja 2014. stvorilo osnovu za izradu informativnog izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, uvest će se osobit postupak utvr�ivanja godišnjeg poreza i prireza porezu na dohodak. Prema tome Zakonu, osobitim se smatra postupak primjenom kojega obveznici koji u poreznom razdoblju ostva-re dohodak za kojeg se obvezno podnosi poreznu prijavu, uz propisana izuzeća, neće više imati obvezu podnositi godišnje porezne prijave, nego će Porezna uprava, temeljem prikup-ljenih podataka u poreznom razdoblju, obaviti godišnji obračun i obveznicima dostaviti informativni izračun. Jednako će učiniti i za obveznike koji bi dobrovoljnim podnošenjem godišnje porezne prijave stekli pravo na povrat preplaćena poreza na dohodak.

Budući da se se najviše godišnjih poreznih prijava podnosilo u razdoblju kada su obveznici mogli uvećati osobni odbitak za svotu stvarnih troškova zdravstvenih usluga, stambenih potreba (rješavanje stambenog pitanja i/ili poboljšanje uvjeta stanovanja ili plaćena slobodno ugovorena najamnina) odnosno za uplaćene premije dobrovoljnoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te životnog osiguranja, u nastavku ćemo analizi-rati i te podatke.

Obveznici su mogli u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju godišnje porezne prijave (analiza se odnosi na razdoblje 2005. do 2011!), osobni odbitak za zdrav-stvene potrebe, uplaćene premije osiguranja i stambene potrebe uvećati u ukupnoj svoti najviše 12.000,00 kn, dok se u godišnjoj poreznoj prijavi za 2010. osobni odbitak moglo uvećati do ukupno 6.000,00 kn, i to samo za uplate obavljene do 30. lipnja 2010, jer su prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, što je na snazi od 1. srpnja 2010, te olakšice brisane iz sustava poreza na dohodak.

Iz obra�enih podataka proizlazi da je svaki obveznik, u pravilu, iskoristio osnovni osobni odbitak (obuhvaćen i osobni odbitak po osnovi uzdržavanja članova i invalidnosti),

Grafikon 1. Pregled broja obveznika koji su iskoristili porezne olakšice od 2005. do 2011. teme-ljem podnesene godišnje porezne prijave

Page 12: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 57

s tim da većina obveznika primjenjuje još jednu, a neki i više poreznih olakšica. Mora se reći kako se redoslijed najviše iskorištenih poreznih olakšica mijenja, ovisno o tome ana-lizira li se broj obveznika koji iskorišćuju pojedinu olakšicu ili ukupnu vrijednost olakšice, odnosno umanjenja dohotka. U oba slučaja najveći je broj obveznika iskoristio najvišu svotu olakšica za osnovni osobni odbitak, a nakon toga su najčešće od 2005. do 2010. iskoristili olakšicu za uplaćene premije dodatnog i dopunskoga zdravstvenog osiguranja, dok je gledajući s motrišta vrijednosti iskorištenih olakšica, oporeziv dohodak najviše umanjen za uvećani osobni odbitak za PPDS i BPP.

U olakšica za uplaćene premije dopunskog i dodatnoga zdravstvenog osiguranja za-nimljivo je da ih je od 2005. do 2008. godišnje iskoristilo oko 200 tisuća obveznika, dok se u 2009. broj obveznika udvostručio (to je i najveće povećanje broja obveznika proma-trajući ukupnu vrijednost olakšica), što je rezultat zdravstvene reforme prema kojoj se od siječnja 2009. može pokriti ukupne troškove iskorištene zdravstvene zaštite samo uz va-ljanu policu dopunskoga zdravstvenog osiguranja HZZO-a.

Nakon olakšica za uplaćene premije dopunskog i dodatnoga zdravstvenog osiguranja, najviše je obveznika u 2005. iskoristilo porezne olakšice za životno osiguranje, za PPDS i BPP, stambene potrebe, zdravstvene usluge i dobrovoljno mirovinsko osiguranje.

Iz godine u godinu, usporedo s povećanjem broja podnesenih prijava (za 22% u 2009. u odnosu na 2005), povećavao se i broj obveznika koji su iskoristili olakšice.

S motrišta iskorištene svote dodatnog umanjenja dohotka, nakon osnovnog osobnog odbitka, druga je najčešće iskorištena porezna olakšica bila uvećan osobni odbitak za PPDS i BPP. Pritom je očito u 2007, 2008. i 2009. povećan broj obveznika koji su iskoristili to uvećanje, ali se od 2008. svota iskorištenih olakšica počela smanjivati. Gledajući razdoblje nakon 2009, usporedo sa smanjenjem broja podnesenih poreznih prijava, umanjen je i broj iskorištenih olakšica. Razlog je vjerojatno u činjenici da je ekonomska kriza pokre-

Grafikon 2. Pregled svota iskorištenih poreznih olakšica od 2005. do 2011. (u 000 kn)

Izvor: Preuzeto iz poslijediplomskog specijalističkog rada, Bartolec S.: Osobni odbitak u sustavu poreza na dohodak«. EFZG, signatura SPR 336.2 ISK, invent. br.: 45447, identif: 20019242.

Page 13: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

58 POREZNI VJESNIK 1/2015.

nula migracije stanovništva (olakšicu se priznaje ako obveznik ima prebivalište i boravi na spomenutim područjima), te u mogućem gubitku zaposlenja ili što nisu ostvarili opo-reziv dohodak, pa nisu mogli iskoristiti ni pravo na uvećan osobni odbitak.

Od olakšica ukinutih od 1. srpnja 2010. u najvišoj su svoti iskorištene olakšice za stam bene potrebe, zatim premije za uplaćeno životno osiguranje, te za zdravstvene po-trebe i premije za uplaćeno mirovinsko osiguranje. Olakšice za dana darovanja i plaćen doprinos za zdravstveno osiguranje iskorišćuje se u zanemarivu postotku u usporedbi s ostalima.

4. Izmjene osobnog odbitka od 2015.Prema novome prijedlogu izmjena Zakona od 1. siječnja 2015. primjenjivat će se

uvećane svote osobnog odbitka što su iskazane u tablici 4 ∑ uvećanu svotu osnovnog osobnog odbitka, a time i osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i članove uže obitelji i invalidnost, odnosno osobnog odbitka umirovljenika i osobnog odbitka za potpomognuta područja.

Tablica 4. Osnovni odbitak od 1. sije nja 2015.

Osobni odbitak Svota osobnog odbit-ka izvan potpomo-gnutih područja

Svota osobnog odbitka na potpomognutom

području I. skupine i Gradu Vukovaru

Svota osobnog odbit-ka na potpomognu-

tom području II. sku-pine

mjesečno godišnje mjesečno godišnje mjesečno godišnje1 2 3 4 5 6 7

osnovni osobni odbitak 2.600,00 31.200,00 3.500,00 42.000,00 3.000,00 36.000,00

os. odb. umirovljenika, najviše do

3.800,00 45.600,00 3.800,00 45.600,00 3.800,00 45.600,00

invalidnost 780,00 9.360,00 1.050,00 12.600,00 900,00 10.800,00

invalidnost 100% 2.600,00 31.200,00 3.500,00 42.000,00 3.000,00 36.000,00

uzdržavani član uže obitelji

1.300,00 15.600,00 1.750,00 21.000,00 1.500,00 18.000,00

prvo dijete 1.300,00 15.600,00 1.750,00 21.000,00 1.500,00 18.000,00

drugo dijete 1.820,00 21.840,00 2.450,00 29.400,00 2.100,00 25.200,00

treće dijete 2.600,00 2.600,00 3.500,00 42.000,00 3.000,00 36.000,00

četvrto dijete 3.640,00 43.680,00 4.900,00 58.800,00 4.200,00 50.400,00

peto dijete 4.940,00 59.280,00 6.650,00 79.800,00 5.700,00 68.400,00

šesto dijete 6.760,00 80.400,00 8.750,00 105.000,00 7.500,00 90.000,00

sedmo dijete 8.320,00 99.840,00 11.200,00 134.400,00 9.600,00 115.200,00

osmo dijete 10.400,00 124.800,00 14.000,00 168.000,00 12.000,00 144.000,00

deveto dijete 12.740,00 152.880,00 17.150,00 205.800,00 14.700,00 176.400,00

deseto dijete 15.340,00 184.080,00 20.650,00 247.800,00 17.700,00 212.400,00

Nije izmijenjen samo osobni odbitak, nego i porezni razredi te je povećan razred za primjenu porezne stope 25%, odnosno povećan je donji prag za primjenu porezne stope 40% s 8.800,00 na 13.200,00 kn. Cilj je tih mjera porezno rasteretiti srednji sloj i posred-no utjecati na makroekonomska kretanja, jer se očekuje da će zbog povećanja neto-plaća rasti osobna potrošnja i potaknuti rast BDP-a.

Page 14: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 59

Tablica 5. Promjene poreznih razreda od 1. sije nja 2015.

Prema Zakonu o porezu na dohodak do 31. prosinca 2014.

Izmjene Zakona od 1. siječnja 2015.

Porezna stopa

Mjesečna porez-na osnovica

Godišnja porezna osnovica

Porezna stopa

Mjesečna porez-na osnovica

Godišnja porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn do 26.400,00 kn 12% do 2.200,00 kn do 26.400,00 kn

25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (sljedećih 6.600,00 kn)

iznad 26.400,00 do 105.600,00 kn (slje-dećih 79.200,00 kn)

25% iznad 2.200,00 kn do 13.200,00 kn (sljedećih 11.000,00 kn)

iznad 26.400,00 do 158.400,00 kn (sljedećih 132.000,00 kn

40% iznad 8.800,00 kn

iznad 105.600,00 kn

40% iznad 13.200,00 iznad 158.400,00

Primjeri izračuna plaće i mirovine nakon izmjena

Primjer 1.

Poslodavac ispla uje radniku mjese nu pla u 8.000,00 kn (≈bruto«-pla u čine doprinos za obvezna osiguranja iz pla e, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i ≈neto«-primitak ispla en radniku). Radnik uzdržava suprugu, što je upisano u Obrazac PK, dostavljen poslodav-cu. Prebivalište mu je u Gradu Zagrebu.

Izra un predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada za pla u ispla enu 5. prosinca 2014. za studeni 2014. te za pla u ispla enu 6. sije nja 2015. za prosinac 2014:22

Red. broj

Opis Svota

prosinac 2014. siječanj 2015.

1 2 3 41. Mjesečna plaća (≈bruto«) 8.000,00 8.000,00

2. Uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje 20% (I. stup)22

1.600,00 1.600,00

3. Dohodak 6.400,00 6.400,00

4. Osobni odbitak 3.300,00 3.900,00

5. Porezna osnovica 3.100,00 2.500,00

6. Porezna osnovica za primjenu stope 12% 2.200,00 2.200,00

7. Porezna osnovica za primjenu stope 25% 900,00 300,00

8. Porezna osnovica za primjenu stope 40% - -

9. Porez po stopi 12% 264,00 264,00

10. Porez po stopi 25% 225,00 75,00

11. Porez po stopi 40% - -

12. Porez ukupno 489,00 339,00

13. Prirez Grad Zagreb 18% 88,02 61,02

14. Ukupno porez i prirez 577,02 400,02

15. Svota plaće za isplatu 5.822,98 5.999,98

16. Doprinosi za obvezna osiguranja na plaću (obveza poslodavca)

1.204,00 1.204,00

22 Radnik je osiguranik samo I. stupa osiguranja.

Page 15: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

60 POREZNI VJESNIK 1/2015.

17. Doprinos za zdravstveno osiguranje (15%) 1.200,00 1.200,00

18. Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (0,5%)

40,00 40,00

19. Doprinos za zapošljavanje (1,7%) 119,00 119,00

U ovom primjeru, razvidno je povećanje ≈neto«-plaće radnika isplaćene u siječnju 2015. u svoti 177,00 kn, u odnosu na jednaku bruto-plaću za prosinac 2014.

Primjer 2.

HZMO ispla uje umirovljeniku mjese nu mirovinu 5.500,00 kn. Umirovljenik uzdržava bra nog druga koji prima mirovinu u mjese noj svoti 850,00 kn (godišnje 10.200,00 kn). Podat-ke o uzdržavanom lanu uže obitelji obveznik je upisao u poreznu karticu Obrazac PK, dostav-ljen isplatitelju mirovine. Umirovljenik ima prebivalište u Gradu Zagrebu.

Izra un predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada za mirovinu ispla enu 5. prosinca 2014. za studeni 2014. te za mirovinu ispla enu 6. sije nja 2015. za prosinac 2014:

Red. broj

Opis Svota

prosinac 2014. siječanj 2015.

1 2 3 41. Mirovina = dohodak 5.500,00 5.500,00

2. Osobni odbitak 4.500,00 5.100,00

3. Porezna osnovica 1.000,00 400,00

4. Porezna osnovica za primjenu stope 12% 1.000,00 400,00

5. Porezna osnovica za primjenu stope 25% – –

6. Porezna osnovica za primjenu stope 40% – –

7. Porez po stopi 12% 120,00 48,00

8. Porez po stopi 25% – –

9. Porez po stopi 40% – –

10. Porez ukupno 120,00 48,00

11. Prirez Grad Zagreb 18% 21,60 8,64

12. Ukupno porez i prirez 141,60 56,64

13. Svota mirovine za isplatu 5.358,40 5.443,36

Ovdje je očito povećanje ≈neto«-mirovine umirovljenika isplaćene u siječnju 2015. u svoti 84,96 kn, u usporedbi s jednakom mirovinom za prosinac 2014.

Treba istaknuti kako umirovljenici i nakon izmjena mogu iskoristiti osobni odbitak samo u visini ukupne mirovine u poreznom razdoblju, odnosno najmanje 2.600,00 i naj-više 3.800,00 kn mjese no, što npr. zna i kako umirovljenik s mirovinom 3.000,00 kn može iskoristiti osobni odbitak u visini 3.000,00, odnosno godišnje 36.000,00 kn.

Page 16: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 61

Primjer 3.

5. Pregled osobnog odbitka u zemljama Europske unijeUspore�ujući zemlje u okruženju i zemlje članice Europske unije, dostupne analize

(EK, OECD, Svjetska banka i slično) najčešće se temelje na poreznom opterećenju rada, jer su najvažniji izvor dohotka. Stoga će se i u nastavku analize i usporedbe uglavnom temeljiti na tome elementu, u čemu, osim poreznih stopa i poreznih razreda, veliku ulogu ima i osobni odbitak, uz ostale porezne olakšice.

Potkraj devedesetih godina prošloga stoljeća, zabrinutost zbog velikih troškova rada potaknula je u najvećem broju država članica EU-a inicijativu za sniženje poreznog opte-rećenja rada, kako bi se povećalo potražnju za radom. Neke članice odlučile su znatno rezati porezne stope ili stope doprinosa za obvezna osiguranja, dok su druge države u žarište stavile ciljano smanjivanje stope doprinosa za obvezno osiguranje na niske plaće i za nekvalificirane radnike. Reforma poreza na dohodak imala je različite odrednice ∑ uključivši sniženje poreznih stopa, povećanje minimalnog dohotka izuzetog od plaćanja poreza ili uvo�enje specifičnih odbitaka, osobnih odbitaka ili olakšica zaposlenicima s niskim dohotkom. No, unatoč širokom konsenzusu o poželjnu manjem opterećenju rada, visoke razine implicitnih poreznih stopa23 na rad prikazane u tablici 6 upozoruju na teš-koće u postizanju toga cilja. Iako je na prijelazu stoljeća aritmetička sredina primijenjenih poreznih stopa bila najveća, silazni trend bitno je zaustavljen 2010. te je ponovno dostigao razinu od prije krize. Učinak globalne ekonomske krize bio je, naime, očevidan u 2009. kad je implicitna porezna stopa smanjena za 0,6 bodova, ali je u 2010. trend preokre nut, pa je u više od polovice članica EU-a zabilježen rast poreznog opterećenja rada. Dva deset od 28 država članica povećale su 2012. implicitnu poreznu stopu na rad: najveći je rast bio u Grčkoj, na Cipru te u Poljskoj, dok je najveće smanjenje zabilježeno u Rumunjskoj, Estoniji i UK-u.

23 Implicitnu poreznu stopu, što je se ponekad naziva prosje nom ili efektivnom poreznom stopom, izraču-nava se dijeljenjem prihoda od poreza na posebne aktivnosti ili dobra (npr. poreza na rad ∑ što obuhva-ća porez na dohodak i doprinose za obvezna osiguranja) uz pripadajuću agregatnu, odnosno ukupnu poreznu osnovicu prema statistici nacionalnih računa. Trenutno je najviša stopa poreza na dohodak, prema prosjeku EU-a, 38,1% uza znatne razlike u zemljama članicama EU-a ∑ od 10% u Bugarskoj, do 56,6% u Švedskoj. U najvećem broju članica, u prihodima od rada znatno je veći udjel obveznih dopri-nosa nego poreza (u prosjeku 2/3).

Usporedba promjene neto-pla e za razli ite razine bruto-pla e, za obveznika koji nema uz-državanih lanova i ima prebivalište u gradu Zagrebu

Red. broj

Opis Svota

1. Bruto-plaća

2.000,00 4.000,00 8.000,00 12.000,00 18.000,00 24.000,00 35.000,00

2. Neto-plaća prije iz-mjena

1.600,00 3.058,40 5.498,48 7.754,48 10.536,68 13.071,08 17.717,48

3. Neto-plaća nakon izmjena

1.600,00 3.115,04 5.616,48 7.872,48 11.256,48 14.038,68 18.685,08

4. Razlika u neto-plaći

0,00 56,64 118,00 118,00 719,80 967,60 967,60

Page 17: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

62 POREZNI VJESNIK 1/2015.

Promjene u posljednjem desetlje u prili no se razlikuju me u državama lanicama. Najmanju su implicitnu poreznu stopu na rad u 2012. imale Malta (23,3%), Bugarska (24,5%) i UK (25,2%), a najve u Italija (42%), Belgija (42,8%) i Austrija (41,5%). Hrvat-ska je 2012. bila na 22. mjestu s 29,2%.

Op i je trend od 2010. rast najviše porezne stope na dohodak. Svake godine stope su bile pove ane u pet ili šest članica EU-a, radi čega je prosjek u 2014. dosegnuo najvišu razinu od 2008. ∑ 39,4%24. Naravno, da su važni i porezni razredi, odnosno razina dohot-ka od koje se primjenjuje najviše stope. No, primjena progresivnih poreznih stopa, struk-tura poreznih olakšica, osobnih odbitaka i poreznog kredita te definicija porezne osnovi-ce imaju važnu ulogu u definiranju efektivnoga poreznog tereta.

Prema analizi OECD-a, porezno optere enje rada raslo je 2013. u dvadeset jednoj zem-lji lanici OECD-a, smanjeno je u 12 zemalja najviše u Nizozemskoj (∑1,8%), Gr koj (∑1,4%) i Francuskoj (∑1,2%), a samo je u jednoj ostalo nepromijenjeno. Najve e prosje -no porezno optere enje za obveznika samca koji ostvaruje prosje nu nacionalnu pla u za-bilježen je u Belgiji (55,8%), Njema koj (49,3%), Austriji (49,1%) i Ma arskoj (49%). Najve i porezni klin za obveznika s dvoje djece i prosje nom nacionalnom pla om zabilježen je u Gr koj (44,5%), Francuskoj (41,6%), Belgiji (41%) i Austriji (38,4%).

Grafikon 4. Implicitne porezne stope na rad u EU 2012. (u %)

Izvor: Europska komisija, Eurostat, http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/gen_info/info_docs/tax_inventory/index_en.htm

24 Podaci o visini poreznih stopa: Eurostat, Taxation trends in the European Union. Dostupno na http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_structures/index_en.htm

Grafikon 3. Implicitne porezne stope na rad, prosjek u EU-28 1995. do 2012. (u %)

Izvor: Europska komisija, Eurostat

Page 18: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 63

Tab

lica

6. I

mpl

icit

ne

pore

zne

stop

e n

a ra

d u

EU 1

995.

do

2012

. (u

%)

1995

.19

96.

1997

.19

98.

1999

.20

00.

2001

.20

02.

2003

.20

04.

2005

.20

06.

2007

.20

08.

2009

.20

10.

2011

.20

12.

BE

43,6

43,2

43,8

4443

,443

,643

,343

,343

,243

,843

,442

,442

,442

,442

,042

,742

,942

,8B

G30

,831

,634

,333

,534

,738

,133

,933

,435

,635

,733

,229

,730

,427

,425

,723

,524

,224

,5C

Z41

,440

,240

,441

4141

,240

,841

,341

,741

,541

,341

,141

,740

37,6

38,4

39,0

38,8

DK

40,2

40,2

40,7

38,9

40,2

4140

,838

,838

,137

,537

,136

,936

,636

,635

,234

,234

,334

,4D

E38

,838

,339

,239

,239

39,1

38,9

38,7

38,8

37,8

37,5

37,6

37,5

3837

,837

,237

,337

,8EE

38,6

37,8

37,6

38,9

39,3

37,8

37,3

37,8

36,9

35,8

33,8

33,6

33,9

33,8

34,9

36,6

35,7

35,0

IE29

,729

,329

,328

,528

,728

,527

,426

2526

,325

,425

,325

,624

,525

,125

,928

,228

,7EL

  

  

 34

,534

,634

,434

,733

,633

,733

33,9

32,9

30,0

31,5

30,9

38,0

ES31

31,9

30,4

30,4

30,1

30,5

31,4

32,1

31,6

3232

,332

,933

,732

,431

,432

,632

,933

,5FR

41,1

41,4

41,7

42,1

42,3

39,4

39,2

38,7

39,0

38,9

39,3

39,3

39,0

39,0

38,6

38,1

38,8

39,5

IT37

,841

,543

,143

,142

,342

,142

,141

,941

,741

,741

,240

,942

,443

,042

,642

,642

,342

,8H

R29

,529

,230

,029

,630

,330

,831

,031

,331

,129

,729

,2C

Y22

,120

,821

,122

,521

,821

,622

,922

,322

,822

,724

,423

,923

,924

,626

,226

,926

,828

,8LV

39,2

34,6

36,1

37,2

36,9

36,7

36,5

37,8

36,6

36,7

33,2

33,1

31,1

28,4

29,1

32,5

33,3

33,0

LT34

,535

38,4

38,3

38,7

41,2

40,2

38,1

36,9

3634

,933

,633

,132

,732

,631

,731

,531

,9LU

29,3

29,6

29,3

28,8

29,6

29,9

29,6

28,4

29,2

28,9

3030

,431

,131

,631

,632

32,5

32,9

HU

42,3

42,1

42,6

41,8

41,9

41,4

40,9

41,2

39,3

38,3

38,4

38,9

4142

,340

,839

,438

,239

,8M

T20

,118

,820

,719

,320

,221

,822

,122

,321

,721

,822

,121

,920

,920

,720

,821

,722

,523

,3N

L34

,833

,833

33,6

34,5

3531

,431

,532

31,9

32,3

35,1

35,6

36,8

35,9

36,9

37,5

38,5

AT

38,5

39,4

40,7

40,3

40,5

40,1

40,6

40,8

4141

,140

,840

,941

41,3

40,3

40,5

40,8

41,5

PL36

,836

,335

,935

,635

,833

,633

,232

,432

,732

,733

,835

,434

32,5

30,9

30,1

32,0

33,9

PT22

,321

,921

,821

,622

22,3

22,8

22,8

22,9

22,3

22,4

23,1

23,7

23,5

23,4

23,4

25,4

25,4

RO

31,6

29,8

31,4

31,7

37,6

33,6

31,2

31,2

29,7

29,1

28,1

30,1

30,2

27,3

28,6

27,4

33,0

30,4

SI38

,536

,736

,937

,537

,837

,637

,537

,737

,837

,637

,637

,335

,935

,935

,135

35,3

35,6

SK38

,539

,438

,338

37,4

36,3

37,1

36,7

36,1

34,5

32,9

30,5

31,1

33,2

31,4

3231

,632

,3FI

44,2

45,3

43,5

43,8

43,3

4444

,143

,842

,541

,641

,641

,641

,341

,240

,139

,339

,540

,1SE

46,8

4848

,449

,348

,546

,845

,543

,843

,543

,543

,642

,941

,241

,239

,339

38,9

38,6

UK

25,9

2524

,525

,325

,625

,925

,724

,724

,825

,526

,226

,526

,826

,925

,725

,725

,825

,2EU

-28

35,3

3535

,535

,535

,835

,834

,734

,534

,233

,933

,933

,933

,633

,033

,233

,433

,634

,2Iz

vor:

Eur

opsk

a ko

mis

ija, Eu

rost

at,

http

://e

c.eu

ropa

.eu/

taxa

tion

_cus

tom

s/ta

xati

on/g

en_i

nfo

/eco

nom

ic_a

nal

ysis

/tax

_str

uctu

res/

inde

x_en

.htm

Page 19: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

64 POREZNI VJESNIK 1/2015.

Tab

lica

7. P

regl

ed g

lavn

ih f

iska

lnih

mje

ra u

vez

i s

pore

znim

opt

ere

enje

m r

ada

u po

jedi

nim

drž

avam

a la

nic

ama

EU-a

Aus

trija

2001

.20

04.

2008

.20

09.

2011

.R

eduk

cije

por

ezni

h ol

akši

ca (

nače

lno

u ve

zi s

a za

posl

enic

i-m

a i u

mir

ovlje

nici

-m

a)

Sman

jivan

je p

orez

a na

pl

aće

za z

apos

leni

ke s

a sr

ednj

im p

rim

anjim

a i

sam

ce t

e sm

anjiv

anje

po-

rezn

ih r

azre

da

Pove

ćanj

e os

obno

g od

bitk

a za

oso

be k

oje

rade

u m

je-

stu

razl

ičit

om o

d m

jest

a nj

ihov

og p

rebi

vališ

ta

Sman

jenj

e po

reza

na

doho

dak

(gra

ničn

e po

rezn

e st

ope,

po

rez n

i raz

redi

), p

oveć

anje

po

rezn

og k

redi

ta i

odbi

taka

za

djec

u. U

vo�e

nje

mog

ućno

sti

odbi

taka

po

osno

vi d

onac

ija i

rast

a m

oguć

nost

i odb

itka

do-

prin

osa

vjer

skim

zaj

edni

cam

a.

Odb

itak

za

sam

ca u

rad

nom

od

nosu

pos

taje

ovi

san

o po

tpor

i dje

ci. D

aljn

je p

ove-

ćanj

e od

bita

ka z

a os

obe

koje

rad

e u

mje

stu

razl

iči-

tom

od

mje

sta

preb

ival

išta

.

Nje

mač

ka19

99.

2007

.20

09.

2010

.20

13.

Sman

jenj

e na

jviš

e i

najn

iže

pore

zne

sto-

pe

Uvo

�enj

e no

ve n

ajvi

še

gran

ične

sto

peSm

anjiv

anje

naj

niže

gra

nič-

ne p

orez

ne s

tope

i po

veća

-nj

e os

novn

ih p

orez

nih

oslo

bo�e

nja

Pove

ćanj

e os

obno

g od

bitk

a za

dj

ecu

zaje

dno

s od

bitk

om z

a dj

ečju

skr

b

Pove

ćanj

e os

novn

og o

sob-

nog

odbi

tka.

Ma�

arsk

a19

99.

2002

.20

03./

2005

./20

06./

2007

.20

10.

2011

.

Sman

jenj

e br

oja

po-

rezn

ih r

azre

da s

a 6

na 3

i po

veća

nje

pore

znog

osl

obo�

e-nj

a za

zap

osle

ne.

Pove

ćanj

e po

rezn

og o

slo-

bo�e

nja

za z

apos

lene

.Pr

omje

ne u

nuta

r po

rezn

ih

razr

eda

i sm

anjiv

anje

naj

-vi

še s

tope

.

Prom

jene

u p

orez

nim

raz

redi

-m

a; p

orez

no o

slob

o�en

je u

tvr-

�eno

je n

a 17

% z

ara�

enog

do

hotk

a za

rad

nike

čiji

god

iš-

nji d

ohod

ak n

e pr

emaš

uje

11.0

19,0

0 eu

ra.

Uve

dena

jedn

a st

opa

16%

; po

rezn

o je

osl

obo�

enje

16%

a

prim

jenj

uje

se z

a ra

dnik

e u

kojih

god

išnj

i doh

odak

ne

prem

ašuj

e 14

.400

,00

eura

.

Ital

ija20

00./

2001

.20

02.

2003

.20

07.

2014

.

Sman

jenj

e u

drug

om

pore

znom

raz

redu

i sm

anje

nje

pore

znih

st

opa.

Obi

teljs

ki o

dbit

ak z

amije

-nj

en je

dod

atni

m p

orez

nim

os

lobo

�enj

em š

to o

visi

o

broj

u dj

ece.

Uvo

�enj

e ne

opor

eziv

og

dije

la d

ohot

ka z

a na

jniž

e ra

zine

doh

otka

i re

vizi

ja

pore

znih

sto

pa.

Prom

jene

u s

mje

ru p

oveć

anja

pr

aved

nost

i por

ezno

g su

stav

a,

rast

osn

ovni

h od

bita

ka, sm

a-nj

enje

sre

dnjih

por

ezni

h st

opa,

uv

o�en

je n

ovog

a po

rezn

og

razr

eda

i sm

anje

nje

osno

vice

za

pri

mje

nu n

ajvi

še s

tope

.

Pove

ćanj

e ne

opor

eziv

e sv

o-te

za

radn

ike

s pl

aćom

do

55.0

00,0

0 eu

ra.

Latv

ija20

05.-

2009

.20

09.

2010

.20

11.

2014

Post

upan

ras

t ne

o-po

rezi

va m

inim

uma

i osl

obo�

enja

za

uzdr

žava

ne o

sobe

.

Sman

jenj

e po

rezn

e st

ope,

uv

o�en

je p

orez

nih

odbi

ta-

ka z

a sk

upin

e po

go�e

ne

uvo�

enje

m p

ropo

rcio

nal-

nog

pore

za n

a do

hoda

k.

Pove

ćanj

e po

rezn

e st

ope

i ši

renj

e po

rezn

e os

novi

ce.

Sman

jenj

e po

rezn

e st

ope,

ras

t ne

opor

eziv

a m

inim

uma

i odb

i-ta

ka z

a uz

drža

vane

oso

be.

Pove

ćanj

e os

novn

og o

sob-

nog

odbi

tka

i oso

bnog

od-

bitk

a za

uzd

ržav

anu

djec

u.

Page 20: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 65

Litv

a19

96.-

2008

.20

03.

2006

./20

08.

2009

.20

13./

2014

.

Post

upan

ras

t os

nov-

nog

odbi

tka

i odg

o-va

raju

ći r

ast

indi

vi-

dual

nih

odbi

taka

za

inva

lidne

i sa

moh

ra-

ne r

odit

elje

.

Uvo

�enj

e do

datn

og p

orez

-no

g od

bitk

a za

prv

o sl

je-

deće

dije

te.

Post

upna

red

ukci

ja p

orez

ne

stop

eR

eduk

cija

por

ezni

h ra

zred

a;

razl

ičit

e pr

omje

ne o

sobn

og

odbi

tka

ili o

slob

o�en

ja

Sman

jenj

e po

rezn

og o

pter

e-će

nja

rada

(ni

že p

orez

ne

stop

e, r

ast

min

imal

ne p

laće

i p

oveć

anje

neo

pore

zive

sv

ote)

. U

201

3. je

por

ezna

st

opa

sman

jena

na

24%

, a

do 2

016.

će

se s

man

jiti n

a 22

%. Po

veća

na je

i ol

akši

ca

za u

zdrž

avan

e čl

anov

e.

Slov

enija

2005

.20

07.

2008

.20

10.

2013

./20

14.

Sman

jivan

je b

roja

po

rezn

ih r

azre

da i

najn

iže

stop

e, p

ove-

ćanj

e os

novn

og

osob

nog

odbi

tka

i po

rezn

og o

dbit

ka z

a dj

ecu.

Sman

jivan

je b

roja

por

ez-

nih

razr

eda,

pov

ećan

je

osno

vnog

oso

bnog

odb

it-

ka, po

veća

nje

osob

nog

odbi

tka

za o

bvez

nike

s

troj

e ili

viš

e dj

ece.

Uvo

�enj

e no

vih

pore

znih

os

lobo

�enj

a: 4

.960

,00

eura

za

rez

iden

te s

doh

otko

m d

o 6.

800,

00, 3.

960,

00 z

a do

ho-

dak

od 6

.800

,00

do

9.00

0,00

i 2.

960,

00 z

a do

-ho

dak

izna

d 9.

000

eura

.

Dal

jnji

rast

por

ezni

h os

lobo

�e-

nja

na 6

.120

,00

eura

(ak

o je

do

hoda

k do

10.

200,

00),

4.

147,

67 e

ura

(ako

je d

ohod

ak

od 1

0.20

0,00

do1

1.80

0,00

),

3.10

0,17

eur

a (a

ko je

doh

odak

iz

nad

11.8

00,0

0 eu

ra).

U 2

013.

je p

roši

ren

drug

i po

rezn

i raz

red,

a u

201

4. je

po

veća

n pr

ag z

a tr

eći r

azre

d (s

topa

41%

) i u

vede

n je

no

vi n

ajvi

ši p

orez

ni r

azre

d (s

topa

50%

).

Šved

ska

1999

.20

00.

2001

.20

06.

2009

.-20

11.

Sman

jenj

e po

reza

, os

obit

o u

donj

oj i

sred

njoj

kat

egor

iji.

Pove

ćanj

e pr

aga

za d

ržav

-ni

por

ez, uv

o�en

je i

post

u-pa

n ra

st p

orez

nog

kred

ita

za z

apos

lene

u v

ezi s

a so

cija

lnim

dop

rino

sim

a.

Pove

ćanj

e os

novn

og o

dbit

-ka

.Po

veća

nje

pore

znih

osl

obo�

e-nj

a u

pogl

edu

mir

ovin

ske

do-

prin

ose.

Pove

ćanj

e os

novn

og o

dbit-

ka z

a sa

mce

sta

rije

od

65

godi

na.

Izvo

r: E

urop

ska

kom

isija

, Eu

rost

at,

http

://e

c.eu

ropa

.eu/

taxa

tion

_cus

tom

s/ta

xa-

tion

/gen

_info

/info

_doc

s/ta

x_in

vento

ry/i

nde

x_en

.htm

Page 21: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

66 POREZNI VJESNIK 1/2015.

Iz tablice 7 razvidno je da promjene u poreznom opterećenju ne ovise samo o promje-nama u poreznim razredima ili poreznim stopama, nego i o promjenama osobnih odbita-ka. Neki su od zajedničkih čimbenika tih promjena što ih možemo zamijetiti u većini promatranih zemalja pojednostavnjenje poreznog sustava smanjenjem broja poreznih razreda, smanjenje najniže porezne stope, povećanje osnovnih osobnih odbitaka i pove-ćanje osobnih odbitaka za djecu. Na jednoj je strani primjetna težnja k pravednijem po-reznom sustavu, odnosno pravednijoj podjeli poreznog tereta u kojem će oni koji ostva-ruju najveće primitke plaćati najviše poreza te će porezni sustav utjecati na smanjenje siromaštva i zaštiti osobe s najnižim primicima, a na drugoj se provo�enje socijalne poli-tike kroz porezni sustav, i to u prvome redu povećanjem olakšica za obitelji s djecom. Razloge sve većoj skrbi za obitelji s djecom vidimo i u demografskom kretanju stanovniš-tva u EU25 i nacionalnoj populacijskoj politici pojedine zemlje. Važan je čimbenik u vezi s opisanim promjenama u poreznim sustavima, dakako, i tendencija smanjenju poreznog opterećenja rada. No, taj je trend zaustavljen prije dvije do tri godine radi utjecaja global-ne financijske krize izražene najčešće u povećanu broju nezaposlenih, gdje će oporavak trajati godinama, a manji broj zaposlenih znači i manje proračunske prihode od poreza na dohodak i veće izdatke države za socijalna davanja, što je uvelike utjecalo na poveća-nje deficita u najvećem broju članica EU-a. Stoga nije za očekivati da će se porezno opte-rećenje u narednih nekoliko godina opet početi smanjivati.

Pregled osobnih odbitaka, te nekih poreznih olakšica dan je u tablici 8 temeljem poda-taka iz 2013. i 2014. gdje su, radi lakše usporedbe i analize, iskazane i svote prosječne godišnje bruto- i neto-plaće za 2013, što je vrlo različita u pojedinih zemalja EU-a, osobi-to kada se uspore�uje nove i stare članice.

Tablica 8. Pregled osobnih odbitaka i ostalih poreznih olakšica i oslobo enja u pojedinim dr-žavama lanicama EU-a (u eurima)2627

Češka Dan-ska

Slo-vačka

Poljska Portu-gal

Belgi-ja

Slovenija Švedska Italija

Porezne olakšice što umanjuju po-reznu osnovicu

                 

izdaci za skrb o djeci

    x     x     x26

izdaci za obrazo-vanje

x        x x     x

izdaci za zdrav-stvene usluge

      x x       x27

izdaci za putova-nja

        x   x x

izdaci za ure�enje stambenog pro-stora

                x

25 Prema podacima UN-a (http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2009-2010.htm) u razdoblju od 2005. do 2010. Europa ima najmanji prirodni priraštaj od svih ostalih kontinenata gdje je 0,2% (najmanji je u istočnoj Europi: ∑0,2%, a najviši u zapadnoj Europi: 0,6%), u usporedbi npr. s Afrikom koja ima najvišu stopu 2,3%.

26 za sportske aktivnosti djece od 5 do 18 godina27 za invalidne osobe

Page 22: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 67

Češka Dan-ska

Slo-vačka

Poljska Portu-gal

Belgi-ja

Slovenija Švedska Italija

izdaci za ekološko ure�enje stana

          x      x

kamate na hipote-ke/kredite

x      x x x28     x

sindikalne člana-rine

x       x        

donacije x     x   x x   x29

premije dobro-voljnog mirovin-skog ili zdravstve-nog osiguranja

x x   x     x30 x x

premije životnog osiguranja

x          x     x

doprinos za neza-poslenost

  x              

Osobni odbitak                  

za poreznog ob-veznika

951 5.580 3.735 556,0231 4.10432 6.80033 3.302,7034 2.178-3.96335

0-1.88036

za poreznog ob-veznika umirov-ljenika

        4.104   1.421,3537  7.231,0038  

123456789 10 11

28 Od 2005. uveden je novi sustav olakšica za obveznike koji imaju jednu nekretninu (za kupnju ili odr-žavanje) obvezno smještenu u nekoj od članica EU-a ili Europskog ekonomskog područja. Olakšica se odnosi na kamate na kredite, otplate kapitala ili premije životnog osiguranja u vezi s amortizacijom hipotekarnih kredita. Najvišu svotu olakšice po obvezniku i poreznom razdoblju čine osnovna olakšica i njezino uvećanje. Olakšicu se primjenjuje na ukupni neto-primitak. Obveznici mogu iskoristiti i olak-šicu za kamate na kredite u vezi s dugom nastalim po osnovi kupnje ili održavanja nekretnine. Pri stjecanju nekretnine naslje�ivanjem kamate na kredit odobren obvezniku za plaćanje poreza na nasljed-stvo, može se priznati kao olakšicu u svoti što se odnosi na tu nekretninu. Svota olakšice ne može biti većom od svote oporeziva dohotka od imovine.

29 odre�enima vjerskim ustanovama i političkim strankama30 samo za dohodak od samostalne djelatnosti31 porezni kredit32 Izračunava se kao 72% od 12 minimalnih mjesečnih plaća, a može se povećati do 75%, ako je obveznik

imao izdatke za školovanje ili obvezne doprinose profesionalnim udruženjima.33 Za obveznike s niskim ili srednjim dohotkom što ne premašuje 25.270,00 eura, odobrava se dodatni

osobni odbitak 270,00 eura, a ako ostvaruju dohodak u rasponu 25.270,00 do 25.540,00 eura, progre-sivno se smanjuje dodatnu svotu osobnog odbitka.

34 Osim opće olakšice, što od 2013. čini 3.302,70 eura, rezidentu u kojega ukupan oporeziv dohodak u godini za koju se utvr�uje porez na dohodak ne premašuje 10.866,37 eura, može se odobriti daljnje smanjenje godišnje porezne osnovice u svoti 3.217,12 eura godišnje (ukupno 6.519,82). Ako ukupan dohodak rezidenta premaši 10.866,37 eura, a ne više od 12.570,89 eura, uz opću olakšicu može mu se odobriti daljnje smanjenje godišnje porezne osnovice u visini 1.115,94 eura godišnje (ukupno 4.418,64).

35 Prema visini ostvarena dohotka: do 5.145,00 eura oporezivog dohotka, osobni je odbitak 2.178,00 eura, a zatim se progresivno povećava do najveće svote 3.963,00 eura za pripadajući svotu oporeziva dohotka te se nakon toga postupno smanjuje do 1.518,00 eura za oporeziv dohodak 40.446,00 eura i više.

36 porezni kredit, ovisno o svoti dohotka (do 8.000,00 eura je porezni kredit 1.880,00 eura te se smanjuje do 0,00 za svotu iznad 55.000,00 eura)

37 stariji od 65 godina38 za osobe iznad 65 godina

Page 23: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

68 POREZNI VJESNIK 1/2015.

Češka Dan-ska

Slo-vačka

Poljska Portu-gal

Belgi-ja

Slovenija Švedska Italija

za bračnog druga 95139 nei-sko-rišt.40

da41     1.44042 2.436,9243   800 

za invalidnost 618       1.90044 1.44045 17.685,84   1.22046 

za dijete 513 4.184   2047  21348 1.44049 2.436,9250  

Prosječna bruto-plaća

17.506 40.352 15.367 17.902 22.366 43.781 23.015 35.377 30.733

Prosječna neto-plaća

13.516 24.923 11.868 13.471 16.290 25.138 15.407 26.535 21.197 

Izvor: http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/taxation/taxing-wages-2014_tax_wages-2014-en#page357 i http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/gen_info/info_docs/tax_inventory/index_en.htm

U Poljskoj se poreznu osnovicu, uz ostalo, umanjuje i za troškove rehabilitacije obvez-nika invalida ili onoga koji uzdržava invalidnu osobu, zatim za troškove uporabe in ter neta do 180,00 PLN (42,78 eura) godišnje, donacije do 6% obveznikova dohotka, izdatke za vjerske svrhe, novčanu vrijednost dobrovoljnog davanja krvi, troškove nabave nove tehno-logije i drugo.

U Slovačkoj se za svako uzdržavano dijete odobrava porezni kredit (tax credit) što ga se obračunava kao odbitak od porezne obveze. Ako porezni kredit premašuje poreznu obvezu, obvezniku se isplaćuje razliku (≈negativni porez«). Porezni kredit uskla�uje se jednom godišnje (u srpnju) s promjenom egzistencijalnog minimuma te je u prvih šest mjeseci 2012. bio mjesečno 20,51 eura, a od srpnja do prosinca 2012. godine 20,62 eura. 123456789 10 11 12

39 ako živi u zajedničkom kućanstvu i ima dohodak manji od 68.000,00 CZK (2.604,00 eura)40 neiskorišten osobni odbitak prenosi se na bračnog druga, ako jedan od bračnih drugova ima dohodak

niži, a drugi viši od srednjeg poreznog razreda41 ako je dohodak bračnog druga manji od 3.644 eura, te je formula za izračun: 19,2 x egzistencijalni mi-

nimum ∑ (porezna osnovica ∑ 176,8 x egzistencijalni minimum) x 0,25 ∑ (dohodak bračnog druga)42 za bračnog druga čiji dohodak ne premašuje 2.990,00 eura43 za bilo kojega uzdržavanog člana44 porezni kredit45 Dodatnu svotu osobnog odbitka 540,00 eura mogu iskoristiti obveznici koji uzdržavaju invalidno dijete

mla�e od tri godine i za koje nisu zahtijevali olakšicu za skrb o djeci. Invalidno dijete računa se kao dvoje (za prvo dijete npr. obveznik može iskoristiti osobni odbitak za prvo i drugo dijete), a može isko-ristiti osobni odbitak i za mrtvoro�eno dijete u godini u kojoj je nastupila smrt.

46 Do treće godine života djeteta porezni je kredit 1.220,00 eura, a nakon toga se smanjuje na 950,00 eura, i to samo ako obveznik ima ukupan godišnji dohodak do 95.000,00 eura. Za obitelji s više od troje djece priznaje se dodatnih 200,00 eura po djetetu.

47 mjesečno, za svako dijete, umanjuje poreznu obvezu; povećana svota za 3. i 4. dijete48 porezni kredit49 Za drugo je dijete osobni odbitak 2.280,00 eura, za treće 4.610,00 eura, a za svako daljnje 5.150,00 eura.

Osobni odbitak najprije iskorišćuje roditelj s većim oporezivim primitkom. Ako obveznik ne može isko-ristiti osobni odbitak za uzdržavanu djecu, jer mu je premalen dohodak, ima pravo na povratni porezni kredit ili ≈negativni porez«. U zajedničkog skrbništva svaki roditelj ima pravo na punu svotu osobnog odbitka za samohranog roditelja s uzdržavanim djetetom u visini 1.400,00 eura.

50 Kada dijete zahtijeva posebnu njegu, priznaje se osobni odbitak u visini 8.830,00 eura godišnje. Osobni odbitak za svako daljnje uzdržavano dijete obračunava se tako da ga se za prvo dijete ili za dijete koje zahtijeva posebnu njegu povećava za: 212,32 eura za drugo dijete, 1.981,62 eura za treće dijete, 3.750,93 eura za četvrto dijete, 5.520,22 eura za peto dijete, a za šesto i svako sljedeće za 1.769,30 eura u odno-su na osobni odbitak za prethodno dijete.

Page 24: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 69

Osim toga, 1. siječnja 2009. uveden je i porezni kredit za zaposlene što je tako�er oblik negativnog poreza kojeg se isplaćuje zaposlenima s niskim plaćama. Svota poreznoga kredita ovisi o visini dohotka od nesamostalnog rada, a obračunava je se kao 19% od razlike osobnog odbitka obveznika koji premašuje poreznu osnovicu. Tu svotu država isplaćuje obveznicima jednom godišnje (najviša je 46,40 eura godišnje).

Osim nabrojenih poreznih olakšica i osobnog odbitka, obveznici u Belgiji mogu iskori-stiti i porezni kredit, i to za dugoro nu štednju i investiranje u nekretnine, zatim za ulaga-nja što pospješuju zaštitu okoliša (npr. pasivne kuće, zeleni krediti, niskoenergetske kuće, električna vozila, solarne ploče, zamjena starih bojlera, ugradnja termostata u sobama, ugradnja prozora kakvi ne ispuštaju toplinu, energetski pregled stana i sl., što obveznik zbog niskog dohotka ne može odbiti od porezne osnovice, ali zato može iskoristiti porezni kredit) i drugo. Pri izračunu porezne obveze za dohodak od nesamostalnog rada uzima se u obzir i obveznikovu obiteljsku situaciju, tako što može iskoristiti porezni kredit za uzdržavanu djecu, ovisno o broju, za invalidnost, uzdržavanje starijih osoba i sl.

Zemlje s najve om prosje nom bruto-pla om, u pravilu, imaju i najviše osobne odbitke, ali i druge porezne olakšice. Najviši osnovni osobni odbitak imaju Austrija, UK, Njema ka, Belgija i Danska, a najve i broj razli itih poreznih olakšica, odnosno odbitaka imaju Belgija, Italija, Nizozemska, Francuska, Austrija i Njema ka. Zanimljivo je da Belgija, Italija i Austri-ja imaju ujedno najvišu svotu implicitne porezne stope na rad te se može zaklju iti kako se brojnim olakšicama u tim zemljama želi umanjiti porezno optere enje, ovisno o razli itim životnim okolnostima obveznika te se može zamijetiti ve i utjecaj socijalne politike.

Naj eš e se kao porezne olakšice pojavljuju donacije i izdaci za premije dobrovoljnog mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja, a u gotovo svim državama lanicama obveznici s djecom mogu dodatno umanjiti dohodak odnosno porezne obveze (uve anjem osobnog odbitka, poreznog kredita, odbitaka za skrb i obrazovanje djece, neoporezivih izravnih transfera i sl., a zanimljivo je da u nekim zemljama, poput Ma arske, olakšicu za dijete mogu iskoristiti i trudnice prije ro enja djeteta), što zapravo ide u prilog navedenoj inje-nici da i porezna politika podupire nacionalnu populacijsku politiku, odnosno socijalnu politiku u gotovo svim zemljama EU-a, te da Europa ima najmanji prirodni priraštaj u svijetu. Može se primijetiti i trend rasta svote poreznih olakšica za djecu u najve em broju zemalja unatrag nekoliko godina, što je vjerojatnom posljedicom i inflacije i globalne eko-nomske krize.

Osim što odre en broj zemalja odobrava i olakšice za kupnju ili ure enje stambenog prostora, neke su zemlje, poput Belgije, Italije i Francuske, u tome otišle i korak dalje, jer su uvele porezne olakšice (porezni kredit) na izdatke za ekološko ure enje stambenog prostora, npr. ugradnju solarnih plo a, novih bojlera i prozora kakvi štede energiju i sl.

Ova raš lamba pokazuje tako er, kako sve ve i broj zemalja umjesto ili uz osobni od-bitak primjenjuju i porezni kredit (povratni ili nepovratni) što izravno umanjuje poreznu obvezu ili, ako se radi o povratnom poreznom kreditu ili negativnom porezu, obveznicima nadokna�uje dio dohotka do odre�ene razine egzistencijalnog minimuma. Pitanje je što je bolje ili pravednije, odnosno što ima veći učinak u provo�enju socijalne ili neke druge politike. Porezni kredit u pravilu bi imao biti učinkovitiji u raspodjeli poreznog tereta (osobito povratni), jer ga se primjenjuje izravno na poreznu obvezu te ga mogu iskoristi-ti i obveznici koji npr. ne mogu iskoristiti ukupan raspoloživ osobni odbitak, ako je veći od primitka. No prije donošenja zaključka trebalo bi provesti dodatne analize i usporedbe postignutih učinaka, te vidjeti povećava li to složenost poreznog postupka, odnosno troš-kove oporezivanja.

Page 25: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

70 POREZNI VJESNIK 1/2015.

Zemlje EU-a, naj eš e, jednako kao Hrvatska, porezni sustav ure uju sukladno mone-tarno-fiskalnoj, socijalnoj, gospodarskoj politici i sl., ali pri odre ivanju visine osobnog odbitka, odnosno poreznog kredita, važnu ulogu ima i egzistencijalni minimum, odnosno visina primitka dovoljna za osnovne životne troškove. Svjetska banka objavila je 2005. izvješ e51 o provedbi programa Me�unarodne usporedbe (poznatiji kao ICP), što je zapra-vo svjetska inicijativa za prikupljanje usporednih statističkih podataka o cijenama i pro-cjeni pariteta kupovne moći (purchasing power parities ∑ PPP52) u glavnima svjetskim gospodarstvima. U njemu se prikazuje rezultate dvaju programa PPP-a. Prvi je globalni program ICP što ga provodi Ured ICP Global u okrilju Svjetske banke, koordinatora prikup-ljanja podataka i izračuna PPP-a u više od 100 (uglavnom razvijenih) gospodarstava svi-jeta. Statistički ured EU-a (Eurostat) i Organizacija za ekonomsku su rad nju i razvoj (OECD) usporedo su 2005. proveli vlastiti program PPP-a što je obuhvatio 46 zemalja (25 članica EU-a, zemlje EFTA-e ∑ Island, Norveška i Švicarska, Bugarska, Rumunjska, Turska, Hr-vatska, Makedonija, Albanija, Srbija, Crna Gora i BiH). Rezultati istraživanja što ih prika-zuje grafikon 5, s temeljnom jedinicom jedan američki dolar, dok je prosjek za mjerenje cijena bio SAD (=100), pokazuju da su u razvijenim zemljama troškovi života veći nego u na zemljama u razvoju, odnosno da za jednaku količinu robe i usluga treba izdvojiti više novca.

Uspore�eni podaci potvr�uju, dakle, kako Danska npr. ima najveću prosječnu bruto--plaću, najveći indeks razine cijena, ali je po poreznom opterećenju rada, mjereno impli-

Grafikon 5. Usporedba pariteta kupovne mo i i indeksa razine cijena u zemljama EU-a (osno-va je jedan USD, odnosno SAD = 100), 2005.

Izvor: http://siteresources.worldbank.org/ICPINT/Resources/ICPreportprelim.pdf

12

51 Worldbank 2005 International Comparison Program Preliminary Results« http://siteresources.world-bank.org/ICPINT/Resources/ICPreportprelim.pdf

52 Paritet je kupovne moći dviju zemalja, A i B, omjer broja jedinica valute zemlje A nužan za kupnju jednake količine odre�ene robe ili usluga u zemlji A kakvu se s jednom jedinicom valute zemlje B može kupiti u zemlji B. PPP se može izraziti u valuti bilo koje zemlje. Uobičajeno ga se izračunava za velik broj zemalja i izražava u jednoj valuti (najčešće američki dolar kao temeljna valuta). Usporedbom PPP-a na razini BDP-a s tečajevima dobiva se omjer prosječne cijene robe i usluga u jednoj ekonomiji, kad ih se plati konverzijom strane valute u domaću po srednjem tečaju. Omjer PPP-a uz pripadajući tečaj na-ziva se indeksom razine cijena (price level index ∑ PLI). Kad je PLI = 100, razina cijena u jednoj zemlji jednaka je kao u ≈baznoj« zemlji ili svjetski prosjek.

Page 26: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

OSOBNI ODBITAK – ZNA AJKE, POVIJESNI PREGLED I IZMJENE 71

citnom poreznom stopom, tek na četrnaestome mjestu u EU, malo iznad prosjeka, a prema razini osobnog odbitka me�u prvih je pet zemalja s najvišim osobnim odbitkom. Četiri su zemlje (Austrija, Njemačka, Belgija i Švedska) me�u deset zemalja s najvećim BDP-om po stanovniku, najvećom prosječnom plaćom, najvećim osobnim odbitkom i najvećom implicitnom poreznom stopom, dok, na drugoj strani, Portugal ima najnižu implicitnu poreznu stopu (osim Malte), jedan od najnižih BDP-a po stanovniku i podjed-naku prosječnu plaću, ali ima osobni odbitak veći i od Švedske.

Iz toga se može zaklju iti kako, u pravilu, uspore uju i visinu osobnog odbitka ne možemo izvesti op i zaklju ak prema kojemu bi ve i osobni odbitak zna io manje sveukup-no porezno optere enje, jer porezno optere enje ovisi i o nekoliko drugih čimbenika, npr. poreznim razredima i stopama. Opće je pravilo pritom da najrazvijenije zemlje, mjereno razinom BDP-a po stanovniku, imaju i najviše poreznih olakšica za potporu najsiromaš-nijima, odnosno obiteljima s djecom, ali i najveće porezno opterećenje, osim UK te na suprotnoj strani Ma�arske, Češke i Estonije (koje su me�u prvih 10 po poreznom optereće-nju, ali ne i najvećim BDP-om po stanovniku ili najvećom prosječnom plaćom).

Pri odabiru ustroja poreznog sustava odnosno, kada se oporezuje dohodak fizi kih osoba, visine osobnog odbitka, broja i visine poreznih olakšica te poreznih razreda i porez-nih stopa, važno je, uz ostalo, ustanoviti strukturu poreznih prihoda te udjel prihoda od poreza na dohodak u ukupnima poreznim prihodima, raspodjelu prihoda, visinu vanjskog duga i prora unskog deficita, broj zaposlenih, odnosno nezaposlenih te op e makroekonom-ske pokazatelje, jer sve to odre uje ve u ili manju mogu nost prilagodljivosti zakonodavca, budu i da svaka izmjena poreznih propisa, izaziva odre ene posljedice, pri emu iznimnu važnost ima cost-benefit analiza.

U Godišnjem pregledu rasta53 za 2012, 2013. i 2014, uz ostalo, pri odre�ivanju priori-teta diferencirane fiskalne konsolidacije usmjerene na rast Europska komisija istaknula je i nužnost da se porezne sustave preuredi tako da se proširi porezne osnovice i porezno opterećenje prebaci s rada na osnovice što se odnose na potrošnju, imovinu i zaga�enje. Preporučila je, tako�er, smanjivanje subvencija štetnih za okoliš te nužan napredak u ispunjavanju poreznih obveza borbom protiv poreznih prijevara i utaje, uskla�enim djelo-vanjem protiv zlouporabe poreznih sustava i poreznih oaza uz povećanu učinkovitost poreznih uprava i pojednostavnjivanje postupaka ispunjavanja porezne obveze. Temeljem empirijskih rezultata, Arnold, Brys, Heady, Johansson, Schwellnus i Vartia (2011) te Acosta-Ormaeche i Yoo (2012), utvrdili su, naime, da prebacivanje prihoda s izravnih na neizravne poreze potiče gospodarski rast. Iako se tu ne ističe i porez na zaga�enje, EK smatra kako ga radi činjenice da pripadaju potrošnji i smanjuju negativne vanjske čimbe-nike, treba uvrstiti u skupinu poreza kakve se smatra manje štetnima za gospodarski rast. Udjel je takvih poreza što ih se smatra manje štetnima za gospodarski rast u 2011. bio oko 36%, s velikim razlikama me�u državama članicama. Komisija stoga smatra kako promje-na u poreznoj strukturi, odnosno prebacivanje na manje štetne poreze, može poboljšati perspektive za gospodarski rast.

U posebnim preporukama državama lanicama za prebacivanje oporezivanja nudi se dva oblika: 1. op enito prebacivanje oporezivanja s rada na druge poreze, npr. na potrošnju, 1

53 Gospodarskim pregledom rasta bilježi se gospodarsko i socijalno stanje u Europi te odre�uje opće poli-tičke prioritete za EU kao cjelinu u sljedećoj godini. Pokreće se novi europski semestar za uskla�ivanje gospodarskih politika, čime se osigurava da EU i države članice me�usobno uskla�uju gospodarske politike i napore usmjerene na promicanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Smjernice obilježuju odre�ene važne gospodarske i političke trendove.

Page 27: Osobni odbitak – znaìajke, povijesni pregled i izmjene...46 POREZNI VJESNIK 1/2015. Osobni odbitak značajke, povijesni pregled i izmjene Iva Uljanić i Silvija Bartolec Osobni

72 POREZNI VJESNIK 1/2015.

imovinu i zaga enje i 2. smanjenje poreznog optere enja rada za odre ene kategorije obvez-nika, poput radnika s najnižim primicima. Za jedanaest država lanica: Austrija, Belgija,

eška, Njema ka, Estonija, Španjolska, Francuska, Ma arska, Italija, Litva i Slova ka, u 2012. je bilo preporu eno napuštanje oporezivanja rada, no, s obzirom da preporuke nisu bi le posve prihva ene, ponovljene su i u 2013, osim za Estoniju i Španjolsku. Iako su neke članice u 2013. pokrenule odre�ene reforme (Austrija, Belgija, Italija, Francuska, Litva, Ma�arska i Nizozemska), napredak još nije zadovoljavajući te je EK ponovio preporuke i za razdoblje 2014/2015. U preporukama za Hrvatsku, u kontekstu poreznog opterećenja rada i mjera za povećanje broja zaposlenih, uz ostalo je navedeno: ≈do kraja 2014. treba-lo bi izmijeniti sustav poreza i naknada te predstaviti plan djelovanja, kako bi se aktivira-lo neaktivne i nezaposlene osobe«. Povećanje osobnog odbitka i izmjene u poreznim raz-redima najavljene za razdoblje nakon 1. siječnja 2015, što bi imalo rasteretiti srednji sloj, moglo bi ići u prilog toj preporuci.