OSNOVNI POJMOVI

Datum: 09.03. 2015.SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

RAZINE DRUTVENE ZBILJEDRUTVENA STRUKTURASOCIJALNA GRUPAKULTURASOCIJALIZACIJAKONFORMIZAMSOCIJALNA SPOZNAJASOCIJALNE SHEME; STEREOTIPI; SOCIJALNA PERCEPCIJA; KONSTRUKCIJA SOCIJALNE OKOLINELEGITIMACIJA; INSTITUCIONALIZACIJASTAVOVISadraj predavanja:

OBITELJ ZAJEDNICE (religijske, etno-nacionalne, susjedske, prijateljske) KLASE INSTITUCIJE DRUTVA ELEMENTI DRUTVENE ZBILJE:

IDEJE, VRIJEDNOSTI , IDEOLOGIJA OBIAJI, ZAKONI, MORAL KULTURA TEHNOLOGIJA..

OSNOVNI POJMOVI I. RAZINE DRUTVENOG SVIJETA OPA, GLOBALNAPrimjer: visoka stopa nezaposlenosti INDIVIDUALNA ; POJEDINANA Primjer: moja, osobna nezaposlenostKONTINUITET

MAKRO FENOMENI MIKRO FENOMENI OBJEKTIVNO SUBJEKTIVNO Drava, institucije, inflacija, tehnologija,Birokratske strukture, zakoni ...... Stavovi, miljenje,Dojmovi ....Obitelj, zanimanjeStatus, obrasci ponaanja,Akcija, ...Kultura, vrijednosti drutva

OSNOVNI POJMOVI Sociologija njezine perspektive MIKROSOCIOLOGIJA (face to face)npr: interakcionizam, razumijevanje

MAKROSOCIOLOGIJAnpr: funkcionalizamvee grupe, institucije, soc. sustavi, dugotrajni procesi STRUKTURALNI PRISTUP TEORIJE AKCIJE

OSNOVNI POJMOVI FOKUS SOCIOLOGIJE ANALIZA MNOGOSTRUKIH MREA LJUDSKE MEUZAVISNOSTI POJEDINAC DRUTVO/ SOCIJALNA GRUPA DINAMINI PROCESI

C. E. Bidwell: (1) fokusiranost na individualna psiholoka stanja i ponaanja, tretirajui ih kao posljedicu drutvenog utjecaja(2) primarne socijalne relacije kao kljune, ukljuujui institucionalne i kolektivne utjecaje(3) kognitivna i emocionalna stanja individua kao poveznica izmeu socijalnog konteksta i individualnog ponaanja

drutvo, socijalne grupe, socijalni kontekstindividualna ponaanjaindividualna stanja (emocionalna, kognitivna..)

OSNOVNI POJMOVI SOCIJALNI UVJETI POJEDINANIH ILI GRUPNIH PONAANJA

.... Primjer npr. Hitler u Njemakoj..... koruptivno ponaanje

Vjerojatnost ponaanjapojedinane aspiracije i postignua posredovane socijalnim kontekstom

Merton:

postoje veze izmeu razliitih pojava u drutvu

postoje obrasci i repeticijski karakter odnosa; postoje duboke i skrivene razine drutvenih pojava (npr. latentne funkcije) drutvena struktura ograniava ili potie odreene drutvene fenomene. (strukturalno locirana ljudska akcija.)

izbor izmeu socijalno strukturiranih alternativa sama struktura formira odreene alternative izborapojedine opcije izbora za pojedine strukture (ili socijalne pozicije) naprosto nisu vjerojatne ili su potencijalni trokovi izbora pojedinih opcija previsokiizvanjska ogranienja

nejednako pozicionirani pojedinciasimetrinost odnosa, pritisci, tenzija i ambivalencije. drutveni konflikt

SAD (1900 1968)

periodEngleskaNizozemskaSkandinavijaNjemakaItalijavicarskaBelgijaSAD1900-19240,81,70,82,03,92,01,78,2

II. DRUTVENA STRUKTURA STRUKTURA (doslovno znaenje) = prostorni poredak elemenata Sistem meusobnih odnosa, distanci izmeu elemenata (njihove funkcije, uloge...), hijerarhije u neorganiziranoj i organiziranoj formi npr: sistem patrijarhalne porodice, moderna obitelj, melanezijska obitelj..... struktura u instituciji, politikoj stranci i sl. drutvena struktura nije prostoran odnos; (drutvena morfologija, drutvena ekologija)

OSNOVNI POJMOVI DRUTVENA STRUKTURA.

- relativno trajan, stabilan i ureen skup odnosa meu ljudima POLOAJI mjesta u drutvenoj strukturiSTATUSI (prava i dunosti) ULOGA znaajke i oekivana ponaanja DRUTVENE GRUPE (npr. kolski djelatnici, prijatelji) SOCIJALNE ORGANIZACIJE (npr. kola) INSTITUCIJE ( npr. kolstvo)

OSNOVNI POJMOVI III. SOCIJALNA GRUPAsocijalni agregatsocijalna kategorijasocijalna grupa (u uem smislu)

Socijalni agregat:meudobna nepoznatost i anonimnostnema organizacije i struktureogranieni socijalni odnosislabe modifikacije ponaanjateritorijalni karakterprolaznost u trajanjunpr. pojedinci na tramvajskoj stanici, na koncertu

Socijalna kategorija zajednike osobine, bez meusobnog kontakta i prostora...npr: svi studenti, svi umirovljenici

socijalna grupa u uem smislu: grupa je bilo koji broj ljudi (najmanje tri osobe) koji:odreen broj ljudi koji stoje u strukturiranoj interakcijiunutarnja strukturaneprekidna dinamika utjecaja, meusobno djelujupercipiraju sebe kao grupu dinamika cjelinapostoje zajedniki ciljevi

vie je od pukog zbroja svojih pripadnika

Pojedinac u grupi: poloaj, uloga, status

SOCIJALNA GRUPAprimarnesekundarnePRIMARNE (emocionalne veze, prisnost, manje grupe)

SEKUNDARNE GRUPE ( zajedniki interesi; racionalniji interesni odnos, manje emocionalanlanovi u ahovskom klubu)

pitanje: razredi u koli?!

OSNOVNI POJMOVI IV. KULTURA- simboli, ideje, obrasci ponaanja ... SIMBOL fenomen kojem je kulturno pripisano znaenje JEZIK drutveno strukturiran sa specifinim i proizvoljnim znaenjima VRIJEDNOSTI NORME (obiaji,tabui, zakoni..) RITUALI

IDEOLOGIJE

NORMEObiaji, formalizirane norme, tabuiStatusi i ulogeObrasci ponaanjaNaputci za konkretne situacije

VRIJEDNOSTIVrijednosti se mogu definirati kao opi i relativno trajni ciljevi koje pojedinci smatraju vanim u svom ivotu. Uvjerenja, moralne vrijednostiire i apstraktnijeTakoer izvor motiva i ponaanja vrijednosno racionalno djelovanje

Vrijednosti"Skup vjerovanja, miljenja i stavova o tome to je ispravno, dobro ili poeljno, koji se formira kroz proces socijalizacije.U dinamikom pogledu vrijednosti predstavljaju svojevrsnu organizaciju ovjekovih potreba, elja i ciljeva, kojom se meu njima uspostavlja odreeni odnos prioriteta i hijerarhije vanosti.

Ta organizacija olakava pojedinevo snalaenje, odluivanje i integrirano djelovanje, pa se vrijednosti stoga mogu shvatiti kao svojevrsni kriteriji prioriteta, koji usmjeravaju ovjekovo ponaanje.

KULTURA INOVACIJA pojava novih kulturnih elemenata u drutvu

DIFUZIJAprocesi prenoenja kulturnih elemenata AKULTURACIJAobuhvaa proces kontakata i promjena koje proizlaze iz iz doticaja dviju kultura KULTURNO ZAOSTAJANJEpojava da se promjene u materijalnoj kulturi odvijaju bre od onih u nematerijalnoj

KULTURAmatina kulturasubkulturakontrakulturakulturna diferenciranost suvremenih drutava

V. SOCIJALIZACIJA- sloeni proces uenja kojim interakcijom sa svojom drutvenom okolinom usvajamo znanja, vrijednosti i obrasce ponaanja

Priroda ili odgoj?divlja djecato dobivamo socijalizacijom: Jezik, ukusi, moralne vrijednosti, obrasciemu slui socijalizacija? U svakoj generaciji treba cjelokupnu kulture prenijeti na novu generaciji. taj proces mi nazivamo socijalizacija

PRIMARNA SOCIJALIZACIJA

SEKUNDARNA SOCIJALIZACIJA

RESOCIJALIZACIJA

OBRNUTA SOCIJALIZACIJA

SOCIJALIZACIJA PRIMARNI IDENTITET (spol, rod, srodstvo, etnicitet) SEKUNDARNI IDENTITET (zanimanje,klasa, stil, subkultura..)

Traje cijeli ivotmijenjaju zadaci i ciljevi, odnosno sadraj normi i vrijednosti sastavni dio linosti

rano djetinjstvo: stjecanje povjerenja prema ostalima. osnovni optimistiki i otvoreni stav povjerenja prema drugimaMladost: izbora partnera, prilagoavanju svijeta radaStarost: zadatak socijalizacije je prihvatiti drutvena objanjenja kako mirno prihvatiti injenicu fizike nemoi bolesti i neminovne smrti.

Stupnjevi socijalizacije (Erik Erikson)U ranom djetinjstvu savladavamo probleme autonomije i srama, inicijative i osjeaja krivnjeU mladosti se nosimo s problemima stvaranja identiteta, u ranoj zrelosti problemima stvaranja vrste osjeajne veze, u zrelosti s ambicijama karijere i stjecanja,pod kraj ivota nosimo se s problemom ouvanja integriteta i dostojanstva prema prijetnji neposredne smrt.

U svakoj od tih faza stjeemo neke nepovratne osobine linosti, karakterna obiljeja svaka ivotna dob donosi nove zadatke i probleme prilagoavanja i socijalizacije. ne moemo intimno/emocionalno shvatiti ozbiljno probleme socijalizacije koji nas tek oekuju..

socijalizacija ne mora potpuno uspjeti,neke osobine ne moemo/ili puno tee izgraujemo ukoliko za to proe vrijeme

bazine vrline koja socijalizacija stvara kod pojedinca (nada, postignue, cilj, vjetina, ljubav, panja ili mudrost)

kola, nakon obitelji (primarna socijalizacija), postaje arino mjesto sekundarne socijalizacije. Ona djeluje kao most izmeu obitelji i drutva kao cjeline, pripremajui dijete za njegovu ulogu odrasloga..

VI. KOMFORMIZAM

- primjer socijalnog utjecajaNa ponaanjeNa misli i osjeajePuka prisutnost drugih? to se dogaa kada imamo suprotne nekonzistentne utjecaje ili motiveNaglasak na psiholokim procesima koji se odvijaju na emocionalnom i kognitivnom planu u kontekstu socijalne situacije i socijalnih odnosaOSNOVNI POJMOVI

KONFORMIZAM- slaganje s odreenom grupom i njezinim normama, vrijednostima i obrascima ponaanja NONKONFORMISTREFERENTNA GRUPA normativna i komparativna funkcijaNEGATIVNA REFERENTNA GRUPA

Konformizam - temeljna osobina i pretpostavka postojanja grupe pristajanje na grupne normepoputanje drutvenom utjecajustupanj konformizma unutar grupestupanj konformiranja jedinke spram drugih

varijacije u konformizmukulturno odreenovisan o strukturi grupeizraeniji u situaciji licem u lice (Deutsch)privlanost grupe za za pojedinca (Festinger)u referentnim grupama (Newcomb)ovisi o samopotovanju osobe (Stang)nejednoglasna veina (Asch)vremenski raspored (Moris, Miller)vjerodostojnost saveznika (Allen, Levine)spol (Sistrunk, MacDavid)

objanjenje konformizmau novim i dvosmislenim situacijamapotreba za evaluacijom vlastitog miljenjaugaanje drugim ljudimaizbjegavanje nesuglasica i sukoba - poeljan sklad grupe dodvoravanje - nain da se svidite drugima neugodan osjeaj ukoliko se istiete u masi, grupi (svijest o sebi ) socijalna usporedba

primjer konformizma:

eksperiment: POSLUNOST AUTORITETU

STANLEY MILGRAM

SOCIJALNA FACILITACIJA

kako na ponaanje i doivljavanje utjee prisustvo drugih Definicija: utjecaj prisutnosti drugih na izvedbu pojedinca

u uem smislu: to je uinak porasta uspjenosti izvedbe u prisustvu drugih

SOCIJALNA INHIBICIJA

: prisustvo drugih negativno djeluje na uinak

VII. SOCIJALNA SPOZNAJA

- ovjek nema determiniran odnos s okolinom

poimanje socijalnog svijeta ovisi:objektivnim injenicama ili podacima tumaenjima koji se odnose na te podatkeprosudbama prethodnih tumaenja

socijalni podaci veoma neodreeni tumaenja vrlo fleksibilnaizbor injenica i tumaenje injenica

OSNOVNI POJMOVI

Socijalno u socijalnoj spoznaji

odnosi se prvenstveno na stvari koje su socijalnesocijalno porijeklo razvija se u socijalnoj interakcijizajednika je razliitim lanovima drutva ili grupe

ljudi registriraju samo dio signala koje im prua okolinasposobnost obrade informacija je vrlo ograniena s obzirom na koliinu informaciju kojoj su izloenizakonitosti i procesi iskrivljavanja informacija

SELEKCIJA (SELEKTIVNO PAMENJE I SELEKTIVNA PERCEPCIJA)RIGIDNOSTPOJEDNOSTAVLJIVANJE

4 sredinja procesa i fokusa SOCIJALNA KOGNICIJE (SPOZNAJE):

PANJAPanja je limitirana i selektivna

INTERPRETACIJAProces u kojem dajemo razliita znaenja injenicama

PROSUDBANa osnovi informacija donosimo prosudbe o tome kako djelujemo

PAMENJEProces zadravanja odreenih informacija

dva koraka u tom procesu:kako se informacije obraujukako ta obrada utjee na prosudbeizloeni smo neprestanoj koliini informacija:putem osjetila (percepcija)iz pamenjaprocesi misaone elaboracije,govor nekima zakljuujemo na osnovu prethodnog iskustvasve isprepleteno,u stalnoj interakciji,jedan drugome prethode i slijede jedan za drugim

SOCIJALNE SHEME

socijalne tvorevine koje se sastoje od x zajednikih elemenata, karakteristika spoznajne strukturirane cjeline koje ljudi stvaraju kako bi organizirali svoje znanje o socijalnom svijetu vezano uz neku temu ili podrujeutjee na percepciju, pamenje i zakljuivanjekulturne odrednice shema

Automatsko miljenjePredrasudeStereotipi

obuhvaaju nae pretpostavke o tome kakav je tko (knjiniar jest.... Japanci su...)sadri naa temeljna znanja i dojmove

uloga shema

organiziraju i uvode smisao u svijet koji nas okruuje

ekonomine su

primjeri socijalnih shema: stereotipi, kategorizacija, konstrukcija socijalne okoline (svjetonazori)

stereotipi osoba: zajednika vjerovanja o osobinama linosti i ponaanju lanova grupe. Stereotipiziranjem zanemarujemo individualnost.

ljudi obrauju i postaju graditelji vlastite socijalne okoline; konstrukcije vlastitog socijalnog svijeta

Kategorizacijaljudi se klasificiraju kroz socijalne kategorijezanimanje spolna uloga,etnika pripadnost, vjera, nacionalnost

Odgovorite tko je HRVAT (u nacionalnom smislu) dravljanin ove zemlje majka Hrvatica, otac srpske nacionalnosti otac Hrvat, majka druge nacionalnostiIzjanjava se kao Hrvat, roditelji druge nacionalnostiNe izjanjava se kao Hrvat, roditelji HrvatiRoen u HrvatskojRoen u Hercegovini i izjanjava se HrvatomNacionalno indiferentna osoba, ne izjanjava se Hrvatom, roditelji Hrvati

KONSTRUKCIJA SOCIJALNE ZBILJE - SVJETONAZOR Peter L. BERGER, Tomas LUCKMANN (1992.) Socijalna konstrukcija zbilje. Rasprava o sociologiji znanja Kljuno pitanje je kako ljudi percipiraju, shvaaju i tumae socijalni svijet,daleko vanije nego razumjeti objektivna svojstva samog socijalnog svijeta (Lewin)Thomasov teorem:"ako ljudi definiraju svoju situaciju kao realnu ona je realna u svim svojim konzekvencama

Situaciju treba shvatiti onako kako je definiraju akteri

subjektivne pojedinane interpretacije zbilje

grupne ili kolektivne interpretacije zbilje (Eskimski svjetonazor, Hare-Krisna svjetonazor)to su znaenja, "svijet smislazbiljsko tibetanskom monarhu ne mora biti zbiljsko amerikom biznismenu

znaenjima i definicijama stvarnosti koje pripadnici nekog drutva usvajajuzbilja je drutvena konstrukcija

treba razlikovati :

LEGITIMACIJA:

je proces objanjavanja i opravdavanjada se da smisao institucionaliziranom poretku (ulogama i odnosima)da se uini subjektivno smisleni totalitet ivota pojedincanjime se stvara cijeli svijet opa teorija svemira i opu teorija ovjekaiskustva koja pripadaju razliitim sferama zbilje integriraju se

odraz legitimacije na individualnoj razini:daje se odreeni smisao i red, nudi mu uvjerenje da ivi ispravno. "Ispravnost" se legitimira na najvioj razini oposti.

legitimnost se protee i na pitanje subjektivnog identiteta

tei se stabilnom i drutvenom priznatom identitetu

PRAKTINI ZAKLJUCI :

socijalni podaci neodreeni tumaenja fleksibilna kategorije rastezljive i neodreene panja je selektivna stereotipi / sheme o situacijama i osobama sheme formiraju na dojam i ponaanje sheme sposobnost rekonstruiranja tj.pamtimo i ono nepostojeepostojanost shema sklonost ustrajanja u svojim vjerovanjima sheme djeluju na nae ponaanje

ljudi posveuju panju prvim impresijama, kasnije ne pamteintelektualna lijenostljudi se oslanjaju na brze i ekonomine naine zakljuivanjamogu voditi pogrenim zakljucima sklonost davanje panje informacijama koje se istiu sklonost oslanjanja na svoja oekivanja

vrijednosni sustavi postoje nezavisni jedni od drugih, na vlastitim pretpostavkama, kategorijama, jezinim pojmovima

vrijednosni sustavi postoje nezavisni jedni od drugih, postoje na vlastitim pretpostavkama, vrijednosnim sustavima, kategorijama, pojmovima, stavovima reflektiraju se na percepciju, pamenjevlastite logika interpretacije pojedinih

jedan vrijednosni sustav moe se kritizirati samo:ukazujui na njegove pretpostavkeukazujui na njegove intencionalne ili neintencionalne posljedice navodei neuklopljive injenice

Socijalni psiholozi definiraju STAV kao trajno, pozitivno ili negativno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja.

Stav je mentalna spremnost, steena individualnim iskustvom, koja vri direktivni ili dinamiki utjecaj na reagiranje pojedinca na objekte i situacije s kojima dolazi u dodir. (Allport, 1935)VIII. STAVOVIOSNOVNI POJMOVI

to ini stavove - struktura stava Stavovi se sastoje od tri dijela:emocionalne sastavnice, kognitivne sastavnice ponaajne sastavnice

Iako svi stavovi imaju sve tri sastavnice, svaki pojedini stav moe se zasnivati vie na jednoj sastavnici nego na drugoj. stavovi su uronjeni u vrijednosne sustave, svjetonazore, socijalne konstrukcije zbilje

Istraivanja odnosa izmeu stavova i ponaanja Jesu li stavovi povezani s ponaanjem?

LaPierre, 1934.proputovao SAD s mladim kineskim parom, posjetili 251 ugostiteljski objektu samo jednom ih odbili usluitikasnije svima poslan upitnik, preko 90% rekli da bi odbili Kinezei mnogi drugi autori dobili slabu povezanostneki, meutim, dobili visoku povezanost s ponaanjem (predizborna istraivanja)

Razina specifinosti stavaakcija; objekt; kontekst; vremenska dimenzija

Pobudljivost stava brzina kojom ljudi iznose svoj odnos prema objektu stava mjeri se vremenom reagiranja na pitanje o stavu

*********************