1  

Politehnika Pula

Visoka tehničko-poslovna škola

Kolegij: Tehnika materijala

Mentor: prof.dr.sc. Božo smoljan

OSNOVNA TEHNOLOGIJA IZRADE PALUBE BRODA

Matej Peruško

Pula,siječanj 2014.

2  

Naziv teme: OSNOVNA TEHNOLOGIJA IZRADE PALUBE BRODA

Teze osnovnog sadržaja: Svrha i opis palube.

Postupci zavarivanja

Vrste sekcija broda

Cilj i svrha rada:

Cilj rada je izrada cjelovitog procesa izrade palube broda sa odabirom odgovarajućeg postupka izrade.

Hipoteza:

Organiziranom izradom i spajanjem sekcija u konstrukciju broda mogu se postići

znatne uštede u vremenu i troškovima izrade broda.

3  

Sadržaj:

1. Uvod............................................................................................................................2 1.1. Opis problema.......................................................................................................2 1.2. Cilj i svrha rada.....................................................................................................2 1.3. Polazna hipoteza...................................................................................................2 1.4.Metode istraživanja................................................................................................2 1.5.Struktura diplomskog rada.....................................................................................3

2. Svrha i opis palube.......................................................................................................4 2.1.Skok palube............................................................................................................6 2.2.Preluk palube..........................................................................................................7 2.3.Opterećenja palube.................................................................................................9 2.4.Ro-Ro brodovi......................................................................................................10

3. Zavarivanje................................................................................................................12 3.1.Uvod u standard....................................................................................................12 3.2.Postupci zavarivanja.............................................................................................13 3.3.Propisivanje udaljenosti između zavarenih spojeva.............................................18

4. Specifikacija sekcije broda ........................................................................................22 5. Izrada palube...............................................................................................................24

5.1.Tehnološka podjela sekcija...................................................................................24 5.2.Tehnološki slijed izrade sekcija............................................................................30

6. Zaključak.....................................................................................................................36 7. Popis slika, tablica i dijagrama....................................................................................37 8. Popis literature.............................................................................................................39

4  

1. Uvod

U ovom završnom radu biti će prikazana osnovna tehnologija izrade palube broda.

Brod je plovno sredstvo kojemu svojstva, oblik i veličina omogućavaju da sigurno plovi u

željenom smjeru radi prijevoza tereta ili ljudi ili za neke druge plovidbene pothvate.

Za primjer je uzet Ro Ro brod. Roll on/roll off brodovi (ili skraćeno RoRo brodovi) su

dizajnirani za prijevoz kotrljajućeg tereta kao što su automobili, prikolice, i sl. RoRo plovila

imaju ugrađene unutrašnje rampe koje dopuštaju teretu da se kotrlja van iz broda kad je u luci.

RoRo brodovi služi za plovidbu velikih prekooceanskih linija.

1.1.Opis problema

Izrada osnovne tehnologije montažnih jedinica broda, u ovom slučaju palube, sa svim

potrebnim nacrtima, gdje se jasno vidi slijed izrade palube broda.

1.2.Cilj i svrha

Cilj rada je analiza i izrada cjelovitog tehnološkog procesa izrade palube broda sa

odabirom odgovarajućeg postupka izrade.

1.3.Polazna hipoteza

Organiziranom izradom i spajanjem sekcija u konstrukciju broda mogu se postići

znatne uštede u vremenu i troškovima izrade broda.

1.4.Metode istraživanja

U ovome projektnom zadatku korištene su metode:

• Deskripcije, odnosno opisna metoda rada,

• Analize i sinteze te

• Grafičkoga prikaza, odnosno grafička metoda.

5  

1.5. Struktura završnog rada

Završni rad se sastoji od 8 poglavlja od kojih svaki obrađuje svoj predviđeni dio. Uvodom

počinje završni rad u kojemu se vidi o čemu će biti govora tijekom ovog rada, te se javlja opis

problema, cilj i svrha rada, polazna hipoteza i metode istraživanje koje su se koristile. U

drugom dijelu dolazimo do palube broda gdje se opisuje njezina svrha i kakve sve palube

postoje, te kakve su joj namjene. Također u trećem poglavlju imamo postupke zavarivanja

palube, te kakve sve norme zavar mora ispunjavati. Specifikacijom počinje osnovno što se

htjelo prikazati u ovom završnom radu a to je osnovna tehnologija izrade palube broda sa

čitavom dokumentacijom i redosljedom izrade palube Ro-Ro broda. Te na samom kraju

dolazimo do zaključka rada, popisa slika, tablica i dijagrama te popisa literature koja se

koristila tijekom izrade završnog rada.

6  

2. Svrha i opis palube

Palube su vodoravne ljuske, opne, stijenke trupa broda, koje u vojevima čine limovi

palube.

Osim paluba postoje i druge vodoravne stjenke:

• djelomične palube

• krovovi

• platforme.

Izložene palube nepropusno zatvaraju trup broda po cijeloj izloženoj duljini i širini trupa.

Na palubama se smještaju putnici, teret i oprema. Palube mogu biti gornje nepropusne

stjenketankova. Platforme i druge djelomične palube služe za smještaj opreme, pomoćnih

strojeva i radiona, te za razne spreme, npr. u strojarnici ili pikovima. Brodovi mogu imati

jednu ili više paluba. Palube se oslanjaju na potpalubne strukture ispod sebe, te na bokove,

uzdužne i poprečne pregrade broda. Na slici 1 prikazan je Ro-Ro brod na kojemu ćemo

objasniti izradu palube.

Slika 1: Brod Grimaldi Lines izgrađen u Uljanik Brodogradilište d.d.

7  

Palube se djele u nekoliko vrsta:

• Gornja paluba najgornja paluba: neprekinuta po cijeloj duljini broda.

• Proračunska paluba ili paluba čvrstoće: paluba koja čini gornji pojas poprečnog

presjeka trupa. To može biti najgornja neprekinuta paluba ili paluba srednjeg nadgrađa

odgovarajuće duljine

• Pregradna paluba: najgornja paluba do koje sežu nepropusne pregrade.

• Paluba nadvođa ili glavna paluba: paluba do koje se računa nadvođe, u skladu s

pravilima za nadvođe.

• Izložene palube i dijelovi paluba izložene utjecaju mora.

• Donje palube: sve palube ispod gornje palube. Ako ima više donjih paluba, one se

nazivaju: druga paluba, treća paluba itd., idući od gornje palube.

• Palube nadgrađa: paluba koja odozgo zatvara nadgrađe. Ako postoji više redova

nadgrađa, one se nazivaju: paluba nadgrađa 1. reda, paluba nadgrađa 2. reda itd.,

računajući od gornje palube. Palube nadgrađa neposredno iznad najgornje neprekinute

palube se nazivaju paluba kaštela, paluba mosta i paluba krmice.

Razmak među palubama

Razmak među palubama se mjeri na boku broda od donje do donje strane lima palube.

Na teretnim i manjim putničkim brodovima, razmak između paluba iznosi 2.25 - 2.40 [m]. Na

velikim putničkim brodovima je taj razmak obično 2.40 [m], a u salonima 2.70 - 3.30

[m].Prostor među palubama se zove međupalublje. Na tankerima, brodovima za rasute terete i

na brodovima za prijevoz spremnika u teretnim prostorima nisu uobičajene međupalube, tako

da je položaj palube određen visinom broda.

8  

2.1.Skok palube:

Skok palube je nadvišenje krajnjih pramčanih i krmenih dijelova palube nad visinom

palube u sredini broda. Brod u plovidbi posrće i ponire pa se krajevi broda relativno prema

morskoj površini više gibaju nego sredina broda. To je razlog zbog kojega je redovito

nadvođe na krajevima broda više nego na sredini. To povišenje je skok palube i standardno je

propisano međunarodnim konvencijama. Na slici 2 je shematski prikazan skok palube te

njihov odnos.

Slika 2: Standardni skok palube

9  

2.2.Preluk palube:

Preluk palube je poprečno zakrivljenje uslijed kojeg je paluba na simetralnoj ravnini

uzdignuta u odnosu na bokove. Svrha preluka je višestruka. Preluk omogućava brže odlijevanje

vode koja dospije na palubu preko boka ili preko pramca ili uslijed kiše. Voda na palubi može biti

opasna za brod jer podiže težište i ima slobodnu površinu. Preluk također povećava krutost palube

u odnosu na potpuno ravnu palubu. Preluk je redovito simetričan. Postoje mnogi oblici krivulje

preluka. Uobičajeni preluk je paraboličan ali postoje mnoge konstrukcije kojima se dobiva

poželjni oblik preluka. Uslijed potrebe za jednostavnijom konstrukcijom rabi se i trapezni preluk.

TRAPEZNI PRELUK (slika 3) se koristi kod velikih brodova i kod jednostavnih

pontonskih oblika radi uštede u troškovima izrade. Izbor širine ravnog dijela vezan je uz oblik i

skok palube na razmi.

Slika 3: Trapezni preluk

PARABOLIČNI PRELUK (slika 4) je tradicionalno bio najčešće u upotrebi.

Standardni omjer preluka i širine broda je 1:50

Slika 4: Parabolični preluk

10  

KRUŽNI PRELUK (slika 5) je moguća alternativa paraboličnom preluku.

Jednostavan je za trasiranje a sponje se mogu savijati jednostavnije nego kod paraboličnog

preluka. Osnovna razlika je u nagibu palube u blizini razme koji je veći nego kod

paraboličnog preluka. Preveliki nagib palube može, posebno kod većeg preluka (omjera h/t),

predstavljati teškoću za hodanje putnika i posade.

Slika 5: Kružni preluk

11  

2.3.Opterećenja palube

Palube broda su izložene različitim opterećenjima izvana i iznutra. To prvenstveno

ovisi o kojem tipu broda se radi i kakav on prijevoz vozi i za koju svrhu je namijenjen. Palube

mogu biti opterećene statičkim i dinamičkim opterećenjima. Dakako da su dinamička

opterećenja opasnija pa se treba svaki faktor dobro proračunati kako bi se spriječili problemi

na samome brodu.

Zapljuskivanje

Palube sudjelujuju u uzdužnoj čvrstoći broda. Predstavljaju gornje pojaseve brodskog

trupa kao nosača. U slučaju globalnih tlačnih opterećenja, palube su izložene izvijanjju.

Najdjelotvornije su one palube koje su najudaljenije od neutralne osi poprečnog presjeka

brodskog trupa. Obično se najgornja neprekinuta paluba do koje seže vanjska oplata naziva

palubom čvrstoće, koja zbog svojih dimenzija čini gornji pojas brodskog trupa kao nosača.

Paluba čvrstoće može biti i paluba nadgrađa koja se prostire unutar 0.4L (duljina sredine

broda) sredine broda a duljina joj prelazi 0.15L (paluba srednjeg nadgrađa odgovarajuće

duljine). Ako ima više takvih paluba nadgrađa, za palubu čvrstoće se uzima najgornja. Paluba

broda mora izdržati jake udarce valove kakvi su prikazani na slici 6.

Slika 6: Zapljuskivanje palube uslijed oluje

12  

2.4.Ro-Ro brodovi

RO_RO brodovi (slika 7) su namijenjeni za prijevoz tereta na kotačima, a izraz

proizlazi iz engleskog Roll on – Roll off što znači dokotrljaj – otkotrljaj. Ro-Ro brodovi su

brodovi koji su prvenstveno izgrađeni za prijevoz raznovrsnog tereta kod kojih je glavna

jedinica prijevoza terata pomoću kamiona, prikolica, poluprikolica i sličnih tereta koji se

transportiraju na kotačima. Tipičan Ro-Ro brod ima 2-3 paluba, dok mu se nosivost tereta

kreće oko 10000 tona. Nadgrađe koje se na većini Ro-Ro brodova nalazi na krmi čini

zapovijedni most i prostorije na kojim boravi posada. Te se u samom trupu broda nalazi

strojarnica. U ovu kategoriju spadaju brodovi za prijevoz različitih vrsta brodova, pa su se

danas isprofilirali:

• brodovi za prijevoz automobila (novih vozila); True Car Carrier (PCC) ili na

Pure Car Truck Carrier (PCTC).

• brodovi za prijevoz kamiona, prikolica i poluprikolica;

• brodovi za prijevoz vozila i putnika – trajekti – RO-RO passenger ship.

Slika 7: Ro-Ro brod za prijevoz tereta na kotačima

13  

Za ukrcaj i za iskrcaj tereta, kao i premještanje tereta unutar broda na RO-RO

brodovima se upotrebljavaju rampe. Rampe se dijele na više načina:

Vanjske rampe – rampe koje služe za ukrcaj i iskrcaj:

• pramčane rampe u simetrali broda,

• krmene rampe u simetrali broda,

• krmene rampe van simetrale, smještene pod kutom u odnosu na

simetralu (kut se obično kreće od 30˚ do 45˚),

• zakretne rampe, postavljene u simetrali broda, s mogućnošću zakretanja

bočno, do 40˚ na obje strane broda. Ove rampe se najčešće koriste kao

krmene rampe, iako ima slučajeva ugradnje ovog tipa i za pramčane

rampe.

Unutarnje rampe – rampe koje služe za manipulaciju tereta unutar broda.

• nepomične rampe,

• pomične rampe, mogu spajati više paluba, zatvarati palubne otvore, a

mogu se koristiti i za dodatno slaganje tereta.

Dok se svugdje u svijetu teret mjeri u tonama, RoRo se mjeri u mnogo prikladnijoj

jedinici - Lanes in Meters (LIM-s). Izračunava se tako da se pomnoži dužina tereta u metrima

sa dužinom tereta u redovima (ta dužina varira od plovila do plovila i postoje industrijski

standardi). Na palubi PCC (True Car Carrier) kapacitet se obično mjeri u RT ili RT43 koje se

baziraju na 1996. Toyotinim ekvivalentnim jedinicama (CEU).

Najveći RoRo na svijetu plovi između SAD-a i Puerto Rica, prevozi kontejnere sa

novim i rabljenim automobilima i prekomjernim teretom koji seže do preko tri palube.

14  

3. Zavarivanje.

3.1. Uvod u standard

Standardom se propisuju postupci zavarivanja, priprema spojeva za zavarivanje i

oblici žlijebova koji se primjenjuju u izradi trupa broda.

Standardom se definirane tolerancije kao kriterij prihvatljivosti kvalitete u oblikovanju

žlijeba. Redosljed prikazivanja pojedinih priprema u Standardu definiraju ujedno i prioritet u

primjeni. Koji žlijeb će se primjeniti ovisi o:

• Debljini osnovnog materijala

• Vrsti osnovnog materijala

• Postupku zavarivanja

• Položaju zavarivanja

• Vrsti i namjeni zavarenog spoja

Materijali se biraju prema namjeni i uvjetima. Svojstva moraju biti dokazana i u skladu s

pravilima. Dodatni materijali moraju biti ispitani i omogućiti zavaren spoj primjeren

osnovnom materijal i uvjetima upotrebe. Nakon zavarivanja dijelova broda, ti se isti dijelovi

moraju kvalitetno zaštiti, tj. ofarbati kao na slici 8.

Slika 8: Primjer zavarivanja elemenata na brodu

15  

3.2. Postupci zavarivanja

Standardom je definirana oznaka postupka zavarivanja:

• Brojkom u skladu sa oznakom Euro Norme

• Slovima u skladu prema oznakama koje se koriste u svakodnevnoj praksi

• Slovima u skladu prema oznakama engleskog govornog područja

REL, SMAW- REL Ručno Elektro-Lučni postupak zavarivanja obloženom elektrodom

SMAW Shielded Metal Arc Welding

EPP, SAW- EPP Elektro-lučni postupak zavarivanja Pod Praškom

SAW Submerged Arc Welding

MIG - MIG Metal Inert Gas, elektro-lučni postupak zavarivanja, puna žica, u zaštiti inertnog

plina (Ar)

MAG- MAG Metal Aktiv Gas, Elektro-lučni postupak zavarivanja, puna žica, u zaštiti

aktivnog plina ( )

Zavareni spojevi

Standardom su definirani nazivi spojeva koji su prikazani na slici 9.

• Sučeljeni spoj

• Kutni spoj

• Preklopni spoj

Standardom su definirane oznake spojeva, npr:

• AI sučeljeni I-spoj

• PVK-1 sučeljeni V-spoj; izvođenje zavarivanja uz primjenu keramičke podloge

Standardom su propisani simboli spojeva, npr;

• Sučeljeni AI-spoj

16  

Tumač oznaka

A- Zavarivanje se izvodi automatom

P- zavarivanje se izvodi poluautomatom

R-zavarivanje se izvodi ručnom tehnikom

K-keramička podloga za zavarivanje

Ž- žlijebljenje korijenskog zavara

JZ- jednostrano zavarivanje

DZ- dvostrano zavarivanje

DP- djelomično protanjivanje po presjeku, odnosno duboko protanjivanje,

deep penetration (eng.)

FP- potpuno protanjivanje po presjeku, full penetration (eng.)

Slika 9: Standardom definirani nazivi zavarenih spojeva

17  

Dopunske oznake – stanjenje

Stanjenje s jedne strane (slika 10)

S- stanjenje, znači da je potrebno izvesti stanjenje lima u omjeru 1:4, stanjenje izvesti za

d ≥ 3,5 mm

Si- stanjenje izvana, znači da je stanjenje ruba lima potrebno izvesti na strani gdje nema

ukrepnih elemenata odnosno na strani suprotnoj strani trasiranja

Su- stanjenje iznutra, znači da je stanjenje ruba lima potrebno izvesti na strani gdje ima

ukrepnih elemenata, odnosno na strani trasiranja.

Slika 10: Stanjenje s jedne strane

d ≥ 3,5 mm ; d= -

d=debljina lima(mm)

, = limovi

18  

Obostrano simetrično stanjenje

Si/ Su d – oznaka znači obostrano simetrično stanjenje (slika 11)

Slika 11: Obostrano simetrično stanjenje

Svi ostali slučajevi koji nisu simetrični prikazuju se detaljem nacrta, gdje se jasnije

vidu svi potrebni elementi.

Jednostrano ukrepljen element (slika 12)

i – Izvan, znači da je lice žlijeba na strani gdje nema ukrepnih elemenata, odnosno na strani

suprotnoj strani trasiranja

u – Unutar, znači da je lice žlijeba na strani gdje ima ukrepnih elemenata, odnosno na strani

trasiranja

Slika 12: Jednostrano ukrepljen element

19  

Obostrano ukrepljen element:

PVK-1p – skošenje prema pramcu

PVK-1k – skošenje prema krmi

PVK-1cl – skošenje prema c. l.

PVK-1b – skošenje prema boku (primjenjuje se kod crtanja uzdužnih presjeka)

PVK-1d – skošenje prema desnom boku

PVK-1I – skošenje prema lijevom boku

PVK-1g – skošenje prema gore

PVK-1do – skošenje prema dole

20  

3.3. Propisivanje udaljenosti između zavarenih spojeva

Na slici 13 je shematski prikaz na koji se način zavaruju sučeljeni spoj i sučeljeni spoj.

Slika 13: Prikaz 2 sučeljena spoja

Na slici 14 i 15 je shematski prikazano na koji se način zavaruju sučeljeni spoj i kutni spoj.

e 30 mm + 2s ako je kutni spoj prvi zavaren

≥ 10 mm ako je sučeljeni spoj prvi zavaren

pojedinačne iznimke su dopuštene npr. u slučajevima ukrepa koje su postavljene pod izrazito

oštrim kutom

Slika 14: Prikaz sučeljenog i kutnog spoja

21  

≥10 mm mjereno od kraja rubnog udubljenog kutnog spoja

≤ t < 10 mm; prolaz zavara (skalop) na smije se povećati rezanjem

Slika 15:Prikaz sučeljenog i kutnog spoja

Priprema spoja žlijeba:

Na slici 16 je prikazan sučeljeni I-spoj kojemu je oznaka AI-1. Limovi se zavaruju

EPP postupkom gdje debljina lima t iznosi >5 do ≤ 15 mm.

Napomena:- mora se zavariti dvostrano

-FP mora biti potpuno protaljen

Slika 16: Sučeljeni I-spoj

22  

Na slici 17 je prikazan sučeljeni V-spoj kojemu je oznaka PVK-1. Limovi se zavaruju

MAG postupkom gdje debljina lima t iznosi >5 do ≤ 25 mm. Kut α mora iznositi 40 , dok kut

β iznosi 180 .

Napomena:

• zavariti jednostrano uz primjenu keramičke podloge za zavarivanje

• Može se primjeniti i za t>25 mm ako nije moguć pristup sa druge strane

• Za t > 15 mm α=45 , te je FP potpuno protaljen

• Za β veći od zadanih tolerancija primijeniti okruglu keramičku podlogu i zavariti

dvostrano.

Slika 17: Sučeljeni V-spoj

23  

Radne organizacije, uključujući i njihove pogone i kooperante koji izvode zavarivačke

radove na konstrukcijama moraju za te radove biti odobrene od Registra. Atestacija

zavarivača koji izvode zavarivačke radove na konstrukcijama obavlja se pod nadzorom

Registra. Svi postupci zavarivanja koji se primjenjuju prilikom izradbe i ugradnje

konstrukcija moraju biti provjereni i odobreni od Registra. Dodatni materijali koji se

upotrebljavaju za zavarivanje konstrukcija moraju biti ispitani i odobreni od Registra.

Temeljni premazi pogodni za zavarivanje na limovima, sekcijama itd., ne smiju značajno

umanjiti kakvoću zavarenih spojeva. Tijekom izvedbe potrebno je voditi računa o

pristupačnosti zavarenom spoju, o položaju zavarivanja i o redoslijedu zavarivanja. O obliku

zavarenog spoja i redoslijedu zavarivanja treba voditi računa, da se izbjegnu značajna zaostala

naprezanja koja mogu izazvati naknadne deformacije. Sva brodogradilišta i zavarivački

pogoni moraju zadovoljiti zahtjeve registra i biti odobreni od registra. Tijekom proizvodnje

mora se osigurati odgovarajuća kontrola u dostavljati dokumentacija. Takav primjer radne

organizacije imamo i na slici 18.

Slika 18: Zavarivanje palube u hali brodogradilišta Uljanik d.d.

24  

4. Specifikacija sekcije broda

Specifikacija je dokument u kojemu se propisuju tehnički zahtjevi koje treba zadovoljiti

kakav proizvod, proces ili usluga. Kad god je to potrebno, tehnička specifikacija treba

naznačiti postupke s pomoću kojih se može odrediti jesu li ispunjeni dani zahtjevi. U ovom

dijelu specificirani su svi koraci i potrebni dijelovi koji se koriste kako bi se izradila paluba

broda. Elementi su numerirani i također se po šiframa zna na koji su način prethodno

obrađeni.

Sva prikazana specifikacija pojavljuje se u glavnom dijelu rada pod nazivom Izrada

palube tj. objašnjavaju se tabele u kojima se očitavaju podaci.

Zahtjevna specifikacija:

1. 01-49 => LIMOVI /obrađeni sačmarenjem i sa osnovnim premazom

2. 50-99 => PROFILI /obrađen sačmarenjem i sa osnovnim premazom

(Izvodi se kako bi se metal očistio od raznih nečistoća i pripremio za bojanje ili pocinčavanje)

Radionička specifikacija:

Oznaka pozicije elemenata: NPL – Nova Panel Linija

MPL – Linija u sustavu MALE PREDMONTAŽE

3. 100-399 => strojno obrađeni limovi

4. 400-699 => strojno obrađeni profili

Oznaka sklopa elementa:

5. 701-710 => ravni paneli na NPL (sekcija se dovršava u radionici )

6. 711-730 => ravni paneli na NPL (sekcija se dovršava u radionici , ili .)

7. 731-750 => ravni paneli (izrađuju se ručno u radionici , ili )

8. 751-760 => ravni paneli koji se izrađuju na MPL (3 lima duljine max 8000 mm, maks

izmjere do 6000 x 13000 mm )

9. 761-770 => ravni paneli koji se izrađuju za MPL (2 lima duljine do 13000 mm, min

izmjere 1850 x 4000 mm, ≤ 771-780 ≤ maks izmjere 6000 x 13000 mm )

25  

10. 771-780 => ravni paneli (izrađuju se ručno u radionici MP)

min izmjere panela(1850 x 4000 mm ≤ 771 – 780 ≤ maks izmjere 6000 x 13000 mm)

11. 781-799 => zakrivljeni paneli koji se montiraju na vanjsku oplatu

Oznaka sklopa elemenata od broja 5 do 11 odnose se na tabelu 1 gdje su prikazani koji su

nam paneli potrebni kako bi izradila paluba broda

.

12. 800-899 => paneli M.P. koji su dio pregrade (izrađuju se u radionici MP) /

jednostrano ukrepljen, maks izmjere panela(1850 x 4000 mm )

13. 900-929 => paneli M.P. koji su dio pregrade i platforme (izrađuju se u radionici MP) /

jednostrano ukrepljen, / (1850 x 4000) < izmjere ≤ (1300 x 3000 mm)

14. 930-949 => paneli M.P. koji su dio okvirnih rebra (izrađuju se u radionici MP) /

dvostrano ukrepljen, / maks izmjere ( 1300 x 3000 mm)

Oznaka sklopa elemenata od broja 12 do 14 odnose se na tebelu 2 gdje su prikazani

sklopovi male predmontaže MP.

15. N1-N49 => nadsklopovi – MP ( izrađuju se u radionici MP)

16. N50 => nadsklopovi-paneli (izrađuju se u radionici , , ili .)

17. T1-T99 => T – zavareni profili

18. GS1-GS9 => gotov segment

Elementi od broja 15 do 18 odnose se na sliku 28 gdje nam je prikazan kronološki slijed

izrade sekcija tj. koji element pri kojem zahvatu trebamo montirati.

26  

5. Izrada palube

5.1.Tehnološka podjela sekcija

Paneli:

Panel je proizvod koji prema svojoj tehnološkoj složenosti pripada skupini sklopova.

Panel se prema svojoj osnovnoj definiciji sastoji od dva ili više sučeljno spojenih limova koji

zajedno čine opločenje, te jednog ili više ukrepnih elemenata koji ga ukrepljuju.

Na sljedećoj slici 19 prikazani su paneli koji se koriste u izradi palube, a u ovom dijelu

će se obraditi panel koji se koristi na sekciji 310-1, 310-2 i 311-1., te se u tabeli 1 mogu

isčitati kakvi paneli odgovaraju pojedinim sekcijama broda.

Tabela 1: Prikaz panela za izradu palube broda

310-1,311-1: panele vanjske oplate (781) izvesti sa pripremom spoja PVK-1u.

Napomena: nisu potrebni skalopi za v.o. iznad PVK-1u pripreme. Dio šava ispod orebrenja

zavari se prije montaže orebrenja, a ostalo nakon montaže orebrenja oplate.

27  

Na slici 19 se prikazuje panel broda pojedine sekcije broda koji je radi veće čvrstoće i

stabilnosti panela pojačan sa uzdužnim I profilom.

Slika 19: Panel broda sa uzdužnim pojačanjem I profilom.

Sklopovi:

Sklop u području male predmontaže (tabela 2) je proizvod najnižeg reda po složenosti

te se dobiva međusobnim spajanjem pojedinačnih elemenata ( dva ili više).

Tabela 2: Sklopovi male predmontaže (MP)

28  

Napomena: svi ATZ i TZ profili režu se iz lima i izrađuju kao sklopovi MP. Zavarene

profile nakon izrade po potrebi ravnati hladnim postupkom.

Priprema spojeva unutar sklopova male predmontaže je AI, osim u slučaju ako je

duljina sučeljenog spoja l<400 mm, te je tada priprema spoja PVK-1.

Okvirne sponje izraditi kao sklopove MP (T1-T99) koji se sastoje od TZ profila sa

trakama TR75 x 10 na prolazima.

Niže na uzdužnoj pregradi izraditi kao sklopove MP900. U sklop bokoštitnika

pripadaju i podložne trake za zavarivanje bokoštitnika na vanjsko opločenje.

Čvorne ploče i dio okvira ispod čvorne ploče su pojedinačne pozicije koje pripadaju

podsekciji palube. Prilikom izrade palube moramo odrezati limove na odgovarajuću duljinu i

oblik tako da dobivamo škarti materijal (slika 20).

Slika 20: Element palube i izrezani viškovi elemenata

29  

Nadsklopovi

Nadsklop je po svom nazivu definiran kao proizvod višeg reda u odnosu na sklop,

odnosno nižeg reda u odnosu na podsekciju. Nadsklop je po svojoj osnovnoj definiciji sastoji

od jednog ili više sklopova te pojedinačnih elemenata.

Na panelu 2. palube dodaju se sklopovi podveza i okvirnih sponja i time se formiraju

u podsekciju A. Na panel uzdužne stijene dodaje se sklop okvirnih rebara i formira se

nadsklop uzdužne stijene N1. Te se na panel v.o. dodaje okvirno rebro i time se formira

nadsklop vanjske oplate N50 (slika 21).

Slika 21: Nadsklop uzdužne stijene N1 i nadsklop vanjske oplate N50

30  

Na panel uzdužne stijene (L/D) dodaju se sklopovi okvirnih rebara i pojedinačnih

pozicija ukrepa ako postoje, te se time formira nadsklop uzdužne stijene N1 (slika 22).

Slika 22: Nadsklop uzdužne stijene N1

Na panel v.o. pridodaju se okvirna rebra i formiraju se nadsklopovi N50 (slika 23).

Slika 23: Nadsklop N50

31  

Podsekcija

Podsekcija A (slika 24) se sastoji od panela palube (711), sklopova podveza i okvirnih

sponja, čvornih ploča iznad uzdužnih stijena na 6000 od C.L.-a L/D te pojedinačnih koljena

između sponja i uzdužnjaka, te ako postoje od pojedinačnih koljena prema oplati.

Slika 24: Podsekcija A

Elementi pojedinačne montaže (P.M.)

Elementi P.M. za navoz (2950-2989)

• 310: pojedinačna montaža na uzdužnim elementima na krmenom sekcijskom spoju (na

podvezama i uzdužnim stijenama); koljena na sekcijskim spojevima (na krmenom

sekcijskom stiku)

• 311: koljena na okvirnim rebrima, prema krovu dvodna

32  

5.2.Tehnološki slijed izrade palube:

Baza za izradu sekcije: opločenje palube

Svaka paluba ima svoje dimenzije i težinu, te vrijednosti su zapisane u tabeli 3.

Tabela 3: Masa sekcije (bez opreme) i dimenzije sekcija (na bazi predmontaže)

Tehnološki slijed izrade: Nadsklop palube izrađuje se dodavanjem desnog dijela

palube (sklopa 900) na panel opločenja palube. Opločenje palube se pripoji i zatim se montira

sva struktura (sklopova podveza i okvirnih sponja, čvornih ploča i pojedinačna koljena).

Nakon što je montirana sva struktura , zavaruje se RV spoj na opločenju palube. Panel se

okrene za 180 i podigne na potklade kako bi se mogli zavariti kutni spojevi čvornih ploča na

strukturu panela. Gornju stranu spoja se treba zavariti nakon okretanja panela u položaj

montaže. Na nadsklop palube montiraju se nadsklopovi MP uzdužnih stijena(L/D), zatim

sklopove nepropusnih poprečnih stijena. Zavaruju se horizontalni i vertikalni spojevi struktute

v.o. i šavove i stikove v.o. Montiraju se sklopovi koljena prema krovu dvodna između oplate i

uzdužne stijene. Sklopove treba samo pripojiti, a u potpunosti zavariti nakon okretanja sekcije

u položaj montaže kao i preostale spojeve strukture na v.o. koji se tada nalaze u

horizontalnom položaju ( slika 25 ).

Slika 25: gornja paluba broda spremna za montažu

33  

Na slici 26 prikazan je tehnološki slijed kako se mora postaviti paluba da bismo mogli

izvesti sve korake koji su potrebni.

Slika 26 a):Podsekcija A

Slika 26 b):Okretanje podsekcije A za 180 radi lakšeg zavarivanja

Slika 26 c): Spajanje podsekcije A sa nadsklopom uzdužne stijene N1

34  

Slika 26 d):Na panel se dodaju okvirna rebra i dobiva se nadsklop vanjske oplate N50

Slika 26 e):Montaža pojačanja vanjske oplate

Slika 26 f): Montaža vanjske oplate N50

35  

Slika 26 g): Gotova paluba

Slika br.28: Tehnološki slijed izrade sekcija tj. kakav položaj pri kojem zahvatu treba

zauzimati.

Kada smo izvršili sve potrebne korake dobivamo gotovu palubu spremnu za montažu

na brod (slika 27).

Slika 27: Gotova paluba

36  

Skela za izradu sekcije:

• Vanjsko oskeljenje: služi za zavarivanje šavova i stikova na vanjskoj oplati

• Unutarnje oskeljenje: oskeljenje unutar suhog prostora dvoboka, za zavarivanje

okvirnih rebara i uzdužnjaka za vanjsku oplatu, ta za montažu sklopova koljena prema

krovu dvodna, na okvirnim rebrima.

• Nakon okretanja sekcije u položaj montaže montira se ograda oko 2. palube

Ukrupnjavanje sekcija: ukrupnjavaju se sekcije 2. i 3. palube

• SU 301 = 311-1 + 320-1

• SU 302 = 312-1 + 321-1

• SU 303 = 313-1 + 322-1

• SU 304 = 314-1 + 323-1

• SU 305 = 315-1 + 324-1

• Baza ukrupnjavanja: sekcija 2.palube u položaju montaže

• Šavovi na oplati broda: PVK-2i (skošenja na sekcijama 3.palube)

Oskeljenje ukrupnjene sekcije:

Vanjsko oskeljenje:

• za šav ukrupnjenog spoja iznad 2.palube

• Za bojanje ukrupnjene sekcije u položaju montaže

• Na 2.palubi ostaje samo skela ispod ukrupnjenog šava (dio ispod šava ne treba skelu jer

je u dohvatu pomične skele u hali za bojanje)

Unutarnje oskeljenje:

• Potpuno oskeljenje za bojanje sekcije ( nakon okretanja u položaj montaže)

37  

Posebne napomene:

Bokovi bokoštitnika ne montiraju se u sekcije, već se ukrcavaju na brod i montiraju u

matičnoj luci broda.

Poklopci rampe ugrađuju se na navozu te se u predmontaži treba kontrolirati geometrija

pražnica rampe tj geometrija otvora i visinu pražnice ne koju dolazi brtveni nož.

Transport:

Pojedinačne sekcije se transportiraju na bojanje, te se radi toga kao što je prikazano na slici 28

zavaruju uške radi lakšeg transporta.

• 310-1,2 u položaju predmontaže, na opločenju palube.

• Sekcija 311-1 se transportira na ukrupnjavanje u položaju montaže, a bojaju se nakon

ukrupnjavanja.

• Ukrupnjene sekcije bojaju se (položene na paletu i platformu) i transportiraju na navoz

u položaju montaže.

Slika 28: Prikaz uški, gdje se prilikom transporta pričvrste sajlama za dizalicu

38  

6. Zaključak

Kroz ovaj završni rad analiziralo se izrada palube, tj. osnovna tehnologija izrade

montažnih jedinica. Analiza je ostvarena uz suradnju sa Uljanik Brodogradilište d.d. gdje su

prikupljeni potrebni podaci da se iznese čitav jedan proces što je sve potrebno za izradu

pojedinog elementa broda. Konkretno se radilo o Ro-Ro brodovima koji služe za prijevoz

cestovnih vozila.

U radu se upoznalo kakve sve palube broda postoje i koja je njihova uloga u

cjelokupnoj konstrukciji broda. Palube su vodoravne ljuske, opne, stijenke trupa broda, koje u

vojevima čine limovi palube. Zbog raznih vanjskih opterećenja paluba broda mora biti

konstrukcijski otporna kako nebi došlo do neželjenih posljedica.

Na temelju činjenice da palube broda moraju podnositi velika opterećenja i moraju

imati veliku nosivost zbog tereta, zavarivanje montažnih jedinica jedan je od presudnih

čimbenika u izradi palube broda. Standardom se propisuju postupci zavarivanja, priprema

spojeva za zavarivanje i oblici žlijebova koji se primjenjuju u izradi trupa broda. Pod

specifikacijom sekcije broda su objašnjene kratice kako bi se pobliže objasnili stručni izrazi u

radu, tj. navedene su veličine elemenata palube, postupak obrade te u kojoj radionici se

obavlja pojedini zahvat.

Čitav postupak mora udovoljiti nacrtu tehnologiji gradnje broda, te se moraju

zadovoljati tolerancije. Paluba broda se izrađuje od niza sekcija koje se naposljetku spajaju u

jednu cjelinu. Za to su potrebni sklopovi, paneli, nadsklopovi i podsekcije. Na temelju

prikazanog redoslijeda prikazan je način izrade palube broda pa sve do transporta gotove

palube na bojanje protiv korozije.

Kroz kvalitetnu i dobro organizaciju kakvu ima Uljanik Brogogradilište d.d. vidljivo je

kakav slijed mora proći pojedini element. Svaka uspješna organizacija mora ulagati u svoje

ljude jer samo oni su nosioci opstanka jedne organizacije. Timskim radom i kvalitetnom

dokumentacijom se postiže mnogo više i mnogo bolje.

39  

7. Popis slika, tablica i dijagrama

Slika 1: brod Grimaldi Lines izgrađen u Uljanik Brodogradilište d.d.

Slika 2: Standardni skok palube

Slika. 3: Trapezni preluk

Slika 4: Parabolični preluk

Slika 5: Kružni preluk

Slika 6: Zapljuskivanje palube uslijed oluje

Slika 7: Ro-Ro brod za prijevoz tereta na kotačima Slika 8: Primjer zavarivanja elemenata na brodu

Slika 9: Standardom definirani nazivi zavarenih spojeva

Slika 10: Stanjenje s jedne strane

Slika 11: Obostrano simetrično stanjenje

Slika 12: Jednostrano ukrepljen element

Slika 13: Prikaz 2 sučeljena spoja

Slika 14: Prikaz sučeljenog i kutnog spoja

Slika 15: Prikaz sučeljenog i kutnog spoja

Slika 16: Sučeljeni I-spoj

Slika 17: Sučeljeni V-spoj

Slika 18: Zavarivanje palube u hali brodogradilišta Uljanik d.d.

Slika 19: Panel broda sa uzdužnim pojačanjem I profilom.

Slika 20: Element palube i izrezani viškovi elemenata

Slika 21: Nadsklop uzdužne stijene N1 i nadsklop vanjske oplate N50

Slika 22: Nadsklop uzdužne stijene N1

Slika 23: Nadsklop N50

Slika 24: Podsekcija A

Slika 25: Gornja paluba broda spremna za montažu

Slika 26(a,b,c,d,e,f,g) : Tehnološki slijed izrade sekcija tj. kakav položaj pri kojem zahvatu treba zauzimati.

Slika 27: Gotova paluba

40  

Slika 28: Prikaz uški, gdje se prilikom transporta pričvrste sajlama za dizalicu

Tabela 1: Prikaz panela za izradu palube broda

Tabela 2: Sklopovi male predmontaže MP

Tabela 3: Masa sekcije (bez opreme) i dimenzije sekcija (na bazi predmontaže)

41  

8. Popis literature:

• Tehnologija gradnje broda, Uljanik Brodogradilište d.d. , Pula, 2012.g.

• Grubišić, I.: Geometrija broda, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2001.

• Smoljan B.: Bilješke sa predavanja iz kolegija Karakterizacija materijala, Visoka

tehničko-poslovna škola s p.j. u Puli, 2013.g.

• www.fsb.hr/geometrija.broda

42