0

Bilten

Rijeka, studeni 2011.

Osnovna škola Gornja Vežica

Rijeka

(u suradnji s Udrugom Zlatni rez i L'Oreal Adria)

1

Uvodna riječ

Udruga Zlatni rez u suradnji s tvrtkom L'Oreal Adria Hrvatska dana 15. veljače 2011. raspisala je natječaj za ostvarivanje financijske potpore za rad na projektu „Dan znanosti 2011“. Naša je Škola ostvarila financijsku potporu za obilježavanje Svjetskog dana znanosti za mir i razvoj 10. studenog 2011. za projekt „Bura“.

Odabir teme nije bio težak budući da se naša škola nalazi na području Vežice koja je poznata po jakim udarima bure, stoga smo ju odlučili proučavati.

Neki su ciljevi ovoga projekta promicanje znanstvene pismenosti općenito, a posebno prirodnih znanosti kao i njihova uloga u promicanju mira i održivog razvoja, razvijanje učenja istraživanjem, rješavanje problema raspravom, razgovorom i dijalogom, razvijanje kreativnosti učenika, a sam je projekt zamišljen kao interdisciplinarni projekt u kojem smo povezali nastavne predmete razredne i predmetne nastave: prirode i društva, matematike, fizike, povijesti, geografije, hrvatskog jezika, likovne kulture, tehničke kulture, glazbene kulture, vjeronauka, te izvannastavnih aktivnosti mladih knjižničara, lutkara i velikog zbora. Predavanjima, radionicama, scensko-lutkarskim igrama, izložbama likovnih radova i pokusima učenicima ćemo približiti prirodni fenomen bure, njezin utjecaj na okoliš i ljude, energetsku iskoristivost, kao i korištenje bure u igri i sportu.

Projektom smo unaprijedili i nastavni proces - korištenjem različitih oblika poučavanja i drugačijih nastavnih sadržaja. Uz redovne obaveze učenici su izvršavali niz dodatnih zadataka: prikupljali, obrađivali i interpretirali podatke. U tom su radu koristili anemometar, računalo, video kameru, diktafon i internet kao izvor podataka. Dogovarali su se oko podijele zadataka, raspravljali o rješenju problema na koje su nailazili. Neki su se okušali u ulozi voditelja i hrabro stali pred kameru.

Posjetili smo Pomorski meteorološki ured u Rijeci, Riječku zvjezdarnicu i Jedriličarski klub Galeb. Napravili smo vjetrenjače, vjetrokaze, igračke koje pokreće vjetar, mjerili brzinu vjetra u blizini škole te rezultate grafički prikazali, proučavali utjecaj bure na promet našeg kraja, a dobivene rezultate statistički obradili, saznali više o motivu vjetra u književnosti i Bibliji, te dramatizirali slikovnicu „Burrra“ Daniela Naičinovića. Novost našeg projekta je filmski zapis o projektu Bura – koji smo napravili u suradnji s Domom mladih - kao i novinski zapis (bilten) koji sadrži učeničke tekstove u kojima se opisuje što su radili i do kojih su zaključaka su došli.

Uloga je znanosti spoznaja, a znatiželja potiče istraživanje, učenje. Vodeći se znatiželjom i mi smo odlučili saznati što više o prirodnom fenomenu s kojim se često susrećemo – burom -.

Zahvaljujemo svim učenicima koji su sudjelovali u ovom Projektu kao i njihovim voditeljima koje navodimo abecednim redom: Ivana Balaško, Ivona Biondić, Tatjana Bićanić, Dušanka Brezac, Gledis Brnin, Vlado Došen, Mandica Drakula, Karin Felker, Danila Ferenčević, Gordana Gruić, Tanja Ivančev, Neven Lazzarich, Adriana Licardo Luketić, Sanja Marušić – Vukasović, Bojana Matešin, Predrag Matić, Svijetlana Miljković, Manuela Stančić, Svetlana Vukić, Sandra Šegota-Orman, Ana Šerer – Hajdinić, Tanja Šćiran.

Voditeljica Projekta: Jelena Košak Krneta

2

Zadatak naše male ekipe povjesničara bio je otkriti porijeklo imena „bura“, njezino spominjanje u

narodnoj predaji, te utjecaj bure na svakodnevni život.

Drevni su graditelji poštivali njezine „zakone“

Naše istraživanje započinje čitanjem knjige cijenjenog hrvatskog meteorologa Milana

Sijerkovića „Bura goropadnica“, usto smo pretraživali internet, čitali enciklopedije i geografske

leksikone.

Većina meteorologa naziv „bura“ povezuje s grčkom riječi „boreas“ koja ima nekoliko

značenja: sjever, gora, vjetar koji puše s gore, vjetar koji puše sa sjevera (sjevernjak ili sjeverac). U

grčkoj mitologiji zapisana je priča o Boreju, silovitom i krilatom bogu, kralju svih vjetrova.

Rimljani su preuzeli mnoge tekovine grčke civilizacije. Tako rimski povjesničar Prokopije u

svojemu djelu „De bello Gothico“ u 6.st. piše: „ …na istočnoj obali Jadrana buči loš i žestok vjetar: kad

počne puhati nikoga nećeš naći na putu, jer se svi zadržavaju kod kuće. To je, naime, navala vjetra

koji diže uvis konjanika s konjem, dugo ga okreće i nasrće bacajući ga ….“.

Pretpostavlja se da je današnji naziv bure preuzet iz talijanskog jezika, mletačkog naziva „bora“, a

zabilježen je u 13.st.

Buru opisuju mnogi znanstvenici u prošlosti, npr. Mikalj Jakov, leksikograf iz 17.st., Pavao Ritter

Vitezović, književnik iz druge polovice 17. i početka 18.st., Johan Weikard Valvasor, slovenski

polihistor. Čuveni talijanski biolog i putopisac Alberto Fortis koji je u drugoj polovici 18.st. nekoliko

puta boravio u Dalmaciji, svoje je doživljaje opisao u djelu „Put u Dalmaciju“. Glede vremena najviše

piše o sjevernom vjetru buri. Prenosi vjerovanje pastira da se bura rađa u provalijama Biokova, te da

traje neparni broj dana. Stanovnici Sinja vjerovali su pak da „ako bura ne prestane treći dan, onda

traje četrnaest dana, a ako ne prestane četrnaesti dan, traje sedamnaest dana, a dulje ne može

trajati“. Narodna vjerovanja o duljini trajanja bure sažela je izreka koja je bila prihvaćena u mnogim

jadranskim područjima, a glasi: „Kada bura krene, traje jedan, tri ili devet dana“. Meteorolozi,

naravno, smatraju ove tvrdnje netočnima, zasnovanima na slučajnom zapažanju jer duljina razdoblja

s puhanjem bure ovisi prije svega o vremenskom stanju na širokome području, o rasporedu, jakosti i

premještanju ciklona i anticiklona.

Utjecaj bure ogledao se u prošlosti i u graditeljstvu. Jedan od najljepših primjera urbane

arhitekture koja je iskoristila vjetrove na najbolji mogući način je grad Korčula. Tlocrt grada

prilagođen je prirodnom obliku tla: glavna ulica pruža se smjerom sjever – jug. Ostale međusobno

usporedne ulice izviru okomito iz glavne, spuštajući se prema zapadnoj odnosno istočnoj obali. Na taj

način, ljeti grad hladi maestral, a zimi su izbjegnuti siloviti udari bure.

Pučka izreka isto tako kaže: „Bura vije oko kuće, pita kruha i odjeće“ što znači da se od bure

najbolje zaštiti s nekoliko slojeva odjeće. Ali bura ne rashlađuje samo naša tijela već i kuće. Naime,

ako nema vjetra kuća je okružena zračnim omotačem koji donekle čuva njenu toplinu nastalu

različitim grijačima. Međutim, već i slabi vjetar narušava tu zračnu zaštitu i gubitak topline se

povećava. Izračuni pokazuju da pri vanjskoj temperaturi od -20 C, ali u odsutnosti vjetra, zidovi gube

manje topline nego pri temperaturi od 5 C uz vjetrovito vrijeme. Ta je činjenica bila poznata i drevnim

3

graditeljima koji su zbog toga gradili kuće jednu uz drugu i u nizovima što smanjuje godišnju potrebu

za ogrjevom. Možda su se i graditelji nizova na Gornjoj Vežici inspirirali tim starim iskustvima. Danas

se pri gradnji koriste moderni materijali, no nekada su se pri izgradnji kuća služili kamenim blokovima

ili većim stijenama. Na taj su način održavali ujednačenu temperaturu, a manji prozori sprječavali su

prodore bure ili juga. Primjer tako izgrađene kuće našli smo u samom centru Rijeke, u Starom gradu.

Krovovi nekadašnjih primorskih kuća, koje su bile posebno izložene žestokoj buri, bili su pokriveni

teškim kamenjem.

U Starom gradu nalazi se kuća u nizu građena prema drevnim zakonima gradnje: maleni prozori sprječavaju

prodor bure, a kameni blokovi održavaju ujednačenu temperaturu.

Bura ruši stabla, odnosi krovove kuća, prevrće vozila, zatvara mostove, potapa brodove, prizemljuje

letjelice. Nanosi mnogo štete. No, bez bure ne bi bilo ni izvrsne paške janjetine i čuvenog paškog sira.

Posolica koja je posljedica djelovanja jakog vjetra, čini raslinje slanim što daje poseban okus janjetini i

ovčjem mlijeku od kojeg se pravi sir. Poznavatelji pršuta i ostali sladokusci koji samo vole ovu deliciju,

isto tako smatraju da su najbolji oni primjerci koji se određeno vrijeme suše na buri.

Bura je karakterističan vjetar upravo za istočnu obalu Jadrana. Njenu specifičnost, anegdote,

utjecaj na graditeljstvo i prehrambene navike mogli bismo iskoristiti ne samo za dobivanje električne

energije, već turističke promidžbe hrvatskog izvornog proizvoda duž cijelog hrvatskog dijela Jadrana.

Tekst napisale Sandra Zurak i Klara Dundović, 7.b

4

Učenici su s učiteljicom geografije Ivanom Balaško napisali glavne značajke bure, a svoje su saznanje upotpunili i razgovorom s meteorologom Ivanom Novakom. Od davnina je vezana uz Jadran, a naziv joj potječe iz staroslavenskog jezika – može li to biti bura?

U Senju se rađa, u Rijeci ženi, a u Trstu umire

Vjetar mahovit, hladan i suh , puše s planina na istočnoj obali Jadrana prema moru,

ima najmanje umjerenu jačinu i traje nekoliko sati naziva se - burom. Iako Jadran nije jedino područje na kojem puše ovakav tip vjetra, upravo joj je područje Jadrana dalo na glasovitosti te je jadranska bura u svjetskim razmjerima prepoznata kao meteorološki fenomen.

Naziv ovog „zlog vjetra“ upotrebljavan je od davnina, riječ „bura“ staroslavenskog je podrijetla, a znači „zao vjetar“ ili „vihor“ . U početku mu je značenje opisivalo jako nevrijeme dok kasniji zapisi navode da bura znači sjevernu stranu svijeta ili vjetar koji puše sa sjeveroistoka. I doista, bura je u nas hladan i jak vjetar najčešće sjeveroistočnog smjera koji nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske nizine preko Dinarida prema obali. Pri spuštanju niz planinske padine hladni zrak postiže velike brzine pri čemu se zagrijava i suši. Kako su Dinaridi na ovom prostoru vrlo niski, zrak se ne stigne dovoljno zagrijati, te dolaskom u topliju okolinu, ostaje razmjerno hladan i suh.

Glavno obilježje bure je mahovitost. Cijelo područje sjevernoga hrvatskog primorja izloženo je udarima bure, a po olujnoj jačini, osobito je poznata «Senjska bura».

Mahovitost i silina – glavna su obilježja bure

Kako bismo upotpunili svoje znanje o buri odlučili smo posjetiti Pomorsko meteorološki ured i našeg poznatog meteorologa gospodina Ivana Novaka čije vremenske prognoze svakodnevno slušamo u eteru „Radio Rijeke“. Pročitajte što smo saznali.

5

Na početku nas je zanimalo: Kako nastaje bura? Bura nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske nizine preko Velebitskog gorja. Hladan zrak koji se nakuplja iza Velebitskog gorja počinje se prelijevati preko Velebitskog gorja koje je nisko pa se hladan zrak ne stigne ugrijati te dolaskom u topliju okolinu ostaje razmjerno hladan i suh. Gdje su najčešći udari bure i zašto? Bura je najjača podno planinskih prijevoja. Udari bure najčešći su na sjevernom dijelu Jadrana i to na području: Senja, podvelebitskog kanala i sjevernih strana otoka Krka, Raba i Paga.. Masliničko ždrilo i Novigradski zaljev najpoznatiji su po udarima bure na srednjem Jadranu, a predjeli oko Šibenika, Splita, Omiša i Makarske u Dalmaciji te delte Neretve i ušća Rijeke dubrovačke na južnom Jadranu. Kakva je to „škura“ bura i kada nastaje? „Škura“ bura je takozvana ciklonalna bura. Događa se u situaciji kada je nad područjem Sredozemlja ciklona, a temperature zraka su na kontinentu iza europskog gorja vrlo niske. Kada u takvoj situaciji dođe topao i vlažan zrak iz Sredozemlja, on se naglo ohladi te tada često za vrijeme bure pada kiša, dok u zimskim uvjetima može padati i snijeg. U kojem su dijelu godine udari bure najčešći? Udari bure najčešći su u hladnijem dijelu godine, naročito u razdoblju od listopada do ožujka. Kada je u Hrvatskoj izmjerena najveća brzina bure i koliko? Dosada je u Hrvatskoj najjači udar bure izmjeren na Masleničkom mostu - 21. prosinca 1998., a iznosio je 69 m/s ili 248, 4 km/h Postoje li drugdje u svijetu vjetrovi poput bure? Prema dosadašnjim saznanjima slični vjetrovi postoje, u Japanu, te u podnožju Kavkaza. Poznato je da znanstvenici iz drugih zemalja dolaze k nama proučavati buru, ali i naši znanstvenici putuju svijetom proučavajući slične vjetrove.

Iako i u drugim dijelovima svijeta postoje vjetrovi slični buri, saznali smo da je bura od davnina neraskidivo vezana uz Jadran , iako je „zao vjetar» ljudi s ovog područja naučili su živjeti s njim, a to potvrđuje i stara izreka „U Senju se rađa, u Rijeci ženi, a u Trstu umire!“. Tekst napisale Lorena Šimek i Stella Podgornik, 7.a

6

Grupa fizičara dobila je zadatak izmjeriti brzinu vjetra na šest lokacija oko škole kako bi

utvrdili koja je lokacija najbolja za postavljanje vjetrogeneratora.

Određivanje brzine vjetra i odabir lokacija za postavljanje

vjetrogeneratora

Područje Vežice poznato je po jakoj buri. U ovom dijelu grada često puše, a udari bure mogu

biti toliko jaki da se lome grane i prevrću stvari. Grupa fizičara dobila je zadatak izmjeriti brzinu vjetra

na šest lokacija oko škole. Htjeli su utvrditi kolika je maksimalna brzina strujanja zraka kada puše

bura i koja je lokacija najbolja za postavljanje vjetrogeneratora.

Brzinu vjetra mjerili su svakoga dana između 9 i 30 i 10 sati od početka školske godine 6.rujna

do 6.listopada. U mjerenju su sudjelovali učenici 8.a razreda: Rebecca Rus, Sofija Kresić, Petra

Domljanović, Danijel Bačić, Gordan Dubić, Romano Karleuša i Filip Lavić. Nikola Dizdar je na

stranicama Državnog hidrometerološkog zavoda pratio podatke o brzini i smjeru vjetra za riječko

područje. To su kontrolni podaci i bili su potrebni su kako bi ih usporedili s izmjerenim vrijednostima.

Za mjerenje je korišten uređaj – anemometar - kojeg su od milja prozvali burometar.

Anemometrom mjerili su ispred glavnog školskog ulaza (L1), na košarkaškom igralištu br. 1 (L2),

košarkaškom igralištu br. 2 (L3), nogometnom igralištu (L4), ispred stražnjeg školskog ulaza (L5) i na

ulazu u okoliš škole (L6).

Izmjereni podatci uneseni su excell tablicu i izrađen je graf. Rezultati su sljedeći:

Graf br.1 - Brzina strujanja zraka na različitim lokacijama oko škole

Uspoređujući graf br.1 s podatcima koje je prikupljao Nikola Dizdar zaključeno je da su za vrijeme bure izmjerene najveće brzine i to odgovara pikovima (maksimalna vrijednost) koji se jasno vide na grafu. Najveća brzina izmjerena je na nogometnom igralištu 6. rujna kada je brzina bure iznosila je 7.8 m/s.

7

Kako bi lakše zaključili koja je lokacija najpovoljnija za postavljanje vjetrogeneratora,

izračunate su i srednje brzine strujanja za svaku od navedenih lokacija. Iz grafa br.2 je vidljivo da su srednje brzine na košarkaškom igralište br.1 (L2) i nogometnom igralištu (L5) jednake i iznose 2.2 m/s. Na osnovu dobivenih rezultata na navedenim lokacijama bilo bi najisplativije postaviti vjetrogenerator.

Graf br.2 - Srednja brzina strujanja zraka po lokacijama

U ime grupe fizičara tekst napisali: Filip Lavić i Romano Karleuša, 8.a

Određivanje brzine vjetra

Brzina se vjetra određuje pomoću uređaja koji se naziva anemometar.

Naša je škola u sklopu projekta Bura nabavila anemometar PCE-AM

81. Uređajem možemo odrediti trenutnu brzinu vjetra i izraziti je u

različitim jedinicama brzine. Brzina vjetra nije stalna veličina.

Neprestano se mijenja. Pomoću ovog uređaja možemo odrediti

minimalnu i maksimalnu brzinu vjetra u promatranom vremenskom

intervalu.

U slučaju da nemamo anemometar možemo se poslužiti

maramicom, štopericom, mjernom vrpcom i kompasom. Evo

kako to možemo učiniti. Jedna osoba ispusti maramicu. U

istom se trenutku pokreće štoperica. Vjetar odnese maramicu

na određenu udaljenost. U trenutku, kad maramica padne na

tlo, zaustavimo štopericu. Pomoću mjerne vrpce izmjerimo

udaljenost od maramice do osobe koja ju je ispustila. Brzinu

vjetra određujemo tako da podijelimo izmjerenu udaljenost s

vremenom leta maramice. Pomoću kompasa određujemo

smjer vjetra.

Tekst napisale Rebecca Rus i Sofija Kresić (8.a)

1,2

2,22,0

2,21,9

1,4

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

L1 L2 L3 L4 L5 L6

8

Matematičari su prikupljali podatke o utjecaju bure na promet, te ih statistički obradili

Utjecaj bure na promet primorske i gorske Hrvatske

U sklopu projekta Bura matematičari su prikupljali podatke o utjecaju bure na promet primorske i

gorske Hrvatske od 5.9. do 5.10.2011. Kao izvor podataka koristile su nam servisne informacije s HAK-

ovih mrežnih stranica. Proučavali smo utjecaj bure na mostove (Paški, Krčki i Maslenički most), ceste

(A1 Sveti Rok-Maslenica, A6 Bosiljevo-Rijeka, D54 Maslenica-Zaton Obrovački), trajektne linije

(Valbiska-Merag, Brestova-Porozina, Prizna-Žigljen) i katamaranske linije (Rijeka-Mali Lošinj, Rijeka-

Rab-Novalja, Mali Lošinj-Srakane, Vele-Unije-Ilovik-Susak-Mali Lošinj). U promatranom su razdoblju

sve trajektne linije plovile po redu plovidbe, osim trajektne linije Prizna-Žigljen gdje, zbog bure,

trajekt nije plovio datuma 20.9. Toga je dana zapuhala orkanska bura te uzrokovala poteškoće i u

kopnenom prometu na prometnicama: D54 Maslenica-Zaton Obrovački koja je bila zatvorena za sav

promet, Paški most i Jadranska magistrala bili su zatvoreni za 1. i 2. skupinu vozila, dok se na dionici

A6 prometovalo otežano. Do 30.9. bura je izazivala poteškoće u prometu, tada je oslabila i

prometovalo se bez ograničenja.

U nastavku članka prikazani su kružni dijagrami ograničenja na pojedinim dionicama.

Na prvom se dijagramu vidi da je državna cesta D54 Maslenica – Zaton Obrovački bila zatvorena 3%

promatranog vremena za sav promet. U 97% slučajeva prometovalo se bez ograničenja.

Dionica autoceste A6 Bosiljevo – Rijeka nije zatvarana zbog bure. Prometovanje je bilo otežano u

16% promatranog perioda, zbog jakog vjetra.

(D54) Maslenica – Zaton Obrovački

9

Iz kružnog se dijagrama vidi da je bura na ovoj dionici autoceste A1 stvarala probleme u 19%

slučajeva. Jedan dan su prometovali samo osobni automobili (3%). Jedan dan se prometovalo

otežano, ali bez ograničenja brzine (3%). U približno 16% slučajeva što je 5 dana prometovalo se

otežano uz ograničenje brzine ne 60 km/h.

Orkanska bura je zatvorila Paški most za 1. i 2. skupinu vozila na jedan dan (3% promatranog

vremena).

Jadranska magistrala bila je zatvorena za 1. skupinu vozila 5 dana (približno 16% promatranog

vremena). Jedan dan nisu smjela prometovati vozila i 1. i 2. skupine. Ostatak vremena prometovalo

se bez ograničenja.

Trajektna linija je bila u prekidu samo jedan dan što je približno 3% promatranog vremenskog

perioda.

Trećinu promatranog razdoblja puhala je bura, no nije imala velik utjecaj na promet što se vidi iz

prikazanih kružnih dijagrama. Prometovalo se otežano, uz minimalna ograničenja. Samo je dionica

D54 bila zatvorena za sav promet na jedan dan i trajekt na liniji Prizna-Žigljen također nije plovio.

Grafove izradili: Matea Bačić i Gregor Šverko, 8.b Tekst napisali Tomislav Novak i Luka Učur,8.d

10

Grupa tehničara predstavlja nam vjetroparkove u Hrvatskoj

Vjetroparkovi – budućnost proizvodnje električne energije

Pretjerano iskorištavanje fosilnih goriva potaknulo je ljude da se okrenu k obnovljivim izvorima energije. Od svih obnovljivih izvora energije, najveći razvoj doživlajvaju vjetroelektrane. Prema podatcima Energetskog instituta Hrvoje Požar u razdoblju od 2000. do 2007. godine u Europi vjetroelektrane čine 30 posto svih novoizgrađenih proizvodnih kapaciteta električne energije. U 2007. godini vjetroelektrane su proizvele 3,7 posto ukupne električne energije, a krajem 2009. u pogonu su vjetroelektrane čija je ukupna snaga iznosila 76 GW. Pored pozitivnih strana, kao što su neovisnost o fosilnim gorivima, smanjenje stakleničkih plinova, globalna dostupnost, vjetroelektrane imaju i neke nedostatke. To su: zauzeće prostora, buka, zasjenjenje, vizualni utjecaj te utjecaj na floru i faunu. Uz dobro planiranje ti se nedostatci mogu svesti na minimalnu razinu.

Vjetrenjača pri pretvorbi energije vjetra u električnu energiju koristi pojavu elektromagnetne indukcije. Vjetar okreće lopatice vjetrenjače, a one pokreću sprohodnu osovinu brzinom od 30-60 puta u minuti. Mijenjačka kutija spaja sporohodnu i brzohodnu osovinu povećavajući brzinu vrtnje na 1000-1800 okretaja u minuti. Brzohodna osovina pokreće generator koji proizvodi električnu struju. Proizvedena se energija iz generatora šalje na transformator koji pretvara napon na onaj koji se koristi u elektromagnetskoj mreži. Tri glavne varijable određuju koliko električne energije može proizvesti vjetrenjača. To su: brzina vjetra, promjer lopatica i gustoća zraka, na koju utječe nadmorska visina, temperatura i tlak zraka. Najmanja jačina vjetra potrebna za pokretanje vjetroagregata iznosi oko 4 m/s, a maksimalna je jačina, pri kojoj vjetroagregat prestaje sa radom, 25 m/s. Kada je brzina vjetra između 12 i 15 m/s vjetroagregati stvaraju maksimalnu izlaznu snagu.

Vjetroparkovi su budućnost proizvodnje električne energije

Proizvedena se energija iz generatora

šalje na transformator

11

U Hrvatskoj postoji šest vjetroparkova. To su: Orlice, Crno Brdo i Trtar-Krtolin u blizini

Šibenika, Ravne 1 na Pagu, Vratuša u blizini Senja i Velika Popina na području općine Gračac. Vjetroelektrana Orlice ima 11 vjetroagregata.

Tri su vjetroagregata snage 800 kW i osam snage 900 kW što je ukupno 9,6 MW.

Predviđena proizvodnja vjetroelektrane je od oko 25 GWh električne energije godišnje. Vjetroelektrana Ravne 1 se sastoji od 7 vjetroagregata snage 850 kW te je ukupna instalirana snaga 5,950 MW. Vjetroelektrana Vrataruša je najveća Hrvatska vjetroelektrana sa 42 MW instalirane snage. Sastoji se od 14 vjetroagregata pojedinačne snage 3 MW. Velika Popina sastoji se od 4 vjetroagregata snage 2,3 MW, čime joj ukupna snaga iznosi 9,2 MW. Predviđena godišnja proizvodnja ove elektrane je 26 GWh električne energije. Crno Brdo ima 7 vjetroagregata snage 1,5 MW. Njezina predviđena proizvodnja električne energije je 27 GWh. Trtar-Krtolin godišnje proizvodi oko 27 GWh električne energije. Sastoji se od 14 vjetroagregata snage 800 kW, što je ukupno 11,2 MW instalirane snage.

Očekuje se da će u 2020. vjetroelektrane zadovoljavati 11-14 posto ukupnih potreba za električnom energijom u Europskoj uniji. Do 2030. godine zadovoljavat će 30 posto, a do 2050. gotovo 50 posto ukupnih potreba za električnom energijom. Ni mi u Hrvatskoj ne zaostajemo za zemljama Europske unije. U siječnju ove godine započela je izgradnja vjetroelektrane Pometeno brdo kraj Dugopolja čija bi proizvodnja električne energije trebala zadovoljavati potrebe dvije i pol do tri tisuće domaćinstva. Tekst napisala Hanna Čubrilo, 8.d

12

Na nastavi likovne kulture osmislili smo novi izgled vjetrenjača

Novo lice vjetrenjača

Vjetrenjače su strojevi pokretani brzinom vjetra. Poznato je da su simbol Nizozemske. Možda vam nije poznato da su prvi puta spomenute 644. godine kada je uhićen ''perzijski graditelj vjetrenjača'' Abu Lu'lu'a, zato što je ubio kalifa Umaraibn al-Khattaba. Nešto više od dvije stotine godina kasnije opisane su znamenite vjetrenjače u Seistanu (na granici između Irana i Afganistana), konstruirane po uzoru na vodoravne mlinske kotače iz Male Azije, poznate još iz 1. stoljeća p.n.e. Krila vjetrenjača, montirana na vertikalne osovine, okretala su se vodoravno. Slično su konstruirane prema mlinskim kolima zapadnjačke okomite vjetrenjače, što ih je između godine 22. i 11. godine p.n.e. opisao Rimljanin Vitruvije. Taj se tip vjetrenjače pojavio u Francuskoj otprilike godine 1180. godine, a u Engleskoj godine 1191. Nedugo zatim pronađena je nova inačica te zapadnjačke vjetrenjače u Francuskoj, konstruirana otprilike godine 1300. Takva se vjetrenjača u obliku tornja sastojala od čvrsto sazidanog tornja, u kojem se nalazilo mlinsko kamenje i ostala oprema. Prema vjetru se okretao samo krov ili "kapa" koji je nosio krila.

Vjetrenjače su bile dobrodošli tehnički uređaji u svim europskim općinama koje nisu imale tekuće vode, pa nisu mogle tijekom čitave godine koristiti pogon mlinskim kotačem. Vjetrenjače su ih mogle osloboditi ručnih žrvnjeva i mlinova, a u pogon su ih stavljali volovi, posebno ako se negdje u susjedstvu nalazio mlin na vodeni pogon. Međutim, troškovi takvih vjetrenjača su bili visoki pa su se dva mlina rijetko mogla istodobno ekonomično koristiti.

Danas vjetrenjače služe za proizvodnju energije, struje, puno su modernijeg izgleda - s tankim i šupljim bijelim trupom i tanjim elipsama.

Vjetrenjače su obično bijele boje, ali to nije nužno. U SAD-u ima žutih vjetrenjača da bi se uklopile u boju žitarica koje ih okružuju. Njemačke su vjetrenjače ponekad tamno zelene kako bi se uklopile u okolne šume. Europski rotori obično imaju crvenu traku kako bi bili vidljiviji zrakoplovima.

Europska moderna vjetrnjača

Najjednostavnije vjetrenjače se sastoje od tri osnovna dijela:

Rotor - lopatice su u principu kao jedra vjetrenjače. U svojoj najjednostavnijoj formi one se ponašaju kao pregrade vjetru. Vjetar djelujući svojom silom pokreće lopatice turbine, tada se dio energije prenosi na rotor.

13

Vratilo - vratilo vjetrenjače spojeno je u centar s rotorom. Kada vjetar pokreće rotor, pokreće se i samo vratilo. Na ovakav način rotor prenosi mehaničku, rotacijsku energiju na vratilo, te ju ono prenosi na generator na drugom kraju.

Generator - generator je vrlo jednostavan uređaj. Ono koristi svojstva elektromagnetske indukcije za proizvodnju električne struje. Jednostavni generatori se sastoje od magneta i vodiča. Vodič je namotana žica. Unutar generatora vratilo je spojeno s grupom magneta koji okružuju namotanu žicu. U elektromagnetnoj indukciji, ako imamo vodič okružen magnetima, i jedan dio rotira u odnosu na drugi, dolazi do nastajanja napona u vodičima. Kada rotor okreće vratilo, vratilo pokreće magnete i stvara se napon u žici.

Na nastavi likovne kulture pokušali smo dizajnirati vlastite vjetrenjače kako bi bile zanimljivije i na taj način uljepšale okoliš. Iako su neke od nacrtanih vjetrenjača posebne i drugačije, mislimo da ipak valja ostati pri bijelim vjetrenjačama kako ne bi ometali vozače. „Ukrašavati“ ih treba samo crvena traka na elisama kako bi ih i piloti vidjeli.

Naši su mali kreativci osmislili novi izgled vjetrenjača

Naši će radovi radovi uljepšavati zidove naše škole, a „obične“ će vjetrenjače služiti svojoj svrsi – iskorištavati energiju vjetra.

Tekst napisala Tihana Beogonja, 6.c

14

Mali su knjižničari došli do zanimljivih podataka o buri

Vladarica Jadrana

Istražujući znanstvenu-popularnu literaturu i periodiku, mali su knjižničari došli do zanimljivih podataka o buri. Postoje dokazi da se spominje već u dalekoj prošlosti, što joj daje poseban status među vjetrovima.

Plinije Stariji (Caius Plinius Secundus) rođen 23.---- , a poginuo 24.8. 79. pri erupciji Vezuva, u svom djelu Naturalis histria, između ostalog, opisuje vjetrove, te spominje jednu spilju u Dalmaciji iz koje navire olujni vjetar.

Bura se spominje i opisuju se njezini učinci u knjizi iz 6.st., naime Spiridon Brusina našao je u Prokopijevu djelu De bello Gothico ovo mjesto: „Na istočnoj obali Jadrana buči loš i žestok vjetar; kad god počne puhati nikoga nećeš naći na putu jer se svi zadržavaju kod kuće. To je, naime, navala vjetra koji diže uvis konjanika s konjem, dugo ga okreće i nasrće,bacajući ga…“. Iz opisa možemo zaključiti da je bura onda, baš kao i danas, nemilice bjesnila diljem hrvatsko-dalmatinskog primorja. U prošlosti su i neki hrvatski pisci u svojim djelima spominjali buru. Tako je renesansni pisac Petar Zoranić (Zadar,16.st.) u svom romanu Planine zapisao jednu verziju legende o Buri personificirajući buru kao mladu djevojku. Takva, goropadna, ponekad pogibeljna, ljutita, britka, odrješita(«Čuvaj se senjske bure i paške cure» ili «Senjska bura i Bakarska vrata, koliko puta je zaplakala majka»), ali i blaga, vesela i vragolasta, bila je čest motiv hrvatskih pisaca našeg Primorja i Dalmacije.

Bura je prava gospodarica cijelog Jadrana ( «Bura se u Senju rađa, Rijeci ženi a u Trstu umire» ili «Bura se u Treštu rađa,ispo Velebita i Vodic živi, a doli ko Vrulje umire»). Često je personificirana u liku vesele i vragoljaste žene, koja će se zaletjeti sad tu, sad tamo, uzburkati more i ljude, zalupit će vratima i škurama («Bura vije oko kuće, pita kruha i obuće»), zamahnuti metlom i očistiti sve kantune - jer bura je čista žena.

Ima ona i svoje manire, naime to je vjetar koji «ide na ručak» jer oko podneva, kad je najtopliji dio dana, „zaboravi“ puhati, ali navečer se vrati sita i dobro raspoložena. Poput loše kuharice, razbacat će sol po kopnu i oskudnim travnjacima koje će obrstiti ovce, a čiji je rezultat prvoklasna janjetina i vrhunski sir.

Ponekad se utrkuje sama sa sobom («Bura buru stiže»), a zna biti toliko mrzovoljna da nebo prekrije oblacima, zaškuri se i zamrači te počne nabacivati snijegom. To je mračna, škura ili sura bura («Bože te sačuvaj oblačne bure i vedra juga»).

Bura je prava gospodarica cijelog Jadrana

Časopis More 2007. godine predložilo je promoviranje bure kao izvorni hrvatski proizvod, ne bi li se na taj način pohvalili tom goropadnicom koja ima svoju prošlost, sadašnjost, a sigurno i budućnost. Na realizaciji brenda senjske bure već radi udruga «Senj 21» koja je pokrenula projekt otvaranja muzeja bure i postavljanje orgulja na buru.

Odabirom teme, i mi doprinosimo promoviranju bure kao izvornom hrvatskom proizvodu. U ime grupe Malih knjižničara tekst napisala knjižničarka Danila Ferenčević

15

BURA Črljeni oblaki nebo pokrivju jedan drugoga naganjaju… umejki se vogaju janjci se simo pa tamo naklanjaju sehe se grane kreče po zraku lete… Bura!!! Kot uragan! si je lanci

razvezala kot munjen čovik kot brod bez kapitana se abrivala pa se ne more fermat!

Tri dani već praši Kot uragan! dimi šija joče mlati trese kanta kot metla pometa se pred sobun nosi z latami krama prušijane trese petehi se na dimljaki kot nemi vrte… Pakal! Vala j zakuhala kot kotal! Vali kot konji z belimi grivami se propinju i skaču jedan za drugen se taču va kraj tuku paladu polivaju preše grme priko mulić priko hrust se razlivaju… Miljari i miljari kapljic va zraku se mišaju tancaju trski va strani zalivaju ravnice sole…

Se j va kuće potirala se j vrata se poneštre pozapirala ne da ni nosa vanka podet! Pakal! Sa vala kuha kot kotal! Već tri dana dimi trese kanta kot ponemela se j zašijala… V noći j najedanput ko da ju je niki presikal fermala

Ružica Tralić Divković (Bakarac)

16

Lutkarsko- scenska družina s voditeljicom Anom Šerer Hajdinić dramatizirali su tekst D.Načinovića

BURRRA

Lutkarsko-scenska igra nastala prema istoimenoj slikovnici D.Načinovića

I. Prizor

Na sceni se nalazi paravan, „špag“ za sušenje odjeće i nekoliko rekvizita koji dočaravaju ugođaj

primorskog gradića. Na paravanu se pojavljuje sjena voditeljice prognoze.

METEOROLOG: (Tiho.) Zapuhat će umjeren do jak sjeverac i sjeverozapadnjak.

ŠINJORINA(Izlazi s košarom oprane odjeće, okreće se prema paravanu, „uzima daljinski“ i

„pojačava“ ton. Mrmlja.): Da čujemo prognozu pa moremo dalje poć delat.

METEOROLOG (Glasnije): Prognoza vremena za Jadran za prvih 12 sati. Umjereno jugo će tokom

dana okrenuti na buru koja će prijeći na jaku i olujnu najprije na S Jadranu. Očekuje nas sunčano,

ali prohladno vrijeme.

ŠINJORINA („Gasi TV“): Bura! Bora! Burica!

Na paravanu se pojavljuje galeb koji zakriči.

ŠINJORINA (Galebu.): Lipi moj, roba na žici i pršuti na susedoven šufitu se najlipše suše kad bura

zašviče! Volin ti ja buru aš z metlon pomete si oblaki na nebu, a i moj privrat! Kad se z briga hiti

na more po danu se pokaže Sunce, a po noći se jave nebeski lumini: Misec i zvizde.( Podigne prvu

majicu s natpisom „SENJ“ na žicu i zapjevuši galebu.) A znaš ti onu: „Popuhnul je tihi vetar

popuhnul je tihi vetar…“.

Galeb zakriči u znak odobravanja. Šinjorina se sagne po drugu majicu i prestane pjevušiti. Prizor

se „zamrzne“.

II: Prizor

Lutkar u crnom animira majicu „SENJ“.

MAJICA“SENJ“(ljutito): E, prava se našla o buri govort! A bura se u Velebitu rađa…Slušajte…(Priču

prate događanja na paravanu.)Na vrh vrha grote zikva se lela. More se mriška, arija je friška.

Ništo se kuva! Grda je ura! U zikvi se lela, u zikvi je Bura! A zikva je mića, zikva je mala…Sirota

bura iz zikve je pala! Pa stade i na noge skoči! Bože pomozi, al je naresla! Divojka i divojčina!

(Bura „raste“ na sjeni) A doli u gradu…Utiša se.

Na scenu izlaze dva glumca – Senjana. U pozadini, na sjeni prikaz nevere na moru).

1. SENJANIN(Podiže kažiprst u vis): Prst u usta. Prst na vitar! Da vidimo što

puše…Ventus anticiklonalis! Puše ozgor.

2. SENJANIN: Nije lija, bit će vuk!

1. SENJANJIN(Ne sluša. Udubljen u svoj prst.): Nord. Nord. Est.

2. SENJANIN: Bižmo doma! Bura rukave zavraća! Eno pleše po brodu, ljude ka

smokve baca u vodu!

17

1.SENJANIN: Est. Nord. Est.

2. SENJANIN: Bisni od morske pine, gasi lanterne i mrvi stine! Nije lija, već je vuk! Bižmo!!!Odjuri

iza paravana držeći šešir na glavi.

1.SENJANIN(Zastane kao da je nešto čuo): Brrr! Grize! Puše bura! Polako krene za sugovornikom,

ali mu Bura preko paravana zgrabi i baci šešir na suprotnu stranu uz hihot. Senjanin potrči za njim

i izgubi se iza paravana.

III.prizor

Šinjorina podiže drugu majicu s natpisom „Rab“ i pjevuši.

ŠINJORINA: „Mmmmm“ U Senju puše z Velebita, u Istri z Učke, a u Trstu s Krasa. Kad zašviče,

vedri su dani. Galeb zakriči. A ti se jadiš na buru? Ja, tebi ne da mira letiti! „…i odnesal Mari

krunu,i odnesal Mari krunu!“ Zakvači majicu na uže i sagne se po slijedeću. Scena se zamrzne.

Progovara majica s natpisom „Rab“.

MAJICA RAB: Ni rapski zvonici ne vole buru. Stisne ih za vrat i reče „Krepat ma ne molat!“. Va

Gradu bura mete škaline, kroz tisne kale valja bukaline!“.

Na sjeni iza paravana se pojavljuje STARA CURA. Bura je zagrlila stare zvonike i sjedi ispred

paravana. Tu i tamo se okrene prema STAROJ CURI te zapuhne kao da joj podiže suknju. Čuje se

lupanje lonaca i posuđa.

STARA CURA (Uzrujano.): Pod volton krpa lonce, padele. Lačna na ognju liže gradele! Drž se za

zemlju! Čuvaj se bure! Bura uz hihot odlazi iza paravana i podiže joj suknju. Bura je falša i prez

kulture! Bura se zahihoće. Svjetlo se gasi.

IV. prizor

ŠINJORINA (Podiže treću majicu i pjevuši. Zagleda se u majicu, izgovori tekst pa okrene njen natpis

prema publici): Leti bura simo-tamo. Ne zna s kin će. Ne zna kamo. S grabra na jasen, z duba na

smriku…Kraljevica-Bakar, a z Bakra v Riku! „Ki bi meni krunu našal, ki bi meni krunu našal…“.

Spusti se prema košiću. Scena se zamrzne.

MAJICA RIJEKA (Veselo.): U Riki je fešta. Sopu trumbete. Bura na Korzu hita konfete. Iza paravana

pojavljuju se maske – maškarana povorka.Ispred paravana izlazi bura i maše sa šarenim

trakicama. Svi pjevaju, a bura pleše.

SVI: „Rika, Rika, maškarana j sa Rika! Rika , Rika, celo Korzo sad zvoni! Rika, Rika, Rika je srce

maškar sih! Rika, Rika, Rika je srce maškar sih!“ Izlaze dvije djeveruše i vode KRALJA MORA. On

uzima Buru pod ruku, a djevojčice joj na glavu stavljaju veo. Svi viču. ŽIVJELI MLADENCI! VIVA GLI

SPOSI! Odlaze.

V.prizor

Šinjorina pjevuši i „razgovara“ s galebom i podiže četvrtu majicu.

ŠINJORINA: mmmmm. Lipi moj…a ča je to: oštro, a nima roge. Brzo, a nima noge?! Ne znaš? Ona

ča je Mari krunu odnesla! Burrra! „Njegova bi jubav bila, njegova bi ljubav bila…“Podiže na špag

majicu s natpisom „PULA“. Spušta se po slijedeću majicu. Scena se „zamrzne“.

18

MAJICA PULA: Ča je to? Ki je to? Po polju, po Krasu već grote biže… Bura u Istru hučeć gre! Z

Matulji do Učke se aute riva. Vitar kroz tunel pasiva!

U pozadini Bura na sjeni paravana „jaše“ i fijuče. Svjetlo se gasi. Na paravanu se pojavljuje lutak

Istrijan, a ispred paravana izlazi Divojčica koja u ruci drži pismo .Istrijan se obraća Divojčici.

ISTRIJAN: Mislija san da su sopci, da su z briga roženice; da se čuju svirale, da je mih, da su

mišnice!

DIVOJČICA: No, no! To je suhi vitar-vitar pravi. Vitar ki nan ariju zdravi. Bura ulike ča svija. Bura

kako medežija.

ISTRIJAN: A ši! Medežija, medežija!Odmahne rukom i nestane iza paravana.

DIVOJČICA: A čuj ovo…Čita pismo, a na paravanu sjena prikazuje Buru kako spava nad Arenom.

“Joh je meni, ma je zima!“ – piše mi z Pule nona. „bura z bičon brode tuče; u more je hitila zvona.

Na zid od Arene bura je sila, na sakin je oknu stakla razbila! Sad ju kunu škovacini, svi staklari i

fakini: dela njin je dala… Tri noći je šempja bura u Areni spala.“

Divojčica prestane čitati na glas pa nastavi u sebi. Zastane, nasmije se i doziva Istrijana: „Šjor , a

čujte pak ovo!“ otrči iza paravana, a bura se promeškolji i u snu podrugljivo nasmije. Svjetlo se

gasi.

VI. prizor

Šinjorina ustaje podižući posljednju- petu majicu. Pjevuši i obraća se galebu.

ŠINJORINA: A znaš, sakega vraga ti ja na radio poslušan. Neki dan je reklo da je bura dobila ime

po svome noniću Boreju, starogrčkemu Bogu od vitra. Galeb zakriješti „ljutito“.

ŠINJORINA: Ča se jadiš? Ča more bit da san dosadna! A i ja bedasta ča okol jedne tičurine

mudrujen,a dela je! Stavlja majicu s natpisom TRST na špag. Jooooj, ča se to čuje? Uznemireno.

Da ni moj obed? Galeb zakriči, a ona podiže košić i odjuri iza paravana. Usput otjera galeba:“Šu,

šu! Tičurino!“-

MAJICA TRST (Govori talijanskim naglaskom.):Još ni jako stara, a ni više mlada, ma kad simo

dojde to je šinjorina. Sve ima u žepu; sve u malin prstu. Bura je rivala. Bura je u Trstu.

Bura se pojavljuje na sceni. Stavlja slušalice na uši, „vezuje“ pojas i „pali auto“.

MAJICA TRST: Prez pameti glava: Bura u BMW-u leti. Tu je bisi tresu, tu si perje skube. Ljudi, ma

je grda kad pokaže zube…

Bura „uhvati za volan“ i protrči po pozornici imitirajući buku motora. Nestane iza paravana.

MAJICA TRST: Priko 100 na uru! 150! Bura opet pretrči preko scene. Bura ne hodi brzo! Će te vrag

uzet!!! Čuje se kako zadovoljno fijuče. Pali se svjetlo, pojavljuje se sjena Bure.

MAJICA TRST: Ma vaTrstu dobije po nosu. Vidi se sjena Bure koja se zalijeće, ali se pojavljuje ruka

u koju Bura „udari“ i tresne na pod. Morete je videt kako leži na ponte Rossu! Svjetlo se gasi.

19

VII. prizor

Šinjorina izlazi s loncem kojeg stavlja na pod.

ŠINJORINA: Skoro! Zadnj čas san dospela! Trlja ruke.Robica diši, obed se hladi, Frane će bit vesel

ženice! Pjevuši i odlazi iza paravana. Majice razgovaraju.

MAJICA SENJ: Glava me zaboli od vašeg blebetanja! Ja jednu, vi sto! Ja počnen o buri, a vi ka

kokoši. U mene ovo čini, a u mene ono, neš ti!

MAJICA TRST: Šjor, vi bi mogal bit malo finiji!

MAJICA RIJEKA: Ma ni galebi se ne karaju tako! Veselite se!

MAJICA PULA: Ma diši ovo bed! Sitin se Istarskoga pršuta!

MAJICA RAB: A ja rapske torte…

Pojavljuje se galeb. Grakće i oprezno se približava loncu. Zaroni kljun u lonac i izvuče veliku ribu.

Odleprša iza paravana. Proviri i Bura.

MAJICA TRST( Stisne se uz Pulu):Brrr! Neka friškeca najedanput!

MAJICA PULA: Reklo je da će bura.

MAJICA RIJEKA: Ja se već tancan!

MAJICA RAB: Mene je strah da me va more ne hiti!

MAJICA SENJ: Ko se boji bure još!

Bura se zahihoće. Zapuše u njih nekoliko puta. Majice „zaigraju“ na vjetru uz ciku. Bura ih

„pograbi s užeta jednu po jednu i uz hihot ih prebaci preko paravana. Nestane. Na sceni su prazno

uže i prazan lonac. Šinjorina izlazi pjevušeći. Zastane ugledavši prazno uže. Začuje se krik galeba.

Pogleda u lonac i zaplače.

ŠINJORINA. Avah mane! Ni robe, ni obeda!

Svi pjevaju „Bura puuušeee…"

KRAJ

Na probi predstave „Burrra“ koju izvodi lutkarsko- scenska družina trećih razreda

20

Jedrenje, zmajarstvo, paragliding i jedrenje na dasci (surfanje) – ove sportovi povezuje vjetar

„Vjetroviti“ sportovi

Sport je fizička umjetnost za koju je potrebna želja i disciplina. Svaki je sport poseban i jedinstven. Za neke je potreban vjetar, kao što su jedrenje, zmajarstvo, paragliding i jedrenje na dasci (surfanje). Jedrenje je popularan i raširen sport. To je umijeće upravljanja jedrilicom tj. plovilom na vodi

pokretanog isključivo snagom vjetra. Ta plovila imaju

jedno ili više jedara,kojima hvataju vjetar. Ono je

također jedna vrsta igre s valovima i vjetrom kojim se

stvara osjećaj povezanosti s prirodom. Taj se sport

sastoji od više različitih kategorija i veličina jedrilice te

različitog broja posade. Vjetar je ujedno bio i jedini

pogon do nastanka parnih strojeva i motora sa

unutarnjim sagorijevanjem. Prva takva plovila zvala su

se jedrenjaci, a prethodnili su današnjim plovilima na

jedra.

Jedrenje na dasci je zanimljiv sport sličan jedrenju,

samo je oprema jednostavnija. Potrebna je daska sa jedrom i

samo jedan sportaš koji njome upravlja. Ovisno o vrsti vjetra i

njegovoj snazi koriste se različite veličine jedara. Sport

kombinira elemente surfanja i jedrenja. Za razliku od jedrenja

ovdje je potrebna čista snaga mišića za upravljanje ,odnosno

jarbol nije vezan sponama za plovilo(dasku).

Zmajarstvo se općenito odnosi na rekreaciju i natjecateljski sportski let. Taj sport je

slobodno letenje u kojem pilot upravlja zmajem prebacujući svoju težinu . Ovisi o vremenskim

uvjetima i vještini samog pilota. Ako su uvjeti dobri,

tj. sunčan dan i povoljan vjetar, pilot može dugo

letjeti. Zmajarstvo je ujedno i najopasniji od

navedenih sportova. Ukupna težina letjelice i pilota je

nošena snagom vjetra, stoga piloti radi veće sigurnosti

nose pomoćne padobrane. Zmajari se koriste

toplinskim stupovima kako bi podigli letjelicu na veću

visinu i produžili svoj let.

Paragliding je sport vrlo sličan zmajarstvu samo što se umjesto

zmaja za let koristi posebna vrsta padobrana. Paraglideri mogu

ostati u zraku satima. Istom vrstom padobrana se koriste i sportaši

koji su ljeti vučeni gliserima. Takvi letovi traju neovisno o

vjetrovima.

Tekst napisale Ivana Oroz i Elena Diana Vičević (8.a)

Plovilo se pokreće isključivo snagom vjetra

Jedrenje na dasci je sport sličan jedrenju,

samo je oprema jednostavnija

Zmajarstvo je i najopasniji od navedenih sportova

Za let se koristi posebna vrsta padobrana

21

22

Učenici drugih razreda sa svojim učiteljicama Ivonom Biondić, Mandicom

Drakula, Manuelom Stančić, te s učiteljicom produženog boravka Gordanom

Gruić dobili su

Zadatak:

- izraditi letećeg zmaja koji će se podignuti na buri

Izradili su

- letećeg zmaja kojeg su ukrasili tehnikom grafike (otiskivanje oblika od

krumpira).

Cilj nam je bio poigrati se zmajevima na vežičkoj buri. Učenici su

osvijestili kako je moguće uz malo truda samostalno izraditi veselu i maštovitu

igračku te se i na ovakav način poigrati na svježem zraku. Uživali su u

zajedničkom druženju.

23

Zadatak

učenika četvrtih razreda bio je istražiti

UTJECAJ POSOLICE NA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET U NAŠEM KRAJU

� Započeli smo proučavanjem različitih vjetrova u našem kraju.

� Upoznali smo se s RUŽOM VJETROVA.

24

� Upoznali smo najznačajnije vjetrove našeg kraja BURA i JUGO. � Promatrali smo kako nastaje POSOLICA i proučavali utjecaj na biljni i

životinjski svijet.

S A Z N AL I S M O:

� Posolica je prirodni fenomen taloženja kristalića soli na listićima biljaka što ne prija svakoj biljci.

� Ima vrlo dobar učinak na kvalitetu ishrane ovaca i koza primorskog kraja. � Konzervira aromatična bilja koje ovce i koze jedu. � Ovce i koze takvom ispašom dobivaju dovoljnu količinu minerala. � Ovčari posolicu smatraju darom prirode i velikom radošću ljubitelja

paškog sira koji u svakom zalogaju osjećaju bogate mirise aromatičnih trava i zrnca soli što, se u kapljicama nalik jantaru, prelijevaju u odlomljenom komadu paškog sira.

25

SADRŽAJ

Uvodna riječ …………………………………………………… 1

Drevni su graditelji poštivali njezine „zakone“ … 2

U Senju se rađa, u Rijeci ženi, a u Trstu

umire…………………………………………………………………….. 4

Određivanje brzine vjetra i odabir lokacija za

postavljanje vjetrogeneratora …………………………… 6

Određivanje brzine vjetra ………………………………….. 7

Utjecaj bure na promet primorske i gorske

Hrvatske ………………………………………………………………. 8

Vjetroparkovi – budućnost proizvodnje

električne energije .................................................. 10

Novo lice vjetrenjača ………………………………………….. 12

Vladarica Jadrana ………………………………………………. 14

Bura ………………………………………………………………………. 15

Burrra …………………………………………………………………… 16

„Vjetroviti“ sportovi …………………………………………… 20

Izrada vjetrenjača……………………………………………. 21

Izrada letećeg zmaja………………………………........... 22

Utjecaj posolice na biljni i životinjski svijet………. 23

BILTEN IZDALA:

OŠ Gornja Vežica, Rijeka

Studeni, 2011.

26