Click here to load reader

OSNOVI METODOLOGIJE ZNANSTVENOG I STRU · PDF file2 Raspodjela ECTS-bodova po aktivnostima: Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja, znanstvene metode, klasifikacija znanstvenih

  • View
    223

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of OSNOVI METODOLOGIJE ZNANSTVENOG I STRU · PDF file2 Raspodjela ECTS-bodova po aktivnostima:...

  • OSNOVI METODOLOGIJE ZNANSTVENOG

    I STRUNOG RADA

    -interna skripta-

  • 1

    ZAVRNI RAD Zavrni rad predstavlja:

    samostalan rad provjeru strunog znanja kandidata kandidat treba pokazati sposobnost za samostalno rjeavanje konkretnog strunog

    zadatka. Sadraj zavrnog rada temelji se na primjeni strunih znanja iz programa na strunom studiju.

    Sastavni dio studijskog programa trogodinjeg strunog studija

    Sastoji se iz pisanog uradka definiranog oblik, veliina i strukture

    Prezentacije

    Diskusije (povjerenstvo ispituje kandidata)

    Zavrni rad moe se zadati samo iz odreenih strunih predmeta. Temu zavrnog rada student odabire u VI semestru studija. Temu zavrnog rada utvruje nastavnik tj. mentor koji e voditi studenta kroz izradu zavrnog rada. Opseg zavrnog rada, kao samostalnog rada kandidata utvruje se u okviru 225 sati rada. Zavrni rad izraditi u skladu s Naputkom za izradu zavrnog rada integriranim u Pravilnik o studiranju. Ishodi uenja za zavrni rad su:

  • 2

    Raspodjela ECTS-bodova po aktivnostima:

    Uvod u metodologiju znanstvenog istraivanja, znanstvene metode, klasifikacija znanstvenih metoda, znanstvena djelatnost i istraivanje. to je znanost?

    skup sistematiziranih i argumentiranih znanja u odreenom vremenskom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do kojega se dolo primjenom znanstvenih metoda

    to je svrha i cilj znanosti?

    spoznaja zakona i zakonitosti: o prolosti, o sadanjosti o budunosti prirodnih i drutvenih pojava maksimizacija uinkovitosti ljudske prakse

    Elementi determinacije pojma znanosti: 1.skup znanja o predmetu znanstvenog istraivanja, 2.povijesni trenutak, 3.objektivna stvarnost, 4.svjesna primjena znanstvenih metoda, 5.dijagnosticiranje prirodnih i drutvenih pojava u prolosti i sadanjosti, 6.projiciranje, 7.prognoziranje, 8.predvianje prirodnih i drutvenih pojava u budunosti Temeljne i razvojne znaajke znanosti 1. jedinstvenost znanosti, 2. jedinstvo znanstvene teorije i prakse, 3. znanstveno istraivanje i znanstvene metode,

  • 3

    4. svjesno organizirani timski rad znanstvenika, 5. dinamiki razvoj znanosti, 6. slinost u fazama razvoja znanosti, 7. objektivnost i znanost, 8. preciznost, studioznost i znanost, 9. pouzdanost i znanost, 10. sustavnost i znanost, 11. analitiko-sintetiki postupak i znanost, 12. racionalnost i znanost. Klasifikacija znanosti

    otkrivanje interakcijskih veza izmeu njenih segmenata: podruja, polja, grana, ogranaka () i to na osnovi odreenih naela o njihovim uzajamnim vezama.

    Povijesni razvoj znanosti karakteriziraju tri glavne razvojne faze: 1) prva karakterizira jedinstvenost znanosti, 2) diferencijacija znanosti, 3) detaljna diferencijacija i integracija pojedinih znanstvenih disciplina u znanstvena podruja. Klasifikacije znanosti U RH su do sada donesene tri klasifikacije znanosti:

    1) prva je donesena 1979. godine, ima 5 znanstvenih oblasti i 36 znanstvenih podruja, 2) druga je donesena 1989. godine, ima 5 znanstvenih oblasti, 46 znanstvenih podruja i 345 znanstvenih disciplina, 3) trea je donesena 1994. godine privremeno, ima 6 znanstvenih podruja, 4) 1997. godine, ima est znanstvenih podruja, 45 znanstvenih polja. 5) donesena 2005. godine 6) donesena 2008. godine

    Nacionalno vijee za znanost Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama:

    PODRUJA POLJA GRANE

    Znanstvena podruja 1. prirodne znanosti (6 polja i 38 zn. grana) 2. tehnike znanosti (16 polja i 66 zn. grana) 3. biomedicina i zdravstvo (6 polja i 56 grana) 4. biotehnike znanosti (6 polja i 41 grana) 5. drutvene znanosti (14 polja i 92 grane) 6. humanistike znanosti (10 polja i 83 grane) 7. interdisciplinarno podruje znanosti

  • 4

    Znanstvena polja -tehnike znanosti- 16 znanstvenih polja i 66 znanstvenih grana: 1.Brodogradnja (grane: konstrukcija plovnih objekata, hidromehanika plovnih objekata, osnivanje plovnih objekata te tehnologija gradnje i odravanje plovnih objekata) 2.Elektrotehnika (grane: elektroenergetika, elektrostrojarstvo, elektronika, telekomunikacije i informatika, radiokomunikacije, automatizacija i robotika) 3.Strojarstvo (grane: ope strojarstvo, procesno energetsko strojarstvo, proizvodno strojarstvo, brodsko strojarstvo) 4.Tehnologija prometa i transport 5. 16. Tehnologija prometa i transport GRANE: -CESTOVNI I ELJEZNIKI PROMET -POMORSKI I RIJENI PROMET -POTANSKO TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET -ZRANI PROMET -INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI -LOGISTIKA ZNANSTVENO ISTRAIVANJE -specifina intelektualna djelatnost -svrha: otkrivanje i dokazivanje znanstvenih istina pomou znanstvenih metoda. Rezultati znanstvenog istraivanja trebaju biti:

    znanstveno utemeljeni, oni trebaju predstaviti neto novo, ili bar inovirano, oni bi trebali poveati svjetsku riznicu znanja

    Podjela znanstvenih istraivanja:

    o FUNDAMENTALNA (OSNOVNA ISTRAIVANJA) o APLIKATIVNA (PRIMJENJENA ISTRAIVANJA) o RAZVOJNA (STRUNO ISTRAIVANJE) o FUNDAMENTALNA (OSNOVNA ISTRAIVANJA)

    Poveava opi fond znanstvenih injenica i znanja i koja determiniraju nova podruja ljudskih zanimanja i spoznaja, ali koja nemaju ili ne moraju imati praktinu primjenu svojih rezultata.

  • 5

    -Usmjerena -Neusmjerena APLIKATIVNA (PRIMJENJENA ISTRAIVANJA)

    teorijski ili eksperimentalni rad koji se poduzima radi stjecanja novih znanja usmjeren na rjeavanje nekog praktinog zadatka, odnosno ostvarivanje odreenog

    praktinog cilj RAZVOJNA (STRUNA ISTRAIVANJE)TEHNOLOKA USAVRAVANJA eksperimentalni razvoj -zasnovan je na znanjima iz temeljnih i primijenjenih istraivanja -zasnovan na praktinom iskustvu -usmjeren na uvoenje novih ili znatno poboljanje postojee ili uvoenje nove organizacije. Ostale podjele znanstvenih istraivanja: 1.struno istraivanje, 2.istraivanje prolosti, 3.istraivanje sadanjosti, 4.istraivanje budunosti, 5.prethodna-preliminarna- istraivanja, 6.povremena istraivanja, 7. stalna istraivanja, 8.zavrno istraivanje, 9.kvalitativno istraivanje METODOLOGIJA

    METODOLOGIJA znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem znanstvenih metoda.

    METODA -je osnovni put kojim se istrauje OPA METODOLOGIJA prouava putove i zakonitosti ljudske spoznaje - prouava znanstvene metode: a) Logike metode b) Tehnike metode c) Organizacijske metode d) Strategijske metode e) Aspekte METODE ZNANSTVENOG RADA:

    analiza, sinteza, metoda apstrakcije,

  • 6

    metoda konkretizacije, induktivna metoda deduktivna metoda

    ANALIZA -istraivanje i objanjavanje stvarnosti putem ralanjivanja sustava na jednostavnije sastavne dijelove i elemente -izuavanje pojedinanih dijelova i usporeivanje u odnosu na druge dijelove i cjelinu. Postupak: -analiza sektora -analiza struktura -analiza dionika -prouavanje strune literature -prouavanje znanstvene literature -prouavanje statistikih podataka (sektor) -prouavanje stratekih dokumenata -prouavanje zakonodavstva SINTEZA Na osnovu prethodnih prouavanja analize sektora sinteza -spajanje i sastavljanje jednostavnih sustava u cjeline sistematiziranje prikupljenih injenica i znanja DEFINIRANJE CJELINA -formuliranje stanja u sektoru -oblasti -pravaca i rezultata istraivanja -definiranje problema -definiranje teme istraivanja -definiranje hipoteze METODA APSTRAKCIJE 1)Izdvajanje opeg 2)Izdvajanje posebnog DEFINIRANJE KOMPONENATA I ELEMENATA -izdvajanje i definiranje problema -definiranje uvjeta -definiranje faktora djelovanja (pozitivni negativni) METODA KONKRETIZACIJE -shvaanje jedinstva opeg u posebnom i individualnom Shvaanje jedinstva posebnog u opem -konkretno navoenje problematike -definiranje metodologije istraivanja -statistikih testova -oekivanih rezultata

  • 7

    INDUKTIVNA METODA

    promatranje, eksperiment, brojenje mjerenje, stat. metode

    DEDUKTIVNA METODA metoda modeliranja, metoda klasifikacije, komparativna metoda, historijska metoda, metoda deskripcije, matematika metoda, kibernetika metoda, empirijska metoda, metode kompilacije, metoda ispitivanja (anketa, intervju, testovi, skaliranje), metoda istraivanja informacijske znanosti

    Karakteristike -znaajke znanstvene djelatnosti

    Objektivnost Pouzdanost Preciznost Analitiko sintetiki postupak Sustavnost Racionalnost

    Znanstveni vs. struni rad??? Razliite stvaralake aktivnosti Znanstveni rad Struni rad generalizacija konkretizacija

    Izvorni doprinos uopavanju znanja Pojedinana i rutinska primjena postojeeg znanja

    Otkrivanje novih zakonitosti i/ili metoda

    Moe biti kreativan i originalan, primjenjiv / neprimjenjiv

    Struno istraivanje

    Eksperimentalni razvoj Sustavni rad Zasnovan na znanjima steenim temeljnim i primijenjenim istraivanjima praktinom

    iskustvu Usmjeren na uvoenje novih postupaka, proizvoda i usluga Usmjeren na uvoenje znatno poboljanih postupaka, proizvoda i usluga Usmjeren na uvoenje nove ili poboljanje postojee organizacije

  • 8

    Struno istraivanje=tehnoloko usavravanje obuhvaa:

    Postupke koji se javljaju izmeu izuma i proizvodnje Eksperimentiranje na crteu Razvoj prototipa Pokusi Izgradnja pilotskih pogona Modeli u malom opsegu Nova rjeenja

    Karakteristike strunog istraivanja:

    zahtjeva veliko znanstveno i empirijsko (praktino) znanje kreativnost (mate) otroumnost trud postojee dostignue ispitati u drugim uvjetima osjetljiva na ekonomske i vremenske faktore nema striktne granice izmeu primijenjenih i razvojnih istraivanja nadopunjuju se isprepliu uvjetuju i transformiraju iz jednog u drugi

    Postupak u strunom istraivanju:

    1. uoavanje znanstvenog problema i njegova formulacij

Search related