OSNOVE

INFORMATIKE

PRIRUČNIK UZ TEČAJ OSNOVE PC RAČUNALA

OSNOVE INFORMATIKE

1.ŠTO JE PC RAČUNALO ? Računalo je elektronički uređaj koji služi za automatsku obradu podataka. Računalo

operira isključivo s digitalnim podacima ( kombinacije digitalnih znamenki 0 i 1 ).

PC računalo je vrsta računala koje služi za osobnu upotrebu ( PC = personal computer tj.

osobno računalo ), a na tržištu se prvi put pojavljuje 1981. godine. PC kompatibilna računala

su u svijetu najviše u upotrebi i postala su standard za najširu upotrebu.

2.ŠTO JE HARDVER I SOFTVER ?

Hardver su fizički dijelovi od kojih se sastoji računalo. To su svi elektronički sklopovi

i komponente , mehanički i elektromehanički dijelovi i uređaji koji čine računalo. Na

hrvatskom jeziku hardver se naziva sklopovlje.

Za razliku od hardvera , softver čine programi koji se fizički ne mogu opipati. Softver

se pohranjuje na memorijskim jedinicama ( diskovi, diskete, CD i dr. ) u digitalnom obliku.

Hardver i softver su dvije povezane računalne cjeline bez kojih računalo ne može

raditi. Na današnjem stupnju tehnologije softver predstavlja značajniju komponentu od

hardvera.

3.SASTAVNI DIJELOVI RAČUNALA Osnovni dijelovi PC računala su: sistemska (centralna) jedinica, monitor , tipkovnica i

miš.

3.1. SISTEMSKA JEDINICA

1

OSNOVE INFORMATIKE

Sistemska jedinica je osnovni dio svakog PC računala i ona zapravo predstavlja

računalo u užem smislu riječi. Sastoji se od sljedećih logičkih cjelina :

Kućište je limena kutija u kojoj su smješteni svi ostali dijelovi sistemske jedinice. Na

kućištu se nalaze tipke POWER koja služi za paljenje računala i tipka RESET koja se koristi

kad računalo zablokira.

Uređaj za napajanje služi za pretvaranje mrežnog napona na niski napon na kojem

radi računalo.

Matična ploča je centralni dio računala. Na njoj se nalaze procesor (mozak cijelog

računala) , utori za umetanje kartica vanjskih uređaja , utori za memorijske kartice , bios čip i

razni drugi elektronički sklopovi koji to povezuju.

Memorijske kartice sadrže RAM memoriju računala. To je radna memorija koja se

može proširivati i na taj način se povećava brzina rada računala.

Grafička kartica pretvara računalne digitalne signale u analogne video signale

prikladne za prikaz na monitoru. Grafičke kartice se razlikuju prema rezoluciji , broju boja ,

brzini i količini memorije.

Čvrsti disk je uređaj koji koristi magnetski medij za pohranu digitalnih podataka.

Disk je fiksno ugrađen u sistemskoj jedinici. Na njemu se nalazi sav softver koji koristimo na

računalu.

Disketni pogon je uređaj za smještaj i rad disketa.

Osim navedenih često srećemo još neke dodatne dijelove, kao što je mrežna kartica,

modem, TV kartica , zvučna kartica i dr.

3.2. MONITOR

Monitor je uređaj koji služi za prikazivanje slike. On nam omogućuje komunikaciju s

računalom i prikazivanje rezultata rada. Korisnik PC računala najviše vremena provodi

gledajući u monitor i zbog toga je vrlo bitna kvaliteta slike koja se prikazuje. Monitori imaju

veću rezoluciju (gustoću točkica) od televizora pa samim tim i kvalitetniju sliku.

Za ugodno gledanje slike vrlo je važna veličina monitora. Ona se izražava u inčima, a

danas se najviše srećemo s 15 `` i 17`` monitorima. Druge važne karakteristike su razmak

točaka, rezolucija, vertikalna i horizontalna frekvencija.

Monitori isijavaju određena zračenja koja se do sada nisu pokazala opasnim za ljudsko

zdravlje. Ipak, postoje strogi kriteriji za dozvoljeni nivo zračenja monitora te je potrebno da

monitori imaju oznaku LR (low radiation).

2

OSNOVE INFORMATIKE

Monitori sa katodnom cijevi se upotrebljavaju za stolna računala dok prijenosna rade s

LCD ekranima.

3.3. TIPKOVNICA

Služi za unos podataka u računalo. Današnje tipkovnice imaju standardno 105 tipke, a

raspored slova odgovara rasporedu na pisaćoj mašini. Pojedine zemlje imaju raspored tipki

prilagođen za slova i znakove karakteristične za tu zemlju.

Esc – služi za izlazak odnosno odustajanje od nekog izbornika ili naredbe

F1-F12 – funkcijske tipke za brzo pokretanje nekih naredbi

RAZMAKNICA – za umetanje razmaka u tekstu

Enter – za pokretanje naredbe ili prelazak u novi red prilikom pisanja teksta

TAB – tipka za ubacivanje većeg razmaka u tekst

← - tipka za brisanje

Caps Lock – tipka za uključivanje stalnog pisanja velikih slova

Shift – tipka za pojedinačno pisanje velikih slova ili znakova iznad brojeva

Ctrl,Alt – u kombinaciji s drugim tipkama za specijalne efekte

Windows – pokreće startni izbornik

Insert – tipka za uključivanje i isključivanje pretipkavanja teksta

Home – tipka za skok kursora na početak retka

End – tipka za skok kursora na kraj retka

Page Up – tipka za skok kursora za jednu stranicu prema gore

Page Down - tipka za skok kursora za jednu stranicu prema dolje

Delete – tipka za brisanje znaka ispred kojeg se trenutno nalazi kursor

Strelice – za pomicanje kursora u željenim smjerovima

Print Screen – spremanje slike cijelog ekrana u posebnu memoriju

Scroll Lock – tipka za blokiranje listanja sadržaja ekrana

Pause/Break – privremeno zaustavljanje ili prekid određene akcije na računalu

Num Lock – tipka za uključivanje i isključivanje brojčane tastature

3.4 MIŠ

Miš je uređaj koji služi za pokazivanje po ekranu. Pomoću njega se pokreću programi

i naredbe , premještaju objekti , crta , biraju opcije i dr.

3

OSNOVE INFORMATIKE

Najveći broj akcija se izvodi lijevom tipkom miša . Desna tipka miša koristi se samo za

specijalne akcije.

- pokazivanje

- jednostruki klik na lijevu tipku (označavanje objekta ili pokretanje naredbe iz

izbornika)

- dvostruki klik na lijevu tipku (pokretanje programa, otvaranje mapa, pokretanje

datoteka i sl.)

- premještanje objekata

- obuhvaćanje više objekata pomoću lasa

3.5 PISAČ

Pisač je uređaj koji služi za ispis tekstualnih i grafičkih informacija iz računala na

papir. Prema tehnologiji rada dijele se na tri vrste :

- matrični (iglični) pisači

- tintni (InkJet) pisači

- laserski pisači

-

Matrični pisači rade najstarijom tehnologijom sličnom kao mehanički pisači strojevi.

Nedostatak im je da su spori , bučni i daju najslabiju kvalitetu otiska. Prednost im je da mogu

istovremeno pisati više kopija ako se koristi indigo papir, te se koriste u uredima gdje se

zahtijeva ispis u više primjeraka.

Tintni pisači koriste glavu za pisanje koja se sastoji od tankih cjevčica koje prskaju

tanki mlaz tinte na papir. U odnosu na matrične puno su tiši, brži i daju kvalitetan otisak u

boji, te su najrašireniji.

Laserski pisači su najkvalitetniji i najskuplji. Rade na sličnom principu kao

fotokopirni uređaj, te su najbrži, najtiši i daju najbolji otisak, ali kao i tintni ne mogu koristiti

indigo papir.

3.6. SKENER

4

OSNOVE INFORMATIKE

Uređaj za digitalizaciju slika ili tekstova koji se nalaze na papiru ili nekoj drugoj

podlozi. Digitalizirana slika se prenosi u memoriju računala da bi se mogla pomoću softvera

dalje obrađivati. Karakteristika koja najviše utječe na kvalitetu skenera je rezolucija .

3.7. MODEM

Modem je uređaj koji služi za komuniciranje između dva udaljena računala putem

telefonske linije. Izrađuju se u vanjskoj i unutrašnjoj izvedbi. Karakteristika koja najviše

utječe na kvalitetu modema je brzina prijenosa podataka.

3.8. MEMORIJE

Memorije služe za pohranu digitalnih podataka. Korisnik PC računala operira sa

sljedećim memorijama:

1.čvrsti disk

2.diskete

3.CD-i

4.RAM (radna memorija)

RAM je privremena memorija (gašenjem računala RAM se potpuno isprazni) , a

ostale spadaju u trajne memorije. Traje memorije ne ovise o napajanju električnom

energijom. Podatci se trajno čuvaju u magnetskom ili u mehaničkom obliku.

Čvrsti disk je uređaj koji koristi magnetski medij za pohranu podataka. Spada u

stalnu, unutarnju memoriju PC računala. Na njemu se nalaze svi programi i ostali digitalni

podaci koje koristimo na računalu. Osnovna mu je karakteristika njegov kapacitet koji se

mjeri u GB.

Disketa je stalna , prijenosna memorija koja koristi magnetski medij za pohranu

podataka. Danas su u upotrebi diskete promjera 3,5 inča kapaciteta 1,44 MB. Kod disketa se

treba pridržavati slijedećih uputa:

-diskete držati dalje od magneta

-ne izlagati visokim temperaturama

-ne polijevati tekućinama

-čuvati od lomova , savijanja i drugih mehaničkih oštećenja

5

OSNOVE INFORMATIKE

Kompaktni disk (CD) u odnosu na disketu ima slijedeće prednosti: veliki memorijski

kapacitet, pouzdanost i dugotrajnost zapisa. Česti naziv je i optički disk jer se digitali podaci

zapisuju optički, pomoću laserske zrake.

JEDINICA ZA TRAJNU

POHRANU

KAPACITET PRIBLIŽAN BROJ STRANICA

TEKSTA

Disketa 1.44 MB 290

CD-ROM 650- 700 MB 140 000

DVD-ROM 4.7-17 GB 940 000- 3 400 000

Tvrdi disk 40 GB 8 000 000

4. ORGANIZACIJA PODATAKA U MEMORIJAMA

Svi digitalni podaci koji se nalaze na memorijskim jedinicama moraju se logički

organizirati. Podaci su organizirani u datoteke, a datoteke se radi bolje preglednosti smještaju

u mape.

Datoteka je skup digitalnih podataka koji predstavljaju konkretan sadržaj (tekst, slika

i dr.) i ima jedinstveno ime pod kojim se vodi.

Mapa je okvir u koji se smještaju datoteke radi organizacije i bolje preglednosti. U

mapi se mogu nalaziti datoteke i manje mape, a one

mogu sadržavati još manje mape.

Cijela struktura grananja mapa naziva se stablo mapa. Put

koji treba prijeći po granama (mapama) do željene

datoteke naziva se staza.

Primjer organizacije podataka na tvrdom disku:

6

OSNOVE INFORMATIKE

5. PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Program je skup digitalnih podataka koji čina funkcionalnu cjelinu i se sastoji od jedne

ili više međusobno povezanih datoteka. Programi se dijele prema svojoj namjeni odnosno

prema vrsti posla koji se pomoću njih obavlja.

Osnovni program svakog PC računala je operativni sustav , a ostali programi koji

služe za specijalnu namjenu nazivaju se korisnički programi ili aplikacije. Postoji čitav niz

programa različite namjene te ćemo spomenuti samo neke.

5.1 OPERATIVNI SUSTAVI

Njihova osnovna zadaća je ostvarivanje svih potrebnih preduvjeta za rad korisničkih

programa. Kvalitetan operativni sustav osigurava pouzdan i ugodan rad na računalu.

Operativni sustav sastoji se od više pojedinačnih programa koji čine jednu cjelinu i

aktivira se neposredno nakon uključivanja računala , a prije svih drugih programa. Jedan dio

operativnog sustava ostaje trajno aktivan u radnoj memoriji dok se ostatak aktivira prema

potrebi.

Rad operativnog sustava može se predočiti kao neprekidni nadzor nad svim

elementima hardverske konfiguracije u očekivanju nekog zahtjeva od korisnika, ili od

aplikacije koja se izvršava na računalu.

Od pojave PC računala do danas napravljene su brojne verzije operativnih sustava za

tu vrstu računala , a navesti ćemo najraširenije:

DOS je stari operativi sustav koji je radio u tekstualnom modu i imao je vrlo

ograničene mogućnosti.

Windows 3.1. je prvi operativni sustav s grafičkim okruženjem koji je uklonio većinu

nedostataka DOS-a , međutim i sam je imao brojne nedostatke.

Windows 95 je grafički operativni sustav za PC računala koji je uveo novo, puno

ugodnije grafičko okruženje i jednostavniji rad za početnike.

Windows 98 je trenutno najrašireniji operativni sustav za PC računala, a glavna mu je

prednost podrška za brojne hardverske uređaje i prilagođenost internetu.

Windows XP je najnoviji operativni sustav s najdotjeranijim okruženjem i još većom

podrškom za razne hardverske uređaje čiji se rad integrira s operativnim sustavom.

Zahtijeva procesor radnog takta bar 400 MHz i minimalno 128MB RAM memorije.

7

OSNOVE INFORMATIKE

5.2. PROGRAMI ZA OBRADU TEKSTA

Pisanje i obrada teksta je najčešći posao za koji se koristi PC računalo. Lakoća

korištenja i brojne mogućnosti najnovijih programa za obradu teksta dovedene su gotovo do

savršenstva. Najpopularniji program za obradu teksta je Microsoft Word, koji je dio

programskog paketa Office. Zadnje dvije verzije Office-a ( ver. 2000HR i ver. XP)

lokalizirane su i na hrvatski jezik.

5.3. PROGRAMI ZA TABLIČNE PRORAČUNE

Služe nam za izradu , oblikovanje i proračunavanje tabličnih podataka i grafičko

prikazivanje tabličnih podataka. Najviše se koriste u ekonomskim proračunima, za izradu

troškovnika , trgovačkih kalkulacija, obračuna plaća i sl.

Najpopularniji program za tablične proračune je Excel koji je također dio paketa Microsoft

Office.

5.4. GRAFIČKI PROGRAMI

Oni služe za izradu i obradu slika na računalu. Pod slikom se podrazumijeva svaki

grafički objekt kao što je fotografija , ilustracija, nacrt , grafikon i sl. Postoji velik broj

grafičkih paketa ,a najpoznatiji su CorelDraw i Adobe Photoshop.

5.5. ANTIVIRUSNI PROGRAMI

Jedan od najvećih problema s kojima se korisnik PC računala može susresti je zaraza

njegovog računala nekim od računalnih virusa. Računalni virusi su programi napisani s

namjerom da unište podatke na disku ili da pokvare funkcioniranje nekog programa. Prenose

se s računala na računalo posredstvom disketa , kompaktnih diskova ili Interneta, skriveni

unutar podataka koji se kopiraju na čvrsti disk. Danas je poznato više od 10000 različitih

računalnih virusa.

Postoji niz antivirusnih programa, no budući da se svakodnevno pojavljuju novi virusi

potrebno je i njih vrlo često obnavljati.

8

OSNOVE INFORMATIKE

WINDOWS 98

1.ŠTO JE WINDOWS 98

Windows 98 je trenutno najrašireniji operativni sustav. Naziv Windows (prozori) je

dobio po tome što se u radu otvaraju brojni četvrtasti okviri koji sliče na prozore. S obzirom

da je na tržište došao 1998. godine dobio je oznaku 98, a proizvod je tvrtke Microsoft. Za

ugodan rad u operativnom sustavu Windows 98 je potrebno minimalno 16 MB radne

memorije (RAM).

2.POČETNI EKRAN Na idućoj slici je pokazan tipičan početni ekran operativnog sustava Windows 98:

9

RADNA POVRŠINA

IKONE

TIPKA START

TASKBAR

OSNOVE INFORMATIKE

Radna površina je podloga na kojoj se radi i na kojoj se nalaze svi ostali dijelovi

sustava. Radna površina predstavlja radni stol na kojem radimo i smještamo svoje predmete.

Ona je uvijek u pozadini bez obzira da li je vidimo ili ne. Boja i design radne površine se

mogu promijeniti.

Ikone su sličice koje predstavljaju programe, programske prečice, mape ili datoteke.

Sličica izgledom i nazivom asocira na svoju namjenu. Broj i raspored ikona na radnoj

površini je proizvoljan.

Tipka Start služi za početak rada odnosno za biranje posla koji želimo obaviti na

računalu. Pritiskom na tipku Start otvara se startni izbornik.

Startni izbornik i podizbornici služe za biranje posla koji želimo raditi na računalu.

Redak odnosno naredba u izborniku koja ima strelicu u desno ima podizbornik. Podizbornici

se automatski otvaraju kad prelazimo kursorom preko naredbi. Označena naredba poplavi.

Traka sa zadaćama (taskbar) se nalazi na dnu radne površine. Služi za prikaz

naslova svih programa koji su trenutno pokrenuti odnosno koji su učitani u radnu memoriju.

Jednostavnim pritiskom na gumb aktiviramo pripadni prozor u prvi plan.

Izgled početnog ekrana operativnog sustava Windows 98 može se promijeniti prema

osobnoj želji korisnika računala.

3.STARTNI IZBORNIK

Startni izbornik nudi mogućnost izbora posla koji želimo na računalu obaviti. Na

raspolaganju su sljedeće mogućnosti:

Programs – biranje i pokretanje željenog programa. Otvaraju se podizbornici i

korisnik stazom dolazi do željenog programa. Pokretanje željenog programa izvodi se

jednostrukim klikom na lijevu tipku miša.

Favorites – popis najčešće korištenih adresa na internetu ili čvrstom disku.

Documents – pokretanje nekog dokumenta koji smo nedavno koristili. Pod

dokumentom se smatra tekstualna ili neka druga datoteka (file) i na popisu je ponuđeno max.

15 zadnje korištenih dokumenata.

Settings – služi za razna podešavanja računala, pisača, trake sa zadaćama, startnog

izbornika i mapa.

10

OSNOVE INFORMATIKE

Find – služi za pronalaženje datoteka ili mapa ( Files or Folders) na trajnim

memorijama ili adresa na internetu. Također se mogu tražiti osobe (People) prema imenu,

adresi, telefonu i sl.

Help – pomoć i uputstva o operativnom sustavu Windows 98. Služi za samostalno

učenje po lekcijama ili prema indeksu riječi.

Run – služi za pokretanje programa ili otvaranje dokumenata upisivanjem naziva

datoteke. S obzirom da je u sustavu Windows 98 najlakše program pokrenuti pomoću ikone

ili preko gumba Start, naredba Run se vrlo rijetko koristi.

Shut Down – služi za isključivanje računala, restartanje ili za prelazak u DOS način

rada.

Postupak za gašenje računala: 1. Start

2. Shut Down

3. OK

4. MANIPULACIJE S PROZORIMA

Prozori su osnovni oblik komunikacije s računalom u operativnom sustavu Windows

98. Svaki program koji pokrenemo nalazi se unutar pravokutnika koji se naziva prozor. Na

donjoj slici je jedan tipičan prozor sa svim elementima:

S prozorom možemo izvoditi sljedeće manipulacije :

11

OSNOVE INFORMATIKE

1. premještanje (MOVE) – uhvatimo prozor za naslovnu traku i premještamo ga po

radnoj površini

2. promjena veličine (SIZE) – uhvatimo prozor za bilo koji rub i rastežemo ga

3. maxsimiziranje (MAXIMIZE) – povečanje prozora na cijeli ekran

4. vraćanje na prethodnu veličinu (RESTORE)

5. minimiziranje (MINIMIZE) – smanjenje prozora na veličinu gumba na traci sa

zadaćama

6. zatvaranje (CLOSE)- prekid rada i uklanjanje prozora iz radne memorije

Ako želimo promijeniti izgled prozora treba pokrenuti naredbu View i izabrati željenu

naredbu.

a

5.POKR

U operativnom sustavu Windows 98

1. Dvostruki klik na ikonu prog

2. Start – Programs - jednost

3. Start – Run… - upisati nazi

4. Pokretanjem programske dat

Dodavanje ili uklanjanje traka s alatim

e

Skrivanje ili prikazivanje alatne trak

e

Prikaz neke od pomoćnih traka za pretraživanj

Prikaz velikih ikona u prozoru

Prikaz malih ikona u prozoru

e

Prikaz ikona jedne ispod drug

a

Detaljni prikaz s popratnim objašnjenjim

a

Prikaz kao sličic

u

Slaganje ikona prema nekom kriterij

a

Linijsko slaganje ikon

Osvježavanje sadržaja prozora

ETANJE PROGRAMA

programi se mogu pokretati na više načina:

rama koja se nalazi na radnoj površini (najbrži način)

ruki klik na željeni program

v programske datoteke

oteke koju pronađemo na disku

12

OSNOVE INFORMATIKE

6.WINDOWS EXPLORER

Ovaj program služi za pretraživanje trajnih memorija i manipuliranje s datotekama i

mapama (kopiranje, premještanje, brisanje, preimenovanje …). Pokreće se stazom Start –

Programs – Windows Explorer

Prozor programa Windows Explorer sastoji se od karakterističnih traka (naslovna,

naredbena, alatna, statusna) i od dva odvojena prozora.

U lijevom prozoru prikazan je sadržaj računala po nivoima. U prvom nivou prikazan

je sadržaj radne površine bez programskih prečica (Desktop). U drugom nivou prikazan je

sadržaj programa My Computer (trajne memorije i programi za podešavanje). U trećem i

četvrtom nivou prikazana je struktura mapa na čvrstom disku. Simbol + ispred mape znaći da

13

OSNOVE INFORMATIKE

se mapa grana i pritiskom na njega otvaraju se podmape. Simbol – ispred mape znaći da je

mapa razgranata i pritiskom na njega skriva se struktura mape. Označavanjem željene mape

prikazuje se u desnom prozoru njezin sadržaj.

U desnom prozoru prikazan je sadržaj otvorene mape. Način popisivanja sadržaja

mape može se promijeniti u izborniku View ili pritiskanjem gumba Views u alatnoj traci.

U statusnoj traci programa Windows Explorer navedene su najvažnije informacije o

sadržaju označene mape (broj datoteka u mapi, informacija o preostalom slobodnom prostoru

na čvrstom disku).

7.RAD S DATOTEKAMA I MAPAMA Datoteke se nalaze na trajnim memorijama (čvrsti disk , disketa , CD). Ako datoteka

ima puno ,one se smještaju u mape radi bolje preglednosti i lakšeg snalaženja. Datoteke

tražimo pomoću programa Windows Explorer. U lijevom prozoru označimo memoriju

odnosno mapu u kojoj tražimo datoteku. Popis mapa dobijemo u desnom prozoru.

Datoteku označimo tako da u desnom prozoru jedanput kliknemo na nju. Ako na nju

dvostruko kliknemo , datoteka će se otvoriti u programu u kojem je izrađena.

Ako želimo označiti više datoteka u nizu, držimo tipku SHIFT i označimo prvu i

posljednju u nizu. Više datoteka se može označiti i pomoću lasa.

Ako želimo označiti više datoteka koje nisu u nizu držimo tipku CTRL dok

označavamo datoteke.

Mape se označavaju na isti način kao i datoteke. STVARANJE NOVE MAPE NA ČVRSTOM DISKU

1. pokrenuti program Windows Explorer

2. u lijevom prozoru označiti čvrsti disk (jednostruki klik na Hard disk (C:) )

3. pokrenuti naredbe File- New - Folder

4. utipkati ime koje želimo dati mapi ( npr. Vježbe )

Ako želimo stvoriti novu mapu unutar neke mape treba u lijevom prozoru označiti željenu

mapu i ponoviti postupak 3 i 4. Isti postupak je i za disketu.

KOPIRANJE DATOTEKE S DISKETE NA ČVRSTI DISK

14

OSNOVE INFORMATIKE

1. pokrenuti Windows Explorer

2. staviti disketu u pogon i u lijevom prozoru označiti disketu ( 3.5 Floppy(A:) )

3. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo kopirati

4. uhvatiti i prenijeti tu datoteku u lijevi prozor (mapa kojoj se približavamo poplavi)

5. kada poplavi mapa u koju kopiramo datoteku, otpustiti tipku miša

6. provjeriti da li je datoteka iskopirana tako da u lijevom prozoru otvorimo mapu u koju

smo kopirali

KOPIRANJE DATOTEKE S ČVRSTOG DISKA NA DISKETU

1. pokrenuti Windows Expolrer

2. staviti disketu koju kopiramo u disketni pogon

3. u lijevom prozoru otvoriti mapu na čvrstom disku u kojoj se nalazi datoteka koju

želimo kopirati

4. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo kopirati

5. prenijeti tu datoteku u lijevi prozor do oznake za disketu ( 3.5 Floppy (A:) ), kad

oznaka poplavi otpustiti tipku miša

6. provjeriti da li je datoteka iskopirana

PREMJEŠTANJE DATOTEKE IZ JEDNE MAPE U DRUGU

1. pokrenuti Windows Explorer

2. u lijevom prozoru označiti mapu u kojoj se nalazi datoteka koju premještamo

3. u desnom prozoru označiti datoteku koju premještamo

4. uhvatiti i prenijeti tu datoteku u lijevi prozor

5. kad poplavi mapa u koju želimo datoteku premjestiti otpustiti tipku miša

PROMJENA NAZIVA DATOTEKE

1. pokrenuti Windows Explorer

2. u lijevom prozoru otvoriti mapu u kojoj se nalazi datoteka koju želimo preimenovati

3. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo preimenovati

4. pokrenuti naredbu File – Rename

5. upisati novi naziv datoteke

6. pritisnuti Enter

BRISANJE DATOTEKA

15

OSNOVE INFORMATIKE

1. pokrenuti Windows Explorer

2. u lijevom prozoru otvoriti mapu u kojoj se nalazi datoteka koju želimo obrisati

3. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo obrisati

4. pokrenuti naredbe File – Delete

5. potvrditi brisanje pritiskom na tipku Yes

Brisanje datoteka možemo izvršiti na još dva načina : pritiskom na tipku Delete ili

odvlačenjem datoteke u kantu za smeće ( Recycle Bin) koja se nalazi na radnoj površini. Na

isti način možemo brisati i mape. Obrisane datoteke i mape možemo iz koša vratiti na ono

mjesto s kog smo ih obrisali. Potrebno je samo označiti željenu datoteku u košu i pokrenuti

naredbu File – Restore.

Datoteke koje se nalaze u kanti za smeće možemo nepovratno obrisati pojedinačno

(File – Delete) ili sve zajedno (File – Empty Recycle Bin).

DOVOĐENJE IKONA NA RADNU POVRŠINU

Na radnu površinu stavljamo ikone onih programa , datoteka ili mapa koje najčešće

trebamo u svakodnevnom radu. Ikona programa na radnoj površini nam omogućuje najbrže

pokretanje tog programa dvostrukim klikom na lijevu tipku miša. Previše ikona na radnoj

površini smanjilo bi preglednost pa treba dovesti ikone samo onih programa koje često

pokrećemo.

Postupak dovođenja je sljedeći:

1. pokrenuti Windows Explorer i smanjiti mu prozor tako da se u pozadini vidi radna

površina

2. u lijevom prozoru otvoriti mapu u kojoj se nalazi programska datoteka programa čiju

prečicu želimo dovesti na radnu površinu

3. u desnom programu označiti tu programsku datoteku

4. odvući je na radnu površinu

Ako se radi o programskoj datoteci (application), ona ostaje u svojoj originalnoj mapi

a na radnoj površini se kreira njezina prečica (shortcut) koja pokreče dotični program. Ako

povlačimo s desnom tipkom miša , biramo između premještanja , kopiranja i stvaranja

prečice.

16

OSNOVE INFORMATIKE

Ako na radnu površinu dovodimo datoteku koja nije programska (npr. tekstualnu) ili

mapu , povlačenjem s lijevom tipkom miša ne stvara se prečica nego se dovodi originalna

datoteka odnosno mapa.

Prečica je ikona koja ne zauzima memorijski prostor na disku ,a sadrži sve potrebne

informacije za pokretanje programa. Ako obrišemo prečicu ništa se ne gubi jer originalna

programska datoteka ostaje netaknuta u svojoj mapi. Svaka ikona koja ima s donje desne

strane strelicu je prečica.

8. INSTALIRANJE NOVIH PROGRAMA Korisnik PC računala treba često instalirati nove programe. Svi programski paketi

novijeg datuma u svome sastavu imaju datoteku Setup.exe ili Install.exe čijim se

pokretanjem procedura instaliranja automatski odvija, korisnik povremeno odgovara na neko

od pitanja.

Programi se također mogu instalirati pokretanjem ikone Add/Remove Programs do

koje dođemo pokretanjem naredbi Start –Settings- Control Panel. Ova procedura pronađe i

pokrene na disketi ili CD-u automatiziranu instalaciju programa.

9. DEINSTALIRANJE PROGRAMA Korisnik PC računala često treba ukloniti nepotrebne programe. Neki programi se

mogu ukloniti pokretanjem programa Uninstaller koji se nalazi u pripadnom izborniku

programa.

Ako takvog programa nema deinstaliranje možemo napraviti procedurom:

1. Start

2. Settings

3. Control Panel

4. Add/Remove Programs

Sa popisa instaliranih programa izaberemo onaj koji želimo ukloniti i pokrenemo automatsku

deinstalaciju pritiskom na gumb Add/Remove.

17

OSNOVE INFORMATIKE

Ako se program kojeg želimo deinstalirati ne nalazi na tom popisu , moramo obrisati

sve datoteke i mape koje mu pripadaju. Deinstaliranje na ovaj način nije preporučljivo jer

dijelovi programa ostaju upisani u skrivenim sistemskim datotekama i opterećuju računalo.

Ovaj način treba koristiti samo ako ne postoji mogućnost pokretanja automatizirane

deinstalacije programa.

10. PODEŠAVANJE RAČUNALA Na računalu su moguća razna podešavanja. Izbor podešavanja se vrši u programu Control

Panel do kojeg dođemo izborom naredbe Settings u startnom izborniku ili pokretanjem

programa My Computer. Na raspolaganju su sljedeće mogučnosti podešavanja:

32 Bit ODBC -podrška za 32-bitni sustav datoteka

Add New Hardware -podešavanja nakon dodavanja novih hardverskih dijelova

Add/Remove Programs -instaliranje i deinstaliranje programa

Date/Time -podešavanje datuma, vremena i vremenske zone

Display -podešavanje izgleda ekrana

Find Fast -kreiranje i podešavanje indeksa datoteka radi bržeg

pretraživanja

Fonts -instaliranje ili uklanjanje fontova

Game Controllers -podešavanje računala za igre

Internet -podešavanje računala za pristup internetu

Keyboard -podešavanje tipkovnice

Mail and Fax -podešavanje za elektroničku poštu i faksiranje

Modems -podešavaje modema

Mouse -podešavanje miša

Multimedia -podešavanje multimedijskih komponenti

Network -podešavanje za lokalnu mrežu ili Internet

Passwords -postavljanje i uklanjanje lozinke za pristup računalu

Power Menagement -podešavanje za štednju el. energije

Printers -instaliranje i podešavanje pisača

Regional Settings -podešavanje regionalnih specifičnosti (novac, datum …)

Sounds -podešavanje zvuka

18

OSNOVE INFORMATIKE

System -najvažnije informacije o računalu i operativnom sustavu

Telephony -podešavanje telefonske veze

Users -podešavanje računala za više korisnika

Postupak za postavljanje slike na radnu površinu:

1. Start

2. Settings

3. Control Panel

4. Display

5. u kartici Background iz popisa Wallpaper izabrati jednu od ponuđenih slika

6. gumb Apply

7. zatvoriti sve prozore

Podešavanje programa Screen Saver:

Screen Saver je program koji pokreće dinamičnu sliku ako se duže vrijeme ništa ne

radi na računalu. To je korisno jer jednolična slika šteti zaslonu monitora. Dodirom miša ili

neke tipke na tastaturi vraća se slika kakvu smo ostavili.

1. Start

2. Settings

3. Control Panel

4. Display

5. otvoriti karticu Screen Saver

6. izabrati jednu od ponuđenih pokretnih slika

7. u rubrici Wait upisati vrijeme nakon kojeg će se Screen Saver aktivirati

8. Apply

9. zatvoriti sve prozore

19

OSNOVE INFORMATIKE

INTERNET EXPLORER

1. ŠTO JE INTERNET?

Internet je mreža međusobno povezanih računala koja su razasuta širom svijeta, a međusobno su povezana telefonskim linijama, optičkim kabelima, mrežnim kabelima velike brzine prijenosa podataka. On je nov način komuniciranja, sukladan vremenu u kojem živimo, brz i unaprijeđenih mogućnosti:

1. informacije razmjenjuje najbržim i najpovoljnijim putem

2. informacije postaju osobne

3. informacije biramo slobodnim izborom

Priključkom svojeg računala na Internet , moguće je uz malo znanja pristupiti bilo kojem od poslužiteljskih računala bilo gdje u svijetu.

2. USPOSTAVLJANJE VEZE PREMA INTERNETU

Za uporabu bilo kojeg Internet servisa , neophodno je prvo uspostaviti vezu s pristupnim računalom. Potrebno je ispuniti tri uvjeta: posjedovati računalo i modem , otvoriti korisnički račun kod Internet Service Providera (ISP), te nabaviti i podesiti programe potrebne za pristup određenim uslugama. Pristupno računalo (Access Server) provjerava prava pristupa onoga tko želi na Internet i pridodaje mu internet IP adresu pod kojom će biti prepoznatljiv na internetu. Pri svakom spajanju ISP provjerava korisničko ime i lozinku koje koristimo da bi se spojili. Za ispravno spajanje potrebno je podesiti neke postavke :

• otvoriti korisnički račun kod ISP-a

• podesiti modem

• podesiti operativni sustav

• podesiti web preglednik

3. WEB PREGLEDNIK

Web preglednik (browser) program je koji omogućava pregledavanje web stranica. Internet Explorer najpopularniji je web browser koji se danas koristi. Uz Windowse 98 isporučuje

20

OSNOVE INFORMATIKE

se Internet Explorer 5.0, uz Windowse Millennium Edition dolazi Internet Explorer 5.5, a uz Windowse XP Internet Explorer 6.0. Osim Internet Explorera možemo još sresti i Netscape Navigator.

4. SUČELJE INTERNET EXPLORERA

Internet Explorer je vrlo jednostavan za upotrebu. Pokreće se dvostrukim klikom na njegovu ikonu. Njegov osnovni ekran nakon pokretanja izgleda kao na slici:

Na vrhu prozora Internet Explorer nalazi se 11 ikona: Back – povratak na prethodnu stranicu

Forward – prijelaz na slijedeću stranicu

Stop – prekid učitavanja trenutačne stranice

Refresh – ponovno učitavanje trenutno učitane stranice

Home – učitavanje početne stranice

21

OSNOVE INFORMATIKE

Search – otvaranje panela za pretraživanje weba

Favorites – otvaranje panela s popisom omiljenih stranica

History – otvaranje panela s popisom adresa upamćenih u posljednje vrijeme

Mail – sadrži pet naredbi: za čitanje elektroničke pošte, slanje nove poruke, slanje

linka, slanje cijele stranice elektroničkom poštom i čitanje novinskih grupa

Print – ispisuje trenutačnu stranicu na pisač

Edit – učitava trenutačnu stranicu u program za uređivanje web stranica

Ispod alatne trake nalazi se polje Address u koje se upisuje adresa web stranice kojoj

se želi pristupiti. Zbog osobine AutoComplete IE nam nudi adrese koje je dosad "naučio" u

padajućem popisu, a mi onda sami odabiremo željenu adresu.

S desne strane trake za upis adrese nalazi se gumb Go. Umjesto pritiska na Enter

nakon upisivanja adrese možemo pritisnuti i ovaj gumb.

Traka s linkovima sadrži pokazivače na neke fiksne stranice na internetu, pa je

najčešće isključujemo.

PREGLEDAVANJE WEB STRANICA

Kada se željena stranica učita , mogu se pregledati sadržaji koji se nalaze na njoj. Ako

se na stranici nalaze linkovi, koji vode na nove stranice, strelica pokazivača pri prelasku preko

njih mijenja svoj oblik. Odabirom željenog linka počinje učitavanje nove stranice.

SPREMANJE WEB STRANICA

Ponekad je potrebno sadržaj stranice trajno spremiti u memoriju kako bi ga se kasnije

moglo koristiti za detaljnije pregledavanje ili proučavanje podataka u njemu.

Spremanje se izvodi odabirom opcije Save as , koja se nalazi u izborniku File. Nakon toga

pojavit će se klasični Save prozor u kojem se odabire mapa (folder) na tvrdom disku u koju

će preglednik snimiti dokument.

ISPIS WEB STRANICE

Pronađeni sadržaj na internetu ponekad nam je potrebno prenijeti na papir, a to nam

omogućava naredba Print (uobičajeni postupak za ispis dokumenta pomoću pisača). Za bolji

nadzor ispisa postoji drugo rješenje, web dokument možete dugmetom Edit proslijediti u

Word , urediti ga i potom ga poslati na ispis iz Word-a.

22

OSNOVE INFORMATIKE

PAMĆENJE WWW ADRESA

WWW adrese su često vrlo komplicirane i teško pamtljive, pa preglednik posjeduje

opciju koja dozvoljava pohranu adresa zanimljivih stranica. Adrese pohranjujemo na sljedeće

načine:

1. kliknuti desnom tipkom miša iznad praznog dijela dokumenta (ne iznad slike ili linka),

iz ponuđenog izbornika odabrati Add to favorites… i zatim dati naziv izabranoj

adresi

2. kliknuti na ikonu Favorites ,iz ponuđenog izbornika odabrati Add to favorites… i

zatim dati naziv izabranoj adresi

Internet Explorer pamti adrese stranica koje smo posjetili i sprema ih , a mi ih možemo vidjeti

i odabrati klikom na ikonu History. Pregledane adrese složene su po tjednima.

5. PRETRAŽIVANJE WEB-A Procjena govori da već sada ima više od 50 milijuna Internet poslužitelja širom svijeta,

svaki od njih sadrži velik broj stranica što nam otežava snalaženje i pronalazak željenih

podataka. Pomoć pri traženju možemo potražiti na nekom od web pretraživača.

Web pretraživači jesu web stranice iza kojih se kriju velike baze podataka s vezama za

web dokumente rasprostranjene na poslužiteljima širom svijeta:

www.altavista.com

www.google.com

www.iskon.hr

Svaki od tih pretraživača ponudit će vam veći ili manji popis pronađenih adresa čiji

sadržaj možete pogledati jednostavno ako kliknete na jednu od adresa s popisa. Tražeći

stranice po nekom pojmu ,moguće je da pretraživač ne će pronaći sve postojeće stranice.

Uzrok tome može biti nesavršen pretraživač, pogreška u upisanoj ključnoj riječi ili stranica

nije prijavljena na tom pretraživaču.

23

OSNOVE INFORMATIKE

OUTLOOK EXPRESS

1. E-POŠTA (E-MAIL) Elektronička pošta jedan je od najvažnijih Internet servisa koji omogućava razmjenu

poruka i dokumenata. Za razliku od weba, ovo nije javni servis (vašu poštu pročitat će samo

onaj komu ste je naslovili).

Kao što pismo sadrži adresu pošiljatelja i primatelja , tako i Internet pismo mora sadržavati

adresu onoga koji šalje i onoga koji prima. Adresa e-pošte postala je danas već uobičajeni

podatak u poslovnom svijetu i najčešće pripada pojedincu, no izdaju se i adrese na ime tvrtke

ili udruženja. Komunikacija e-poštom je brza, jednako učinkovita u cijelom svijetu, a poruke

čekaju primaoca u "sandučiću" do trenutka čitanja.

2. E-MAIL ADRESA E-mail adresa je jedinstvena oznaka korisnika Interneta. Ona se sastoji od dva dijela

koji su međusobno povezani znakom @ (čita se et).

Prvi dio adrese označava korisnika, tj. naziv korisničkog računa osobe koja je vlasnik te e-

mail adrese.

Drugi dio adrese označava računalo na kojem osoba ima otvoren korisnički račun. Tako

dolazimo do e-mail adrese koja izgleda ovako: ime@nazivservera

Primjer izgleda ovako: doktor@iskon.hr

3. PREGLEDNIK E-POŠTE Preglednik e-pošte program je koji omogućuje pregledavanje pristigle i odaslane

pošte. Najrašireniji preglednik je Outlook Express koji nam omogućuje:

• primiti poštu s poštanskog poslužitelja, prenijeti ju na korisnikov disk i učiniti je

vidljivom

• primiti poštu iz nekoliko poštanskih sandučića

• pisanje nove poruke , prenijeti je poslužitelju i zabilježiti njeno stanje

24

OSNOVE INFORMATIKE

• izravni odgovor Replay i prosljeđivanje poruke Forward

• uporabu osobnog imenika adresa e-pošte

Sučelje Outlook Expressa sastoji se od najmanje dva prozora , a najčešće od tri prozora.

U prvom se ispisuje popis ladica u koje se trpaju primljene i poslane poruke, u

drugom popisuju sve poruke koje se nalaze u ladici koju trenutno pregledavate, te u trećoj

ispisuje sadržaj poruke koju trenutno čitate.

Osnovne ikone i naredbe Outlook Expressa su:

New Mail - napravi novu poruku

Reply - odgovori pošiljatelju ( unutar poruke koju smo primili)

Reply to All - odgovori svima (ako smo jedan od više primatelja)

Forward - proslijedi poruku

Print - ispiši poruku

Delete - obriši poruku

Send/Recv - razmijeni poštu

25

OSNOVE INFORMATIKE

Address - imenik

Find - omogućava traženje poruka ili adresa

Mape kroz koje prolaze poruke e-pošte:

Inbox (primljeno) – pristigle poruke se nalaze u mapi Primljeno dok ih se ne obriše

Outbox (poslano) – mapa u kojoj se nalaze poruke namijenjene slanju prije slanja

Sent items (poslano) – sve uspješno poslane poruke sele se u mapu poslano

Deleted items (obrisano) – poruke obrisane u prethodnim mapama nalaze se ovdje. Tek kada

se ovdje obrišu nestat će zauvijek

Pri spajanju na Internet pokazuje se sljedeći prozor:

Na njemu se nalaze podaci o odabranom ISP, korisničkom imenu (User name) i lozinci

(Password) koje nam dodjeljuje odabrani ISP, te telefonski broj na koji se spajamo.

Naredbom Send/Recv uspostavlja se veza s poštanskim poslužiteljem, poruke koje šaljemo

odlaze u poštanski sandučić, a one poslane nama primamo iz sandučića.

Uspješno poslana ,poruka će biti zabilježena u Sent items mapi. U slučaju da

primatelj nije pronađen (pogrešna adresa) poštanski poslužitelj vraća poruku uz obavijest.

Primljene poruke se smještaju u mapu Inbox.

Prozor koji se pokazuje odabirom naredbe Send/Recv:

26

OSNOVE INFORMATIKE

ODGOVOR I PROSLJEĐIVANJE PORUKE

Poruke e-pošte vrlo su često kratke i sadržajne. Kako bi odgovori bili također kratki i brzi

često se upotrebljava naredba Reply za slanje odgovora pošiljatelju. Primljena poruka se tada

može nadopuniti ili komentirati, a naredbom Send se vraća pošiljatelju.

Naredbom Forward moguće je primljenu poštu proslijediti dalje na željenu adresu. Pri tome je

moguće nadopuniti poruku dodatnim sadržajem.

27

OSNOVE INFORMATIKE

WORD 2000

1.ŠTO JE I ČEMU SLUŽI WORD? Word je najkorišteniji program za pisanje i obradu teksta na svijetu. Word 2000 je

novija verzija tog programa, namijenjena za rad pod operativnim sustavom Windows i

lokalizirana na hrvatski jezik. Word 2000 se isporučuje na CD-u u sastavu programskog

paketa Microsoft Office 2000.

Word se pokreće preko naredbe Start – Programs – Microsoft Word ili preko ikone

na radnoj površini.

2. POČETNI EKRAN I ALATNE TRAKE

Naslovna traka s nazivom dokumenta

Traka s naredbama

Gumbi za manipulaciju

o

Prostor za pisanje Vertikalno ravnalo

Gumbi za promjenu prikaza dokumenta

U naslovnoj traci piše naziv programa i naziv trenutn

28

Dvije trake s alatima

Horizontalno ravnal

dokumentom

Traka za vertikalnu navigaciju

teksta

Statusna traka

o otvoreno

Alatna traka za crtanje

g programa.

OSNOVE INFORMATIKE

Traka s naredbama sadrži sve raspoložive naredbe Worda koje su svrstane u izbornike.

Manipulacije s dokumentima

Izmjena pogleda

Oblikovanje dokumenta

Izrada tablica

n Manipulacije s Sv

slo

izv

od

po

Dv

ka

ak

Pr

ve

Ho

mj

po

po

Uređiva

prozorima otvorenih

aka naredba im

vo , otvara se

ršiti. Naredbe

govoriti na nek

red naredbi su

ije trake s alat

o i broj i rasp

tivirati.

ostor za pisanje

ć samo dio stra

rizontalno i ve

erenje razmaka

dijeljeno na bij

dručje predstav

Umetanje u dokument

a jedno slovo

izbornik dotič

koje iza sebe

a pitanja. Nar

tastaturne preči

ima sadrže gum

ored gumba m

teksta predstav

nice koji uprav

rtikalno ravnal

na papiru, za p

elo i sivo podru

lja margine gd

Razni alati

dokumenata

podcrtano. Ako pritisnemo na t

ne naredbe. Naredbe koje su

imaju tri točkice ne izvršava

edbe koje imaju strelicu u desn

ce za tu naredbu.

be za brzo pokretanje najčešćih

ože se promijeniti. Gumbi koji

lja bijeli papir, a prilikom pisan

o gledamo.

o nalaze se iznad i s lijeve strane

odešavanje margina i uvlačenje

čje. Bijelo područje označava p

je se ne može pisati tekst.

29

Pomoć

astaturi tipu Alt + podcrtano

blijede trenutno se ne mogu

ju se odmah nego još treba

o imaju podizbornik. Oznake

naredbi. Broj traka s alatima

su sivi trenutno se ne mogu

ja ne vidi se cijela stranica

papira. Ravnala služe za

teksta. Ravnalo je

rostor za pisanje, a sivo

OSNOVE INFORMATIKE

Statusna traka (status bar) prikazuje podatke o trenutnom položaju tastaturnog kursora i stanje

nekih specijalnih funkcija Worda.

Broj stranice

Br.trenutne stranice/ Ukupni br stranica

Specijalne funkcije

Broj retka

Broj Udaljenost kursora od gornjeg ruba papira

Broj stupca Jezik

Gumbi za promjenu prikaza dokumenta služe za uključivanje željenog prikaza dokumenta.

Najčešće se koristi Pogled izgleda ispisa.

3. MANIPULIRANJE S DOKUMENTIMA OTVARANJE NOVOG DOKUMENTA

• Automatsko otvaranje novog dokumenta kad pokrenemo Word

• Naknadno otvaranje pomoću gumba Nova

• Pisanje na osnovu obrasca pomoću naredbe Datoteka – Nova…

OTVARANJE POSTOJEĆEG DOKUMENTA

• Pomoću gumba Otvori : označiti željeni dokument, te pritisnuti gumb Otvori

• Pomoću naredbi Datoteka – Otvori, označiti željeni dokument , pritisnuti gumb

Otvori

• Pomoću naredbe Datoteka i na dnu popisa izabrati jedan od dokumenata koji su

posljednji otvarani

• Pomoću tipke Start – Documents, na popisu izabrati jednu od datoteka koje su zadnje

otvarane (obično je na popisu 15 zadnjih datoteka)

30

OSNOVE INFORMATIKE

MEMORIRANJE NOVOG DOKUMENTA NA ČVRSTI DISK

• Pomoću gumba Spremi, te upisati željeni naziv dokumenta i pritisnuti Spremi

• Pomoću naredbi Datoteka – Spremi, te upisati željeni naziv dokumenta i pritisnuti

gumb Spremi

MEMORIRANJE PROMJENA U STAROM DOKUMENTU

Ako stari dokument koji već ima naziv mijenjamo, novu verziju memoriramo preko

stare verzije jednostavnim pritiskom na gumb Spremi.

Prilikom takvog presnimavanja Word ne postavlja nikakva pitanja, a stara verzija dokumenta

je nepovratno izgubljena.

Ako iz nekog razloga želimo zadržati staru verziju dokumenta, novu verziju moramo spremiti

pomoću naredbi Datoteka – Spremi kao… te upisati drugi naziv dokumenta. U tom slučaju

na disku su snimljene obje verzije , svaka pod svojim nazivom.

AUTOMATSKO MEMORIRANJE DOKUMENATA

U slučaju nestanka električne energije , sve promjene u dokumentu koje nismo snimili

na disk nepovratno se brišu iz radne memorije. Zbog toga treba pritiskati gumb Spremi kako

bi trajno snimili posljednje promjene. Postoji mogućnost da Word automatski memorira

dokument nakon vremenskog perioda koji podesimo.

Podešavanje automatskog spremanja se obavlja pomoću naredbi Alati – Mogućnosti…-

Spremanje.

ZATVARANJE DOKUMENTA

• Pomoću gumba Zatvori dotičnog dokumenta

• Pomoću naredbi Datoteka - Zatvori

Ako prije zatvaranja dokumenta nismo memorirali zadnje promjene, Word će nam ponuditi tu

mogućnost

IZLAZAK IZ PROGRAMA WORD

• Pomoću gumba Close u naslovnoj traci

• Pomoću naredbi Datoteka - Izlaz

31

OSNOVE INFORMATIKE

Nakon zadavanja naredbe za izlazak iz programa Word, prvo će se izvršiti zatvaranje svih

otvorenih dokumenata. Ako promjene u nekom dokumentu nisu snimljene ,program će

postaviti pitanje da li želimo promjene snimiti.

4. UREĐIVANJE TEKSTA PONIŠTAVANJE NAREDBI

Poništi upis

Pritiskom na strelicu

označavanjem možem

napreskokce nego samo

PREMJEŠTANJE TEK

Riječi, rečenice ili proi

dokumentu. Postupak j

1. označiti tekst ko

2. izrezati tekst po

3. postaviti kursor

4. zalijepiti na to m

Drugi način za premješ

KOPIRANJE TEKSTA

Tekst možemo kopirati

1. označiti tekst ko

2. kopirati pomoću

3. postaviti kursor

4. zalijepiti tekst n

Ponovno učini

prema dolje vidimo popis svih akcija koje smo napravili. Grupnim

o poništiti više akcija odjedanput. Ne možemo poništavati akcije

u nizu.

STA

zvoljne dijelove teksta možemo premještati s jednog na drugo mjestou

e sljedeći:

ji želimo premjestiti

moću naredbe Izreži

na mjesto gdje želimo premjestiti tekst

jesto pomoću gumba Zalijepi

tanje teksta je pomoću miša, tehnikom uhvati – vuci – pusti.

s jednog na drugo mjesto u dokumentu. Postupak je sljedeći:

ji želimo kopirati

gumba Kopiraj

na mjesto gdje želimo kopirati tekst

a to mjesto pomoću gumba Zalijepi

32

OSNOVE INFORMATIKE

Drugi način za kopiranje teksta je pomoću miša, tehnikom uhvati – vuci – pusti s time da

prilikom povlačenja držimo pritisnutu tipku Ctrl.

AUTOMATSKO TRAŽENJE RIJEČI U DOKUMENTU

Ako želimo pronaći neku riječ u dokumentu možemo upotrijebiti automatsko traženje

pomoću naredbi Uređivanje – Traži…

UMETANJE SPECIJALNIH SIMBOLA

Ako u tekst želimo umetnuti specijalni simbol kakvog nema na tastaturi, postupak je sljedeći:

1. postaviti tastaturni kursor na mjesto u tekstu gdje želimo ubaciti simbol

2. naredba Umetanje

3. naredba Simbola…

4. odabrati font sa simbolima

5. označiti željeni simbol

6. gumb umetni

7. zatvoriti prozor sa simbolima

PISANJE EKSPONENATA, INDEKSA I PRECRTAVANJE TEKSTA

• naredbe Oblikovanje – Font – Eksponent - gumb U redu

• naredbe Oblikovanje – Font – Indeks – gumb U redu

• naredbe Oblikovanje – Font – Precrtano - gumb U redu

Izgled izbornika:

33

OSNOVE INFORMATIKE

UVLAČENJE TEKSTA Dijelove teksta možemo uvlačiti s lijeve ili desne strane. Za uvlačenje teksta služe klizači na

horizontalnom ravnalu. Brojevi na ravnalu služe nam za orijentaciju koliko smo tekst uvukli.

Uvlačenje samo prvih redaka u odlomcima

Uvlačenje svih redaka osim prvog

Uvlačenje teksta s lijeve strane

Uvlačenje teksta s desne strane

ISPISIVANJE DOKUMENTA

Kad smo dokument uredili i oblikovali u željenom obliku, prvo ga snimimo na disk , a onda

možemo pristupiti ispisivanju dokumenta. Ako nam je na računalo spojen pisač ispis

dokumenta pokrenemo pritiskom na gumb Ispis.

Želimo li sami odrediti osobine ispisa postupak je sljedeći: naredba Datoteka – naredba

Ispis…- podesiti parametre ispisa – gumb U redu

34

OSNOVE INFORMATIKE

PODEŠAVANJE DIMENZIJA PAPIRA, MARGINA I ORJENTACIJE ISPISA

Podešavanja se vrše u izborniku do kojeg stižemo: Datoteka – Postava stranice…- podesimo

parametre – gumb U redu

NUMERIRANJE STRANICA

Ako smo napisali višestranični dokument i želimo numerirati stranice postupak je sljedeći:

Umetanje – Brojeva stranica… - izabrati poziciju gdje će se brojevi ispisivati – U redu

Brojevi stranica se nalaze u prostoru margine pa su zbog toga na ekranu sive boje. Kod ispisa

na papir brojevi su iste boje kao i tekst.

PRILAGOĐAVANJE RADNIH TRAKA

Trake s alatima ili traku s naredbama možemo prilagoditi svojim potrebama. Možemo ih

premještati po ekranu , uklanjati s ekrana ili pak dovesti nove trake. Traku premještamo tako

da je uhvatimo na lijevoj strani i povučemo na željeno mjesto. Traku se može premjestiti na

35

OSNOVE INFORMATIKE

drugi rub prozora ili je postaviti bilo gdje ne prozoru. Trake uključujemo pomoću naredbi :

Pogled – Alatne trake

IZRADA I UREĐIVANJE TABLICA

Word ima izuzetne mogućnosti za izradu i uređivanje tablica.

Jednostavnu tablicu možemo kreirati pomoću naredbe Tablica – Umetni tablicu – upisati

broj stupaca i broj redaka - U redu .

Brži način za kreiranje jednostavne tablice je da pritisnemo gumb Umetni tablicu i

zatamnimo željeni broj stupaca i redova.

Po tablici se miže kretati na tri načina : kursorskim strelicama, tabulatorom ili pomoću miša.

Tablicu popunjavamo upisom teksta u željenu ćeliju. Tablicu možemo uređivati na razne

načine : mijenjati širinu stupaca ili visinu redaka, ubacivati nove retke ili stupce itd.

Za detaljno uređivanje tablice treba pritisnuti gumb Tablice i obrubi i pojavljuje se nova

traka s alatima za tablice:

Pomoću alata za prostoručno crtanje tablice može se izraditi nepravilne tablice.

36

OSNOVE INFORMATIKE

37