13

OSNOVE MEUNARODNOG PRAVA MORA SKRIPTA 1.Pomorsko pravo je sustav normi koje reguliraju pravne odnose u pomorskim djelatnostima i djeli se na interno i meunarodno pravo. Interno pravo se djeli na upravno i imovinsko a meunarodno na pravo mora i privatno.

Meunarodno pravo je sustav obicajnih ili ugovornih pravila kojima se reguliraju odnosi u meunarodnoj zajednici. Norme meunarodnog prava nastaju u odnosima izmeu drzava.Meunarodno pravo mora (m.p.m) je prvenstveno sustav meunarodnih pravila kojima se ureuju granice dravne vlasti na moru, prava i obaveze pojedinih meunarodnopravnih subjekata u pojedinim podrucjima mora, morskog dna i podzemlja kojima se reguliraju njihovi meusobni odnosi uzrokovani razlicitim upotrebama te iskoristavanjem mora i podmorja i njime se odreuje proucavanje, zastita, ocuvanje i poboljsavanje prirodnih resursa mora podmorja i okolisa, a posebno se reguliraju odnosi u pomorskom ratu. Pod ovim pojmom jos se smatra da je ono znanost o vlasti drzave na moru i da je pravni sustav normi o razgranicenju raznih djelova mora.

Izvori m.p.m osnovni izvori mpm-a su meunarodni ugovori, meunarodni obicaji i opa naela prava priznata od civiliziranih naroda. Pomocni izvori prava su odluke suda i pravna znanost-uenja. Za pravnu analizu prvo se mora utvrditi postoji li konvencija koja se primjenjuje. Ako postoji ona je vaee pravo. Konvencije nastaju KODIFIKACIJOM a kodifikacija medjunarodnog prava namjerno je i sustavno povezivanje obicajnog-nepisanog prava u pisano meunarodno ugovorno pravo. Ukoliko nema odnosne konvencije potrebno je utvrivanje postoji li MEUNARODNI OBICAJ (nepisana norma nastala ponavljanjem istovjetnog postupanja subjekta meunarodnog prava s istovjetnim prikazima praenih svjesti o obvezatnosti. Objektivni element je praksa, a subjektivni pravna svijest, ukoliko nema subjektivnog elementa onda je obicaj prost i pravno ne obvezuje. Nakon analize obicaja slijedi analiza sudskih odluka meunarodnih sudova i sudova pojedinih drzava.Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (unclos)1982 i enevska konvencija1958 su najpoznaiji izvori mpm. U RH na temelju sukcesije (preuzimanje od starih drzava) hrvatska je potpisnica UNCLOSA, enevskih konvencija,Konvencije o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu, Konvecnije o otvorenom moru, Konvencije o epikontinentalnom pojasu. RH nije potpisnica Konvencije o ribolovu i ocuvanju bioloskih bogatstava otvorenog mora.2.Konferencija za kodifikaciju meunarodnog prava, 1930 nastoje se kodificirati materija o dravljanstvu, teritorijalnom moru i meunarodnoj odgovornosti drzava. Na konferenciji nije doslo do sporazuma u pogledu sirine teritorijalnog mora ali je staro pravilo da je teritorijalno more iroko 3 milje napusteno. U rezoluciji je utvreno da postoji praksa raznolikih pojasa od 3 do 12 milja po izboru drzave.

Prva konferencija UN-a o pravu mora- 1947 je osnovana Komisija za meunarodno pravo kojoj je cilj bio kodifikacija i razvoj meunarodnog prava koji se tice meunarodnih ugovora, arbitrazne procedure, reima otvorenog mora i reima teritorijalnog mora. enevska konferencija obradila je problematiku u pet odbora. Prvi odbor se bavio teritorijalnim morem i vanjskim pojasom te su ustanovili da je do tada teritorijalno more zahvacalo pojas od 3 do 12 milja pa cak i do 200 milja nekim latinoamerickim drzavama, a vanjski pojas je postao priznati pravni institut te je rjeseno pitanje unutrasnjih morskih voda. Drugi odbor se bavio rezimom otvorenog mora te je donio znatan napredak s obzirom na Nacrt koji je predlozila gore navedena komisija. Treci odbor se bavio ribarenjem na otvorenom moru-rezultat je davanje prava obalnoj drzavi u reguliranju i konzerviranju morskog bogatstva u teritorijalnom moru. etvrti odbor je donio odluku da svaki otok ima svoj epikontinentalni pojas. Peti odbor se bavio pristupu neobalne drzave moru te su uveli gdje god se spominje nekodljivi prolazak, sloboda otovrenog mora, pravo vijanje zastave da to vrijedi i za neobaln drzave, osim toga drzave se obvezuju na davanje slobodnog pristupa moru neobalnim drzavama, kao i slobodan tranzit preko njihova teritorija. Rezultat enevske konferencije bio je nastanak jos nekoliko konvencija...Konvencija o otvornom moru, konvencija o ribolovu i ocuvanju bioloskih bogatstava otvorenog mora, konvencija o epikontientalnom pojasu, konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu.Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu govori o tome da se suverenost drzave proteze izvan njezina kopnenog podrucja i njezinih unutrasnjih morskih voda te na pojasn mora uz njezine obale koji se naziva teritorijalnim morem, kao i da se suverenost obalne drzave proteze na zracni prostor iznad teritorijalnog mora te njegovo dno i podzemlje. GRANICE TERITORIJALNOG MORA enevska konvenija nije odredila sirinu teritorijalnog mora vec je odredila normalnu polaznu crtu za mjerenje sirine teritorijalnog mora kao crtu niske vode uzdu obale s time da se kod odreivanja pojedinih crta rauna sa posebnim gospodarskim interesima. Ako je obala razvedena i dobro usjeena ili ako se uzdu obale u njezinoj neposrednoj blizini nalazi niz otoka, za povlacenje polaznih crta moze se upotrijebiti metoda ravnih polaznih crta koje spajaju prikladne tocke. Polazne crte se ne smiju pri povlacenju znatno udaljiti od opceg smjera obale a morski prostori unutar tih crta moraju biti dovoljno povezani sa kopnenim podrucjem da bi bili podvrgnuti rezimu unutarnjih morskih voda. Polazne crte se ne smiju povlaciti na uzviicama suhima za niske vode ni od njh osim ako su na njima podignuti svjetionici ili slicni ureaji koji su stalno iznad razine mora. Drzava ne smije koristiti metodu ravnih polaznih crta tako da njima odvoji teritorijalno more druge drzave od otvorenog mora i treba jasno naznaciti ravne polazne crte na pomorskim kartama.Vode koje se nalaze od polazne crte teritorijalnog mora u smjeru kopna dio su unutarnjih morskih voda drave. Vanjska granica teritorijalnog mora je crta kojoj je udaljenost svake tocke od najblize tocke polazne crte jednaka sirini teritorijalnog mora.Zaljev koji pripada drzavi jasno je istaknuta uvala koja zadire u kopno u takvu omjeru prema irini svog ulaza da sadrava vode zatvorene kopnom a nije samo obicna krivina obale. Uvala se nece smatrati zaljevom ako njena povrsina nije jednaka ili veca od povrsine polukruga kojem je promjer crta povucena preko ulaza u tu uvalu. Ako zbog postojanja otoka uvala ima vise od jednog ulaza tada se polukrug povlaci tako da se kao promjer uzme ukupna duljina crta koje zatvaraju pojedine ulaze. Povrsina otoka unutar uvale racuna se kao dio morske povrsine uvale. Ako razmak izmeu crta niske vode na prirodnim ulaznim tokama zaljeva nije veci od 24 morske milje moze se povuci granicna crta izmedju tih dviju crta niske vode a vode koje su njome zatvorene smatraju se unutarnjim morskim vodama. Ako je razmak izmeu crta niske vode veci od 24 milje povlaci se ravna polazna crta od 24 morske milje unutar zaljeva tako da se crtom zatvori najveca moguca povrsina vode. U svrhu odreivanja granica teritorijalnog mora smatra se najizbocenije stalne lucke graevine koje su sastavni dio luckog sustava i cine dio obale.

Sidrita koja brodovima sluze za ukrcavanje iskrcavanje i sidrenje a koja bi se inace nalazila izvan granice teritorijalnog mora ukljucena su u teritorijalno more. Obalna drzava mora jasno obiljeziti ta sidrista i naznaciti ih zajedno sa njihovim granicama na pomorskim kartama koje na propisan nacin objavljujeOtok je prirodan dio kopna okruzen vodom koji je suh za visoke vode a uzviica suha za niske vode. Ili otok je prirodni dio kopna okruzen vodom i suh za niske vode ali preplavljen za visoke vode. Kad se uzviica suha za niske vode nalazi u cjelosti na udaljenosti od kopna koja ne pralazi daljinu teritorijalnog mora crta niske vode se moze uzeti kao polazna crta od koje se mjeri irina teritorijalnog mora, a kada se uzvisica nalazi u cjelosti na udaljenosti vecoj od sirine teritorijalnog mora tada ona nema svoga vlastitog teritorijalnog mora.Suelice- kad obale dviju drzava lee sucelice ili medjusobno granice ni jedna od tih drzava nije ovlastena, ako meu njima nema sporazuma, prosiriti svoje teritorijalno more preko crte sredine kojoj je svaka tocka jednako udaljena od najblizih polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora. Ta granicna crta treba biti naznacena na pomorskim kartama.

Pravo nekodljiva prolaska teritprijalnim morem brodovi svih drzava uzivaju pravo slobodnog prolaska teritorijalnim morem. Prolazak je plovidba teritorijalnim morem bilo radi presjecanja tog mora bez ulaska u unutarnje morske vode, bilo radi ulaska u unutarnje morske vode, bilo radi izlaska iz unutarnjih morskih voda prema otvorenom moru. On obuhvaca zaustavljanje i sidrenje ali samo kada to namee via sila ili nevolja. Prolazak je neskodljiv dok ne dira u mir, red i sigurnost obalne drzave. Prolazak stranih ribarskih brodova nece se smatrati neskodljivim ukoliko se oni ne ravnaju po zakonima i ostalim propisima koje donosi obalna drzava. Podmornice su dune ploviti povrsinom i vijoriti svoju zastavu. Obalna drzava ne smije ometati neskodljiv prolazak teritorijalnim morem i objavljuje na prikladan nacin sve opasnosti vezane za svoje teritorijalno more. U svom teritoriju obalna drzava moze poduzeti mjere radi sprecavanja prolaska koji nije neskodljiv. Ne moe se zaustaviti prolazak stranih brodova kroz tjesnace koji sluze medjunarodnoj plovidbi izmedju jednog djela otvorenog mora i drugog dijela otvorenog mora ali obalna drzava moze privremeno obustaviti neskodljivi prolazak stranih brodova ako je takva obustava nuzna za zastitu njezine sigurnostiPravila koja se primjenjuju na trgovacke brodove ne smiju se uzimati nikakve pristojbe od trgovackog broda zbog njegova prolaska teritorijalnim morem , a mogu se ubirati pristojbe jedino kao naknada za posebne usluge ucinjene brodu i to bez diskriminacije.

-KAZNENA SUDBENOST-(criminal jurisdiction) obalne drzave ne bi trebalo vriti na stranom brodu koji prolazi teritorijalnim morem radi uhicenja neke osobe ili vrsenja istrazne radnje u vezi sa nekim kaznenim djelom pocinjenim na brodu za vrijeme polaska, osim ako se posljedice kaznjivog djela ne odnose na obalnu drzavu ili remete mir zemlje ili je zapovjednik zatrazio pomoc mjesnih organa.

-GRAANSKA SUDBENOST ( civil jurisdiction)- obalna drzava ne bi trebala zaustavljati strani brod koji prolazi teritorijalnim morem niti ga skretati sa puta radi vrsenja graanske sudbenosti nad sobom koja se nalazi u brodu. Pravo obalne drzave je da u skladu sa unutarnjim pravom poduzima mjere zadravanja u bilo kojem graanskom postupku prema stranom brodu koji se zaustavio u teritorijalnom moru ili porlazi ter.morem doplovivsi iz unutarnjih morskih voda.

Vanjski pojas - u pojasu otvorenog mora koji se nalazi uz teritorijalno more obalna drzava moze vrsiti nadzor da bi sprijecila krsenje carinskih, fiskalnih, useljenickih ili zdravstvenih propisa na svom podrucju ili u svom teritorijalnom moru, te da bi kasznila krenje tih propisa. Vanjski pojas ne moze se prostirati preko 12 nm od polazne crte od koje se mjeri irina teritorijalnog mora. Kad dvije drzave granice sucelice, nijedna nesmje prosirit svoj vanjski pojas, ako nema sporazuma, preko crte sredine kojoj je svaka tocka jednako udaljena od polaznih crta od kojih se mjeri sirina teritorijalnog mora.

Konvencija o otvorenom moru sloboda otvorenog mora temeljno je nacelo za sve nacije pa nijedna drzava nema pravo zahtjevati da podvrgne bilo koji dio otvorenog mora svojoj suverenosti a za obalne i neobalne drzave ona sadrzi izmedju ostalog, slobodu plovidbe, slobodu polaganja kabela i cjevovoda, te slobodu polijetanja. Da bi drzave bez morske obale imale ista prava kao i one sa, moraju imati slobodan pristup moru. U tu svrhu drzave koje se nalaze izmeu mora i drzave bez obale odobravat ce drzavi bez obale tranzit kroz svoje podrucje na temelju uzajamnosti. Bilo da je drzava obalna ili ne, na otvorenom moru ima pravo ploviti pod svojom zastavom. Drzava odruje drzavnu pripadnost broda kao i uvjete upisa u upisnik na svom podrucju te prava na vijorenje svoje zastave. Brodovi imaju pripadnost one drzave ciju zastavu smiju vjoriti, mora postojati veza izmeu drzave i broda a drzava treba vrsiti jurisdikciju i nadzor u pregledu tehnickih upravnih i socijalnih pitanja. Brodovi plove pod zastavom samo jedne drzave i na otvorenom su moru podvrgnuti jurisdikciji drzave te zastave. Brod koji plovi pod zastavom dvaju ili vise zastava smatra se brodom bez drzavne pripadnosti i nece se prema trecim drzavama moci pozvati ni na jednu od tih zastava. Ratni brodovi uzivaju na otvorenom moru potpuni imunitet od jurisdikcije svake drzave osim drzave zastave- Zapovjednik mora bit u sluzbi te drzave , njegovo ime na popisu casnika a posada podvrgnuta pravilima vojne stege. Brodovi u vlasnistvu drzave ili kojima se ona koristi u otvorenom moru imaju potpuni imunitet od jurisdikcije svake druge drzave sem drzave zastave. Drzava je duzna za brodove poduzimati potrebne mjere za ostvarivanje sigurnosti na moru( uvjeti posade, signali,konstrukcija broda itd.) U slucaju sudara ili nezgode koja povlaci kaznenu odgovornost zapovjednika ili bilo koje druge osobe u sluzbi broda postupak ce se moci provesti protiv tih osoba samo pred sudskim ili upravnim organima bilo drzave zastave ili drzave ciji su ti casnici drzavljani. Za stegovne postupke nadlezna je drzava koja je izdala pomorsku knjizicu kapetanu ili svjedodzbu o osposobljenosti. Uzapenje ili zadrzavanje mogu narediti samo organi drzave zastave. Duznost zapovjednika je pruzanje pomoci covjeku u moru, da zaplovi punom brzinom osobama u pomoc, da nakon sudara pruzi pomoc drugom brodu, posadi i putnicima. Drzava je duzna poduzimat mjere protiv prijevoza robova na brodovima koji su ovlasteni vijoriti njezinu zastavu. Piratstvo je in nasilja ili pljake ili poticanje/namjerno omogucavanje nekog djela izvrseno za osobne svrhe koji je na otorenom moru usmjeren protiv rugog broda(dobara, putnika) Sve drzave sudjeluju u suzbijanju piratstva u otvorenom moru ili na bilo kojem drugom mjestu koje nije pod jurisdikcijom bilo koje drzave. Piratstvo je ujedno i cin dobrovoljnog sudjelovanja u upotrebi broda ili zrakoplova ako pocinitelj zna cinjenice .Piratski brod ili zrakoplov je onaj koji su osobe u cijoj se vlasti nalazi uzele za izvrsenje djela piratstva. Svaka drzava u otvorenom moru moze uhititi pirate, uzaptiti dobra na brodovima.

Ratni brod kada sretne trgovacki nema ga pravo pregledati osim ako ne postoji neka otra sumnja da se brod bavi piratstvom ili trgovinom obljem.. Progon straog broda moze se poduzeti kad nadlezne vlasti imaju razloga vjerovati da je taj brod prekrsio zakone i propise te drzave, progon mora zapoceti dok se brod ili jedan njegov camac nalazi u unutarnjim vodama u teritorijalnom moru ili u vanjskom pojasu drzave samo pod uvjetom da se moze nastaviti izvan ter.mora ili vanjskog pojasa pod uvjetom da nije prekinut. Pravo progona prestaje kada taj brod uplovi u svoje teritorijalno more, a to pravo mogu obavljati samo ratni brodovi ili vojni zrakoplovi. Ako si brod bezveze progonio moras mu nadoknadit troskove.

Drzava je duzna donjeti propis radi spreavanja oneciscenja mora naftom iz broda ili cjevovoda ili onoga koje dolazi od istrazivanja morskog dna ili podzemlja. Drzave imaju pravo polagati podmorske kabele i cjevovode na dno otvorenog mora i obalna drzava ne moze ometati polaganje i odrzavanje istih. Drzava donosi zakon i propise prema kojima se odreuje da su kaznjivi oni koji namjerno ili iz nehata prekinu ili ostete kabel sto moze unistiti telefonsku vezu. Svaka drzava donosi zakone u kojem osoba koja unisti drugi kabel ili cjevodvod postavljanjem svoga mora platiti trosak popravka, nadalje donosi se zakoni i propisi kojima vlasnik kabela mora nadoknadit stetu nekom ko je zrtvovao sidro ili mrezu da ne unisti kabel.KONVENCIJA O RIBOLOVU I OCUVANJU BIOLOSKIH BOGATSTAVA OTVORENOG MORA

-Ova konvecnija definira ocuvanje bioloskih bogatstava otvorenog mora kao ukupnost mjera koje omogucuju stalni optimalni prinos tih dobara tako da do maksimuma osiguravaju raspolozivost prehrambenih i drugih morskih proizvoda. Drzave imaju pravo da senjihovi drzavljani bave ribolovom na otvorenom moru pod odgovarajucim uvjetima i mjerama za ocuvanje biomase. Obalna drzava ima poseban interes u odrzavanju proizvodnih bioloskih bogatstava u bilo kojem djelu uz svoje teritorijalno more. Obalna drzava ima pravo ravnopravno sudjelovati u svakom istrazivanju i donosenju propisa radi ocuvanja bioloskih bogatstava otvorenog mora u tom prostoru. Obalna drzava moze donositi jednostrane mjere ocuvanja za sve riblje fondove ili druga morska bogatstva u bilo kojem djelu mora uz svoje teritorijalno more ukoliko pregovori sa ostalim drzavama nisu doveli do sporazuma. Pravno ureenje ribolova napravama trajno zabodenim u morsko dno u prostorima otvorenog mora uz teritorijalno more odreena drzava moze poduzimati tamo gdje su takav ribolov vec dugo vremena odrzavali i vodili njezini drzavnjani uz uvijet da i njeni nedrzavljani mogu sudjelovati u toj djelatnosti na ravnoj nozi kao i drzavljani izuzevsi porstor gdje taj ribolov vrse njeni drzavljani.KONVENCIJA O EPIKONTINENTALNOM POJASU

Epikontinentalni pojas je pojas koji oznacava morsko dno i podzemlje podmorskih prostora uz obalu ali izvan teritorijalnog mora do dubine od 200 metara ili preko te granice do tocke gdje dubina vode iznad njih dopusta iskoristavanje prirodnih bogatstava navedenih prostora. Obalna drzava ima suverena prava nad epikontinentalnim pojasom radi istrazivanja i iskoristavanja prirodnih bogatstava, ta su prava iskljuciva u tom smislu da ako obalna drzava to ne radi, to ne radi ni nitko drugi. Prirodna bogatstva su rudno i neziva bogatstva morskog dna i podzemlja. Prava na epikontinentalni pojas ne diraju u pravni polozaj voda i zraka iznad njih. Obalna drzava nesmije ometati polaganje kabela u epikontinentalnom pojasu.DRUGA KONFERENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORAHtjeli su rjeit problem irine teritorijalnog mora, SSSR je htio najvise 12 milja, uz dodatnu zonu od 12 milja, amerikanci zele 6+12 , glasanje se odrzava ali nist anije rjeseno.

TREA KONFERENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORAGovori s o tom da se prostor izvan granica proglasi opcim dobrom covjecanstva, inicira se reguliranje uporabe morskog dna i podzemlja. Doneena je Deklaracija o nacelima kojima se ureuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije.

KONSENZUS-treba traziti prethodno ispitivanje svih mogucnosti i sredstava za donosenje odluka bez glasovanja, a kad se utvrdi da su svi napori za psotizanje konsenzusa iscrpljeni onda dolazi do glasovanja.

KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA

-ima za rezultat proirivanje granica obalne jurisdikcije uvoenjem irokih razlicitih pojasa acionalne jurisdikcije. VANJSKI POJAS je prosiren na 24 milje, iskljucivi gospodarski pojas do 200 milja, epikontinentalni pojas i do 350 milja od polazne crte ili 200 milja od izobate koja povezuje dubinu od 2500 metara. Ta konvencija je povecala regulaciju vec postojecihh pravnih instituta. Kod teritorijalnog mora je konacno utvrena granica od 12 milja. Puno detaljnije nego u enevskim konvencijama regulirano je pitanje tjesnaca te se sada razlikuje tranzitni prolazak(sloboda tranzita i prelijetanje jedino radi brzog tranzita tjesnacem izmedju jednog djela otvoreog mora ili iskljucivoga gospodarskog pojasa ) od neskodljivog prolaska (izmeu jednog djela otvorenog mora ili iskljucivo gosp.pojasa i teritorijalnog mora.UNUTARNJE MORSKE VODE

-to su oni djelovi mora koji su sa kopnenim podrujem u tako uskoj vezi da drzava s jedne strane ima najveci interes na njima a sa druge strane ona vlada tim prostorima pa su one po meunarodnom pravu jednako pod suverenoscu drave kao i kopneno podrucje.-Suverenitet Hrvatske na moru prostire se na unutarnje morske vode, zracni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, prema Pomorskom zakoniku unutarnje morske vode obuhvacaju luke i zaljeve na obali kopna i otoka.-Strani trgovacki brod smije prolaziti unutarnjim vodama RH radi uplovljavanja u luku otvorenu za meuarodni promet ili u luku sa brodogradilistem di ce se popravljat

-Kabotazu( prijevoz stvari i putnika) izmedju hrvatskih luka mogu samo obavljati brodovi, jahte ili brodice hrvatske drzavne pripadnosti. Ministarstvo moze dopustiti kabotazu i stranim brodovima ako ima interesa RH

-strani ratni, javni i ribarski brodovi te znanstveno istrazivacki smiju uploviti u unutranje vode radi ulaska u luku za me.promet ili brodogradiliste ako dopusti ministarstvo, moe se i dopustiti dolazak brodova sa nuklearnim oruzjem. uplovljenje se ne moze odobriti stranom ratnom brodu koji ugroava sigurnost rh. U Rh lukama najvise odjednom mogu bit 3 strana broda ne duze od 10 dana.

-strane jahte mogu ploviti i boraviti u unutarnjim morskim vodama pod uvjetom da nakon ulaska u unutarnje morske vode odu u najblizu meunarodnu luku i obave granicnu kontrolu.

-pravne i fizicke osobe mogu slikati i raditi istrazivanja mjerenja dna itd, samo uz odobrenje ministarstva nadleznog za to sto zele. Ako se radi istrazivanje, na bordu mora bit bar jedan znanstvenik koji radi u domacoj znanstvenoj organizaciji.-u brodogradilistima rh se moze popravljati, obnavljati ili cistiti strane ratne brdove nakondobivene dozvole ministarstva za poslove obrane. Strani ratni brod na popravku smije imat samo trecinu posade naoruzanu sa osobnim naoruzanjem i jednim kompletom streljiva, duzni su kad udju na popravak odmah iskrcat gorivo mazivo i oruzje osim nuklearnog.-ministar moze propisat zabranjene zone, ali moze i dopustit brodovima da polove kroz njih

-strani plovni objekti koji zbog vise sile traze zaklon duzni su obavjestit najblizu lucku kapetaniju koja ce izvjestit najblizu policijsku postaju

TERITORIJALNO MORE u proslosti je Haska konferencija rekla da moze bit siroko 3 4 6 12nm, treca konferencija un-a o pravu mora je odredila da svaka drzava moze odrediti svoju irinu teritorijalnog mora cija sirina ne prelazi 12 nm mjernih od polaznih crta. Na teritorijalnom moru je obalna drzava suverena ali je taj suverenitet u interesu plovidbe i trgovine te je ogranicen neskodljivim prolaskom stranih brodova. Za razliku zenevske konferencije koja kaze da neskodljivi prolazak ne smije dirati u mir red i sigurnost obalne drzava, ova objektivizira te kriterije nabrajanjem postupaka.-suverenost obalne drzave proteze se izvan njezinog kopnenog podrucja na susjedni pojas teritorijalnog mora te na njegovo dno i podzemlje koje samo obalna drzava ima pravo koristiti.

GRANICE TERITORIJALNOG MORA vanjska granica je udaljenost svake tocke od najblize tocke polazne crte jednaka sirini teritorijalnog mora. Normalna polazna crta je crta niske vode uzduz obale

METODA RAVNIH POL. CRTA moze se koristiti ako je obala razvedena ili dobro usjecena ili ako se uzduz obale nalazi niz otoka. Ne smiju se povlaciti ako se znatno udalje od smjera obale a morski prostori unutar tih crta moraju bit dobro povezani sa kopnom da bi bili pod rezimom unutarnjih voda. ZALJEV koji pripada drzavi jasno je istaknuta uvala koja zadire u kopno u takvu omjeru prema irini svog ulaza da sadrava vode zatvorene kopnom a nije samo obicna krivina obale. Uvala se nece smatrati zaljevom ako njena povrsina nije jednaka ili veca od povrsine polukruga kojem je promjer crta povucena preko ulaza u tu uvalu. Ako zbog postojanja otoka uvala ima vise od jednog ulaza tada se polukrug povlaci tako da se kao promjer uzme ukupna duljina crta koje zatvaraju pojedine ulaze. Povrsina otoka unutar uvale racuna se kao dio morske povrsine uvale. Ako razmak izmeu crta niske vode na prirodnim ulaznim tokama zaljeva nije veci od 24 morske milje moze se povuci granicna crta izmedju tih dviju crta niske vode a vode koje su njome zatvorene smatraju se unutarnjim morskim vodama. Ako je razmak izmeu crta niske vode veci od 24 milje povlaci se ravna polazna crta od 24 morske milje unutar zaljeva tako da se crtom zatvori najveca moguca povrsina vode. U svrhu odreivanja granica teritorijalnog mora smatra se najizbocenije stalne lucke graevine koje su sastavni dio luckog sustava i cine dio obale.

HISTORIJSKI ZALJEV podrucje morskog prostora u kojem obalna drzava oslanjajuci se na dugotrajnu upotrebu i ostvarivanje vlasti podvrgva taj prostor sebi sa tim da se na te zaljeve ne upotrebljuju meunarodna pravila o zaljevima.

SIDRISTA koja brodovima sluze za ukrcavanje iskrcavanje i sidrenje a koja bi se inace nalazila izvan granice teritorijalnog mora ukljucena su u teritorijalno more. Obalna drzava mora jasno obiljeziti ta sidrista i naznaciti ih zajedno sa njihovim granicama na pomorskim kartama koje na propisan nacin objavljuje

SUCELICE- kad obale dviju drzava lee sucelice ili medjusobno granice ni jedna od tih drzava nije ovlastena, ako meu njima nema sporazuma, prosiriti svoje teritorijalno more preko crte sredine kojoj je svaka tocka jednako udaljena od najblizih polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora. Ta granicna crta treba biti naznacena na pomorskim kartama.

UZVISICA ZA VISOKE VODE-prirodni dio kopna okruzen morem i suh za niske vode ali preplavljen za visoke. Kad se ta uzvisica nalazi na udaljenosti od kontinenta ili otoka koji prelazi sirinu teritorijalnog mora, ona nema vlastitog teritorijalnog mora.

POLAZNE CRTE SE NAZNACUJU NA POM. KARTAMA

NESKODLJIVI PROLAZAK U TERITORIJALNOM MORUPravila koja se primjenjuju an sve brodove pravilo neskodljivog prolaska teritorijalnim morem- taj prolazak se smatra presjecanje mora bezz ulaska u unutarnje vode. Taj prolazak mora bit brz i neprekinut, on obuhvaca i zaustavljanje i sidrenje ali samo u slucaju vise sile.Taj neskodljivi prolazak ne dira u mir, red ili sigurnost obale, nije nsekodljiv ako brod prijeti silom, ili na bilo koji nacin protivan nacelima me.prava sadrzanim u Povelji ujedinjenih naroda. Podmornice i podvodna sredstva moraju u teritorijalnom moru ploviti povrsinom i istaknut svoju zastavu, u rh mora jos dodatno vijoriti svoju zastavu i zastavu rh.

Obalna drzava moze donositi jos neke zakone za sigurnost pom.prometa, za zastitu navigacijskih pomagala, kabela i cjevovoda, cuvanje ivih bogatstava mora, sprecavanje carinskih, fiskalnih, useljenickih, zdravstvnih zakona. Radi sigurnosti moguce je da drzava odredi plovne puteve za neskodljivi prolazak i da ih uredi prema sustavima odjeljenog prometa, posebno se moze traziti da tankeri i nuklearni brodovi ogranice prolazak. Strani nuklearni brodovi i brodovi koji prevoze radioaktivni teret kada se sluze neskodljivim prolaskom moraju imat isprave i postovat posebne mjere opreza. Duznost obalne drzave je da nesmje ogranicavat neskodljivi prlazak i mora objavljivat opasnosti. Pravo zastite obalne drzave je da moze sprijecit ne neskodljivi prolazak , moze privremeno obustavit pravo neskodljivog prolaska i nesmje uzimat nikakvu naknadu zbog tog prolaska.PRAVILA ZA TRGOVAKE BRODOVE I DRZAVNE TRGOVACKE BRODOVE

KAZNENA SUDBENOST-(criminal jurisdiction) obalne drzave ne bi trebalo vriti na stranom brodu koji prolazi teritorijalnim morem radi uhicenja neke osobe ili vrsenja istrazne radnje u vezi sa nekim kaznenim djelom pocinjenim na brodu za vrijeme polaska, osim ako se posljedice kaznjivog djela ne odnose na obalnu drzavu ili remete mir zemlje ili je zapovjednik zatrazio pomoc mjesnih organa.

-GRAANSKA SUDBENOST ( civil jurisdiction)- obalna drzava ne bi trebala zaustavljati strani brod koji prolazi teritorijalnim morem niti ga skretati sa puta radi vrsenja graanske sudbenosti nad sobom koja se nalazi u brodu. Pravo obalne drzave je da u skladu sa unutarnjim pravom poduzima mjere zadravanja u bilo kojem graanskom postupku prema stranom brodu koji se zaustavio u teritorijalnom moru ili porlazi ter.morem doplovivsi iz unutarnjih morskih voda.

Ratni brodovi uzivaju na otvorenom moru potpuni imunitet od jurisdikcije svake drzave osim drzave zastave- Zapovjednik mora bit u sluzbi te drzave , njegovo ime na popisu casnika a posada podvrgnuta pravilima vojne stege.

TERITORIJALNO MORE RH-12 milja u smjeru gospodarskog pojasa od polaznih crta

HR POM ZAKONIK kaze da je neskodljivi prolazak plovidba teritorijalnim morem bez uplova u neku njenu luku ili sa ulovom u luku sa brodogradilistem uz uvjet da se ne narusava sigurnost i mir. Stranom ribarskom brodu je za vrijeme prolaska zabranjeno lovit ribu i rh moze propisat odredjene putove za plovit, sustave odjeljenog prometa itd. Ratni, tankeri i drugi brodovi kada prevoze opasne i stetne tvari za vrijeme neskodljivog prolaska duzni su ploviti odreenim propisanim putevima, postovat sustave odjeljenog prometa, te udovoljavati sigurnosti plovidbe i suzbijanje oneciscenja.VANJSKI POJAS to je pojas mora koji se nalazi uz teritorijalno more i u kojem obalna drzava moze crsiti nadzor da bi sprijecila krsenje carinskih, fiskalnih, useljenickih i zdravstvenih zakona i drugih propisa te kaznila krsenje tih zakona. Vanjski pojas ne moze se prostirati preko 24 milje od osnovnih polaznih crta. Slijedom navedenoga ako drzava odredi puno teritorijalno more od 12 milja tada ce joj i vanjski pojas iznosit 12 milja uz to da ga ona mora proglasiti. U hrvatskom pomorskom zakoniku nemamo vanjskog pojasa nego samo teritorijalno more od 12 milja.

TJESNACI KOJI SLUZE MEUNARODNOJ PLOVIDBI-tjesnaci i morski kanali su plovni putevi koji spajaju ira podrucja mora, sa time da su tjesnaci prirodni putevi a morski kanali tvorevine.

-Konvencija ujeinjenih naroda o pravu mora u ovom slucaju razlikuje neskodljivi od tranzitnog prolaska. Tranzitni prolazak podrazumjeva ostvarivanje slobode plovidbe i prelijetanja jedino radi neprekinutog i brzog tranzita tjesnacem izmeu jednog djela mora ili iskljucivog gospodarskog pojasa i drugog djela otvorenog mora ili iskljucivo gosp.pojasa . Drzava ima pravo propisati rute i nacine prolaska te nacine sprecavanja oneciscenja. U tranzitnom prolasku podmornice ne moraju biti na povrsini mora.

TRANZITNI PROLAZAK U TJESNACIMA KOJI SLUZE MEUNARODNOJ PLOVIDBI

Brodovi uzivaju pravo tranzitnog prolaska izmeu jednog djela mora ili iskljucivog gospodarskog pojasa i drugog djela otvorenog mora ili iskljucivo gosp.pojasa, taj prolazak se ne smije ometat. Tranzitni prolazak se nece primjenjivati ako postoji put otvorenim morem ili iskljucivim gospodarskim pojasom. DUZNOSTI BRODOVA I ZRAKOPLOVA-nema zadrzavanja, nema prijeenja silom, nesmjes protiv Povelje un-a, obaveza je suzdrzavanje od svih djelatnosti koje su svojstvene redovitom nacinu brzog tranzita osim u slucju vise nevolje. Obaveza je drzat se pravila za izbjegavanje sudara na moru, nadzor oneciscenja s brodova. Zrakoplovi ce postovati pravila organizacije za civilno zrakoplovstvo te ce postovat sigurnost plovidbe te stalno provjeravat radiofrekvenciju koju im je dodjelilo meunarodno tjelo za nadzor. Strani brodovi za istrazivanje nesmiju obavljat istrazivanja i hidrografska mjerenja bez ovlatenja obalnih drzava tjesnaca. Obalne drzave mogu odrediti plovne puteve i sustave odvojenog prometa. Obalne drzave mogu donositi zakone i propise koji se odnose na sigurnost plovidbe sprecavanje oneciscenja, ureenje prometa, propisa o ispustanju nafte, moze propisat zabranu ribolova ribarskim brodovima. Drzave koje prolaze tjesnacima i obalne drzave moraju sporazumno suraivat kad se radi o odrzavanju tjesnaca i navigacijskih pomagala i kad je rjec o smanjivanju oneciscenja. Duznost obalnih drzava na tjesnacima je da ne ometaju tranzitn prolazak i duzne su objavit svaku opasnost za plovidbu ili prelijetanje koje im je poznato. Tranzitni prolaz se ne smije obustavit !MORSKI KANALI-za prolazak se naplacuje pristojba. Ukoliko nije internacionaliziran on postaje podvrgnut suverenitetu drzave u kojoj je prokopan. Bitni su sueski kanal, panamski kanal i kielski kanal.

ARHIPELASKE DRZAVE arhipelag znaci skupinu otoka ukljucujuci djelove otoka, vode koje ih spajaju i druga prirodna obiljezja koja su medjusobno povezana da tvore geografsku politicku i gospodarsku cjelinu. Arhipelaska drzava moze znaciti drzavu koja se u cjelosti sastoji od jednoga ili vise arhipelaga a moze obuhvacati i druge otoke. Arhipelaska drzava moze povuci polazne crte tako da spoji krajnje vrhove najudaljenijih otoka u arhipelagu pod uvjetom da su tim crtama obuhvaceni otoci i podrucje u kojem je omjer kopna naprema moru izmedju jedan naprema jedan i jedan naprema devet. Duljina polaznih crta ne smije prijeci 100 nm osim sto tri posto ukupnoga broja polaznih crta moze biti dugo do 125 nm.Polazne crte se ne smiju vuci tako da su se znatno udaljile od oblika arhipelaga , nesmiju se povlaciti ni na uzvissicama suhim za niske vode osim ako tamo nisu svjetionici koji su stalno iznad vodene povrsine. Arhipelaska drzava nemoze koristiti polazne crte tako da njima odvoji teritorijalno more od susjedne drzave. Ako se jedan dio arh.voda drzave nalazi izmedju 2 djela susjedne drzave postojeca prava iz sporazuma i dalje ce se postovat. Suverenitet arhipelaskih drzava proteze se na arhipelaske vode, zrak iznad voda te njihovo dno podzemlje i bogatstva. irina teritorijalnog mora, vanjskog pojasa, iskljucivog gospodarskog pojasa i epikontinentskog pojasa mjeri se od arhipelaskih polaznih crta.

OBVEZE ARHIPELASKIH DRZAVA-duzne su postovat postojece sporazume te priznat tradicionalna ribolovna prava, arh.drzava mora postovat podmorske kabele i cjevovode i dopustat popravke i zamjenu sa tim da se obavjesti o njihovu polozaju.PRAVO ARHIPELASKOG PROLASKA-definirano je kao ostvarivanje prava plovidbe i prelijetanja na uobicajen nacin jedino radi neprekinutog i brzog i neometanog tranzita izmeu jednog djela otvorenog mora ili iskljucivo gospodarskog pojasa i drugog djela otvorenog mora ili iskljucivo gospodarskog pojasa. Arh.drzava moze odrediti plovne puteve i iznad njih zracne koridore prikladne za neprekinut i brz prolazak stranih brodova kroz arhipelaske vode i teritorijalno more uz njih te za prelijetanje stranih zrakoplova zracnim prostorom iznad njih.Arh.drzava moze propisati sustave odvojenog prometa radi sigurnosti prolaska brodova uskim kanalima u tim plovnim putovima. Arh.drzava smije zamjeniti odreene prometne putove drugima

ISKLJUCIVI GOSPODARSKI POJAS je podrucje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto je posebnomm pravnom rezimu i u njemu obalna drzava ima suverena prava istrazivanja i iskoristavanja, ocuvanja i gospodarenja zivim i nezivim prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onih s morskog dna i podzemlja.-ne smije se prostirati premo 200 morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri sirina teritorijalnog mora.

-u njemu sve drzave (obalne i neobalne) uzivaju slobodu plovidbe prelijetanja, polaganja kabela i cjevovoda te ddruge opotrebe mora.

PRAVA OBALNE DRZAVE-ima jurisdikciju nad umjetnim otocima, istrazivanjima i ocuvanju okolisa, jurisdikciju fiskalinih, carinskih, useljenickih, zdravstvenih zakona. Oko spomenutih otoka mogu se napraviti sigurnosne zone razumnih dimenzija u kojima ce vladati posebne mjere.(ne prelaze 500 m-granice) . umjetni otoci se nesmiju postavljati tamo gdje ometaju plovidbene puteve, nemaju teritorijalno more. Obalna drzava odredjuje dopustivi ulov zivih bogatstava u svom iskljucivom gosp.pojasu i zalaze se za optimalno iskoristavanje zivih bogatstava. Ako se radi o istom ribljem naselju ili ribljim naseljima udruzenih vrsta uz pomoc razlicitih organizacija se daju mjere za odrzavanje njihove kolicine. Vrlo migratorne vrste se jako cuvaju pa se potice optimalno iskoristavanje. Drzava moze zabranizi ulov morskih sisavaca da ih spasi. Drzave iz cijih rjeka teku anadromne ribe(losos) ugrauju u svoje zakone prikladne mjere da ocuvaju takva riblja naselja. Ako ima katadromnih vrsta ( cjeli zivot na istom podrucju) isto ih treba pazit i prema njima vrijede posebne mjerePRAVO NEOBALNIH DRZAVA IZ SUBREGIJE I PRAVO DRZAVE U GEOGRAFSKI NEPOVOLJNOM POLOZAJU-postoji pravo neobalnih drzava na pravicnoj osnovi koje kaze da one mogu sudjelovati u iskoristavanju odreenog djela vika zivih bogatstava iskljucivih gospodarskih pojaseva. Pravo drzave u nepovoljnom geografskom pojasu je isto da sudjeluje u iskoristavanju odreenog djela viska zivog bogatstva. Te nepovoljne drzave se definiraju kao drzave koje se nalaze na moru i njihov geografski polozaj u smislu opskrbe ribom za prehranu svog stanovnistva cini ovisnima da love ribu u iskljucivim gospodarskim pojasima drugih drzava. Konvencija ujedinjenih naroda navodi ogranicenja prijenosa prava iskoristavanja zivih bica neobalnih drzava dnosno drzava u nepovoljnom polozaju osim ako se te drzave ne dogovore drugacije. Obalna drzava moze kontorlirati, zaustavljati pregledavati uzapciti i povesti sudski postupak koji je nuzan da bi se postovao zakon. Ako drzava uzapi neki ribarski brod, mora javiti drzavi tg broda i kad se da jamstvo a ce kazna biti placena mora pustiti posadu broda. RAZGRANICENJE ISKLJUCIVOG MORSKOG POJASA- ako drzave leze sucelice granica iskljucvog gospodarskog pojasa ostvaruje se sporazumom na temelju meunarodnog prava u postizanju pravicnog rjesenja. U RH se taj pojas zove samo gospodarski i u njemu drzava ima suverenitet da istrazuje, iskoristava, i proizvodi energiju, smije graditi otoke i regulirati im gradnju, oko tih otoka mogu bit postavnjne sigurnosne zone od 500 metara(zabrana plovidbe), brodovi koji plove tuda duzni su postovat nase i meunarodne zakone o oneciscenju mora i zraka. PROSIRENJE JURISDIKCIJE RH NA JADRANSKOM MORU-prosireno je zbog zabrinutosti zbog kolicine ribe 2003 , uspostavnjen je zerp-zasticeni ekolosko ribolovi pojas, stupa na snagu godinu kasnije. 2004 odluka o dopuni odluke o prosirenju jurisdikcije rh na jadranskom moru po kojoj ce clanice zemlje eua moc EPIKONTINENTALNI POJAS Osnovna definicija je da je to pojas obalne drzave koji obuhvaca morsko dno i njegovo podzemlje izvan teritorijalnog mora preko citavog prirodnog produzetka njezinog kopnenog podrucja do vanjskog ruba kontinentalne ravnine ili do 200 nm od polaznih crta tamo gdje vanjski rub ne seze do te udaljenosti. Taj pojas maximalno smije iznositi 250 milja ili udaljenost do 100 milja od crte koja spaja tocke dubine do 2500 metara. Obalna drzava ili placa ili daje doprinose za iskoristavanje epi pojasa izvan 200 milja od polaznih crta.PRAVA OBALNIH DRZAVA suverena prava istrazivanja i iskoristavanja prirodnih bogatstava, nitko ne smije istrazivati bez obalne drzave. Obalna drzava ima pravo odobravanja i ureivanja busenja u bilo koju svrhu, obalna drzava daje usglasnost za cjevovode i kablove, nadzor i smanjenje oneciscenja iz cjevovoda. Obalna drzava nemoze ometati polaganje ili odrzavanje tih kabela ii cjevovoda. Prava obalne drzave na epi pojas ne diraju u prava na vodu iznad i zrak iznad njega. RH ima isto taj pojas do granice sa italijo postavnjene 1968-jugoslavija..i rh isto ima pravila koja su ista kao i za sve druge.OTVORENO MORE obuhvaca sve djelove mora koji nisu iskljucivi gosp. pojas,teritorijalno more, unutarnje vode neke drzave te u arhipelaske vode arhipelaske drzave. Nijedna drzava ne smije traziti suverenitet nad odredjenim prostorom otvorenog mora..SLOBODA OTVORENOG MORA- znaci da svaka drzava smije ploviti, prelijetati, stavljat kabele i cjevi, gradit otoke i druge uredjaje, ribariti, istrazivat, smije se koristiti samo u miroljubive svrhe. Drzava odredjuje pod kojim uvjetima dodjeljuje svoju pripadnost brodu tj brodovi imaju pripadnost drzave ciju zastavu smiju vijoriti a drzava za to daje isprave s toga postoji veza izmedju broda i drzvave. Brodovi plove pod samo jednom zastavom u otvorenom moru, te nesmje mjenjat zastavu tokom putovanja osim ako nije doslo do prijenosa vlasnistva za vrijeme puta. Duznost drzave zastave je da vodi upisnik brodova sa imenima i podacima o brodovima koji viju njenu zastavu. Jurisdikciju moze obaviti drzava zastave ako netko sumnja da ju nije obavila, ratni brodovi imaju imunitet od jurisdikcije isto kao i brodovi u vlasnistvu drzave. Ako se dogodi sudar i neki casnik ili zapovjednik je kriv moze im se suditi u drzavi zastave ili u drzavi ciji su pripadnici. Vrijedi duznost pruzanja pomoci. Svaka drzava provodi mjere radi sprecavanja i kaznjavanja prijevoza robova na brodovima koji viju njenu zastavu. PIRATSTVO je nezakonit cin zadrzavanja ili nasilja tj.pljacka koju za osobne svrhe izvrsi posada ili putnici privatnog broda ili zrakoplova koji je usmjeren protiv drugog broda ili zrakoplova na otvorenom moru. Piratstvo je i poticanje ili omogucavanje opisanih djela kao ii dobrovoljno sudjelovanje u upotrebi broda ako cinitelj zna posljedice. Bilo koja drzava u otvorenom moru moze ratnim ili drzavnim brodovima uzaptiti piratski brod ili zrakoplov te uhititi pirate. Obaveza svih drzava je da suradjuju na suzbijanju trgovine opojnim drogama ili psihotropnim tvarima , svaka drzava je obavezna i na suzbijanje neovlastenog emitiranja sto znaci odailjanje suprotno medjunarodnim propisima. Ratni brod koji sretne trgovacki nema ga pravo pregledavati ako ne sumnja na piratstvo, roblje i emitiranje. Pravo progona isto vrijedi samo mora poceti u unutarnjim morskim vodama, arh.vodama teritorijalnom moru ili vanjskom pojasu pod uvjetom da nije prekinut. Svaka drzava smije stavljati kabele i cjevi izvan epikontinentalnog pojasa te je kaznjivo namjerno unistavanje istih.OUVANJE I GOSPODARENJE IVIM BOGATSTVIMA OTVORENOG MORA-svi drzavljani se smiju baviti ribolovom na otvorenom moru uz uvjet postovanja prava i duznosti, drzave surauju na ocuvanju i gospodarenju ivim bogatstvima pa iz toga izlazi da drzave ciji drzavljani ribare zajedno pregovaraju radi usvajanja mjera za ouvanje zivih bogatstava.REIM OTOKA- otok je prirodni komad kopna okruzen morem koji je suh za visoke vode, pa su njome iskljuceni umjetni otoci. Otoci nisu uzvisice suhe za niske vode, preplavljeni za visoke. Ako se radi o uzvisici suhoj za niske vode ona nema vlastito teritorijalno more, nesmiju se vu polazne crte osim ako nema svjetionika i instalacija koje su stalno iznad vode, sto se malo promjenilo trecom konferencijom una o pravu mora pa se crte smiju povlacit ako to priznaju druge drzave. Od otoka treba razlikovati stjene ili hridi od grebena (kamenih ili koraljnih) RH obuhvaca mnogo otoka, te za otoke ne nabraja sve djelove koji nisu suhi za visoke vode; povlaci ravne i normalne polazne crte sto znaci da se najvise otoka nalazi u unutarnjim morskim vodama.ZATVORENA ILI POLUZATVORENA MORA znaci zaljev, bazen ili more okruzeno dvijema ili vise drzavama i povezano s drugim morem ili ceanom uskim prolazom kao i more koje se pretezito sastoji od teritrijalnih mora i iskljucivih gospodarskih pojaseva dvaju ili vise obalnih drzava. Na takvim morima drzave trebaju meusobno suraivat na ostvarivanju prava i duznosti, obalne drzave bi trebale pomocu me.organizacija uskladiti gospodarenje, ocuvanje i istrazivanje, iskoristavanje bogatstava mora, ocuvati morski okolis. RH cije mroe spada u zatvoreno ili poluzatvoreno mora vise suraivati sa ostalim drzavama da sklope ugovore o svemu navedenom gore.

PRAVO PRISTUPA NEOBALNIH DRZAVA MORU I OD MORA TE SLOBODA TRANZITANeobalna drzava podrazumjeva drzavu koja nema morske obale ali ima pravo pristupa moru i od mora, ukljucujuci prava koja se ticu otvorenog mora i zajednicke bastine covjecanstva. U tu svrhu neobalne drzave uzivaju slobodu tranzita preko podrucja tranzitnih drzava svim prijevoznim sredstvima. Obalna i neobalna drzava koja prolazi preko njenog teritorija dogovara sporazume o uvjetima i nacinima ostvarivanja tranzita. CARINE TAKSE I DRUGE PRISTOJBE- tranzitne drzave imaju pravo u ostvarivanju pune suverenosti kako bi osigurale da prava i olaksice ne naruse njezine interese. Promet u tranzitu znaci tranzit roba, osoba i prtljage kroz podrucje tranzitne/ih drzava kada je prolazak kroz to podrucje s prekrcajem, uskladistenjem, podjelom tereta, mjenjanjm nacina prijevoza ili bez toga samo dio cjelog putovanja koje zapocinje ili zavrsava unutar podrucja neobalne drzave . Takav je promet osloboen svih carina taksi ili drugih pristojbi osim naknada za usluge. U ulaznim i izlaznim lukama tranzitnih drzava radi olaksavanja prometa u tranzitu se sporazumima mogu uspostavit slobodne zone ili druge carinske olaksice. SURADNJA TRANZITNE I ZAINTERESIRANE OBALNE DRZAVE- mogu suraivati u izgradnji ili usavrsavanju prijevoznih sredstava, tranzitne drzave poduzimaju sve da izbjegnu zakanjenja ili druge tehnicke poteskoce u prometu u tranzitu . Jednakost postupanja u morskim lukama vrijedi i za brodove koji vijore zastavu neobalnih drzava za rezim u morskim lukamaZONA dna mora i oceana koja su izvan granica nacionalne jurisdikcije i njezina bogatstva su zajednicka dobra covjecanstva. Pojam bogatstva oznacuje sva vrsta, tekuca ili plinovita rudna bogatstva u zoni, pri tom je bitno da odredbe koje vrijede za zonu ne vrijede za vodu i zrak iznad nje. Ni jedna drzava ne moze traziti suverenitet nad zonom i njezinim bogatstvima. Ponasanje drzava u zoni mora biti u skladu sa nacelima sadrzanim u povelji un-a i drugim pravilima u me.interesu mira i sigurnosti. Djelatnosti u zoni izvode se za dobrobit ovjeanstva neovisno o geografskom polozaju drzava. PRAVA I ZAKONITI INTERESI OBALNIH DRZAVA nalazista bogatstava koje se nalaze i unutar granica jurisdikcije vade se prema zakonitim interesima obalne drzave pod cijom se jurisdikcijom ta nalazista nalaze; prije iskapanja ruda potrebno je obavjestit obalnu drzavu ali prava obalne drzave za mjerama sigurnosti i zastite od oneciscenja se ne diraju.SUDJELOVANJE DRZAVA U RAZVOJU u djelatnostima u zoni pomice se s duznom pozornoscu prema njihovim interesima i potrebama ZNANSTVENO ISTRAZIVANJE MORA samo u miroljubive svrhe i za dobrobit covjecanstva ...Konvencija una o pravu mora nalaze zastitu morskog okolisa od stetnih posljedica djelatnosti u zoni ali i zastitu ljudskog zivota koji se stiti posebnim mjerama. Ureaji koji se koriste u zoni se polazu koriste i vade samo uz posebna pravila i propise, i oko tih ureaja se postavlja sigurna zona. PREDMEETI ARHEOLOSKE I POVJESNE PRIRODE naeni u zoni cuvaju se ili se sa njima raspolaze na dobrobit covjecanstva.RAZVOJ BOGATSTVA ZONE- opca politika se obavlja na nacin koji pridonosi zdravom razvoju svjetskog gospodarstva i ujednacenom rastu me.trgovine. ta politika stiti drzave od stetnih posljedica koristenja zone. POLITIKA PROIZVODNJE-vlast poduzima mjere za promicanje rasta djelotvornosti i stabilnosti trzista. OSTVARIVANJE OVLASTENJA I ZADACA VLASTI vlast ne dopusta diskriminaciju u ostvarivanju svojih ovlastenja i zadaca .SUSTAV ISTRAZIVANJA I ISKORISTAVANJA-vlast sve radi u ime covjecanstva PERIODICKO ISPITIVANJE-svakih 5 godina se preispituju mjere koje vrijede u zoni pa, ih se moze poboljat. MEUNARODNA VLAST ZA MORSKO DNO- vlast- cine sve drzave koje su clanice vlasti, postoje i promatraci a sjediste im je u kingstonu na jamajci. Temeljno nacelo im je nacelo jednakosti svih clanova. ORGAN VLASTI ZA MORSKO DNO skupstina, vijece i tajnistvo kao glavni organi i poduzece preko kojeg vlast ostvaruje zadace. Skupstina je sastavljena od po jednog predstavnika od svih clanova vlasti..Ovlastenja skupstine su pravila postupci i raspodjela zaraenoga u zoni. Ona donosi poslovnik i na pocetku svakog zasjedanja bira predsjednika, svaki clan skupstine ima jedan glas . Vijee ine 36 clanova koje bira skupstina, djeluje najmanje 3 puta godisnje te je ono izvrsni organ koji nadgleda i uskladjuje djelatnosti iz nadleznosti vlasti . Tajnistvo glavni tajnik, osoblje vlasti, meunarodni znacaj tajnistva-ne prima upute od nikoga i suzdrzava se od bilo koje vlade i bilo koga izvan vlasti.PODUZECE-prema konvenciji una o pravu mora vlast mora imati organ nazvan Poduzee. Ono je napravljeno sa ciljem djelovanja u zoni kao i prijevoza prerade i marketinga rude iz zone. Poduzece ima uravni odbor, generalnog direktora i osoblje. Posotji jos Meunarodna vlast za morsko dno i vijece za sporove o morskom dnu(vjerovatno nece bit u ispitu)

ZASTITA I OCUVANJE MORSKOG OKOLISA- enevske konvencije su se bavile tom problematikom. Osnova konvencije una o pravu mora je da titi okolis, uz IMO donesene su konvencije za zastitu okolisa, meunarodna konvencija o sprecavanju oneciscenja s brodova, , oneciscenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, o pripravnostima odgovorima i suradnji kod oneciscenja uljima, treba i spomenuti EMSA-u europska agencija za pomorsku sigurnost koja prati ucinkovitost pravila o sigurnosti pomorskog prometa na razini eu.David Medi