Upload
others
View
2
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Osnove matematike
Jelena Sedlar
Fakultet gra�evinarstva, arhitekture i geodezije
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 1 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija.
Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak.
Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja."
b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."
c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3."
d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje.
Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a)
istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud,
b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b)
lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud,
c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c)
nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud,
d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d)
nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena.
Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;
istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,
ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Sud (izjava) je svaka smislena izjavna recenica koja je samoistinita ili samo lazna.
Zadatak. Koja od sljedecih recenica je sud:
a) "Krava je zivotinja." b) "Broj 4 je veci od broja 6."c) "x je vece od 3." d) "Je li danas vruce?"
Rješenje. Vrijedi:
a) istinit sud, b) lazan sud, c) nije sud, d) nije sud.
Napomena. Uvodimo oznake:
sudove cemo oznacavati slovima A,B,C , . . . ;istinosnu vrijednost suda A oznacavat cemo s t(A),
ako je sud A istinit, pišemo t(A) = >,ako je sud A lazan, pišemo t(A) = ⊥.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 2 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija.
Neka su A i B sudovi. Osnovne logicke operacije (veznici) sasudovima su:
1 negacija, eA (cita se: "nije A"),2 konjukcija, A∧ B (cita se: "A i B"),3 disjunkcija, A∨ B (cita se: "A ili B"),4 implikacija, A⇒ B (cita se: "Ako je A, onda je B." ili "Iz A slijediB." ili "A implicira B." ili "A povlaci B."),
5 ekvivalencija, A⇔ B (cita se: " A je ako i samo ako je B." ili "A jeekvivalentno B.").
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 3 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Neka su A i B sudovi.
Osnovne logicke operacije (veznici) sasudovima su:
1 negacija, eA (cita se: "nije A"),2 konjukcija, A∧ B (cita se: "A i B"),3 disjunkcija, A∨ B (cita se: "A ili B"),4 implikacija, A⇒ B (cita se: "Ako je A, onda je B." ili "Iz A slijediB." ili "A implicira B." ili "A povlaci B."),
5 ekvivalencija, A⇔ B (cita se: " A je ako i samo ako je B." ili "A jeekvivalentno B.").
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 3 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Neka su A i B sudovi. Osnovne logicke operacije (veznici) sasudovima su:
1 negacija, eA (cita se: "nije A"),2 konjukcija, A∧ B (cita se: "A i B"),3 disjunkcija, A∨ B (cita se: "A ili B"),4 implikacija, A⇒ B (cita se: "Ako je A, onda je B." ili "Iz A slijediB." ili "A implicira B." ili "A povlaci B."),
5 ekvivalencija, A⇔ B (cita se: " A je ako i samo ako je B." ili "A jeekvivalentno B.").
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 3 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Neka su A i B sudovi. Osnovne logicke operacije (veznici) sasudovima su:
1 negacija, eA (cita se: "nije A"),
2 konjukcija, A∧ B (cita se: "A i B"),3 disjunkcija, A∨ B (cita se: "A ili B"),4 implikacija, A⇒ B (cita se: "Ako je A, onda je B." ili "Iz A slijediB." ili "A implicira B." ili "A povlaci B."),
5 ekvivalencija, A⇔ B (cita se: " A je ako i samo ako je B." ili "A jeekvivalentno B.").
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 3 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Neka su A i B sudovi. Osnovne logicke operacije (veznici) sasudovima su:
1 negacija, eA (cita se: "nije A"),2 konjukcija, A∧ B (cita se: "A i B"),
3 disjunkcija, A∨ B (cita se: "A ili B"),4 implikacija, A⇒ B (cita se: "Ako je A, onda je B." ili "Iz A slijediB." ili "A implicira B." ili "A povlaci B."),
5 ekvivalencija, A⇔ B (cita se: " A je ako i samo ako je B." ili "A jeekvivalentno B.").
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 3 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Neka su A i B sudovi. Osnovne logicke operacije (veznici) sasudovima su:
1 negacija, eA (cita se: "nije A"),2 konjukcija, A∧ B (cita se: "A i B"),3 disjunkcija, A∨ B (cita se: "A ili B"),
4 implikacija, A⇒ B (cita se: "Ako je A, onda je B." ili "Iz A slijediB." ili "A implicira B." ili "A povlaci B."),
5 ekvivalencija, A⇔ B (cita se: " A je ako i samo ako je B." ili "A jeekvivalentno B.").
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 3 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Neka su A i B sudovi. Osnovne logicke operacije (veznici) sasudovima su:
1 negacija, eA (cita se: "nije A"),2 konjukcija, A∧ B (cita se: "A i B"),3 disjunkcija, A∨ B (cita se: "A ili B"),4 implikacija, A⇒ B (cita se: "Ako je A, onda je B." ili "Iz A slijediB." ili "A implicira B." ili "A povlaci B."),
5 ekvivalencija, A⇔ B (cita se: " A je ako i samo ako je B." ili "A jeekvivalentno B.").
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 3 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Neka su A i B sudovi. Osnovne logicke operacije (veznici) sasudovima su:
1 negacija, eA (cita se: "nije A"),2 konjukcija, A∧ B (cita se: "A i B"),3 disjunkcija, A∨ B (cita se: "A ili B"),4 implikacija, A⇒ B (cita se: "Ako je A, onda je B." ili "Iz A slijediB." ili "A implicira B." ili "A povlaci B."),
5 ekvivalencija, A⇔ B (cita se: " A je ako i samo ako je B." ili "A jeekvivalentno B.").
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 3 / 64
Osnove matematicke logike
Istinosna vrijednost slozenih sudova:
ne ovisi o sadrzaju jednostavnijih sudova,ovisi samo o istinosnoj vrijednosti jednostavnijih sudova,
i to po sljedecoj istinosnoj tablici:
t(A) t(B) t(eA) t(A∧ B) t(A∨ B) t(A⇒ B) t(A⇔ B)
> > ⊥ > > > >> ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥⊥ > > ⊥ > > ⊥⊥ ⊥ ⊥ ⊥ > >
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 4 / 64
Osnove matematicke logike
Istinosna vrijednost slozenih sudova:
ne ovisi o sadrzaju jednostavnijih sudova,
ovisi samo o istinosnoj vrijednosti jednostavnijih sudova,
i to po sljedecoj istinosnoj tablici:
t(A) t(B) t(eA) t(A∧ B) t(A∨ B) t(A⇒ B) t(A⇔ B)
> > ⊥ > > > >> ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥⊥ > > ⊥ > > ⊥⊥ ⊥ ⊥ ⊥ > >
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 4 / 64
Osnove matematicke logike
Istinosna vrijednost slozenih sudova:
ne ovisi o sadrzaju jednostavnijih sudova,ovisi samo o istinosnoj vrijednosti jednostavnijih sudova,
i to po sljedecoj istinosnoj tablici:
t(A) t(B) t(eA) t(A∧ B) t(A∨ B) t(A⇒ B) t(A⇔ B)
> > ⊥ > > > >> ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥⊥ > > ⊥ > > ⊥⊥ ⊥ ⊥ ⊥ > >
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 4 / 64
Osnove matematicke logike
Istinosna vrijednost slozenih sudova:
ne ovisi o sadrzaju jednostavnijih sudova,ovisi samo o istinosnoj vrijednosti jednostavnijih sudova,
i to po sljedecoj istinosnoj tablici:
t(A) t(B) t(eA) t(A∧ B) t(A∨ B) t(A⇒ B) t(A⇔ B)
> > ⊥ > > > >> ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥⊥ > > ⊥ > > ⊥⊥ ⊥ ⊥ ⊥ > >
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 4 / 64
Osnove matematicke logike
Istinosna vrijednost slozenih sudova:
ne ovisi o sadrzaju jednostavnijih sudova,ovisi samo o istinosnoj vrijednosti jednostavnijih sudova,
i to po sljedecoj istinosnoj tablici:
t(A) t(B) t(eA) t(A∧ B) t(A∨ B) t(A⇒ B) t(A⇔ B)
> > ⊥ > > > >> ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥⊥ > > ⊥ > > ⊥⊥ ⊥ ⊥ ⊥ > >
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 4 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak.
Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji."
i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B.
Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA,
A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B,
A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,
A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B
i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B,
te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.
Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedieA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje.
Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedieA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥.
Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA =
"Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B =
"Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B =
"Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) =
"Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) =
"Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥
⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥
⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥
> ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ >
⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥
⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥
. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Zadani su sudovi
A = "Split je u Dalmaciji." i B = "Split nije na moru."
Utvrdi istinosnu vrijednost sudova A i B. Iskazi sudove eA, A∧ B, A∨ B,A⇒ B i A⇔ B, te im utvrdi istinosnu vrijednost.Rješenje. Za sudove A i B vrijedi t(A) = > i t(B) = ⊥. Nadalje vrijedi
eA = "Split nije u Dalmaciji.",
A∧ B = "Split je u Dalmaciji i Split nije na moru.",
A∨ B = "Split je u Dalmaciji ili Split nije na moru.",
(A⇒ B) = "Ako je Split u Dalmaciji, onda Split nije na moru.",
(A⇔ B) = "Split je u Dalmaciji ako i samo ako Split nije na moru.".
Istinosna vrijednost ovih sudova iskazana je u sljedecoj tablici.
A B eA A∧ B A∨ B A⇒ B A⇔ B
> ⊥ ⊥ ⊥ > ⊥ ⊥. QED
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 5 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija.
Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat
je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre
i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj"
je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom
(oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),
2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y"
je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra
(oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x)
(citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x)
(citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")
(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x)
(citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Otvorena recenica ili predikat je izjavna recenica koja sadrziparametre i koja postaje sud kada parametri poprime odre�enu vrijednost.
Primjerice vrijedi:
1 "x je paran broj" je predikat s jednim parametrom (oznaka P(x)),2 "x je vece od y" je predikat s dva parametra (oznaka P(x , y)).
Kad se izrazavamo predikatima, najcešce koristimo kvantifikatore:
1 univerzalni,
(∀x)P(x) (citamo: "za svaki x je P(x)")
2 egzistencijalni,
(∃x)P(x) (citamo: "postoji x za koji je P(x)")(∃!x)P(x) (citamo: "postoji tocno jedan x za koji je P(x)")
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 6 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak.
Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5".
Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x),
b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x),
c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje.
Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a)
"Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5."
(laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b)
"Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5."
(istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c)
"Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5."
(laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x) predikat "x je vece od 5". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)P(x), b) (∃x ∈N)P(x), c) (∃!x ∈N)P(x),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N vrijedi da je x veci od 5." (laz)
b) "Postoji x ∈N takav da je x veci od 5." (istina)
c) "Postoji tocno jedan x ∈N takav da je x veci od 5." (laz)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 7 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak.
Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x".
Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y),
b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje.
Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a)
"Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."
(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b)
"Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."
(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena.
Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan,
jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Zadatak. Neka je P(x , y) predikat "y je vece od x". Iskazi recenice:
a) (∀x ∈N)(∃y ∈N)P(x , y), b) (∃y ∈N)(∀x ∈N)P(x , y),
te utvrdi njihovu istinosnu vrijednost.
Rješenje. Vrijedi:
a) "Za svaki x ∈N postoji y ∈N takav da je y veci od x ."(istina)
b) "Postoji y ∈N tako da za svaki x ∈N vrijedi y je veci od x ."(laz)
Napomena. Uocimo da je poredak kvantificiranja bitan, jer daje logickirazlicite recenice!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 8 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija.
Formula je svaki izraz F sastavljen na logicki dopustiv nacinod sudova, predikata, kvantifikatora, zagrada, znakova > i ⊥, te logickihoperacija (veznika).
Kazemo da su dvije formule F i G ekvivalentne ili jednako vrijedne akoimaju istu istinosnu vrijednost (tj. t(F ) = t(G)) za svaki moguci izbornjihovih varijabli.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 9 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Formula je svaki izraz F
sastavljen na logicki dopustiv nacinod sudova, predikata, kvantifikatora, zagrada, znakova > i ⊥, te logickihoperacija (veznika).
Kazemo da su dvije formule F i G ekvivalentne ili jednako vrijedne akoimaju istu istinosnu vrijednost (tj. t(F ) = t(G)) za svaki moguci izbornjihovih varijabli.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 9 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Formula je svaki izraz F sastavljen na logicki dopustiv nacin
od sudova, predikata, kvantifikatora, zagrada, znakova > i ⊥, te logickihoperacija (veznika).
Kazemo da su dvije formule F i G ekvivalentne ili jednako vrijedne akoimaju istu istinosnu vrijednost (tj. t(F ) = t(G)) za svaki moguci izbornjihovih varijabli.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 9 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Formula je svaki izraz F sastavljen na logicki dopustiv nacinod sudova, predikata, kvantifikatora, zagrada, znakova > i ⊥, te logickihoperacija (veznika).
Kazemo da su dvije formule F i G ekvivalentne ili jednako vrijedne akoimaju istu istinosnu vrijednost (tj. t(F ) = t(G)) za svaki moguci izbornjihovih varijabli.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 9 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Formula je svaki izraz F sastavljen na logicki dopustiv nacinod sudova, predikata, kvantifikatora, zagrada, znakova > i ⊥, te logickihoperacija (veznika).
Kazemo da su dvije formule F i G ekvivalentne ili jednako vrijedne
akoimaju istu istinosnu vrijednost (tj. t(F ) = t(G)) za svaki moguci izbornjihovih varijabli.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 9 / 64
Osnove matematicke logike
Definicija. Formula je svaki izraz F sastavljen na logicki dopustiv nacinod sudova, predikata, kvantifikatora, zagrada, znakova > i ⊥, te logickihoperacija (veznika).
Kazemo da su dvije formule F i G ekvivalentne ili jednako vrijedne akoimaju istu istinosnu vrijednost (tj. t(F ) = t(G)) za svaki moguci izbornjihovih varijabli.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 9 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena.
Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,
mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,
S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,
a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,
z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,
φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Pojam skupa je:
osnovni pojam u matematici (ne svodi se na jednostavnije pojmove),
svojstva se zadaju aksiomatski (necemo to raditi),
odre�en je svojim elementima.
Napomena. Pišemo:
velika slova A, S , X , . . . za skupove,mala slova a, b, x , . . . za elemente skupova,S = {a, f , g , k} za skup S koji se sastoji od elemenata a, f , g , k,a ∈ S ako a jest element skupa S ,z 6∈ S ako z nije element skupa S ,φ za prazan skup (ne {φ}!!!).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 10 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija.
Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup.
Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S)
ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S .
Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena.
Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x),
pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak.
Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)}
ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} ,
apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".
Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje.
Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} =
{x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} =
{4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup. Kazemo da je skup X podskup skupa S (ipišemo X ⊆ S) ako je svaki element skupa X sadrzan u skupu S . Kazemojoši da je S nadskup skupa X .
Napomena. Podskup X skupa S mozemo zadati pomocu nekog predikataP(x), pa pišemo X = {x ∈ S : P(x)} .
Zadatak. Odredi skup X = {x ∈ S : P(x)} ako je S = {1, 3, 4, 7, 8} , apredikat P(x) glasi "x je paran".Rješenje. Vrijedi
X = {x ∈ S : P(x)} = {x ∈ S : x je paran} = {4, 8} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 11 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija.
Kazemo da su skupovi X i Y jednaki (i pišemo X = Y ) akovrijedi X ⊆ Y i Y ⊆ X . U suprotnom kazemo da su skupovi X i Yrazliciti (pišemo X 6= Y ).
Kazemo da je skup X pravi podskup skupa Y ako je X ⊆ Y i X 6= Y .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 12 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X i Y jednaki
(i pišemo X = Y ) akovrijedi X ⊆ Y i Y ⊆ X . U suprotnom kazemo da su skupovi X i Yrazliciti (pišemo X 6= Y ).
Kazemo da je skup X pravi podskup skupa Y ako je X ⊆ Y i X 6= Y .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 12 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X i Y jednaki (i pišemo X = Y )
akovrijedi X ⊆ Y i Y ⊆ X . U suprotnom kazemo da su skupovi X i Yrazliciti (pišemo X 6= Y ).
Kazemo da je skup X pravi podskup skupa Y ako je X ⊆ Y i X 6= Y .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 12 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X i Y jednaki (i pišemo X = Y ) akovrijedi X ⊆ Y i Y ⊆ X .
U suprotnom kazemo da su skupovi X i Yrazliciti (pišemo X 6= Y ).
Kazemo da je skup X pravi podskup skupa Y ako je X ⊆ Y i X 6= Y .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 12 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X i Y jednaki (i pišemo X = Y ) akovrijedi X ⊆ Y i Y ⊆ X . U suprotnom kazemo da su skupovi X i Yrazliciti
(pišemo X 6= Y ).
Kazemo da je skup X pravi podskup skupa Y ako je X ⊆ Y i X 6= Y .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 12 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X i Y jednaki (i pišemo X = Y ) akovrijedi X ⊆ Y i Y ⊆ X . U suprotnom kazemo da su skupovi X i Yrazliciti (pišemo X 6= Y ).
Kazemo da je skup X pravi podskup skupa Y ako je X ⊆ Y i X 6= Y .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 12 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X i Y jednaki (i pišemo X = Y ) akovrijedi X ⊆ Y i Y ⊆ X . U suprotnom kazemo da su skupovi X i Yrazliciti (pišemo X 6= Y ).
Kazemo da je skup X pravi podskup skupa Y
ako je X ⊆ Y i X 6= Y .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 12 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X i Y jednaki (i pišemo X = Y ) akovrijedi X ⊆ Y i Y ⊆ X . U suprotnom kazemo da su skupovi X i Yrazliciti (pišemo X 6= Y ).
Kazemo da je skup X pravi podskup skupa Y ako je X ⊆ Y i X 6= Y .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 12 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija.
Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S .
Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y
koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y
koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y
koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X )
koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Neka je S skup, te X i Y podskupovi skupa S . Definiramosljedece skupove.
1 Unija skupova X i Y je skup X ∪ Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u X ili u Y .
2 Presjek skupova X i Y je skup X ∩ Y koji sadrzi elemente skupa Skoji su sadrzani u X i u Y .
3 Razlika skupova X i Y je skup X\Y koji sadrzi elemente skupa S kojisu sadrzani u skupu X , a nisu sadrzani u skupu Y .
4 Komplement skupa X je skup c(X ) koji sadrzi elemente skupa S kojinisu sadrzani u skupu X .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 13 / 64
Osnove teorije skupova
unija X ∪ Y
presjek X ∩ Y
razlika X\Y komplement c(X )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 14 / 64
Osnove teorije skupova
unija X ∪ Y presjek X ∩ Y
razlika X\Y komplement c(X )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 14 / 64
Osnove teorije skupova
unija X ∪ Y presjek X ∩ Y
razlika X\Y
komplement c(X )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 14 / 64
Osnove teorije skupova
unija X ∪ Y presjek X ∩ Y
razlika X\Y komplement c(X )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 14 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak.
Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} ,
X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} ,
Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje.
Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y =
{1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,
X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y =
{2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,
X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y =
{3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,
c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) =
{1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Zadatak. Neka je
S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} , X = {2, 3, 7, 9} , Y = {1, 2, 7, 8, 10} .
Odredi X ∪ Y , X ∩ Y , X\Y i c(X ).
Rješenje. Vrijedi
X ∪ Y = {1, 2, 3, 7, 8, 9, 10} ,X ∩ Y = {2, 7} ,X\Y = {3, 9} ,c(X ) = {1, 4, 5, 6, 8, 10} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 15 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija.
Kazemo da su skupovi X ,Y ⊆ S disjunktni, ako jeX ∩ Y = φ.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 16 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X ,Y ⊆ S disjunktni,
ako jeX ∩ Y = φ.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 16 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X ,Y ⊆ S disjunktni, ako jeX ∩ Y = φ.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 16 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Kazemo da su skupovi X ,Y ⊆ S disjunktni, ako jeX ∩ Y = φ.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 16 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija.
Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y
ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y ,
tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak.
Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y
ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .
Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje.
Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y =
{(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c),
(3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) ,
(7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Direktni produkt ili kartezijev produkt skupova X i Y je skupX × Y ure�enih parova (x , y) pri cemu je x ∈ X i y ∈ Y , tj. vrijedi
X × Y = {(x , y) : x ∈ X i y ∈ Y } .
Zadatak. Odredi X × Y ako je X = {1, 3, 7} i Y = {a, c} .Rješenje. Vrijedi
X × Y = {(1, a), (1, c), (3, a) , (3, c) , (7, a) , (7, c)} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 17 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija.
Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X
je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X .
Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′
i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer.
Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Posebno je vazan produkt
X 2 = X × X ={(x , x ′) : x , x ′ ∈ X
}.
Definicija. Binarna relacija na skupu X je svaki skup R ⊆ X × X . Ako je(x , x ′) ∈ R, onda pišemo joši xRx ′ i kazemo da je element x u relaciji Rsa elementom x ′ skupa X .
Primjer. Moze biti
X = skup stanara neke zgrade
X × X = skup parova stanara (npr. Ante i Mate, pa Ante i Jure, pa....)
R1 = "poznavati se"
R2 = "biti mla�i"
R3 = "stanovati na istom katu".
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 18 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija.
Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna,
ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,
2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna,
ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,
3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna,
ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,
4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna,
ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak.
Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade.
Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna,
ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se",
b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i",
c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje.
Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:
a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a)
relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;
b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b)
relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;
c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c)
relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Za binarnu relaciju R na skupu X kazemo da je:
1 refleksivna, ako za svaki x ∈ X vrijedi xRx ,2 simetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy slijedi yRx ,3 antisimetricna, ako za svaki par x , y ∈ X iz xRy i yRx slijedi x = y ,4 tranzitivna, ako za svaku trojku x , y , z ∈ X iz xRy i yRz slijedi xRz .
Zadatak. Skup X je skup stanara neke zgrade. Utvrdi je li relacija Rrefleksivna, simetricna, antisimetricna ili tranzitivna, ako je R relacija:
a) "poznavati se", b) "biti mla�i", c) "stanovati na istom katu".
Rješenje. Vrijedi:a) relacija R je samo refleksivna;b) relacija R je samo tranzitivna;c) relacija R je refleksivna, simetricna i tranzitivna, ali nije antisimetricna.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 19 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija.
Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije
i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda).
Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer.
Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna, simetricna itranzitivna zovemo relacijom ekvivalencije i oznacavamo sa ∼ (tilda). Zadva elementa skupa X koji su u relaciji ekvivalencije ∼ kazemo da suekvivalentni.
Relacija ekvivalencije na X cijepa X na disjunktne klase, tako da:
svaka dva elementa iz iste klase me�usobno ekvivalentna,
nikoja dva elementa iz razlicitih klasa nisu ekvivalentni.
Primjer. Primjeri relacije ekvivalencije su:
X =skup trokutovaR ="biti slican"
iliX =skup pravacaR ="biti paralelan"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 20 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija.
Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna,antisimetricna i tranzitivna zovemo relacijom ure�aja.
Primjer. Primjeri relacije ure�aja su:
X = skup brojeva (N, Z, Q, R)R = "≤"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 21 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X
koja je refleksivna,antisimetricna i tranzitivna zovemo relacijom ure�aja.
Primjer. Primjeri relacije ure�aja su:
X = skup brojeva (N, Z, Q, R)R = "≤"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 21 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna,antisimetricna i tranzitivna
zovemo relacijom ure�aja.
Primjer. Primjeri relacije ure�aja su:
X = skup brojeva (N, Z, Q, R)R = "≤"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 21 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna,antisimetricna i tranzitivna zovemo relacijom ure�aja.
Primjer. Primjeri relacije ure�aja su:
X = skup brojeva (N, Z, Q, R)R = "≤"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 21 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna,antisimetricna i tranzitivna zovemo relacijom ure�aja.
Primjer.
Primjeri relacije ure�aja su:
X = skup brojeva (N, Z, Q, R)R = "≤"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 21 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna,antisimetricna i tranzitivna zovemo relacijom ure�aja.
Primjer. Primjeri relacije ure�aja su:
X = skup brojeva (N, Z, Q, R)R = "≤"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 21 / 64
Osnove teorije skupova
Definicija. Binarnu relaciju R na skupu X koja je refleksivna,antisimetricna i tranzitivna zovemo relacijom ure�aja.
Primjer. Primjeri relacije ure�aja su:
X = skup brojeva (N, Z, Q, R)R = "≤"
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 21 / 64
Skupovi brojevaSkup prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva
Poznajemo skup:
prirodnih brojevaN = {1, 2, 3, 4, . . .}
cijelih brojeva
Z = {. . . ,−3,−2,−1, 0, 1, 2, 3, . . .}racionalnih brojeva
Q = {12,23,−75,98, . . .}
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 22 / 64
Skupovi brojevaSkup prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva
Poznajemo skup:
prirodnih brojevaN = {1, 2, 3, 4, . . .}
cijelih brojeva
Z = {. . . ,−3,−2,−1, 0, 1, 2, 3, . . .}racionalnih brojeva
Q = {12,23,−75,98, . . .}
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 22 / 64
Skupovi brojevaSkup prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva
Poznajemo skup:
prirodnih brojevaN = {1, 2, 3, 4, . . .}
cijelih brojeva
Z = {. . . ,−3,−2,−1, 0, 1, 2, 3, . . .}racionalnih brojeva
Q = {12,23,−75,98, . . .}
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 22 / 64
Skupovi brojevaSkup prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva
Poznajemo skup:
prirodnih brojevaN = {1, 2, 3, 4, . . .}
cijelih brojeva
Z = {. . . ,−3,−2,−1, 0, 1, 2, 3, . . .}
racionalnih brojeva
Q = {12,23,−75,98, . . .}
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 22 / 64
Skupovi brojevaSkup prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva
Poznajemo skup:
prirodnih brojevaN = {1, 2, 3, 4, . . .}
cijelih brojeva
Z = {. . . ,−3,−2,−1, 0, 1, 2, 3, . . .}racionalnih brojeva
Q = {12,23,−75,98, . . .}
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 22 / 64
Skupovi brojevaSkup prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva
Poznajemo skup:
prirodnih brojevaN = {1, 2, 3, 4, . . .}
cijelih brojeva
Z = {. . . ,−3,−2,−1, 0, 1, 2, 3, . . .}racionalnih brojeva
Q = {12,23,−75,98, . . .}
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 22 / 64
Skupovi brojevaSkup prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva
Poznajemo skup:
prirodnih brojevaN = {1, 2, 3, 4, . . .}
cijelih brojeva
Z = {. . . ,−3,−2,−1, 0, 1, 2, 3, . . .}racionalnih brojeva
Q = {12,23,−75,98, . . .}
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 22 / 64
Skupovi brojevaSkup prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva
Poznajemo skup:
prirodnih brojevaN = {1, 2, 3, 4, . . .}
cijelih brojeva
Z = {. . . ,−3,−2,−1, 0, 1, 2, 3, . . .}racionalnih brojeva
Q = {12,23,−75,98, . . .}
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 22 / 64
Skup realnih brojevaSkup realnih brojeva
Uocimo da:
skupovi N i Z nisu gusti,
skup Q jest gust.
Napomena. Iako je skup Q gust, on ipak ne pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 23 / 64
Skup realnih brojevaSkup realnih brojeva
Uocimo da:
skupovi N i Z nisu gusti,
skup Q jest gust.
Napomena. Iako je skup Q gust, on ipak ne pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 23 / 64
Skup realnih brojevaSkup realnih brojeva
Uocimo da:
skupovi N i Z nisu gusti,
skup Q jest gust.
Napomena. Iako je skup Q gust, on ipak ne pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 23 / 64
Skup realnih brojevaSkup realnih brojeva
Uocimo da:
skupovi N i Z nisu gusti,
skup Q jest gust.
Napomena. Iako je skup Q gust, on ipak ne pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 23 / 64
Skup realnih brojevaSkup realnih brojeva
Uocimo da:
skupovi N i Z nisu gusti,
skup Q jest gust.
Napomena.
Iako je skup Q gust, on ipak ne pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 23 / 64
Skup realnih brojevaSkup realnih brojeva
Uocimo da:
skupovi N i Z nisu gusti,
skup Q jest gust.
Napomena. Iako je skup Q gust,
on ipak ne pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 23 / 64
Skup realnih brojevaSkup realnih brojeva
Uocimo da:
skupovi N i Z nisu gusti,
skup Q jest gust.
Napomena. Iako je skup Q gust, on ipak ne pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 23 / 64
Skup realnih brojevaSkup realnih brojeva
Uocimo da:
skupovi N i Z nisu gusti,
skup Q jest gust.
Napomena. Iako je skup Q gust, on ipak ne pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 23 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi:
Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ
i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija.
Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Definiramo:
nepokrivena tocka pravca⇒ novi broj (iracionalan).
Skup svih iracionalnih brojeva oznacavamo sa I.
Ocito vrijedi: Q∩ I = φ i I 6= φ.
Definicija. Skup realnih brojeva R definiran je sa R = Q∪ I.
Ocito vrijedi:
Q ⊆ R,
skup R pokriva cijeli pravac.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 24 / 64
Skup realnih brojeva
Racunske operacije i ure�aj u skupu R.
Operacije +,−, ∗,/ i ure�aj ≤na skupu R uvodi se tako da:
na skupu Q bude isti kao vec prije uveden,
na skupu I pomocu onih na skupu Q.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 25 / 64
Skup realnih brojeva
Racunske operacije i ure�aj u skupu R. Operacije +,−, ∗,/
i ure�aj ≤na skupu R uvodi se tako da:
na skupu Q bude isti kao vec prije uveden,
na skupu I pomocu onih na skupu Q.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 25 / 64
Skup realnih brojeva
Racunske operacije i ure�aj u skupu R. Operacije +,−, ∗,/ i ure�aj ≤
na skupu R uvodi se tako da:
na skupu Q bude isti kao vec prije uveden,
na skupu I pomocu onih na skupu Q.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 25 / 64
Skup realnih brojeva
Racunske operacije i ure�aj u skupu R. Operacije +,−, ∗,/ i ure�aj ≤na skupu R uvodi se tako da:
na skupu Q bude isti kao vec prije uveden,
na skupu I pomocu onih na skupu Q.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 25 / 64
Skup realnih brojeva
Racunske operacije i ure�aj u skupu R. Operacije +,−, ∗,/ i ure�aj ≤na skupu R uvodi se tako da:
na skupu Q bude isti kao vec prije uveden,
na skupu I pomocu onih na skupu Q.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 25 / 64
Skup realnih brojeva
Racunske operacije i ure�aj u skupu R. Operacije +,−, ∗,/ i ure�aj ≤na skupu R uvodi se tako da:
na skupu Q bude isti kao vec prije uveden,
na skupu I pomocu onih na skupu Q.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 25 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija.
Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R.
Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 =
{x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,
〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] =
{x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,
[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 =
{x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,
[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] =
{x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a, b〉 = {x ∈ R : a < x < b} ,〈a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} ,[a, b〉 = {x ∈ R : a ≤ x < b} ,[a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b} .
koje nazivamo ome�enim (ili ogranicenim) intervalima.
Uvodimo i nazive:
〈a, b〉 nazivamo otvorenim intervalom,
[a, b] nazivamo zatvorenim intervalom ili jošsegmentom,
〈a, b] i [a, b〉 nazivamo poluotvornim (ili poluzatvorenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 26 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija.
Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R.
Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 =
{x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,
[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 =
{x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,
〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 =
{x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,
〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] =
{x ∈ R : x ≤ b} ,〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 =
R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka su a, b ∈ R. Definiramo skupove
〈a,+∞〉 = {x ∈ R : x > a} ,[a,+∞〉 = {x ∈ R : x ≥ a} ,〈−∞, b〉 = {x ∈ R : x < b} ,〈−∞, b] = {x ∈ R : x ≤ b} ,
〈−∞,+∞〉 = R
koje nazivamo neome�enim (ili neogranicenim) intervalima.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 27 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija.
Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R.
Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X
ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,
2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X
ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena.
Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer.
Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,
2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,
3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,
4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je:
1 m ∈ X minimum skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ X maksimum skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X .
Napomena. Uocimo da skup ne mora imati ni minimum, ni maksimum.
Primjer. Skupovi:
1 [a,+∞〉 i [a, b〉 nemaju maksimum,2 〈−∞, b] i 〈a, b] nemaju minimum,3 〈a, b〉 i 〈−∞,+∞〉 nemaju ni minimum ni maksimum,4 [a, b] ima i minimum i maksimum.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 28 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija.
Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R.
Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X
ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,
2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X
ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,
3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,
4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,
5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena.
Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje.
Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?
Odgovor.minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
donja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
donja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Neka je X ⊆ R. Kazemo da je
1 m ∈ R donja me�a skupa X ako vrijedi m ≤ x za svaki x ∈ X ,2 M ∈ R gornja me�a skupa X ako vrijedi x ≤ M za svaki x ∈ X ,3 skup X ome�en odozdol ako ima donju me�u,4 skup X ome�en odozgor ako ima gornju me�u,5 skup X ome�en ako je ome�en i odozdol i odozgor.
Napomena. Cesto se kaze ’me�a/ome�en’=’granica/ogranicen’.
Pitanje. Koja je razlika izme�u minimuma/maksimuma i donje/gornjeme�e skupa X ⊆ R?Odgovor.
minimum : m ∈ X sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ Xdonja me�a : m ∈ R sa svojstvom m ≤ x za svaki x ∈ X
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 29 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija.
Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor,
onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol,
onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem.
Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Ako je:
skup X ⊆ R ome�en odozgor, onda za najmanju gornju me�ukazemo da je supremum skupa X (pišemo supX ),
skup X ⊆ R ome�en odozdol, onda za najvecu donju me�u kazemoda je infimum skupa X (pišemo inf X ).
Lako se vidi:
m je minimum skupa ⇒ m je infimum skupa,
m je infimum skupa 6⇒ m je minimum skupa.
Isto vrijedi za maksimum i supremum.
Teorem. Svaki neprazni i odozdol (odnosno odozgor) ome�eni skupX ⊆ R ima infimum (odnosno supremum).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 30 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak.
Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 ,
b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,
c) X ={x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
},
d) X ={x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje.
Vrijedi:
a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:
a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX =
− 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1,
inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X =
− 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1,
maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX
ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji,
supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX =
11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX =
ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji,
inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X
ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji,
maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX =
5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5,
supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX =
5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX =
ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji,
inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X =
−√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2,
maxX ne postoji, supX =√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX
ne postoji, supX =√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji,
supX =√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX =
−√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2,
inf X = −√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X =
−√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2,
maxX =√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2,
supX =√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX =
ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji,
inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X =
0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0,
maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX =
1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1,
supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX =
1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. Odredi minimum, maksimum, infimum i supremum skupa X , za:
a) X = [−1, 3] ∪ 〈5, 11〉 , b) X = 〈−∞, 0〉 ∪ {5} ,c) X =
{x ∈ Q : x2 ≤ 2
}, d) X =
{x ∈ R : x2 ≤ 2
},
e) X ={ 1n : n ∈N
}.
Rješenje. Vrijedi:a) minX = − 1, inf X = − 1, maxX ne postoji, supX = 11;
b) minX = ne postoji, inf X ne postoji, maxX = 5, supX = 5;
c) minX = ne postoji, inf X = −√2, maxX ne postoji, supX =
√2;
d) minX = −√2, inf X = −
√2, maxX =
√2, supX =
√2;
e) minX = ne postoji, inf X = 0, maxX = 1, supX = 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 31 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija.
Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Uocimo da je:
|x | ≥ 0 za svaki x ∈ R,
|x | = 0 ako i samo ako je x = 0.
Geometrijsko znacenje: udaljenost broja od ishodišta na brojevnompravcu!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 32 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R
(kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Uocimo da je:
|x | ≥ 0 za svaki x ∈ R,
|x | = 0 ako i samo ako je x = 0.
Geometrijsko znacenje: udaljenost broja od ishodišta na brojevnompravcu!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 32 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja)
definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Uocimo da je:
|x | ≥ 0 za svaki x ∈ R,
|x | = 0 ako i samo ako je x = 0.
Geometrijsko znacenje: udaljenost broja od ishodišta na brojevnompravcu!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 32 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Uocimo da je:
|x | ≥ 0 za svaki x ∈ R,
|x | = 0 ako i samo ako je x = 0.
Geometrijsko znacenje: udaljenost broja od ishodišta na brojevnompravcu!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 32 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Uocimo da je:
|x | ≥ 0 za svaki x ∈ R,
|x | = 0 ako i samo ako je x = 0.
Geometrijsko znacenje: udaljenost broja od ishodišta na brojevnompravcu!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 32 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Uocimo da je:
|x | ≥ 0 za svaki x ∈ R,
|x | = 0 ako i samo ako je x = 0.
Geometrijsko znacenje: udaljenost broja od ishodišta na brojevnompravcu!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 32 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Uocimo da je:
|x | ≥ 0 za svaki x ∈ R,
|x | = 0 ako i samo ako je x = 0.
Geometrijsko znacenje: udaljenost broja od ishodišta na brojevnompravcu!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 32 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Uocimo da je:
|x | ≥ 0 za svaki x ∈ R,
|x | = 0 ako i samo ako je x = 0.
Geometrijsko znacenje:
udaljenost broja od ishodišta na brojevnompravcu!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 32 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Uocimo da je:
|x | ≥ 0 za svaki x ∈ R,
|x | = 0 ako i samo ako je x = 0.
Geometrijsko znacenje: udaljenost broja od ishodišta na brojevnompravcu!
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 32 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Svojstva apsolutne vrijednosti su:
1 |x | = |−x | ,2 − |x | ≤ x ≤ |x | ,3 |xy | = |x | |y | ,4
∣∣∣ xy ∣∣∣ = |x ||y | za y 6= 0,
5 |x + y | ≤ |x |+ |y | (nejednakost trokuta).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 33 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Svojstva apsolutne vrijednosti su:
1 |x | = |−x | ,
2 − |x | ≤ x ≤ |x | ,3 |xy | = |x | |y | ,4
∣∣∣ xy ∣∣∣ = |x ||y | za y 6= 0,
5 |x + y | ≤ |x |+ |y | (nejednakost trokuta).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 33 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Svojstva apsolutne vrijednosti su:
1 |x | = |−x | ,2 − |x | ≤ x ≤ |x | ,
3 |xy | = |x | |y | ,4
∣∣∣ xy ∣∣∣ = |x ||y | za y 6= 0,
5 |x + y | ≤ |x |+ |y | (nejednakost trokuta).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 33 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Svojstva apsolutne vrijednosti su:
1 |x | = |−x | ,2 − |x | ≤ x ≤ |x | ,3 |xy | = |x | |y | ,
4
∣∣∣ xy ∣∣∣ = |x ||y | za y 6= 0,
5 |x + y | ≤ |x |+ |y | (nejednakost trokuta).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 33 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Svojstva apsolutne vrijednosti su:
1 |x | = |−x | ,2 − |x | ≤ x ≤ |x | ,3 |xy | = |x | |y | ,4
∣∣∣ xy ∣∣∣ = |x ||y | za y 6= 0,
5 |x + y | ≤ |x |+ |y | (nejednakost trokuta).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 33 / 64
Skup realnih brojeva
Definicija. Apsolutna vrijednost realnog broja x ∈ R (kazemo joši modulrealnog broja) definirana je pravilom
|x | ={x , za x ≥ 0,−x , za x < 0.
Svojstva apsolutne vrijednosti su:
1 |x | = |−x | ,2 − |x | ≤ x ≤ |x | ,3 |xy | = |x | |y | ,4
∣∣∣ xy ∣∣∣ = |x ||y | za y 6= 0,
5 |x + y | ≤ |x |+ |y | (nejednakost trokuta).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 33 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak.
U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.
Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje.
Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 =
± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.
|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒
x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒
x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak.
U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.
Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje.
Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈
[−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]
|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒
x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒
x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup realnih brojeva
Zadatak. U skupu R riješi jednadzbe |x | = 1 i |x − 2| = 5.Rješenje. Vrijedi
|x | = 1 ⇒ x1,2 = ± 1.|x − 2| = 5 ⇒ x − 2 = ±5⇒ x1 = 7, x2 = −3
Zadatak. U skupu R riješi nejednadzbe |x | ≤ 3, |x + 1| > 4.Rješenje. Vrijedi
|x | ≤ 3 ⇒ x ∈ [−3, 3]|x + 1| > 4 ⇒ x + 1 > 4 ili x + 1 < −4⇒ x ∈ 〈−∞,−5〉 ∪ 〈3,+∞〉 .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 34 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija.
Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,
i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 =
− 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,
i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 =
− i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,
i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 =
1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 =
i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,
i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 =
− 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,
i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 =
− i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,
i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 =
1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 =
i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,
· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i ,
i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1,
i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i ,
i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Imaginarna jedinica i je broj sa svojstvom i2 = −1.
Uocimo sljedece:
i ,i2 = − 1,i3 = − i ,i4 = 1,
i5 = i ,i6 = − 1,i7 = − i ,i8 = 1,
i9 = i ,· · ·
Formalno vrijedi:
i4k+1 = i , i4k+2 = −1, i4k+3 = −i , i4k+4 = 1
za svaki k ∈N∪ {0}.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 35 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:
a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323,
b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426,
c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje.
a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a)
Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 =
i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 =
i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 =
(i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 =
180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 =
i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 =
− i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b)
Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 =
i424+2 = i2 = − 1c) Vrijedi
i77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 =
i2 = − 1c) Vrijedi
i77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 =
− 1c) Vrijedi
i77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c)
Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 =
i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 =
i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi:a) i323, b) i426, c) i77.
Rješenje. a) Vrijedi
i323 = i320+3 = i4·80+3 = (i4)80 · i3 = 180 · i3 = i3 = − i
b) Vrijedii426 = i424+2 = i2 = − 1
c) Vrijedii77 = i76+1 = i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 36 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija.
Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R.
Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z
i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,
y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z
i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija.
Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Kompleksni broj je svaki broj z oblika
z = x + yi
pri cemu su x , y ∈ R. Broj:
x se zove realni dio broja z i oznacava s Re z ,y se zove imaginarni dio broja z i oznacava s Im z .
Prikaz kompleksong broja u obliku z = x + yi naziva se algebarski prikazkompleksnog broja.
Definicija. Skup kompleksnih brojeva C definiran je sa
C = {x + yi : x , y ∈ R} .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 37 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R⇒ x + 0 · i ∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R
⇒ x + 0 · i ∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R⇒ x + 0 · i
∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R⇒ x + 0 · i ∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R⇒ x + 0 · i ∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R⇒ x + 0 · i ∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R⇒ x + 0 · i ∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R⇒ x + 0 · i ∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R⇒ x + 0 · i ∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Uocimo da vrijediR ⊆ C
jerx ∈ R⇒ x + 0 · i ∈ C.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 38 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ,
te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini,
ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i ,
b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1,
c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i ,
d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje.
a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a)
VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z =
1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1,
Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z =
4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b)
VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z =
− 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1,
Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z =
2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c)
VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z =
0, Im z = − 2d) Vrijedi
Re z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0,
Im z = − 2d) Vrijedi
Re z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z =
− 2d) Vrijedi
Re z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d)
VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z =
4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4,
Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z =
0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z , te prikazi z u kompleksnoj ravnini, ako je:
a) z = 1+ 4i , b) z = 2i − 1, c) z = −2i , d) z = 4.
Rješenje. a) VrijediRe z = 1, Im z = 4
b) VrijediRe z = − 1, Im z = 2
c) VrijediRe z = 0, Im z = − 2
d) VrijediRe z = 4, Im z = 0
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 39 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z = 1, b) Im z = 3.
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z > 2, b) Im z ≤ −1, c) Re z > 1 i − 2 ≤ Im z < 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 40 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z = 1, b) Im z = 3.
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z > 2, b) Im z ≤ −1, c) Re z > 1 i − 2 ≤ Im z < 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 40 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z = 1,
b) Im z = 3.
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z > 2, b) Im z ≤ −1, c) Re z > 1 i − 2 ≤ Im z < 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 40 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z = 1, b) Im z = 3.
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z > 2, b) Im z ≤ −1, c) Re z > 1 i − 2 ≤ Im z < 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 40 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z = 1, b) Im z = 3.
Zadatak.
Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z > 2, b) Im z ≤ −1, c) Re z > 1 i − 2 ≤ Im z < 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 40 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z = 1, b) Im z = 3.
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z > 2, b) Im z ≤ −1, c) Re z > 1 i − 2 ≤ Im z < 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 40 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z = 1, b) Im z = 3.
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z > 2,
b) Im z ≤ −1, c) Re z > 1 i − 2 ≤ Im z < 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 40 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z = 1, b) Im z = 3.
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z > 2, b) Im z ≤ −1,
c) Re z > 1 i − 2 ≤ Im z < 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 40 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z = 1, b) Im z = 3.
Zadatak. Odredi gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) Re z > 2, b) Im z ≤ −1, c) Re z > 1 i − 2 ≤ Im z < 1.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 40 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija.
Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z
sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;
apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z |
sa |z | =√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Za kompleksni broj z = x + yi definiramo:
kompleksno konjugirani broj z sa z = x − yi ;apsolutnu vrijednost ili modul |z | sa |z | =
√x2 + y2.
Geometrijska interpretacija:
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 41 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i ,
b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3,
c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5,
d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje.
a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a)
Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z =
2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i ,
|z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =
√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b)
Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z =
− i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3,
|z | =√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 =
2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c)
Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z =
− 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5,
|z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =
√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 =
5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d)
Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z =
− 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i ,
|z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =
√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 =
2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi z i |z | za:
a) z = 2+ 3i , b) z = i −√3, c) z = −5, d) z = 2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 2− 3i , |z | =√22 + 32 =
√13
b) Vrijedi
z = − i −√3, |z | =
√(−√3)2 + 12 =
√4 = 2
c) Vrijedi
z = − 5, |z | =√(−5)2 + 02 =
√25 = 5
d) Vrijedi
z = − 2i , |z | =√02 + (−2)2 =
√4 = 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 42 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je:
a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2,
b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1,
c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3,
d) |z − 1+ i | <√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje.
a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a)
Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2
√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2
/2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b)
Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1
√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1
/2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c)
Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3
√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3
/2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d)
Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2
√(x − 1)2 + (y + 1)2 <
√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2
/2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze kompleksni brojevi zakoje je: a) |z | = 2, b) |z | > 1, c) |z | ≤ 3, d) |z − 1+ i | <
√2.
Rješenje. a) Vrijedi|z | = 2
|x + yi | = 2√x2 + y2 = 2 /2
x2 + y2 = 4
b) Vrijedi|z | > 1
|x + yi | > 1√x2 + y2 > 1 /2
x2 + y2 > 1
c) Vrijedi|z | ≤ 3
|x + yi | ≤ 3√x2 + y2 ≤ 3 /2
x2 + y2 ≤ 9
d) Vrijedi|x + yi − 1+ i | <
√2
|(x − 1) + (y + 1)i | <√2√
(x − 1)2 + (y + 1)2 <√2 /2
(x − 1)2 + (y + 1)2 < 2
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 43 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija.
Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.
Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 =
(x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 =
(x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,
z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 =
(x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) =
x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,
z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=
x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=
x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i ,
za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena.
Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja
(relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥")
na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka su z1 = x1 + y1i i z2 = x2 + y2i dva kompleksna broja.Definiramo
z1 + z2 = (x1 + x2) + (y1 + y2)i ,
z1 − z2 = (x1 − x2) + (y1 − y2)i ,z1 · z2 = (x1 + y1i) (x2 + y2i) = x1x2 + x1y2i + y1x2i + y1y2i2 =
= (x1x2 − y1y2) + (x1y2 + x2y1)i ,z1z2
=x1 + y1ix2 + y2i
· x2 − y2ix2 − y2i
=x1x2 + y1y2x21 + y
21
+y1x2 − x1y2x21 + y
21i , za z2 6= 0.
Napomena. Relacija ure�aja (relacija "≤" ili "≥") na skupu C nijedefinirana.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 44 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2
ako je z1 = 1+ i , az2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .
Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje.
Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 =
(1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) =
3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2i
z1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 =
(1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) =
− 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4i
z1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 == 5− i
z1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 =
(1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 == 5− i
z1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) =
2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 == 5− i
z1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 =
2− 3i + 2i + 3 == 5− i
z1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− i
z1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=
1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i
· 2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=
2+ 3i + 2i − 34+ 9
=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=
−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
=
− 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z1 + z2, z1 − z2, z1 · z2, te z1z2ako je z1 = 1+ i , a
z2 = 2− 3i .Rješenje. Vrijedi
z1 + z2 = (1+ i) + (2− 3i) = 3− 2iz1 − z2 = (1+ i)− (2− 3i) = − 1+ 4iz1 · z2 = (1+ i)(2− 3i) = 2− 3i + 2i − 3i2 = 2− 3i + 2i + 3 =
= 5− iz1z2
=1+ i2− 3i ·
2+ 3i2+ 3i
=2+ 3i + 2i − 3
4+ 9=−1+ 5i13
= − 113+513i
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 45 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
,
b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje.
a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a)
Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=
24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i
⇒ Re z =12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12
i Im z =34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b)
Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i
· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=
2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i
⇒ Re z =14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14
i Im z = −14
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena.
Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku,
dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi Re z i Im z ako je:
a) z =2+ 3i4
, b) z =1
2+ 2i.
Rješenje. a) Vrijedi
z =2+ 3i4
=24+34i =
12+34i ⇒ Re z =
12i Im z =
34
b) Vrijediz =
12+ 2i
6⇒ Re z =12i Im z =
12
z =1
2+ 2i· 2− 2i2− 2i =
2− 2i4+ 4
=2− 2i8
=
=14− 14i ⇒ Re z =
14i Im z = −1
4
Napomena. Kompleksni broj nije u algebarskom obliku, dok god ima i unazivniku.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 46 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate
polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate
polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate
polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate
polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate
polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x =
r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕ
y = r sin ϕir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy =
r sin ϕir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ =
arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi =
r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ =
r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Geometrijski prikaz tocke u ravnini:
pravokutne koordinate polarne koordinate
Vrijedi:
x = r cos ϕy = r sin ϕ
ir =
√x2 + y2
ϕ = arctgyx
pa jez = x + yi = r cos ϕ+ i · r sin ϕ = r(cos ϕ+ i sin ϕ).
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 47 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija.
Prikaz kompleksong broja u obliku
z = r(cos ϕ+ i sin ϕ)
naziva se trigonometrijski prikaz kompleksnog broja. Broj:
r naziva se modul kompleksnog broja z ,
ϕ naziva se argument kompleksnog broja z .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 48 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Prikaz kompleksong broja u obliku
z = r(cos ϕ+ i sin ϕ)
naziva se trigonometrijski prikaz kompleksnog broja. Broj:
r naziva se modul kompleksnog broja z ,
ϕ naziva se argument kompleksnog broja z .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 48 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Prikaz kompleksong broja u obliku
z = r(cos ϕ+ i sin ϕ)
naziva se trigonometrijski prikaz kompleksnog broja.
Broj:
r naziva se modul kompleksnog broja z ,
ϕ naziva se argument kompleksnog broja z .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 48 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Prikaz kompleksong broja u obliku
z = r(cos ϕ+ i sin ϕ)
naziva se trigonometrijski prikaz kompleksnog broja. Broj:
r naziva se modul kompleksnog broja z ,
ϕ naziva se argument kompleksnog broja z .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 48 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Prikaz kompleksong broja u obliku
z = r(cos ϕ+ i sin ϕ)
naziva se trigonometrijski prikaz kompleksnog broja. Broj:
r naziva se modul kompleksnog broja z ,
ϕ naziva se argument kompleksnog broja z .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 48 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Prikaz kompleksong broja u obliku
z = r(cos ϕ+ i sin ϕ)
naziva se trigonometrijski prikaz kompleksnog broja. Broj:
r naziva se modul kompleksnog broja z ,
ϕ naziva se argument kompleksnog broja z .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 48 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i ,
b) z = 2−√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i ,
c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3,
d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje.
a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a)
Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =
√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 =
2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =
√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒
ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ =
π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}=
2(cosπ
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b)
Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =
√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ =
−√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒
ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ =
7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=
√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. a) Vrijedi
z = 1+√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =√31
1. kv⇒ ϕ = π3
}= 2(cos
π
3+ i sin
π
3)
b) Vrijedi
z = 2−√2i =
{r =√4+ 2 =
√6
tg ϕ = −√22
4. kv⇒ ϕ = 7π4
}=√6(cos
7π
4+ i sin
7π
4)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 49 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c)
Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 =
{r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r =
3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3
ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ =
0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}=
3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d)
Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i =
{r = 2
ϕ = 3π2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r =
2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2
ϕ = 3π2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ =
3π2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}=
3(cos3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Prikazi u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
a) z = 1+√3i , b) z = 2−
√2i , c) z = 3, d) z = −2i .
Rješenje. c) Vrijedi
z = 3 ={r = 3ϕ = 0
}= 3(cos 0+ i sin 0)
d) Vrijedi
z = −2i ={
r = 2ϕ = 3π
2
}= 3(cos
3π
2+ i sin
3π
2)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 50 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze brojeviz = r(cos ϕ+ i sin ϕ) za koje vrijedi:
a) r > 1 i 0 ≤ ϕ ≤ π
2, b) 1 ≤ r < 3 i π
4< ϕ <
3π
4.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 51 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze brojeviz = r(cos ϕ+ i sin ϕ) za koje vrijedi:
a) r > 1 i 0 ≤ ϕ ≤ π
2, b) 1 ≤ r < 3 i π
4< ϕ <
3π
4.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 51 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze brojeviz = r(cos ϕ+ i sin ϕ) za koje vrijedi:
a) r > 1 i 0 ≤ ϕ ≤ π
2,
b) 1 ≤ r < 3 i π
4< ϕ <
3π
4.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 51 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Skiciraj gdje u kompleksnoj ravnini leze brojeviz = r(cos ϕ+ i sin ϕ) za koje vrijedi:
a) r > 1 i 0 ≤ ϕ ≤ π
2, b) 1 ≤ r < 3 i π
4< ϕ <
3π
4.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 51 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija.
Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi.
Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),
z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2)
za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak.
Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2
ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 )
i z2 = 4(cos 2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje.
Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 =
2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4(
cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 )
+ i sin(π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) =
8(cos 11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
=
24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 (
cos(π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 )
+ i sin(π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka su z1 = r1(cos ϕ1 + i sin ϕ1) iz2 = r2(cos ϕ2 + i sin ϕ2) kompleksni brojevi. Tada vrijedi
z1 · z2 = r1r2(cos(ϕ1 + ϕ2) + i sin(ϕ1 + ϕ2)),z1z2
=r1r2(cos(ϕ1 − ϕ2) + i sin(ϕ1 − ϕ2) za z2 6= 0.
Zadatak. Odredi z1 · z2 i z1z2 ako je
z1 = 2(cos π4 + i sin
π4 ) i z2 = 4(cos
2π3 + i sin
2π3 ).
Rješenje. Vrijedi
z1 · z2 = 2 · 4( cos(π4 +
2π3 ) + i sin(
π4 +
2π3 )) = 8(cos
11π12 + i sin
11π12 )
z1z2
= 24 ( cos(
π4 −
2π3 ) + i sin(
π4 −
2π3 )) =
12 (cos
19π12 + i sin
19π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 52 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija.
Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒ 4
√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj.
Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒ 4
√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),
n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒ 4
√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒ 4
√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} ,
pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒ 4
√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn ,
∆ϕ = 2πn .
3√z ⇒ 4
√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒ 4
√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒
4√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒
4√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒
4√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒
4√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒
4√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒
4√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒
4√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒
4√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒
4√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Propozicija. Neka je z = r(cos ϕ+ i sin ϕ) kompleksni broj. Tada vrijedi
zn = rn(cos(nϕ) + i sin(nϕ)),n√z = n
√r (cos(ϕ0 + k · ∆ϕ) + i sin(ϕ0 + k · ∆ϕ))
za k ∈ {0, 1, 2, . . . , n− 1} , pri cemu je ϕ0 =ϕn , ∆ϕ = 2π
n .
3√z ⇒ 4
√z ⇒
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 53 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15
ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje.
Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 =
23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) =
8(cos21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 =
215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) =
215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Izracunaj z3 i z15 ako je
z = 2(cos7π
15+ i sin
7π
15).
Rješenje. Vrijedi
z3 = 23(cos3 · 7π
15+ i sin
3 · 7π
15) = 8(cos
21π
15+ i sin
21π
15),
z15 = 215(cos15 · 7π
15+ i sin
15 · 7π
15) = 215(cos 7π + i sin 7π) =
= 215(cosπ + i sinπ)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 54 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak.
Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8,
b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje.
a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a)
Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 =
{r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r =
8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8
ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ =
0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}=
8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena
(rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 =
2, ϕ0 =03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2,
ϕ0 =03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 =
0 i ∆ϕ = 2π3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0
i ∆ϕ = 2π3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ =
2π3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 =
2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 =
2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 =
2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. a) Vrijedi
z3 = 8 ={r = 8ϕ = 0
}= 8(cos 0+ i sin 0)
pa imamo 3 korijena (rkor =3√8 = 2, ϕ0 =
03 = 0 i ∆ϕ = 2π
3 ):
z0 = 2(cos 0+ i sin 0)
z1 = 2(cos2π
3+ i sin
2π
3)
z2 = 2(cos4π
3+ i sin
4π
3)
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 55 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b)
Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =
√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 =
2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ =
−√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒
ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ =
5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}=
2(cos5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena
(rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2,
ϕ0 =5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12
i ∆ϕ = 2π4 =
6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =
6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =
4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =
4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =
4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =
4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak. Odredi i skiciraj sve kompleksne brojeve za koje je:
a) z3 = 8, b) z4 = 1−√3i .
Rješenje. b) Vrijedi
z4 = 1−√3i =
{r =√1+ 3 = 2
tg ϕ = −√31
4. kv⇒ ϕ = 5π3
}= 2(cos
5π
3+ i sin
5π
3)
pa imamo 4 korijena (rkor =4√2, ϕ0 =
5π34 =
5π12 i ∆ϕ = 2π
4 =6π12 ):
z0 =4√2(cos 5π
12 + i sin5π12 )
z1 =4√2(cos 11π
12 + i sin11π12 )
z2 =4√2(cos 17π
12 + i sin17π12 )
z3 =4√2(cos 23π
12 + i sin23π12 )
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 56 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija.
Neka kompleksni broj z ima modul r i argument ϕ. Prikazkompleksnog broja z u obliku
z = re iϕ
naziva se eksponencijalni prikaz kompleksnog broja.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 57 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka kompleksni broj z ima modul r i argument ϕ.
Prikazkompleksnog broja z u obliku
z = re iϕ
naziva se eksponencijalni prikaz kompleksnog broja.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 57 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka kompleksni broj z ima modul r i argument ϕ. Prikazkompleksnog broja z u obliku
z = re iϕ
naziva se eksponencijalni prikaz kompleksnog broja.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 57 / 64
Skup kompleksnih brojeva
Definicija. Neka kompleksni broj z ima modul r i argument ϕ. Prikazkompleksnog broja z u obliku
z = re iϕ
naziva se eksponencijalni prikaz kompleksnog broja.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 57 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja.
Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.
Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1
= (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1 = (00)
(x + y)1= x + y
= (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1 = (00)
(x + y)1= x + y = (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2
= (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1 = (00)
(x + y)1= x + y = (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2 = (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3
= (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1 = (00)
(x + y)1= x + y = (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2 = (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3 = (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=?
= (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna) broja. Sada definiramo:
binom je izraz oblika x + y ,
potencija binoma je izraz oblika (x + y)n za n ∈N∪ {0}.Uocimo da za prvih nekoliko prirodnih brojeva n ∈N∪ {0} vrijedi:
(x + y)0= 1 = (00)
(x + y)1= x + y = (10)x + (11)y
(x + y)2= x2 + 2xy + y2 = (20)x2+ (21)xy + (
22)y
2
(x + y)3= x3+ 3x2y + 3xy2+ y3 = (30)x3+(31)x
2y+(32)xy2+(33)y
3
(x + y)4=? = (40)x4+(41)x
3y+(42)x2y2+(43)xy
3+(44)y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 58 / 64
Binomni koeficijent
Dakle, imamo koeficijente
(00) = 1,
(10) = 1, (11) = 1
(20) = 1, (21) = 2, (
22) = 1
(30) = 1, (31) = 3, (
32) = 3, (
33) = 1
(40) =?, (42) =?, . . .. . .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 59 / 64
Binomni koeficijent
Dakle, imamo koeficijente
(00) = 1,
(10) = 1, (11) = 1
(20) = 1, (21) = 2, (
22) = 1
(30) = 1, (31) = 3, (
32) = 3, (
33) = 1
(40) =?, (42) =?, . . .
. . .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 59 / 64
Binomni koeficijent
Dakle, imamo koeficijente
(00) = 1,
(10) = 1, (11) = 1
(20) = 1, (21) = 2, (
22) = 1
(30) = 1, (31) = 3, (
32) = 3, (
33) = 1
(40) =?, (42) =?, . . .. . .
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 59 / 64
Binomni koeficijent
Definicija.
Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk)
je broj definiran sa(nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak.
Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente:
a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63),
b) (82), c) (71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82),
c) (71), d) (40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71),
d) (40).Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje.
Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a)
(63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =
6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 =
20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b)
(82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =
8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 =
28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c)
(71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =
71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 =
7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d)
(40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =
4!0!·(4−0)! =
4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =
4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! =
1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Definicija. Neka su n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n. Binomnikoeficijent (nk) je broj definiran sa(
nk
)=n(n− 1)(n− 2) · . . . · (n− (k − 1))
1 · 2 · . . . · k =n!
k !(n− k)! .
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (63), b) (82), c) (
71), d) (
40).
Rješenje. Vrijedi:
a) (63) =6·5·41·2·3 = 20
b) (82) =8·71·2 = 28
c) (71) =71 = 7
d) (40) =4!
0!·(4−0)! =4!4! = 1
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 60 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak.
Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente:
a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97),
b) (139 ), c) (1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ),
c) (1310).Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje.
Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a)
(97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) =
( 99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) =
(92) =9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 =
36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b)
(139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) =
( 1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) =
(134 ) =13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 =
715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c)
(1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) =
( 1313−10) = (
133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) =
(133 ) =13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 =
286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Uocimo da vrijedi(n
n− k
)=
n!(n− k)!(n− (n− k))! =
n!(n− k)!k !
=
(nk
).
Zadatak. Izracunaj binomne koeficijente: a) (97), b) (139 ), c) (
1310).
Rješenje. Vrijedi:
a) (97) = (99−7) = (
92) =
9·81·2 = 36
b) (139 ) = (1313−9) = (
134 ) =
13·12·11·101·2·3·4 = 715
c) (1310) = (13
13−10) = (133 ) =
13·12·111·2·3 = 286
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 61 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak).
Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja.
Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n =
(n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+
(n1)xn−1y +(n2)x
n−2y2+ . . .+(nn)yn =
n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +
(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+
. . .+(nn)yn =
n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =
n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak.
Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.
Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje.
Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 =
(40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 +
(41)x3y + (42)x
2y2 + (43)xy3 + (44)y
4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y +
(42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 +
(43)xy3 + (44)y
4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 +
(44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) =
1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =
41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 =
4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =
4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 =
6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) =
(41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) =
4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) =
(40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) =
1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
=
x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Teorem (Binomni poucak). Neka su x i y dva realna (ili kompleksna)broja. Za svaki n ∈N vrijedi
(x+ y)n = (n0)xn+(n1)x
n−1y +(n2)xn−2y2+ . . .+(nn)y
n =n
∑k=0
(nk)xn−ky k .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + y)4.Rješenje. Vrijedi
(x + y)4 = (40)x4 + (41)x
3y + (42)x2y2 + (43)xy
3 + (44)y4 =
=
(40) = 1
(41) =41 = 4
(42) =4·31·2 = 6
(43) = (41) = 4
(44) = (40) = 1
= x4 + 4x3y + 6x2y2 + 4xy3 + y4
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 62 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)
n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)
n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)
n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)
n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)
n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 (00)n = 1 (10) (11)n = 2 (20) (21) (22)n = 3 (30) (31) (32) (33)n = 4 (40) (41) (42) (43) (44)n = 5 (50) (51) (52) (53) (54) (55)
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 (21) 1n = 3 1 (31) (32) 1n = 4 1 (41) (42) (43) 1n = 5 1 (51) (52) (53) (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 (31) (32) 1n = 4 1 (41) (42) (43) 1n = 5 1 (51) (52) (53) (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 (32) 1n = 4 1 (41) (42) (43) 1n = 5 1 (51) (52) (53) (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 (41) (42) (43) 1n = 5 1 (51) (52) (53) (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 (42) (43) 1n = 5 1 (51) (52) (53) (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 (43) 1n = 5 1 (51) (52) (53) (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 (51) (52) (53) (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 (52) (53) (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 (53) (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 (54) 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Uocimo da za binomne koeficijente vrijedi:
1 (n0) = (nn) = 1 za svaki n ∈N∪ {0},
2 (nk) + (nk+1) = (
n+1k+1) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k < n,
3 (nk) = (nn−k) za svaki n, k ∈N∪ {0} sa svojstvom k ≤ n.
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 63 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak.
Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.
Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje.
Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5=
1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+
5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+
10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+
10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+
5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+
1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 =
= x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64
Binomni koeficijent
Definiramo Pascalov trokut sa:
n = 0 1n = 1 1 1n = 2 1 2 1n = 3 1 3 3 1n = 4 1 4 6 4 1n = 5 1 5 10 10 5 1
· · · . . .
Zadatak. Odredi koeficijente u razvoju binoma (x + 2)5.Rješenje. Vrijedi
(x + 2)5= 1 · x5· 20+ 5 · x4· 21+ 10 · x3· 22+ 10 · x2· 23+ 5 · x1· 24+ 1 · x0· 25 == x5 + 10x4 + 40x3 + 80x2 + 80x + 32
Jelena Sedlar (FGAG) Osnove matematike 64 / 64