KOMPOZICIJA LIKOVNOG DJELA

KOMPONIRANJE likovni proces sastavljana i meusobnog povezivanja likovnih elemenata u likovnu cjelinu prema vlastitoj likovnoj koncepciji.

Likovni produkt nastao procesom likovnog komponiranja nazivamo KOMPOZICIJOM.KOMPOZICIJA je SUSTAV LIKOVNIH ELEMENATA

KOMPOZICIJU uvjetuju odreeni initelji:

a) koncept ili ideja

b) materijal kojim se ostvaruje ideja

c) format na kojem se komponira

d) likovni elementi kojim se ostvaruje kompozicija

VRSTE LIKOVNIH KOMPOZICIJA:

1. vodoravna / horizontalna kompozicija

2. okomita / vertikalna kompozicija

3. dijagonalna kompozicija

4. kruna kompozicija

5. piramidalna kompozicija

6. slobodna kompozicija

REKOMPONIRANJE proces razlaganja ve otprije stvorene kompozicije u plonom ili prostorno-plastinom oblikovanju i ponovnog komponiranja razloenim elementima na potpuno nov nain u novu formu, novi vizualni sadraj

REDEFINIRANJE likovna transformacija postojee definirane stvarnosti ili postojeeg likovnog rada

KOMPOZICIJSKI ELEMENTI

1. KONTRAST

2. HARMONIJA

3. RITAM

4. RAVNOTEA

5. PROPORCIJA

6. DOMINACIJA

7. JEDINSTVO

1. KONTRAST meusobno suprostavljanje kvalitete i koliine istovrnsnih i razliitih likovnih elemenata prema veliini (veliko malo, visoko nisko), obliku (jednostavni sloeni, obli uglati), boji (toplo hladno, svijetlo tamno), linijama ( tanke debele, ravne zakrivljene), poloaju (gore dole, horizontalno vertikalno) itd.

2. HARMONIJA sklad, meusobna usklaenost dijelova u kompoziciji. Nastaje kombiniranjem elemenata koji su meusobno slini (oblik, boja i dr.). Harmonija ublaava kontrast, ali ga potpuno ne ukida. Potpuna odsutnost kontrasta je MONOTONIJA (jednolinost, dosada). Harmonija se nalazi izmeu monotonije i kontrasta

3. RITAM ravnomjeno i pravilno izmjenjivanje likovnih elemenata (srodno gibanje, ponavljanje ili izmjena suprotnosti)

Ritam moe imati oblik niza koji nastaje slijedom elemenata u odreenom smjeru ili oblik polja koji nastaje umnaanjem niza (niz do niza, niz iznad niza)

Ritmiko ponavljanje moe biti egzaktno (potpuno, pravilno, jednoobrazno) a, a, a, a ili u obliku alternacije (izmjenino, preinaeno) a, b, a, b, c, a, b, b itd.

4. RAVNOTEA oznaava uravnoteen odnos lijeve i desne straneU likovnom izraavanju i stvaralatvu postoje tri vrste ravnotee:

1) simetrina ravnotea formalna il pravilna ravnotea2) asimetrina ravnotea dinamina ravnotea (neformalna, nepravilna)3) optika ravnotea (oblik, teina, poloaj)

1) Simetrina ravnotea se dijeli na:a) zrcalnu simetrijub) translacijuc) rotaciju

5. PROPORCIJA (lat. razmjer) meusobni odnos veliina djelova cjelineRazmjer je odnos vie veliina, a omjer je odnos 2 veliine.a) direktna proporcionalnost kad raste jedna, raste i druga veliinab) obrnuta proporcionalnost kad jedna veliina raste, druga se smanjuje

- kanon (pravilo) idealne proporcije za odreeno razdoblje

- zlatni rez idealni odnos dijelova u slikarstvu, kiparstvu, arhitekturiminor : major = major : cjelina

Fibonaccijev niz ili Fibonacijeva zlatna serija: dva lana niza zbrojena meusobno daju slijedeeg lana niza: 1... 3, 5, 8, 13, 21, 34 itd. omjeri u ovom nizu su u "zlatnom rezu": 1, 618...

Konstruiranje zlatnog reza:

Leonardo da Vinci: Vitruvijev ovjek

Le Corbusier: Modulor

Pietro Vanucci Perugino: Predaja kljueva

6. DOMINACIJA isticanje, naglaavanje, centar paenje, fokus, glavni sadraj, glavni lik ili osnovna ideja. Osnova dominacije temelji se na kontrastu glavni oblik se razlikuje od ostalih koji su mu podreeni.

7. JEDINSTVO ujedinjenje svih likovnih elemenata u jedinstvenu cjelinu; objedinavanje likovnih elemenata s elementima kompozicije

ARHITEKTURA

ARHITEKTURA je osnovni prostorno plastini okvir ljudskog ivota.

ARHITEKTURA je umjetnost volumena i prostora.Masa volumena odreuje, zatvara unutranji prostor.

Razliitim otvaranjem i ralanjivanjem mase volumena povezuje se unutranji i vanjski prostor i tada govorimo o prostornosti.

ELEMENTI ARHITEKTURE su:

funkcija (namjena),

konstrukcija (odnos tereta i nosaa) te

forma (volumen i prostor)

MATERIJALI - prema materijalima arhitektura se dijeli na:

- arhitekturu tradicionalnih materijala (kamen, opeka, drvo)

- arhitekturu modernih materijala (beton, elik, aluminij, staklo)

KONSTRUKCIJA

Elementi konstrukcije su:teret (krov) i nosai (zid, stupovi)

- krov - moe biti kos; jednoslivni, dvoslivni, vieslivni ili moe biti jednak unutranjoj granici prostora - svod ili strop- zid - nosi krov i zatvara prostor - moze biti nainjen kao drveni skelet ispunjen opekom ili kamenom - oblik zgrade - proizlazi iz razliitih rjeenja odnosa volumena i prostora.

Elementi ralanjenja zida su stupovi i stubovi:

stup nosa krunog presjeka (baza, trup i kapitel) stub nosa pravokutnog presjeka, stub je izdvojeni dio zida, manje razbija kontinuitet omotaa

Lukovi iznad stupova:- polukruni luk vei dio tereta na stupovima, ali ostaje ugroeno tijeme- iljasti luk tjeme uklonjeno, teret je potpuno na nosaima (vei razmak)2 stupa ili stuba povezana lukom ine ARKADU

Naini otvaranja zida:

- vrata otvor u zidu kroz koji se ulazi u neki prostor- prozor otvor u zidu koji omoguava ulazak svjetlosti i zraka (monofore,bifore, trifore, kvadrifore prozori od jednog, dva, tri ili etiri dijela)

SVOD - konstrukcijski element zatvaranja gornje granice unutranjeg prostora upotrebom sfernih oblika

- bavasti svod - teret se postepeno prenosi na arkade (radi ojaavanja moe biti razdjeljen pojasnicama koje tvore polje - travej) - krini svod - popreno sjecanje dva bavasta svoda, teina se rasporeuje na 4 nosaa- krino rebrasti svod - bridovi krinog svoda se uvruju rebrima koja preuzimaju teret

- potporni ili kontraforni sustav- lukovi preuzimaju teret krova i prenose ga na stupove i polustupove (vanjski vidljivi skelet), masivni polustupovi mjestimino jaaju zid

- kupola svod u obliku uplje polukugle poiva na 4 masivna nosaa. Prijelaz s kvadratne osnove na krunu: PANDATIVE - sferni trokuti i TROMPE - sferne nie

TLOCRT

tlocrt - vertikalna projekcija na horizontalnu ravninu

Tlocrt graevina djeli se na tri tipa:a) centralni tipb) longitudinalni tipc) kombinirani tip

a) centralni tip

b) longitudinalni tip

c) kombinirani tip

KIPARSTVO

KIPARSTVO - umjetnost oblikovanja volumena

KIP ili SKULPTURA se dijeli na:

1. Punu plastiku - statua - mobil

2. Reljef - visoki - niski - ulegnuti

ELEMENTI FORME u kiparstvu:- volumen

- prostor

- linija

- ploha

-povrina

- boja

Obrada materijala:

klesanje (kamen), rezbarenje (drvo), modeliranje(glina), odlijevanje (gips, bronca)...

SKULTPURA moe biti vezana za arhitekturu neodvojivo ili samo prostorom; moe biti vezana za prirodu; za uporabne predmete itd.

Portret

glava

bista

Figura Akt

Konjanika Grupeskulptura

LIKOVNI JEZIK OSNOVNA STRUKTURA LIKOVNOG JEZIKA

1) jednostavni elementi:TOKA, CRTA, BOJA, PLOHA, POVRINA, VOLUMEN I PROSTOR

2) sloeni elementi - KOMPOZICIJSKI ELEMENTI: KONTRAST, HARMONIJA, RITAM, RAVNOTEA, SIMETRIJA, ASIMETRIJA, PROPORCIJA, DOMINACIJA I JEDINSTVO

LIKOVNI ELEMENTI - TOKA osnovna likovna i optika vrijednost

- CRTA osnovni likovni element crtea

- BOJA fizikalna osobina svjetlosti; tvar za bojenje

- PLOHA omeeni prostor koji ima duinu i irinu

- POVRINA vanjski izgled plohe

- VOLUMEN masa ili obujam

- PROSTOR dvodimenzionalni i trodimenzionalni prostor

SLIKARSTVO VRSTE SLIKARSTVA: samostalno slikarstvo (tafelajna slika) ili

vezano za arhitekturu, tekst ili posudu (minijatura, inicijali, poliptih - viedijelna oltarna slika, vaza itd.)

FORMA uoblienje odreene teme; ostvarenje u odreenoj slikarskoj tehnici (materijalu)

Slikarske tehnike se dijele na:- direktne tehnike crtake i slikarske - indirektne ili grafike tehnike - izraivanje matrice

SLIKARSKE TEHNIKE OLOVKA / GRAFIT- suho sredstvo

UGLJEN - mekano sredstvo

KREDA (crna, crvena, bijela) - mekano, suho sredstvo

PERO - trstika, guje pero, metalno pero

PASTEL - bijela kreda pomijeana s bojom u prahu

AKVAREL - boja vezana ljepilom i otopljena u vodi

TEMPERA - gusta, ljepljiva boja; pigment + emulzije

AKRILIK - boja + polimerna veziva

ULJENE BOJE - pigment + ulje i/ili terpentin

ENKAUSTIKA - boja pomijeana s voskom

KOLA - lijepljenje papira, tekstila, pijeska i drugih materijala na podlogu

FRESKA - tehnika slikanja na zidu (al fresco)

MOZAIK - raznobojne kockice kamena ili stakla se slau na pod, zid ili

prenosivu plou

VITRAJ - prozor sastavljen od obojenih komada stakala povezanih olovnim

okvirom

TAPISERIJA - vrsta kleanog ilima

GRAFI KE TEHNIKE

visoki tisak :- DRVOREZ - LINOREZ

duboki tisak:- BAKROREZ - BAKROPIS- puntasecca, aquatinta, mezzotinta

ploni tisak: - LITOGRAFIJA- MONOTIPIJA- serigrafija- sito tisak (offset)

Osnovni elementi forme u slikarstvu su LINIJA i BOJA.

LINIJA - moe biti obrisna (ocrtava pojedine oblike i odvaja ih jedne od drugih), strukturna, a moe zatvarati odreene oblike kao zasebne geometrijske plohe, zatim moe imati funkciju stiliziranja oblikovanja predmeta po odreenoj apstraktnoj shemi. Karakter linije isprekidana, nemirna, razigrana, smirena, ujednaena itd.

BOJA - moe se nanositi na razliite naine: kao PLOHA, MRLJA, POTEZ itd.Namaz moe biti pastozan (gui) - impasto ili lazuran (prozirniji).

Boje imaju odreena svjetlosna i dinami ka svojstva :crvena, uta i naranasta su TOPLE BOJE (pribliavaju se) a plava (modra), zelena i ljubiasta su HLADNE BOJE (udaljavaju se).

Tehnike za postizanje iluzije volumena:KJAROSKURO (tal. chiaroscuro svjetlotamno, svjetlo-sjena) kontrast svijetlih i tamnih tonova

TONSKO SLIKANJE stupnjevanje svjetlosti, razliito nijansiranje odreene boje od najsvijetlijeg do najtamnijeg.

BOJA

Boja ima dvije definicije:1. Fizikalna osobina svjetlosti- osjeaj koji u oku stvara svjetlost emitiran iz nekog izvora ili reflektiran od neke materije2. Tvar za bojenje

BOJA TON VALER

OSNOVNE/ BOJE I. REDA - crvena, plava, uta

SEKUNDARNE/ BOJE II. REDADobivaju se mijeanjem dviju osnovnih boja u istom omjeru.plava + crvena = ljubiastauta + plava = zelenacrvena + uta = naranasta

TERCIJARNE BOJE- Tercijarne iste bojeSve ostale boje koje nastaju mijeanjem 1 osnovne i 1 sekundarne boje u razliitim omjerima.- Tercijarne neiste boje

Ako pomijeamo osnovnu sa sekundarnom tj. komplementarnom (crvena + zelena) tada nestaje koloristike istoe jer se ponitavaju / neutraliziraju Bijela vidna svjetlost sastavljena je od obojanih svjetlosti i doivljaji boje tee k tome da jedna drugu promjene iz obojane svjetlosti u bijelu svjetlost (sukcesivni i simultani kontrast).

To se dogaa kad na mrenicu istodobno djeluju: a) dvije komplementarne boje, b) tri primarne, c) tri sekundarne, d) vie boja koje su u krugu boja jednako udaljene.

Svjetlost boje, osim toga to je tamnija ili svjetlija, ima svoju specifinu osobinu obojanost ili kromatinost. U duginom spektru razabiremo da bijelu svjetlost sainjavaju obojane svjetlosti od kratkovalnih preko srednjevalnih do dugovalnih svjetlosti. U mrenici postoje posebne fotostanice za kratkovalne modroljubiasto, srednjevalne zeleno i dugovalne svjetlosti naranasto i crveno. Kod sagledavanja svoh ovih svjetlosti vidi se jo i uta svjetlost.

U kolorometriji govorimo o 3 dimenzije boje:a) o tonu boje ili kromatinosti, koja osvisi o valnoj duini

svjetlostib) o svjetlosti boje, koja osvisi o jaini svjetlosne energijec) o zasienosti, koja ovisi o istoi

Boje ureujemo u krugu boja na obodu kruga su razmjetene boje u istom rasporedu kao u dugi. Pravilo zahtjeva da mjeavine dvije boje koje stoje nasuprot daju akromatinu boju.

aditivno mijeanje mijeanje bojanih svjetlosti (zbrajajue) suptraktivno mijeanje mijeanje bojanih tvari (oduzimajue)

aditivno mijeanje suptraktivno mijeanje

KONTRASTI BOJA1. Kontrast boje prema boji2. Kontrast svijetlo-tamno3. Kontrast toplo-hladno4. Komplementarni kontrast5. Simultani kontrast6. Kontrast kvalitete7. Kontrast kvantitete

1. Kontrast boje prema boji

Kontrast boje prema boji najjednostavniji je od sedam postojeih kontrasta. Najjai je kontrast istih boja prvog reda uto-crveno-plavo. Utisak je zvuan, silovit i odreen. Jaina kontrasta boje prema boji smanjuje se ukoliko se tri udaljene boje udaljuju od triju boja prvog reda s obzirom na njihovo mjesto u kromatskom spektru. Tako naranasta, zelena i ljubiasta, slabije po svojoj kromatskoj vrijednosti od ute, crvene i plave daju i slabiji kontrast, dok je utisak koji stvaraju boje treeg reda jo slabiji.

2. Kontrast svjetlo tamno

Suprotnosti kao to su svjetlost i tama, no i dan, od sutinskog su znaaja ne samo za ovjekov ivot ve i za prirodu uope. Najjai slikarski izraz svjetlog i tamnog su crna i bijela boja, dok se izmeu njih nalazi itava skala nijansi sivog i kromatskih boja.

3. Kontrast toplo-hladnoBoje kod ljudi izazivaju odreene reakcije. One svojim isijavanjem djeluju na organizam i na ljudsku psihu. One na nas utjeu nasvjesno. Svaka ima odreeni psiholoki efekt- mentalni i emocionalni. Ponekad i najmanja razlika u boji moe imati drugaije djelovanje. Tople boje su: crvena, crvenonaranasta, naranasta, naranastouta i uta, a hladne ljubiasta, ljubiastomodra, modra, modrozelena i zelena.

4. Komplementarni kontrastDvije boje moemo nazvati komplementarnima ukoliko njihovi pigmenti, kad ih pomijeamo daju neutralnu sivo-crnu boju. U fizici, dvije svjetlosti obojane komplementarnim bojama, pomjeane daju bijelu svijetlost. Stavljene jedna uz drugu, one se meusobno pojaavaju, dok pomijeane ponitavaju jedna drugu. Sve boje iz kromatske skale imaju samo po jednu komplementarnu boju.

Komplementarni parovi su:uto : ljubiastoutonaranasto : plavoljubiastonaranasto : plavocrvenonaranasto : plavozelenocrveno : zelenocrvenoljubiasto : utozeleno

5. Simultani kontrastPod simultanim kontrastom podrazumjevamo pojavu pri kojoj nae oko za svaku prisutnu boju zahtjeva komplementarnu boju, samostalno ostvarujui njeno vienje ukoliko ova objektivno nije prisutna. Samim tim osnovni princip slaganja boja podrazumjeva i pravilo komplementarnosti. Komplementarna boja kao posljedica simultanog kontrasta nastaje, naime, u oku promatraa, a da stvarno nije prisutna. Ona se ne moe fotografirati.

6. Kontrast kvalitetaPojam kvaliteta boje podrazumjeva istou odnosno zasienost jedne boje. Prema tome, kontrast kvaliteta je kontrast izmeu istih, intenzivnih, jarkih boja i neistih, odnosno zamuenih boja

1) istu boju moemo oslabiti bijelom. Boja tad dobija hladni kvalitet

2) svaka se boja moe zatamniti crnom3) zasiena boja moe se zamutiti mjeanjem

sa bijelom ili crnom, odnosno sa sivom. im se siva pomijea sa zasienom bojom,

dobivaju se tonovi jednake, vee ili manje jarkosti, ali u svakom sluaju manjeg

intenziteta nego to je onaj iste boje (boje poinju djelovati prigueno, ak neutralno)

4) iste boje se mogu zamutiti i mjeanjem sa odgovarajuim komplementarnim bojama (mijeanje triju boja istog reda daju zamuene tonove)

7. Kontrast kvantiteteKontrast kvantitete odnosi sa na odnos veliina tj. koliina dviju ili vie obojenih ploha. Kod koliinskih odnosa boja moramo imati na umu snagu djelovanja boje. Nju odreuje: a) intenzitet (jaina) boje

b) veliina obojene plohe Goethe je dao sljedee vrijednosti: uta : naranasta : crvena : ljubiasta : plava : zelena = 9 : 8 : 6 : 3 : 4 : 6

Dakle, svjetlosne vrijednosti osnovnih i sekundarnih boja su: uta 9Naranasta 8Crvena i zelena 6Plava 4Ljubiasta 3

Pr. uto : ljubiasto = 9 : 3 = 3 : 1Da bi ove svjetlosna povrine dale harmoninu povrinu, treba ih uzeti u recipronom odnosu, to znai da emo utu, poto je tri puta jaa, staviti samo na treinu itave povrine koju zahvaa njena komplementarna, ljubiasta boja.

LIKOVNI JEZIKOSNOVNA STRUKTURA LIKOVNOG JEZIKA

1) jednostavni elementi:TOKA, CRTA, BOJA, PLOHA, POVRINA, VOLUMEN I PROSTOR

2) sloeni elementi - KOMPOZICIJSKI ELEMENTI: KONTRAST, HARMONIJA, RITAM, RAVNOTEA, SIMETRIJA, ASIMETRIJA, PROPORCIJA, DOMINACIJA I JEDINSTVO LIKOVNI ELEMENTI - TOKA osnovna likovna i optika vrijednost

- CRTA osnovni likovni element crtea

- BOJA fizikalna osobina svjetlosti; tvar za bojenje

- PLOHA omeeni prostor koji ima duinu i irinu

- POVRINA vanjski izgled plohe

- VOLUMEN masa ili obujam

- PROSTOR dvodimenzionalni i trodimenzionalni prostor SLIKARSTVOVRSTE SLIKARSTVA: samostalno slikarstvo (tafelajna slika) ilivezano za arhitekturu, tekst ili posudu (minijatura, inicijali, poliptih - viedijelna oltarna slika, vaza itd.)

FORMA uoblienje odreene teme; ostvarenje u odreenoj slikarskoj tehnici (materijalu)

Slikarske tehnike se dijele na:- direktne tehnike crtake i slikarske - indirektne ili grafike tehnike - izraivanje matrice SLIKARSKE TEHNIKEOLOVKA / GRAFIT- suho sredstvoUGLJEN - mekano sredstvo KREDA (crna, crvena, bijela) - mekano, suho sredstvo PERO - trstika, guje pero, metalno pero PASTEL - bijela kreda pomijeana s bojom u prahuAKVAREL - boja vezana ljepilom i otopljena u vodi TEMPERA - gusta, ljepljiva boja; pigment + emulzije AKRILIK - boja + polimerna vezivaULJENE BOJE - pigment + ulje i/ili terpentinENKAUSTIKA - boja pomijeana s voskom KOLA - lijepljenje papira, tekstila, pijeska i drugih materijala na podloguFRESKA - tehnika slikanja na zidu (al fresco)MOZAIK - raznobojne kockice kamena ili stakla se slau na pod, zid ili prenosivu plou VITRAJ - prozor sastavljen od obojenih komada stakala povezanih olovnim okviromTAPISERIJA - vrsta kleanog ilimaGRAFIKE TEHNIKE

visoki tisak :- DRVOREZ - LINOREZ

duboki tisak:- BAKROREZ - BAKROPIS- puntasecca, aquatinta, mezzotinta

ploni tisak: - LITOGRAFIJA- MONOTIPIJA- serigrafija- sito tisak (offset)Osnovni elementi forme u slikarstvu su LINIJA i BOJA.

LINIJA - moe biti obrisna (ocrtava pojedine oblike i odvaja ih jedne od drugih), strukturna, a moe zatvarati odreene oblike kao zasebne geometrijske plohe, zatim moe imati funkciju stiliziranja oblikovanja predmeta po odreenoj apstraktnoj shemi. Karakter linije isprekidana, nemirna, razigrana, smirena, ujednaena itd.

BOJA - moe se nanositi na razliite naine: kao PLOHA, MRLJA, POTEZ itd.Namaz moe biti pastozan (gui) - impasto ili lazuran (prozirniji).

Boje imaju odreena svjetlosna i dinamika svojstva:crvena, uta i naranasta su TOPLE BOJE (pribliavaju se) a plava (modra), zelena i ljubiasta su HLADNE BOJE (udaljavaju se).

Tehnike za postizanje iluzije volumena:KJAROSKURO (tal. chiaroscuro svjetlotamno, svjetlo-sjena) kontrast svijetlih i tamnih tonovaTONSKO SLIKANJE stupnjevanje svjetlosti, razliito nijansiranje odreene boje od najsvijetlijeg do najtamnijeg.

BOJABOJA TON VALER

KONTRASTI BOJA1. Kontrast boje prema boji2. Kontrast svjetlo tamno3. Kontrast toplo-hladno4. Komplementarni kontrast5. Simultani kontrast6. Kontrast kvaliteta7. Kontrast kvantitete