1

OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE

AK. GOD. 2013./2014.

PRVI DIO

V E RB A L N A K O M UNI K A C IJA

AD USUM PRIVATUM

PROF.DR.SC.DANIJELLABA

ZAGREB, 2013.

Danijel Laba

2

Skripta je namijenjena studentima Hrvatskih studija za pripremu

kolokvija i ispita iz kolegija Osnove komunikologije. Njezino

koritenjeudrugesvrhenijedoputenobezodobrenjaautora.

U prvome dijeluskriptenaietepopisliteraturezaprvikolokvij,kao

iskraenetekstovepreuzeteizPowerPointprezentacijaspredavanja,

a u drugome dijelu razraeni tekst koji se temelji na obveznoj i

preporuenoj literaturi. Ova skripta upotpunite svojim biljekama s

predavanja i obveznom literaturom.

Danijel Laba

3

L I T E R A T UR A Z A PR V I K O L O K V IJ

1) KUNCZIK, M. ZIPFEL, A., Uvod u publicistiku znanost i

komunikologiju, Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb 1998, str. Zagreb

2006, str. 5-16 i 19-31;

2) REARDON, K. K., Interpersonalna komunikacija. Gdje se misli

susreu, Alinea, Zagreb 1998, str. 13-51, 72-142;

3) LABA, D., ovjek, meuljudska komunikacija i drutveni

dijalog. Nadilazi li dijalog zapreke ideologije?, u: VULETA, B.

VUKOVI,A. MILANOVILITRE,I.(ur.), Dijalogom do mira.

Zbornik radova u ast dr. eljkuMardeiu, Franjevaki institut za

kulturu mira, Split 2005, str. 122-138;

4) LABA, D.,Meuljudska komunikacija, novi mediji i etika, u:

LABA,D.(ur.),Novi mediji, nove tehnologije, novi moral, Hrvatski

studiji, Zagreb 2009, str. 13-40;

5) MATAUI, J. M., Komunikacijske znanosti. Definicija i

podruja istraivanja, u: MATAUI, J. M. (ur.), Komunikacijske

znanosti. Znanstvene grane i nazivlje, Hrvatski studiji, Zagreb 2007,

str. 9-34;

6) Biljekespredavanja.

Danijel Laba

4

Definici ja komunikologije

Komunikologija ili teorija komunikacije djelomice se prikazuje

kao disciplina susjedna kognicijskim znanostima, a djelomice kao

neka vrst znanosti o medijima, djelomice pak i kao znanstvo koje je u

vrlo uskoj vezi sa semiotikom.

Umeuvremenuseprimarnomislinapodrujeistraivanjakoje

sepoklapasaznanouomedijima(W.Nth)ikomunikacijiuirem

smislu(Laba).

Pritomesenemoezanemaritidasekomunikologijajavljakao

nova primijenjena znanost usred brzoga razvoja informacijskih

znanostiimesepodrujeistraivanjauvelikeproiruje.

Definici ja i cil j predmeta

Danas se komunikologija smatra interdisciplinarnom i

integrativnom znanou koja nastoji rijeiti i poboljati

komunikacijske prilike, pa je cilj kolegija Osnove komunikologije

pruanje uvida u povijesne i suvremene informacijske i

komunikacijske dinamike, teorije i modele komuniciranja.

Predmet komunikologije

Komunikologija se u irem smislu bavi svim aspektima

komunikacije, s time da je drutvena komunikacija putem masovnih

medija potaknula njezin razvoj i nametnula veinu njezinih sadraja

(M.Mataui,D.Laba).

Danijel Laba

5

Polazei od samoga naziva, predmetom komunikologije moe

biti svaki kulturni fenomen, koji moemo shvatiti kao oblik

komunikacije.

Iako svoj poetak u suvremenom smislu ima u prouavanju

tiska, a kasnije i drugih medija te masovne komunikacije koja se

putemnjihodvija,oitojemasovnakomunikacijaitekakopovezana

s osobnom (intrapersonalnom i interpersonalnom) komunikacijom i s

drugim vrstama drutvene komunikacije kojima se bave druge

znanosti.

Komunikologijamediologija

Kakosekomunikologijakaodrutvenaznanostbaviviesamim

procesom masovne komunikacije s jakim naglaskom na njezinoj

djelotvornosti, pa medije promatra samo kao tehnika sredstva, u

posljednje vrijeme svoje obrise dobiva posebna grana koja istrauje

masovnemedije vie s gledita humanistikih i drutvenih znanosti,

od estetike preko prava do ekonomije, usvajajui pritom i rezultate

publicistike znanosti. Neki zbog toga uvode termin mediologija,

kojega treba razlikovati od komunikologije.

Communicatio + logos

Pojam komunikologija stvoren je u hrvatskom jeziku

uobiajenim nainom tvorbe naziva za znanosti (prema lat.

communicatio igr.logos), pa stoga i naziv komunikologija.

Danijel Laba

6

Komunikologija = komunikaci jska znanost?

Opainacionalnaenciklopedijau20knjigaupotrebljavapojam

komunikologija kao sinonim za komunikacijsku znanost tepiedajeto

znanstvena disciplina koja istrauje naine, mehanizme i medije

ukljueneurazmjenuinformacijameuljudima....

Komunikologijaprouavakomunikacijukaotemeljnisocio-psiholoki

proces kroz njezine funkcije (stvaranje promjena u prolazu kroz

kanal),uzronike(znakove,simbole)ismetnje(gustoakomunikacije,

zastoji, smetnje i slino) vei dio istraivanja okrenut je

istraivanjima sredstava javnog priopavanja, to jest (masovnih)

medija.

Odmeuljudskedodrutvenekomunikacije

U naoj bi podjeli komunikologija stoga obuhvaala vie

teorijske aspekte cijeloga fenomena i posebno se bavila

komunikacijskim procesom koji se odvija putem javnih medija

(Mataui), ne gubei pritom iz vida meuljudsku verbalnu i

neverbalnu komunikaciju.

Komunikologija i interdisciplinarnost

Premda veina predstavnika komunikologiju danas smjeta na

podrujeempirijsko-drutvenihznanostiiutomsekontekstunjomei

bavi,onaimasvojehumanistikekorijenei takvejouvijekprisutne

elemente.Uistraivanjuiteorijskom pristupuzatoseuvijeknaglaava

interdisciplinarnost, te se komunikologija neprestanosluispoznajama

Danijel Laba

7

drugih znanosti, koje se opet sa svoje strane slue spoznajama

komunikologije. To osobito vrijedi za sociologiju, psihologiju,

politologiju, pedagogiju i informatiku (Mataui), ali i za

antropologiju i filozofiju(Laba).

Zato se danas pod imenom komunikologija mogu nai

istraivanja i uenje o jeziku i sustavu simbola komuniciranja, o

meuosobnom komuniciranju (Schulz von Thun), o javnoj

komunikacijiputemmasovnihmedija,otrinimkomunikacijamateo

komunikacijama u organizacijama.

Nekima od tih podruja intenzivno se i puno bave i druge

znanosti: lingvistika, semiotika, retorika, psihologija, sociologija,

politologija, pedagogija, ekonomija, ...

Opakomunikologija interpersonalna komunikologija

Zato bismomogli rei da postoji opa komunikologija koja se

bavi masovno-medijskom, novinarskom, organizacijskom, javnom,

masovnom sekundarnom i neizravnom komunikacijom, te

interpersonalna komunikologija koja se bavi izravnom, primarnom,

neposrednom, komunikacijom meu ljudima licem u lice (tj.

razgovorom)(Braja).

Interpersonalna komunikologija

Interpersonalna komunikologija suvremena je znanstvena

disciplina koja se bavi problematikom interpersonalnog

komuniciranja.

Danijel Laba

8

Njezin je predmet prouavanjakomunikacija licem u lice unutar

manjih primarnih skupina, tj. izravna i neposredna komunikacija.

Ona je relativno mlada znanstvena disciplina, koja ima svoje

porijeklou istraivanjimai radovimatakozvaneSkupinePaloAlto

(Palo Alto Group) u kojoj su bili Gregory Bateson, Paul Watzlawick,

VirginiaSafir idrugi.Znaajnosredite tediscipline jeuHamburgu

(Schulz von Thun, Fittkau i dr.), ali i u Landsbergu (Vera Birkenbihl),

teuMnchenu(Mandel).

Interpersonalna komunikologija interdisciplinarna je znanost i

struka. U njoj se koristimo spoznajama i istraivanjima razliitih

autora iz drugih disciplina i znanosti. Ona se bavi interpersonalnom

komunikacijom u obitelji, koli, poduzeu, manjim i veim

drutvenim zajednicama, tj. u svim ivotno vanim ljudskim

sustavima.

Treba je razlikovati od masovne, medijske, javne, novinarske i

politike komunikologije, koja se bavi sekundarnom i indirektnom

komunikacijom (Dini, Plenkovi). Kod nas je ta znanost jo u

zaetku(Braja).

Naakomunikologija

Osnove komunikologijeuvodnisupredmetuirokopodruje

informacijskih i komunikacijskih znanosti usredotoen na razvoj

komunikacije odmeuljudskedojavnekomunikacijeputemmedija,

a rezultate, dosege i razmiljanja ostalih znanosti koristi kako bi

Danijel Laba

9

objasnili procese koji se dogaaju s tom komunikacijom ili ih ona

sama prouzrokuje.

Istraivanja na komunikolokom podruju koristi se i drugim

znanostima pri emu jo jednom istiemo interdisciplinarni odnos

meunjima.

Nota bene!

Komunikologijaprouavaljudsku komunikaciju, kao i masovne

medije i novinarstvo, ali se istodobno od njih distancira tako to

njihovodjelovanjepromatrakritiki(Mataui,Prer2003,52).

Predavanja

Pruajuuviduosnovekomunikologijeikomuniciranja,poevi

od meuljudske komunikacije do komunikacije drutva, s posebnim

osvrtomnarazliiteznanostidrutvenekomunikacije.

U tijeku predavanja predvienajeinterakcija sa studentima kao

svojevrsna praktina potvrda nauenoga i steenoga znanja i

komunikacijskih vjetina tijekom godine, posebno na podruju

neverbalne komunikacije.

Obaveze studenata

Redovito pohaanje predavanja (1 ECTS), itanje literature,

priprema i polaganje kolokvija i ispita (4 ECTS).

Danijel Laba

10

Misao vodil ja

Najrazumljivije u jeziku nije sama rije, ve ton, jaina,

modulacija,tempokojimseizgovaranizrijei ukratko, glazba koja

je iza rijei, osoba iza te strasti: dakle, sve ono to se ne moe

napisati.

Friedrich Nietzsche

Uvodnarazmiljanja

Mediji su svudaokonas i nenamjeravaju se povui.Prosjeni

ovjek na zapadu danas pravi je ovisnik omedijima. Tako, recimo,

prosjeniAmerikanacdnevnoprovededevetsatigledajui televiziju,

sluei se internetom i razgovarajuimobilnim telefonom.Hrvati su

treiporedu ...

O tome govore razna istraivanja. Ona se uobiajeno bave

pitanjemkakotehnologijadjelujenadrutvo,ujednoipitanjem:kako

nova komunikacijska tehnologija djeluje na ovjeka, na njegove

nainekomunikacijesdrugima?

Odmedijanestignemorazmiljati?

Svijet je danas doista pun suvremenih medija. Pogledajte oko

sebe reklame; pogledajte u tramvaj reklame (pokretne i

nepokretne); pogledajte u svoje domove raunala,televizori,DVD-

playeri, CD-playeri, iPhone, iPod, digitalni fotografski aparati, razni

posebnopametni - mobilni telefoni ... do kojekakvih drugih uda

komunikacijske tehnologije.

Danijel Laba

11

Stignemo li od tolikih podraaja uoperazmiljati?

Dananjedrutvo- informacijskoikomunikacijskodrutvo

Kakvonam je uopedananje drutvo i na to se na koje se

vrijednosti ono oslanja?

toznaizadrutvotosmostalnookruenimedijima?"(Bob

Papper, Sveuilite Ball State, Indiana, koautor studije o koritenju

masovnih medija meu Amerikancima (izvor: IskonInternet 04.

listopada 2005; Bankamagazin, 19. listopada 2009).

T rendovi i problemi

Nabrojimo samo tri trenda i s njima povezane probleme koje su

namotkrilarazliitaistraivanja:

1) Slabijepamenje mobiteliunitavajunaepamenje Pokazalo je to istraivanje provedeno u Irskoj: zbog este

upotrebe mobitela ljudski rod sve slabije pamti ... (Objava: 19. 10.

2009.)

Istraivanje je obuhvatilo 3000 osoba ak etvrtina se nije

mogla sjetiti broja svoje fiksne telefonske linije dvije treine nije

znalokadjeroendanvieodtrojiceprijateljaililanovaobitelji ...

Mladi:pokazaliloijerezultateodstarijegnarataja ...Zato?Jer

seoslanjajunamemorijumobitela.

Psiholog Ian Robertson, Trinity College, Institute of

Neuroscience, Dublin

Danijel Laba

12

- Psiholokotumaenje opravdanje:Ljudidanasmorajuvie

togapamtitiivieseoslanjajunatehnologiju...

Top-listapiljenjauekran

Novijaistraivanja:prosjeanHrvattijekomivotaprovedevie

vremenapredmalimekranimanegoradei...

2) HrvatigledajuTVkosumanuti

Rekorderi? Amerikanci, pa Grci, pa Hrvati ...

Izvjetaj Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak

(OECD):

Amerikanci 8 sati dnevno;

Grci vieod6ipolsati

Hrvati, Danci i Poljaci ak etiri sata dnevno ispred malih

ekrana ...

Rezultati su zabrinjavajui jer je dokazano da se gledanjem

TV-asmanjujeosjeajsreeizadovoljstvapojedincaigledanjeTV-a

loeutjeenazdravlje,aizagljupljuje.

(Izvor: Bankamagazin, 19. listopada 2009.)

3) Televizijatetikognitivnom razvoju i razvoju govora Postavite malo dijete ispred televizora i na miru obavite poslove

pokuiilibarmaloodmorite...Ekspres-rjeenjeimesvojunegativnu

stranu oslabitetedjetetovkognitivnirazvoj.

Znamo da je izlaganje TV-programu tijekom djetinjstva povezano

s kasnijim razvojem govora i problemimanedostatkapanje,nozato

Danijel Laba

13

je to tono tako nismo shvatili ... (iz istraivanja to ga je proveo

SeattleChildrensResearchInstitute).

Istraivanje je obuhvatilo 329 djece u dobi od dva mjeseca do

etirigodine+roditelji.

Dimitri Christakis, direktor, Center for Child Health, Behavior and

Development: tijekom svakog sata gledanja televizije roditelji su

djetetuuputili770rijeimanje(7posto). Smanjioseibrojrijeikoje

je dijete izgovorilo, kao i ukupna komunikacija s odraslima. Meutim,

upravojeinterakcijakljunazarazvojdjetetovamozga.

Traginajeistina:uSAD-u i u mnogim drugim zemljama 30 posto

domainstavaimaneprestanoukljuen televizor ...

D. Christakis:Moja preporuka je prije svega ne poticati gledanje

TV-a kod djecemlaeoddvijegodine.

American Academy of Pediatrics: proporua zabranu gledanja

televizijedjecimlaojoddvijegodine. Zato? Jer se u tom razdoblju

razvijajezik,adjetetovsemozakutrostruujeuveliini.

Izvor: NewScientist, 02. lipnja 2009.

Posl jedice takvih trendova

Jedna teori ja: ljudikojisesveviepovezujuelektroniki,uisto

vrijemepostajusvemanjemeusobnopovezani.

Nekistrunjaci:smatraju da kad god ljudi zaglibe u preobilju

informacija, gube svoju zdravorazumsku sposobnost razluivanja

injenicaodglasina ilipaknalazedaimjetekorazumjetionotosu

uli.

Danijel Laba

14

Recimo to drukije: brkaju se informaci je i znanje (Philippe

Breton).

M i kao Amer ikanci?

IstraivanjeSveuilitaBall State:

- zavretak tipinog dana za 70 milijuna Amerikanaca 2004.

godine: spajanje na internet - provjera e-maila, informiranje

onovostimauzemljiisvijetu,traenjeinformacijaozdravlju,

rezervacija putovanja, ili surfanje u potrazi za bezbrojnim

drugim sadrajima (porast od 37 posto u odnosu na

istraivanjeiz2000).

Hrvatska danas:nijelitodioinaesvakodnevice?

Danijel Laba

15

tojekomunikacijadanas?

Dakle,opravdanosepitati:tonamsetodogaa?Jesmolidoista

pod tolikim pritiskom i utjecajem medija? Kako se komuniciranje

danas uope razumijeva? to je to komunikacija? Zato ljudi

komuniciraju? to komuniciramo? Poruke? Informaciju i znaenje?

tojetodenotacija,tokonotacijaporuke?Kakooblikujemoporuke?

emugramatika,emuznanjeodrugojosobiskojomkomuniciramo?

Poznajemolinjezineprilike?Kakoprouavamokomunikaciju?

K. K. Reardon

Antropoloko-filozofsko utemel jenje komunikaci je

Komuniciranje je sjajna stvar!Ali to je to komunikacija?Tko

su njezini subjekti: ja - ti - mi? Ili su subjekti komunikacije sprava,

sredstvo i glas?

Postajeliseovjekkomunikacijom?

KadaBognainiprvimodelljudskogbiaucrtamuoi,usnei

spol. Potom svakom ucrta njegovo ime kako ga osoba nikada ne bi

zaboravila. Ako je Bog zadovoljan svojim djelom, udahne mu ivot

zovuiganjegovim imenom. (FilmThePillowBook - Tijelo kao

knjiga, 1996.)

Seneca tijelojeproduetakdue

Facere docet philosophia, non dicere, [...];

Danijel Laba

16

Non potest alius esse ingenio, alius animo color. (Epistulae

114, 3);

Qualis animo est, talisincessu.

Komunikaci ja

Komunikacija nam se predstavlja kao unutarnja stvarnost

ovjeka. ovjeknemoenekomuniciratikaotonemoenedisati.

Komuniciramosvimeonimetojesmo.

Komunikaci ja = verbalna + neverbalna

Ne postoji ista govorna komunikacija bez neverbalnih

komunikacijskih elemenata kao to ne postoji niti neverbalna

komunikacija koja nije u suodnosu s vrijednostima i drutvenim

ustrojimaukojimaivimoidjelujemo.

Prouavanjeljudskekomunikacije

Prouavati komunikaciju znai zanimati se za cjelovito

ovjekovodjelovanjespreciznogstajalita:Svakiljudskiinjeznak,

to jest govori nam o ovjeku koji ga je uinio (semiotika ili

semiologija).

ovjek di jalog - komunikaci ja

ovjek, da bi spoznao samog sebe i prihvatio se osobom

(intrapersonalna komunikaci ja), mora se susresti i ui u odnos s

drugim,sjednimti (interpersonalna komunikaci ja).

Danijel Laba

17

Samo komunicirajui ljudi ulaze u istinski odnos, autentini

kontakt jedni s drugima, jesu i ostaju drutveni, razumiju se i

meu(sobno) djeluju.

Razvoj komunikaci jskih sredstava

C ristina Carnicella: Pismo je rijei dalo vjeno trajanje i

omoguilo da komunikacija uspije nadvladati granice postavljene

vremenomiprostorom.

Zahvaljujui tehnolokom napretku od intrapersonalne i

interpersonalne (meuljudske) komunikacije prelo se na drutvenu

komunikaciju.

ovjekiusvajanjemasovnihmedija

Nezaustavljivi razvoj znanosti i tehnologija u prolom stoljeu,

nije omoguio tek laki prijenos poruka i modifikaciju naina

komuniciranja.

Usvajanje masovnih medija, u vrlo kratkom vremenu, imalo je

velik utjecaj na ovjeka koji se morao prilagoditi i razmiljanjem i

jezikom na nove komunikacijske strukture i na organizaciju

meuljudskihodnosakojajeosjetnoizmijenjena.

ovjekikomunikaci ja

ovjek komunicira onime to on zapravo jest. Biti na jednom

mjestu a ne na drugom, utjeti a ne priati, odijevati se na odreeni

nain, vie voljeti jedne oblike zabave od drugih, ... sve to je dio

Danijel Laba

18

komunikacijskog ljudskog procesa. (Watzlawick, P. Beavin, J. H.

Jackson, D. D.)

Nota bene!

Mens concordet voci!

Sv. Benedikt

Excursus:BoanstvoThotikraljAmon

Thot (Thoth), staroegipatsko lunarno boanstvo, prenosi kralju

staroegipatskih boanstava Amonu svoje otkrie koje e promijeniti

tijek povijesti: izum pisma ... Amonseusplahirio:pismoeomoguiti

ljudima masovan pristup znanjima i informacijama (kao da je

anticipiraointernet)bezikakvepouke,naporaiautoriteta,toekod

njih stvoriti opasnu iluziju da neto stvarno znaju, razumiju. I, na

kraju,buduidaeseljudiokrenutipisanomtekstuutraenjuistine,

nestaterazgovora,pokidatesevezemeuljudima,meusobnoe

seotuiti.

Amonjepostaviodvakljuna,antropolokapitanjanakojakod

svake tehnike novotarije treba paziti: to je pitanje memorije (ili

zaborava, svejedno) i pitanje otuenja pa i nestanka ovjeka ...

(Ivicaola).

A ristotel

Politika: ovjek je drutvenobie (zoon politikon) biekoja

komunicira (logon ekhon) - misao i govor.

Danijel Laba

19

ovjek, jedini meu biima, posjeduje rije samo on

posjedujerazum(1253a101332b6).

Homo communicans.

Sokrat

ovjek mora ponajprije spoznati sebe samog. Potom tu

unutarnju istinu mora suoiti s unutarnjim istinama drugih ljudi -

preko dijaloga ili komunikacije kojaomoguavazajednikidolazakdo

opeistine.

Istinu ne proizvodi dijalog (kao to sunametali sofisti), ve se

ona otkriva u dijalogu majeutika (Sokratova majka Fenarete bila je

primalja).

Zatouopegovorimooistini?Zatotoljudi,kadakomuniciraju

ne prenose jedni drugima samo istine, ve ih prenose u istini, koja

pretjeeiutemeljujekomunikaciju.

Istina je temeljmeuljudskekomunikacije,agrkogovornitvo

(retorika) ui nas da dobar govornik nuno mora biti moralan,

istinoljubivovjek.

Martin Heidegger

Rijenekomunicira,vealudira,jerjegovoru ovjeku,alinije

od ovjekaonjedarbitka.

Vie od govora vrijedi mistina utnja koja je preputanje

(Gelassenheit)rijeiBitka.

Danijel Laba

20

GovorgovoriGovorgovorijerjezvuktiine.Tiinasmiruje

dovodeisvijetistvaridonjihovebiti.

Ludwig Wittgenstein

Subjekt i svijet jedna su stvar u govoru. Granice govora svakoga,

ujedno su i granice svijeta svakoga.

O onome, o emu se ne moe govoriti, (o tome se) mora

utjeti.

Tractatus logicus-philosophicus, 7

K arl Jaspers

Zafilofozijskuistinusvasuljudskabiamoguidrugiskojima

nam je zadano komunicirati. Jaspers smatra kako smo duni, kao

ljudska/humanabia,komuniciratisasvimdrugimljudima.

Kritizira negativne pojave znanosti i njezinog razvitka, uvia

pojavuotuenjaipokuavaobranitidostojanstvoovjeka.

UpravoJaspersprvipokreepitanjeosmisluljudskogopstanka

kaoishoditeraznovrsnihfilozofijaegzistencije.

ZaJaspersajefilozofijabriga za nas same,pasestogaobraa

pojedincu.

Jaspersova filozofija egzistencije odnosi se na ovjeka u

besmislenoj stvarnosti, koja ga prisiljava na donoenje odluka o

svojimpostupcimaupriliciukojojzatonemasigurnihuporita.

Danijel Laba

21

Temelj Jaspersove filozofije zasniva se na pet osnovnih pitanja:

to je komunikacija? to je ovjek? to je znanost? to je istina?

tojetranscendencija?

Ukolikoovjekelispoznatisamogsebe,potrebanmujefilozofski

nainivota.

Filozofskiivjetimoesenadvanaina:

a) u usamljenosti (meditacija) i u

b) komunikaciji s drugim ljudima u svim oblicima uzajamnog

sporazumijevanja(zajednikirad,razgovor,utnja).

Filozofijazahtijevastalno traitikomunikaciju,usuditisenanju

bez ustruavanja, napustiti prkosno samopotvrivanje sebe, koje se,

uvijek drukije prerueno, silom namee, ivjeti u nadi da u,

zahvaljujui predanosti, sebe opet pokloniti sebi na nain koji se ne

moepredvidjeti.

Filozofiranje nije hladno umovanje nego angairano egzistiranje

koje svjesno traiizvornukomunikacijusdrugima.

Onseobraapojedincuitraiizvornukomunikacijumeuljudima.

Glavnesuznaajkeegzistencije:

a)komunikacija(dijalog),b)sloboda,ic)graninesituacije.

a) Komunikaci ja

Egzistencije nema bez komunikacije, ona predstavlja potpunu

otvorenostpremadrugimaipremasvijetu.Komunikacija jenainna

kojiljudskobieuopepostoji.

Danijel Laba

22

Komunikacija je veza ovjeka sa svijetom u cjelini, ona je

izvorniijedinimoguinainljudskogopstanka.

Egzistencija postoji jedino kao samo-izvjesna komunikacija.

Jaspers razlikuje vie vrsta komunikacije u kojima ovjek

egzistirakaobie.Sveimajusvojegranice,asonustranunjihnalazi

se egzistencijalna komunikacija. To je proces otkrivanja i ostvarivanja

svojegaja.

Komunikacija je borba u ljubavi, samo to se ovdje ne ide za

nadmonouipobjedom:svakidrugomstavljasvenaraspolaganje.

elimo nauiti razgovarati jedni s drugima. To znai da ne

elimo samo ponavljati svojamiljenja, ve uti to drugimisli.Ne

elimo samo tvrditi, ve razmiljati u kontekstu, oslukivati razloge,

biti spremni da doemo do novog uvida. elimo pokuati zauzeti

drugo stajalite. tovie, mi jednostavno elimo traiti ono to nam

proturjei.

Istinska komunikacija znailabiprevladavanje stajalita u kojem

svatkoelisuditidrugomeiukojojsvatkoimasluhasamozavlastitu

nevolju.

Lako je prekidati komunikaciju prkosnim tvrdnjama teko je

napredovatikorakpokorakinikadseneopiratidaljnjimpitanjima.

aa) Dijalog

Potrebno jemirnopredoiti vlastito razmiljanjeumjesto svae

odnosnoafektivneprosudbelakojeposegnutizanekimmiljenjemi

drati ga se kako bi se izbjeglo daljnje razmiljanje, ali potrebno je

upravo suprotno - bitispremannarazmiljanje.

Danijel Laba

23

Cilj komunikacijeupravojeutomedasmozaistaumogunosti

razgovarati jedni s drugima da bi se dolo do istine. Pri tome, ne

postoji niti jedno pitanje koje ne bi smjelo biti postavljeno, a u

ravnopravnom govoru nitko nije sudac drugome, svatko je ujedno i

optuenik i sudac.

Komunikacija kao iskon ovjekove vlastitosti nije u osami

pojedinca, nego upravo u zajednitvu s drugima (skupa-bitku s

drugima), i to ne jednostavno u zajednitvu opstanka, nego u

egzistencijalnoj komunikaciji koja se postie u ljubavi, tonije

ljubeomborbom.

b) Sloboda

Za Jaspersa je komunikacija bitan kriterij za ja (jastvo,

subjekt) upravomsmislurijei,aliizaslobodu.

Samopodrugomudolaziovjekdo jasnoeosamomesebi ...

Jasamsamosdrugim,samnisamnita.

Izvjesnost istinskogbia leisamouonojkomunikacijiukojoj

sloboda prema slobodi stoji u otvorenoj suprotstavljenosti, ali

posredstvom slaganja, u kojoj je ophoenje prema drugome samo

priprema,aliuonometojeodluujue,uzajamnosezahtijevasve -

do krajnje istine.

c) Graninesituacije su:

smrt, patnja, borba i krivnja.

Patnjazbognedostatkakomunikacijeijedinstvenozadovoljenje

kojesmonaliupravojkomunikacijifilozofskinasnebitolikodirali

Danijel Laba

24

da sam ja sam, u apsolutnoj usamljenosti, siguran u postojanje istine.

Alijapostojimsamokadsamsdrugima,samnisamnita.

Komunikaci ja danas

Masa oznaava ljude koji su doli pod neposredan utjecaj

modernih komunikacija. Oni ive i rade u uvjetima koji trae

prilagodbu na osnovi vlastitoga izbora.

To je podruje reklame i propagande, koje se oslanja na nie

slojeve ljudske svijesti i na podsvijest, koristei se postupkom

formiranja masovnih refleksa pomou mnogobrojnih ponavljanja i

eliminiranjadiskusijeirazmiljanja.

I svijest ljudi u doba tehnike postajemasovna svijest. Ona se

uspostavljatehnikimsvladavanjemvremenaiprostorauprvomredu

modernim prometnim sredstvima, kao i tehnikim posredovanjem

svegazbivanjanaZemlji,dodiromsvegasasvime,svakogaisvaega

putem masovnih medija radija, filma, novinstva (tada jo nije bilo

televizije).

ovjekov opstanak potisnut je do samih granica, ugroen je

njegovitjelesniiduevnibitak,odnosnosamaegzistencija.Masovni

opstanak neminovno dovodi do brisanja pojedinca.

Komunikacija zakazuje gotovo uvijek, a sasvim izvjesno kod

mase ljudi.

Biti u Jaspersovom smislu - moguejesamoukomunikacijis

drugimljudima,uzajednitvusdrugimovjekom.Midanastrebamo

shvatiti komunikaciju kao osnovni zahtjev i cilj koji je postavljen pred

Danijel Laba

25

nama. ovjek mora ostati slobodan, otvoren za bezgraninu

komunikaciju.

Feuerbach, Buber , Levinas, Scheler , Berdiaev

ovjekjedijalokokomunikativnobie,nijejaveti.

ovjeknunoiviumreikomunikacija,moeihodbacitialine

ignorirati.

tojetokomunikacija?

Komunikacija je Ja i Ti koje prerasta u Mi.

Communicatio communio; amor amititia.

Komunikaci jska paradigma

Onotomislimoodrugome,bitekljunozanaukomunikaciju

s njime.

Paradigma Sartre Heidegger Levinas

Jean Paul Sartre

Sprijeenakomunikacija.

Osim tjelesnosti, ovjek ima jo jedno bitno obiljeje kojega

shvaa neposredno preko svojega iskustva stida, srama i nadasve

pogleda: to je iskustvo da je s drugima biti-s-drugima. Upravo

stoga to svijest eli biti sredite svijeta, svaki puta kada percipira

prisutnostdrugesvijestinemoesepremanjojodnositidrukijenego

kroz sukob.

Danijel Laba

26

Martin Heidegger

S drugima ivim u ravnodunosti nepersonalnosti (man Zur-

Hande-Sein), kao u velikoj bolnici gdje se svi niti ne poznaju, kao u

masovnomdrutvu.

ovjekjeizvornousituaciji,imasvijet,ivinizodnosa.Dakle,

nije vie subjekt koji stoji nasuprot objektu. Postoji jedan Da-sein.

KakoseodreujetajDa-sein s drugima i prema svijetu?

Postoje dva naina: prvi je nain onaj autentinoga postojanja

drugi jenainneautentinogapostojanjaukojemuse ovjekviene

nalazi.

Emmanuel Levinas

Kao kod Sartrea,alinadrukijinain,ja-subjektshvaadaje

tu s drugim: biti-s-drugim. U prvome trenutku drugi ostaje

on, a potom uzima lice jednoga ti, kojega ne treba drati na

distanci,vemuseotvoritispovjerenjemiotvorenou.

Drugi je bogatstvo, obogaenje, kojemu se treba otvoriti u

komunikaciji. Biti ovdje i sada je mjesto nae komunikacije,

mjesto susreta s drugim, mjesto u kojemu mu dajemo do znanja da za

nasnijebroj,nitibezlinilik.

Danijel Laba

27

tojetokomunikacija?

Milijarde ljudi diljem svijeta svakodnevno komuniciraju.

Razgovaraju s drugim osobama lice u lice, telefoniraju, alju

tekstualneporukeputemsvojihmobilnihureaja,komentirajulanke

internetskih izdanja tiskovina, ostvaruju komunikaciju i putem

drutvenihmrea,objavljujuisvojemisli,fotografijeisl.No, moeli

se jamiti da e svaki pojedinac koji komunicira uistinu znati i

definirati to je to doista komunikacija? Jer, kao to pie Dario

Edoardo Vigan amerikiautoriF.Dance iC.Larsonprikupili su

ak 126 razliitih definicija pojma komunikacija za kojega Yves

Winkinpie:Komunikacija.Iritantanpojam(Vigan: 2003, 15).

Sam se pojam komunikacija, kako piu Kunczik i Zipfel, u

literaturikoristiuzbunjujuojraznolikostidefinicijakojesedijelom

preklapaju sostalim terminimakao to sunpr. 'reakcija', 'interakcija'

ili 'ponaanje' (Kunczik i Zipfel: 2006, 10). Isti autori navode kako

definicije pojedinih autora ograniavaju komunikaciju na transfer

informacija (Kunczik i Zipfel: 2006, 11), odnosno komunikaciju

shvaajukaoprocesukojemsenekainformacijailiobavijestprenosi

odpoiljateljadoprimatelja(Coenenberg:1966,36premaKuncziki

Zipfel: 2006, 11),simeseslae iVigan (2003, 26-31). Drugi pak

smatraju da je konstitutivan element komunikacije (korektan) prijem

nekeporuke(Larsen:1964,349prema Kunczik i Zipfel: 2006, 11).

Kathleen K. Reardon komunikaciju definira uz pomo est

osnovnihznaajki.Prvaodnjihjedaljudikomunicirajuizmnotva

razliitih razloga (Reardon: 1998, 13). Meu njima su svakako

Danijel Laba

28

zabava, ostavljanje dojma na druge, stvaranje prijateljstva, ali i

dobivanje informacija. ovjek se svakodnevno nalazimi u razliitim

prilikama i okolnostima u kojima komunicira iz razliitih razloga.

Primjerice,neugodna tiinauekaonici lijenikeordinacije,gdje se

nalazite u drutvu samo jedne osobe, moda e vas natjerati da

zaponete s procesom komunikacije. Prije svega kako biste skratili

vrijeme ekanja prije nego vas lijenik pozove u ordinaciju, da

pokaetesocijabilnost(Reardon:1998,13)ilijednostavnodoznateod

egabolujedrugaosoba.Razgovorbisteprijezapoeliukolikobisteu

ekaonicisusrelidobrogprijatelja,iliakiznanca,noutombisluaju

komunikacijabilausmjerenakaodravanjuodnosastomosobom.

Drugajeznaajkakomunikacijedarezultiranamjeravanim,alii

nenamjeravanim uincima (Reardon: 1998, 14). Drugim rijeima:

ono to pojedinac vjeruje da je izrekao (nakon to je informaciju

formirao u svojim mislima), ne znai da e druga osoba u

komunikacijishvatitinanainkakojezamiljeno.

Reardon pie i o tome kako je komunikacija obostrana

(Reardon: 1998, 14). Iako se najee podrazumijeva da u

komunikaciji sudjeluju dvije (ili vie) osoba koje razmjenjuju

informacije, komunikacija je ostvarena i kada govori samo jedna

osoba. I to zahvaljujui neverbalnom dijelu komunikacije (mimici

lica, gestama i sl.),koji takoermogupruitipovratnuinformacijuo

tome koliko nam je zanimljiv na sugovornik, a da to nismo nuno

morali i izrei.Dakako,kodmasovnekomunikacije,kojoj jenaneki

nainciljporukuodaslatiutokraemroku,toveembrojuljudiu

Danijel Laba

29

razliitimdijelovimasvijeta,nemoemouvijekgovoritioobostranoj

komunikaciji. To vrijedi i za odreene aspekte interpersonalne

komunikacije, kao to su primjerice pisma ili telefonski razgovori,

koji esto nisu tako obostrane kao to je interakcija licem u lice

(Reardon: 1998, 14).

Jo je jedna znaajka komunikacije ta da komuniciranje

ukljuuje najmanje dvije osobe, koje jedna na drugu utjeu u

nejednakoj mjeri (Reardon: 1998, 14). To konkretno upuuje na

injenicu da znaenje odreene poruke stvaraju iskljuivo osobe

ukljueneukomunikaciju,dok se na komunikaciju danas gleda kao na

aktivnost u kojoj svaki in i izjava imaju znaenje u skladu s

interpretacijom osoba koje komuniciraju. Bez obzira kako mi

formulirali nau misao ili informaciju koju elimo prenijeti ili

priopiti drugoj osobi i bez obzira na smetnje u komunikaciji

(takozvana buka u priopajnom kanalu), znaenje koje se stvara

ovisiiskljuivookomunikatorimainjihovimverbalnim i neverbalnim

ponaanjima, pri emu treba voditi rauna da pravi protagonist

komunikacijenijenikadagovornik,veprimatelj(MartinHeidegger).

Reardonnavodiidasekomunikacija dogodila i onda kada nije

bilauspjena(Reardon:1998,14)misleipritomdasekomunikacija

odvila ak i ako komunikatori nisu postigli svoje ciljeve.

Komunciranjeje,premaReardon,jednostavnonetotoradimokada

drugim osobama iskazujemo misliiosjeajeverbalnimineverbalnim

putem,bezobzirakolikosmoutomeuspjeni.

Danijel Laba

30

Posljednja je znaajka komunikacije ta da ukljuuje uporabu

simbola(Reardon:1998,14),kojisusadraniurijeima,aliinaim

gestama.Jediniproblemkodkoritenjasimbolajesttorazliitinarodi

ikultureistimsimbolimanerijetkopridajurazliitaznaenja,tomoe

dovesti do nesporazuma (Reardon: 1998, 13-14), pa se stoga mora

voditi rauna i o razliitim kulturama, ali i nauiti interpretirati

neverbalnu komunikaciju.

Valja jo napomenuti kako ljudi prenose ili komuniciraju

odreene poruke, navodi Reardon, koje mogu biti smislene i

informativne,aukolikojesu,mogudobitiiodreenoznaenje.Poruke

sesastojeodnizasimbola,kaotosurijei,geste,pokreti,zvukovii

slike.Komunikacija ebiti uspjenija ukoliko se komunikatori slau

glede predmeta, osjeaja i dogaaja na koje se simboli odnose.

Komunikatori se, prema novijim modelima komunikacije, nalaze u

aktivnosti predvianja (Kelly: 1955prema Reardon: 1998, 15-16),

odnosno oni su ti koji stvaraju znaenje i koji zapravo provode

selekciju informacija zasnovanu na svojim eljama i potrebama

(Reardon: 1998, 15-16).

Znaajke komunikacije istraivali su i ve spomenuti Michael

Kunczik i Astrid Zipfel, koji komunikacijski proces definiraju kao

proces naizmjeninog prijenosa znaenja izmeu partnera u

komunikaciji (Kunczik i Zipfel: 2006, 12). Oni na komunikaciju

gledaju kao na ponaanje kojem je krajnja svrha prijenos poruke

pojedincu ili vie osoba, pri emu se poruka sastavlja pomou

simbola, to upuuje i na spomenuta razmiljanja Kathleen K.

Danijel Laba

31

Reardon.Uzimajuiuobzirtakvudefinicijukomunikacije,Kuncziki

Zipfel tvrde kako ju obiljeavaju sljedei elementi: da barem jedna

osoba pokuava komunicirati s drugom, pa e onda navesti da

intrapersonalna komunikacija (ukoliko se pri tom misli na razgovor

pojedinca samog sa sobom, na meditaciju) nije komunikacija zbog

nedostatka socijalnog djelovanja, te da injenica je li primatelj

korektno primioodaslanuporukunijenuan imbenik zaodreivanje

je li komunikacija uspostavljena ili ne (Kunczik i Zipfel: 2006, 12).

Joseph R. Dominick takoer tvrdi kako su ljudska bia

konstantno ukljuena u komunikacijski proces koji je ponekad

uspjean i uinkovit, a ponekad dovodi do posve neoekivanih

posljedica (Dominick: 1990, 2). Prema Dominicku, za komunikaciju

supotrebni sljedei elementi: izvor, proces kodiranja, poruka,kanal,

proces dekodiranja, primatelj, mogunost povratne informacije i

mogunost smetnje koja ometa komunikaciju (usp. Dominick: 1990,

5).

Izvor poruke je pojedinackojisvojuidejuilimisaoelipodijeliti

sadrugimbiem,okojemmoe, ali inemora imati saznanja.Osim

to izvori poruke mogu biti pojedinci, to mogu biti i grupe, ali i

razliiteorganizacije.

Kodiranje oznaavaproceseukojimapojedinacsvojezamisli i

ideje formulira u oblik koji drugi pojedinci mogu smisleno shvatiti.

Primjerice, kada pojedinac svoju ideju eli izgovoriti, poruku koju

izgovarastvarazajednikimradommozgaigovornihorgana.Zato su

ljudi,premaspoznajamagrkefilozofijeiposebnoAristotelanesamo

Danijel Laba

32

drutvenabia, negoibiakojaposjeduju razum i govor. Ukoliko

porukuelinapisati,zatoemubitipotrebnasuradnjamozgairuku.

Poruka se shvaa kao fiziki proizvod procesa kodiranja od

strane izvora poruke. Ovisno o tome ostvaruje li kodiranje poruke

pojedinac, grupa ili organizacija, ona moe biti usmjerena drugom

pojedincu ili pak masama ljudi. U interpersonalnoj komunikaciji

poruka moe biti namijenjena iskljuivo sugovorniku, dok je kod

masovne komunikacije, putem masovnih medija, namijenjena irokoj,

heterogenoj i disperziranoj publici.Stogaisamoblikporukemoe

biti razliit:od izgovorenedopisane rijei.Porukamoebitipismo,

knjiga, radijska emisija, televizijska reklama, blog na internetu.

Kanali zapravopredstavljajunainenakojeporukapronalazi

svoj put do primatelja. Poruka do primatelja moe stii na razliite

naine: zvunim valovima (izgovorene rijei), svjetlosnim valovima

(vizualne poruke), strujanjem zraka (mirisi), dodirom itd.

Dekodiranje je proces suprotan od kodiranja primatelj poruke

njezin fiziki oblik (primjerice pismo) prevodi u oblik koji za njega

imaodreenoznaenje.

Primatelj poruke je pojedinac, grupa ljudi, ustanova ili

organizacija kojoj je namijenjena odreena poruka. Primatelj poruke

moe biti unaprijed odreen (primjerice ako pojedinac pie pismo

tono odreenoj osobi), a osoba moe na neki nain i sama sebe

uiniti primateljem (ukoliko odlui pogledati seriju koju prikazuje

odreena televizijska postaja).Udananjemsvijetuinstantne, to jest

istovremene masovne komunikacije (dogaaj odmah dolazi do

Danijel Laba

33

primatelja), a koju s druge strane odlikuju reklame, televizijski i

radijski oglasi, ogromni reklamni panoi i plakati, pametni mobilni

telefoni koji vlasnika upozoravaju na svaku zaprimljenu e-potu ili

poruku na drutvenoj mrei, primatelji su nerijetko bombardirani

veimbrojemporukanotosueljni,voljni,pamodaakisposobni

dekodirati. Stignemo li od tolikih podraaja uope jo razmiljati,

pitali su se brojni istraivai, upozoravajui da sve ee brkamo

informacije koje posjedujemo sa znanjem (Philippe Breton) kojega

zapravo imamo sve manje.

Povratna informacija jeporukakojuprvotniprimateljsadaalje

prvotnom izvoru poruke, ime se cijeli proces zapravo okree,

odnosno ponavlja. Primjerice, osoba koja je primila pismo od

prijatelja, na tu poruku odgovara svojim pismom, ime sada postaje

izvorom poruke, a prijatelj koji je prvi poslao pismo, primateljem.

Veina komunikologa smatra da postoje pozitivna i negativna

povratna informacija. Prva uobiajeno pokazuje znak za daljnji tijek

ilinastavakkomunikacije,dokpotonjadajeznakzapromjenuiliak

prekid komunikacije.

Joseph R. Dominick u elemente komunikacije ubraja i smetnje

poznatije kao komunikacijskeumove (ilikakoseuiufoneticibuku

u priopajnom kanalu). Komunikolozi komunikacijskim umom

smatraju sve to ometa dostavu ili primitak poruke. Postoje

najmanje tri vrste komunikacijskih umova: semantiki,mehaniki i

umoviizokruenja.Semantikimseumovimasmatraju smetnje do

kojih dolazi kada osobe u komunikaciji imaju razliita shvaanja

Danijel Laba

34

znaenja rijei ili fraza. Mehanike umove ili smetnje najee

uzrokuju sredstva ili aparati, odnosno tehnika pomagala pomou

kojih se komunikacija ostvaruje. Primjer mehanikog uma bila bi

pokvarenatipkovnicanaosobnomraunalu,zbogkojepojedinacnee

moi napisati elektroniku potu koju je elio. Na kraju, postoje i

umovikoji dolaze izokruenjakomunikatora. Izvori tih umova su

eksterni procesu komunikacije, ali na njega znatno utjeu. Takvi

umovimoguutjecati nakomunikaciju ako, primjerice, dvije osobe

razgovarajuubunomrestoranu (Dominick: 1990, 5 -10).

Interpersonalna komunikaci ja

Interpersonalnukomunikaciju veina ljudi koristi svaki dan, ne

znajuinunonjezinpravinaziv.Svakodnevnirazgovorsroditeljima,

sustanarima, branimiliivotnimpartnerimaiprijateljima,prikojem

senekoristinikakvamehanikanaprava,vesugovornicirazgovaraju

jedni s drugima direktno, lice u lice iskonski je primjer

interpersonalnekomunikacije.Kadakomunicirajunaovajnain,izvor

i primateljporukefizikisenalazeuneposrednojblizini.Kaotosmo

ve spominjali, kod komunikacije postoji nekoliko kanala kojima se

poruka moe odaslati, odnosno, primiti, a isto vrijedi i za

interpersonalnukomunikaciju.Poiljateljiprimateljporukemoebiti

pojedinac ili grupa ljudi, koji poruku mogu uti, vidjeti, pa ak i

namirisati. Pri tom se dekodiranje odvija u jednom koraku, a povratna

informacijamoeseodmahodaslatiitoputemauditivnog i vizualnog

kanala (Dominick: 1990, 10-11).

Danijel Laba

35

Jednoodznaajnijihobiljejainterpersonalnekomunikacijejest

upravo to to prua mogunost trenutanog (za razliku od

odgoenog)dobivanjapovratnihinformacija(Reardon:1998,20).Za

razliku od komuniciranja putem pisma, tekstualnih poruka na

mobilnim ureajima ili elektronike pote, pri emu sudionik zbog

razliitihrazlogamoeodbitipruititrenutanupovratnuinformaciju

(bezobzira je li sprijeenzbog tehnikih ilinekihdrugih razloga),u

interpersonalnoj komunikaciji sugovornik u svakom sluaju odailje

trenutnu povratnu informaciju. I to bezobziraodgovaralirijeima ili

sereakcijanaporukuiitavaizkomunikatorovaizrazalica,poloaja

tijela ili nekog drugog oblika neverbalne komunikacije.

To to interpersonalna komunikacija neposredno ukljuuje i

neverbalnu komunikaciju, upravo je jedna od njezinih kljunih

znaajki o kojimaprogovaraKathleenK. Reardon koja istie da (1)

intepresonalna komunikacija ukljuuje kako verbalno, tako i

neverbalno ponaanje; (2) ukljuuje spontano, uvjebano i planirano

ponaanje, ilinjihovukombinaciju; (3) interpersonalna komunikacija

je razvojna; (4) ova vrsta komunikacije ukljuuje izravnu povratnu

vezu, interakciju i suvislost ili koherentnost; (5) ona se odvija u skladu

s unutarnjim i vanjskim pravilima; (6) interpersonalna komunikacija je

aktivnost; (7) moe ukljuivati uvjeravanje ili persuaziju (Reardon:

1998, 20).

Vesmospominjali da se komunikacija nemoranunosastojati

od govora, odnosno od verbalnog ponaanja. Neverbalno ponaanje

Danijel Laba

36

takoerpruapojedincumogunostotkrivanjatonjegovsugovornik

misli oporucikojujeupravoprimio(unekimsluajevimaidokjujo

uvijek prima). Verbalna i neverbalna komponenta komunikacije ne

moraju se uvijek nadopunjavati, nego se mogu i kositi, a neverbalna

komunikacija moe ak i poricati onu verbalnu, recimo u sluaju

kada nam pokreti tijela ili izrazi lica pomau otkriti govori li osoba

istinu ilnamlae.Verbalnopojedinacmoeizricatijednutvrdnju,no

njegovoetijelootkritijeliisamuvjerenutotoizgovara.

Da je neverbalna komunikacija vana kao i verbalna

komunikacija,akoneivanija,govoriistavGeorgaHerbertaMeada

koji pretpostavlja da je neverbalna komunikacija ('primitivna

socijalna interakcija') pretpostavka za uenje (i nastanak) ljudskog

jezika(Mead:1975prema Kunczik i Zipfel: 2006, 17).

Takoer, kod interpersonalne komunikacije je znaajno to to

ponekad planiramo to emo rei, drugi put spontano izgovaramo

misli,dokzanekeprilike iuvjebavamotoemo ikako izgovoriti.

Kako navodi Kathleen K. Reardon to ovisi o tome koliko nam je

interakcija vana, te koliko dobro poznajemo sugovornike, ali isto

tako i o prilici u kojoj smo se zatekli inaemraspoloenju.Spontanu

komunikaciju obiljeavajuponaanjakojasuuvjetovanaosjeajimai

koja nemaju spoznajnu kontrolu. Uvjebana ili skriptirana

ponaanja,okojimapieReardon(1998: 21-23) inetipinereakcije

kojeprimjenjujemouodreenimsituacijama,odnosnoponaanja koja

sudobronauenaikojasemoguizvestibezdaihplaniramo,paaki

da o njima ni ne razmiljamo. Planirana ponaanja su promiljena i

Danijel Laba

37

ukljuuju vei spoznajni napor, to bi znailo i da ih koristimo u

situacijama koje nam se ine primjerenima. Ta se vrsta ponaanja

najeekoristiunepoznatimilinovonastalimsituacijama.

No,interpersonalnusekomunikacijunemoranunoodijelitipo

prethodnonabrojenimponaanjima, jer su esteprigode u kojima se

koristi kombinacija svih triju vrsta.

Interpersonalnajekomunikacijaspecifinaiposvojojrazvojnoj

naravi. Odnosno, interpersonalni susreti osoba, komunikatora,

mijenjaju se ovisno o prirodi njihova odnosa. Prema Milleru i

Steinbergu (prema Reardon: 1998, 23), ljudi pri prvim susretima jedni

o drugima imaju samo povrna tj. deskriptivna znanja, no s

upoznavanjem uvjerenja i sklonosti te druge osobe interpersonalnie

se susreti svevie temeljiti naprediktivnom znanju. Daljnji razvitak

odnosa sugovornicima donosi shvaanje razloga zbog kojih druga

osoba neto vjeruje ili zbog kojih djeluje na odreeni nain, to je

poznato i kao eksplanacija ili tumaenje. Bolje upoznavanje

sugovornika, odnosno poveanje interpersonalnog znanja o njemu,

omoguitenampreciznijepredvianjenjegovihreakcija,kaoilake

postizanje komunikacijskog cilja.

Da bi se interpersonalna komunikacija smatrala uspjenom,

sudionicima mora biti pruena mogunost da reagiraju jedan na

drugog,adapritomkoristeiverbalnaineverbalnaponaanja,kojasu

logikipovezanasdosadanjimdogaajimauinterakciji,aliistotako

iopomsvrhominterakcije.Kadagovorimooizravnojpovratnojvezi

ili personalnom feedbacku, u njega ubrajamo sugovornikove verbalne

Danijel Laba

38

i neverbalne akcije. Pri tom treba imati na umu da je on usmjeren

premakonkretnojosobiilivienjih,aneskupininepoznatihljudikao

tojesluajsmasovnomkomunikacijom.

Interpersonalna komunikacija ukljuuje i interakciju sudionika,

to znai da akcije jednog sugovornika utjeu na akcije drugog.

Razgovor se razlikuje upravo po koliini interakcije, odnosno

interakcija je ostvarena ako su komentari jedne osobe povezani s

komentarima druge osobe (Reardon: 1998, 23).

Koherencija je jo jedna bitna odrednica interpersonalne

komunikacije, koja zahtijeva primjerenost izjava cjelini razgovora,

dakle, svim dotadanjim izjavama sudionika (McLaughlin: 1984

prema Reardon: 1998, 24). Jednostavnije reeno, sve to sudionici

razgovorapojedinanoizjave,trebalobibitilogikipovezanosciljem

samog razgovora.

Interpersonalna komunikacija podlona je pravilima, i to

unutarnjim i vanjskim. Unutarnja pravila podrazumijevaju dogovor

partnera u komunikaciji, odnosno odreenestandardeponaanjakoje

su sami odredili. Vanjska su pravila nametnuta od strane drugih ljudi

ili situacija, i najee je rije o odreenim drutvenim normama

(Reardon: 1998: 25-26)

Jo je jedna znaajka interpersonalne komunikacije ta da se na

nju gleda kao na aktivnost,odnosnokomunikacija jenetoto ljudi

rade jedni s drugima, a ne jedni drugima (Reardon: 1998, 26).

Vezano uz ranije spomenutu znaajku da kod interpersonalne

komunikacije akcija jednog sugovornika utjee na akciju drugog,

Danijel Laba

39

dodajmo samo da ova znaajka interpersonalne komunikacije

potvrujestavdakodkomuniciranjasugovorniciradezajedniki,ane

rade neto jedan drugome. Kada o komunikaciji govorimo kao o

aktivnosti, to znai da je razmatramo u sklopu relacijskog pristupa

interpersonalnoj komunikaciji. Reardon kae kako je u toj

perspektivi jedinica analizeodnos,anepoiljateljiliprimateljporuke.

Sutinajeutometoljudiutijekuinterakcijeradejednisdrugima,a

nejednidrugima(Reardon:1998,26).

Na kraju, interpersonalna komunikacijaukljuujejojedanoblik

komunikacije persuaziju (Reardon: 1998, 27). S tim se oblikom

interpersonalnog komuniciranja susreemo kada sudionik rasprave

pokuavapromijenitimiljenje,osjeaje iliponaanjedrugih,vezano

uz odreenu temu o kojoj se raspravlja. S obzirom da pri

interpersonalnoj komunikaciji primatelj poruke lako moe postati

poiljateljem,slianjesluajisuvjeravateljemiuvjeravanim.Osoba

koju se u neto pokua uvjeriti (uvjeravani), vrlo lako i samamoe

postati uvjeravateljem, ukoliko recimo, njezina reakcija na izjave

uvjeravatelja bude takva da i sama pokua promijeniti stav ili

miljenjetedrugeosobe.

Jednako je tako potrebno nadodati da postoji oblik

interpersonalne komunikacije koji se ostvaruje putem mehanikih

naprava. Ovaj oblik komunikacije kombinacija je interpersonalne i

masovne komunikacije. Interpersonalno je u tom obliku

komunikacijetotojedanovjekilivieljudikomunicirasaistotako

jednom ili vie osoba, no pri tom koristi jednu ili vie mehanikih

Danijel Laba

40

naprava.No,zarazlikuoduobiajeneinterpersonalnekomunikacije

kod ovakve vrste komuniciranja izvor (poiljatelj) poruke i njezin

primatelj ne moraju biti u neposrednojfizikojblizinijedandrugoga.

tovie,koritenjemehanikihnapravaomoguuje im da ih razdvaja,

kako prostor, tako i vrijeme. Primjeri takve vrste komunikacije bili bi

telefonski razgovori, ili pak video-konferencije, kao i razne vrste

komunikacije koje nam omoguuju osobna raunala (programi za

dopisivanje i izmjenjivanje poruka, drutvenemreesopcijomslanja

privatnih poruka i sl.). U tu se vrstu komunikacije ubrajaju i govori

pojedinaca (npr. politiara) za govornicom na nekom skupu, ili,

primjerice, prijevozno sredstvo sa sistemom razglasa, koji se na

ulicamauobiajenomogu susresti u vrijeme predizbornih kampanja za

lokalne ili parlamentarne izbore.

Proces kodiranja se kod ove vrste komuniciranja odvija u dvije

faze. Prva faza ukljuuje proces prevoenja misli ili ideja

komunikatora u rijei ili prikladne simbole, dok druga ukljuuje

proces koji mehanika naprava vri kada kodira poruku kako bi je

pripremila za daljnje slanje ili pak pohranu.Kodiranje semoe u

nekim sluajevima odvijati i u vie faza, a slino se dogaa i s

procesomdekodiranja.Sluanjepjesmenaradijuukljuujeprvufazu,

ukojojnapravadekodiraelektrinuenergijuuzvunevalove,dokjeu

drugufazudekodiranjaukljuenoinaeuho,kojezvunevalovemora

dekodiratiurijeiilisimbolekojiimajuznaenje.

Poruke koje se odailju mogu biti privatne ili javne, odnosno

namijenjene odreenoj osobi, ili pak skupini ljudi. Telefonski poziv

Danijel Laba

41

moebitinamijenjenpoznanikuismatratiseprivatnomporukom,no

dijeljenje letaka u svrhu promicanja stranke, politiara, organizacije

itd. ulazi u kategoriju javneporuke.Otomeovisinakojiesenain

prekinuti primanje poruke. Poklapanje slualice, posebice ako se

razgovara s bliskom osobom, moe se shvatiti kao iskazivanje

nepotovanja i nepristojnosti, no taj nain prekida komunikacije

smatra se lakim. Isto je tako lako baciti letak koji nam je netko

dodijelio, ili zatvoriti prozor kako bismo ignorirali poruke koje

politiari odailju putem vozila s razglasom.Neto je tee prekinuti

komunikaciju na nain da se napusti dvorana u kojoj profesor dri

predavanje, ili politiar govori u sklopu predizbornog skupa (Ivana

Stepani: 2012).

Povratna se informacija, u ovom sluaju,moe odaslati odmah

(primjerice ako profesorovo zanimljivo predavanje studenti nagrade

pljeskom), ili moe biti odgoena. Primjeri odgoene povratne

informacije su kada pojedinac primi pismo, no ne odgovara odmah na

njega,ilikadaosobapokuarazgovaratitelefonskimputemsdrugom

osobom, no umjesto da se to ostvari, prisiljena je snimiti poruku na

telefonskoj sekretarici.U tomsluaju,ovisikolikoevremenaproi

prijenegoosobazamijetiporukuiodluiodgovoritinanju.

Kao i kod interpersonalne komunikacije, i kod ove vrste

komuniciranja poruku moe omesti semantiki ili mehaniki

komunikacijskium,ilipakonajkojidolaziizneposrednogokruenja

(Dominick: 1990, 11-15).

Danijel Laba

42

Masovna komunikaci ja

Veseizsamognazivaovogoblikakomunikacijedajenaslutiti

jedna od njezinih bitnih odrednica namijenjenajeiliupuenamasi.

Za razliku od interpersonalne komunikacije u kojoj u proces

komuniciranjamoe biti ukljueno nekoliko, do omanje grupe ljudi,

masovna komunikacija ima poveane apetite i krajnje odredite

odaslane poruke je to vei broj ljudi. Samu definiciju masovna

komunikacija osmislio je Gerhard Maletzke, koji pod masovnom

komunikacijom podrazumijeva onaj oblik komunikacije koji se

posreduje disperzivnoj publici putem javnih izjava (dakle primatelji

nisu ogranieni brojem niti su personalno definirani), tehnikim

sredstvima (medij), indirektno (dakle meu komunikacijskim

partnerima postoji prostorna, vremenska ili prostorno vremenska

distanca) i jednostrano (dakle, bez zamjene uloga izmeu onoga tko

odailje i onoga tko prima poruku) (Maletzke: 1963, 31 prema

Kunczik i Zipfel: 2006, 24).

Pri tom treba naglasiti da kod koritenja izraza disperzivna

publikaMaletzkemislinaveibrojkorisnikamedijskih sadraja,

koji ih ne konzumiraju zajedno, ve u razliitim uvjetima, i na

razliitimlokacijama (usp. Kunczik i Zipfel: 2006, 24).

Slina definicijamasovne komunikacijemoe se pronai i kod

drugih autora. Joseph Dominick navodi kako se masovna

komunikacija odnosi na proces u kojem kompleksne organizacije uz

pomo jedne ili vie naprava proizvode i odailju poruke koje su

usmjerene velikoj,heterogenojirasprenojpublici.Pritomnapominje

Danijel Laba

43

kako nije tono definirano koliko velika, heterogena i koliko

rasprena mora biti publika da bi se komunikacija mogla

okarakterizirati kao masovna (usp. Dominick: 1990, 15-16).

Masovna se komunikacija odvija kanalima koji su poznati i kao

masovni mediji. Neki autori pod masovne medije ubrajaju

mehanike naprave koje odailju i pohranjuju poruke (kao to su

televizijske kamere, radijski mikrofoni i sl.), ali i institucije koje se

tim napravama koriste iskljuivo kako bi odaslale svoje poruke

(sadraje) (Dominick: 1990, 27). Klasini primjeri takovih

masovnih medija su televizija, radio, novine, magazini, film itd.

Glavne su karakteristike masovnih medija (kaoto su tisak, radio

i televizija) sljedee: sadraji koje nude namijenjeni su kratkoronoj

uporabi,prijesvegasutovijestiizabavnisadraji.Istitiproizvodese

u formalnim organizacijama, uz sudjelovanje veeg broja ljudi, uz

pomo visoko razvijenih tehnologija i razliitih tehnika (odnosno

razliitih medija). Publika koja sadraje dobiva anonimna je za

komunikatora,aporuka(sadraj)bidovelikogbrojaljuditrebalastii

barem priblino istodobno, pri emu ne bi smjelo biti ogranienja

pristupasadraju.Komunikacijajejednostrana,odnosnokomunikator

i recipijent ne mogu zamijeniti pozicije, a kod slanja i primanja

sadrajameunjimanemadirektnepovratnepovezanosti.Sadrajkoji

se alje proizvodi se periodino i kontinuirano (Kunczik i Zipfel:

2006, 24).

Danijel Laba

44

Iakouveinisluajevakomunikacijaukojojsekoristemasovni

medijijestjednostrana,trebanapomenutidaipakpostojenaini,koje

dio publike i koristi, za slanje povratne informacije (a koja ipak ne

dovodi do toga da komunikator i recipijent zamijene mjesta).

Slinostiirazlikeinterpersonalneimasovnekomunikacije

Elementi koji su zajedniki interpersonalnoj i masovnoj

komunikaciji svakako su poiljatelj, poruka i primatelj (recipijent).

Meutim,osimtoseipoiljateljirecipijentrazlikuju(poiljateljvie

nije jednaosoba,veorganizacija,arecipijenteiniznatnoveibroj

ljudi nego kod interpersonalne komunikacije), velika je razlika i u

samom procesu odailjanja i primanja poruke, kao i razmatranja

njezinoguinka.

Vejereenodapoiljateljvienijejednaosoba,pojedinac,ve

sadraj odailje cijela organizacija. Komunikator ili odailjatelj,

jednako tako, poruku u masovnoj komunikaciji alje znatno veem

brojuljudinotojesluajsinterpersonalnomkomunikacijom.Tose

moe smatrati svojevrsnom prednou. No treba uzeti u obzir da

poiljatelj esto nema detaljne informacije o publici, koji su njihovi

interesi, ukus, preferencije i sl., ve poruku alje anonimnoj skupini

ljudi, tone znai da eoniuistinu i konzumirati sadraj koji im se

nudi.

Jednako tako, i sam proces kodiranja i dekodiranja poruke u

masovnoj komunikaciji uvijek ima nekoliko faza. Poruka se moe

odaslati kroz nekoliko razliitih kanala, a u tom procesu sudjeluje

Danijel Laba

45

jedna ili nekoliko mehanikih naprava koje prevode poruke iz

jednogkanalaudrugi.Porukesujavne,imoeihkonzumiratisvatko

tko posjeduje televizor, radio i kupi ili posudi novine. Prekid

komunikacijeselakoostvaruje,potrebnojesamoiskljuititelevizori

radio,iliodloitinovine.

Najvearazlika kod ove dvije vrste komunikacije jest upravo u

publici(primateljuporuke),nesamounjezinombroju,veinainuna

koji se prati uinak poruke, kao imogunost feedbacka.Ve smo

napomenuli da se umasovnoj komunikaciji poruka alje anonimnoj,

rasprenoj,heterogenojpublicikojuinimnotvoljudi,tozasobom

povlai i nemogunost trenutnog praenja reakcije publike, odnosno

trenutnog feedbacka, iskazanog verbalnom ili neverbalnom

komunikacijom.Kunzick iZipfel piu i da osim toga zbogvelikog

broja informacija koje se tako prenose, recipijenti snanije

selekcioniraju sadraj masovne komunikacije (Kunczik i Zipfel:

2006, 25). Drugim rijeima, sama publika bira koju e poruku ili

sadraj primiti, odnosno konzumirati. Koju tiskovinu kupiti, koji

televizijski program gledati itd. Koliko god mediji ulagali u svoje

resurseisadraj,tekodaemoiudovoljitisvimlanovimapublike,

koju ponekad mogu initi i milijuni ljudi, s obzirom na razlike u

njihovompodrijetlu,ivotnimsituacijama,navikama i preferencijama.

Komunikacijski umovi koji mogu omesti proces masovne

komunikacije su semantiki, mehaniki, kao i oni koji dolaze iz

okruenja (Dominick: 1990, 15-18).

Danijel Laba

46

Ipak, neki autori smatraju da su i masovna i interpersonalna

komunikacija identini procesi. Wilbur Schramm smatra kako

masovna komunikacija jest sloenija od interpersonalne, ali da su u

naelu iste. Henk Prakke takoer izjednaava masovnu i

interpersonalnu komunikaciju, kao i odnos novinara i publike, na koji

gleda kao na dijalog ravnopravnih partnera (Schramm: 1963, 299;

Prakke: 1968, 58id prema Kunczik i Zipfel: 2006, 25-26), a koliko

je to tono danas je vrlo lako provjeriti u svakodnevnom ivotu s

masovnim medijima.

Masovni medij i, internet i McLuhan

Masovni su semediji, tonije nain njihova koritenja, uvelike

promijenili pojavom interneta.Polazna ideja internetakakavdanas

poznajemo i koristimo rodila se 1969. godine, kada su za potrebe

jednostavnijerazmjeneinformacijaovojnimistraivanjimaumreena

raunala istraivakih instituta u Los Angelesu, Santa Barbari, Salt

Lake Cityju i Stanfordu. Jedna od najkoritenijih aplikacija danas,

World Wide Web, ili skraeno WWW, nastala je u enevskom

Centruzaatomskaistraivanja1989.,takoerusvrhujednostavnije

izmjeneinformacijaizmeuistraivaafizike.Softveruzpomokojeg

su semogle dobiti informacije koje su bile pohranjene na razliitim

mjestima, CERN je prvi put upotrijebio dvije godine kasnije, 1991.

JednaodnajznaajnijihaplikacijaWWW-asulinkovi,tj.poveznice

koje dovode do sadraja koji se mogu nalaziti u bilo kojem dijelu

interneta (Kunczik i Zipfel: 2006, 29).

Danijel Laba

47

Zanimljivo je da je sustav funkcioniranja interneta, odnosno

koritenjalinkova,godinamaprijenego je internetuope i zaivio

predvidio ovjek zasluan za jednu od najpoznatijih fraza u svijetu

znanosti o komunikacijama, one da je svijet globalno selo

Marshall McLuhan (Stepani:2012). TomjereenicomMcLuhanjo

1960. objanjavao kako svijet zapravo postaje selom, jer praktiki

veina njegovih stanovnika informaciju o nekom dogaaju moe

dobitiu razmjernokratkomrokuod trenutkakadasedogaajodvio.

Brzina prijenosa odreene informacije ili vijesti dodatno se ubrzala

pojavljivanjeminterneta,jersesvijetputemraunalnemreejobolje

povezao.

Svojevienjemedijapojavominterneta,McLuhanjeprezentirao

1962. u djelu Gutenbergova galaksija. Autor knjige Digitalni

McLuhanPaulLevinsonpojanjavada e McLuhanove natuknice i

teme u njegovoj Gutenbergovoj galaksiji sluiti kao gotova

putovnica za gotovo bilo koji drugi dio knjige (Levinson: 2001, 43),

odnosno da je oitokako je McLuhan cijelo svoje djelo napisao kao

svojevrsno online priopenje, te da je zapravo u svom radu tekst

oblikovao da funkcionira kao linkovi na internetskim stranicama.

Levinson tvrdi kako ne treba uditi to to jeMcLuhan predvidio ili

unaprijed oblikovao online rasprave, jer i komunikacija online

sadri govorni razgovor. Nadalje, smatra i kako je veza online

komunikacijeigovornekomunikacijeoita ...Lakoaulaenjautekst

Danijel Laba

48

i njegovog mijenjanja na zaslonu raunala, i gotovo trenutnost

njegovog prijenosa tojesveprotivnotekoamaisporostistakvim

zadaamanapapiru jedjelovalatakodanainionlinekomunikaciju

medijemnalikgovoruod samognjegovogpoetka,mjeavinom kod

kojeprstinesamodaeuveigovore(Levinson:2001,45).

Zahvaljujui internetu svijet jeuistinupostaoglobalno selo,no

teinformacijekojesusvakodnevnodostupnesveveemiveembroju

ljudinebisetakobrzoirileda,ponovnozahvaljujuiiinternetu,nisu

nastali novi mediji.

Pojmovi kao to su multimediji ili novi mediji uestalo se

koriste od poetka osamdesetih godina prolog stoljea, meutim

najee se ne moe pronai njihova definicija. Sam pojam

multimedijnajeesekoristizaopisnovihmedijskih tehnologija,

meutim i dalje ga se dri nespecifinim. Kunczik i Zipfel navode

kakoovisnoopotrebipojamrazumijemokaomultimedijskeureaje,

aplikacije i tehnikemedije prijenosa (Kunczik iZipfel: 2006, 29).

Multimediji bi zapravo bio pojam koji na neki nain podrazumijeva

nove proizvode i usluge s podruja raunarstva, medija i

telekomunikacija, a istiu se prema sljedeim osobinama: a)

mogunost interaktivnog koritenja, tj. korisnik nije iskljuivo

primateljnegosammoekoritenjemodgovarajuihpovratnihkanala

mijenjati sadraje odnosno inicirati akcije, b) kombinira se

interaktivnokoritenjerazliitihmedijskihtipova,tj.dinamiki(video

i audio sekvence) sa statikim medijima (npr. tekst i podaci), c)

digitalna tehnika slui kao baza aplikacija koja znatno

Danijel Laba

49

pojednostavljuje i uope omoguuje pohranu i kasniju obradu

podataka, dijelom zahvaljujui i postupcima kompresije (Kunczik i

Zipfel: 2006, 29).

Mnogieautoriisticati kako je tekopronaigranicuizmeustarih

i novih medija. Ono to se naoko ini oitim, jest da su spajanjem

tradicionalnih masovnih medija (tiska, televizije i radija) s raunalima,

odnosno internetom, nastali tzv. novi mediji koji imaju svoja

obiljeja. Osim digitalizirane forme, dio autora navodi i sljedee:

novimedijiomoguujusvi-prema-svima komuniciranje; omoguuju

istodobno primanje, izmjenu i redistribuciju kulturnih objekata;

dislokaciju komunikativnih aktivnosti od mjesta njihova nastanka, te

od teritorijalno prostornih relacija modernosti; pruaju trenutaan

globalni kontakt; dodaju modernog/postmodernog subjekta stroju koji

jeumreen(McQuail:2005,138 premaiak:2009,87).

McQuail navodi da najvea razlika izmeu starih i novih

medija lei upravo u injenici da su novi interaktivni (Laba,

Praprotnik).Posljedica toga je tzv.komunikoloka revolucijakoja je

izjednailasnaguimopublikeimedija (iak:2009,86).

Interaktivnost, kaovanuodlikunovihmedijanaglaavaju i drugi

autori,tvrdeikakoseupravouztoobiljejeveepromjenapoimanja

masovnih medija. S jedne strane imamo tisak, radio i televiziju koji

imajuodreenritamauriranja(tisak)ilisuvremenskiusko povezani

s korisnicima (radio i tv). Ali jo uvijek odreena naklada dnevnih

novina, kao i veernji dnevnik, dolaze do korisnika u identinu

obliku(KunczikiZipfel:2006,29).PojavainternetaiWorldWide

Danijel Laba

50

Webadonijela je ionline izdanjastarih medija. Korisnicima su

se na raspolaganje poeli stavljati tzv. portali, odnosno online

izdanjapojedinihtiskovina(iakodanaspostojeportalisamizasebe,

odnosnonjihovamedijskakuaneizdajeitiskovnoizdanje).

U obiljeja novih medija i drugi autori ubrajaju digitalnost,

multimedijalnost, interaktivnost i hipertekstualnost. Obiljeje

digitalnosti odnosi se na to da se informacije u novim medijima

predstavljaju u digitaliziranomobliku, tonije preko niza brojki, a u

informatici i informatikom svijetu se pod time podrazumijevaju

binarni brojevi odnosno bitovi. Tako digitalizirane informacije lako

je izmijeniti, pohraniti, ali i prenijeti raznim prijenosnicima (npr. USB

stick).

Iako se esto pojam novih medija izjednaava s

multimedijima, ispravnije bi bilo rei da je multimedijalnost

zapravoobiljejenovihmedija.Novimedijinudemultimedijalan

sadraj,touprincipuznaidaseonmoekonzumiratiprekoraznih

ulnihiizraajnihkanala:zvukova,grafika,nepokretnihilipokretnih

slika, pisanih tekstova (Laba: 2009, 16). Iako je multimedijalnost

obiljeje i tiskovina i televizije, treba imatinaumudadanaspostoji

manjetehnikihogranienjapristvaranjumultimedijalnogsadrajaza

novemedije,toestonijebiosluajsastarimmedijima.

Kada je rije o obiljeju interaktivnosti novih medija, Jensen

istiedajeda ona zapravomjeramoguesposobnostinekog medija

da korisniku dopusti utjecaj na sadraj i/ili formu prenesene

komunikacije (1999, 183 prema Laba: 2009, 17). Paccagnella

Danijel Laba

51

navodi da postoje tri razine interaktivnosti (2004, 168 premaLaba:

2009, 17). Prva se razina postie ve pri samom odabiru, odnosno

selekciji informacijakojekorisniknovihmedija eliprimiti, no tu

se jo uvijek ne javlja mogunost povratne informacije. Kanal za

povratnu informaciju trebala bi osigurati upravo druga razina

interaktivnosti, kanal koji informaciju prenosi od korisnika do medija.

Tu vrstu interaktivnosti omoguuje World Wide Web, s time da

njegov korisnik prvo informaciju alje serveru (npr. koji portal eli

posjetititi),natoserverodgovara.Krajnjajerazinainteraktivnostida

publika tj. korisnik stvarainformacijekojesestavljajuusadraj,koji

sepak,popotrebi,moeimijenjati.

Hipertekstualnostjeposljednjakarakteristikanovihmedija. Pri

pojmu hipertekst misli se zapravo na skup informacija koje su

nelinearno povezane, a koje se mogu koristiti na razliite naine.

Dakle, o korisniku ovisi na koji e nain itati odreeni hipertekst.

Kao imultimedijalnost i hipertekst se javljaouprolosti, odnosno

nije karakteristika koju se iskljuivo vee uz nove medije.

Hipertekst pak (ako je dobro programiran) reproducira mreu

loginihvezaizmeukoncepataiblokovainformacijatakodapotuje

naravnu nesekvencijalnost ljudske misli. Tako koncipiran, hipertekst

se moe smatrati multidimenzionalnom konstrukcijom koja se dugo

vremena suoavala s ogranienjem same tehnologije (Laba: 2009,

18). A ta su ogranienjaspojavomnovihmedija oitonestala.

Iako postoje odreene razlike pri koritenju starih i novih

medija,tesukladnotomeirazliitepreferencijekodljudi, nepobitna je

Danijel Laba

52

injenica da jedni ne zamjenjuju druge. Televizija nije istisnula

radio, on se i danas slua. Tiskovine se nisu prestale objavljivati

pojavom online izdanja novina, ve se i dalje prodaju. No, kako

bilo, novih je medijskih sadraja sve vie, a ak i tradicionalni

masovni mediji poprimaju svojstva novih. Sve popularnijoj

komunikaciji putem interneta pridonosi i pojava diskusijskih foruma,

priaonica, ali u posljednje vrijeme posebice i drutvenih mrea

kojima se danas pristupa ne samo putem raunala nego i mobilnih

telefona.

ovjekinjegovdrutveniivotonline

Pojavom masovnih, a posebice novih medija, ljudska se

komunikacija sve vie mijenjala. Svakodnevnu intepersonalnu

komunikaciju postupno zamjenjuje komunikacija putem interneta,

zahvaljujui raznim servisima koje nudi internet. Pojavom novih

medija dio ljudi zasigurno je promijenio velik broj svojih navika,

posebno onih komunikacijskih: novine se nerijetko itaju online,

bilo za raunalom, bilo na mobilnom telefonu pisane estitke i

njihovo slanje zamijenile su sms poruke,elektronikapota iliestitka

putem drutvenihmreapoputFacebooka.Istotovrijediizaslubena

pisma koja se esto alju elektronikim putem, a sa svojim

prijateljima, partnerima i klijentima moemorazgovaratiigledatise

zahvaljujuiinternetu - putemkamerenaraunalu.

Internet, ali i razvitak tehnologije, doveli su do promjene

komunikacije meu ljudima. Jedna od prednosti drutvene

Danijel Laba

53

komunikacije putem novih masovnih medija jest to se odreena

poruka ili sadraj istodobno moe poslati velikom broju ljudi. Ona

postaje raunalno posredovana, a zapravo nosi obiljeja i

interpersonalne, kao i masovne komunikacije. Jer, kao to je ve

spomenuto,elektronskapotamoebitinamijenjenajednojosobi,itu

je rije o interpersonalnoj jedan-na-jedan komunikaciji. S druge

strane, diskusijski forumi nude opciju viesmjerne komunikacije, pri

emu se jedna osoba obraa vie njih, odnosno imamo primjer

komunikacijemnogi-prema-mnogima.

Pojavainternetairaunalnoposredovanekomunikacijedovelaje

i do stvaranja takozvanihvirtualnihzajednica.Rije jeodrutvenim

zajednicama koje se ostvaruju online, imaju posebne modele

interakcijekojisupakpovezanisrazliitimimbenicima.lanovitih

zajednica mogu biti razliite dobi, porijekla, statusa i dolaziti iz

razliitihdrutvenihslojeva.Komunikacijaunutartihzajednicamoe

bitiusmjerenapremajednojosobi,ilivienjih,vremenskiograniena

ili pakmoe trajati neodreeno vrijeme, kontinuirano (Laba: 2009,

20-23).

U prvom desetljeu 21. stoljea raunalno posredovanu

komunikaciju obiljeio je snaanporast koritenja drutvenihmrea.

Drutvenesumreesvojevrsni internetskiservisizakoje jepotrebno

stvoritikorisniki raun,odnosno registrirati se kao korisnik. Pristup

drutvenim mreama lako se ostvaruje, registracija iziskuje tek

upisivanjeosnovnihpodatakakaotosuimeiprezime(stimedanije

potrebnoilinunokoristitivlastitoimeiprezime,vemoeposluitii

Danijel Laba

54

pseudonim), datum i godina, kao i mjesto roenja i boravka, te

unoenje adrese elektronike pote putem koje vas servisna sluba

drutvene mree moe kontaktirati. Nakon to odaberete korisniko

ime i lozinku, vaa pustolovina u svijetu drutvenih mrea moe

zapoeti.

Razliite drutvene mree funkcioniraju po slinom principu,

svojim korisnicima omoguuju objavljivanje poruka, fotografija,

raznih linkova na tekstove s portala ili video spotove sa servisa kojima

je glavno podruje zanimacije glazba. Sve te objave mogu

komentirati i drugi korisnici. Ovisnoonainimaipravilimakoritenja

drutvene mree ovisi hoe li objave pojedinca biti dostupne

apsolutnosvimkorisnicimatedrutvenemree,ilisamoonimakojima

sam korisnik dopusti.

Komunikacija takoermoebitiusmjerenaprema jednojosobi,

ili prema vie njih. Drutvene mree omoguuju korisnicima

povezivanje i komuniciranje s ljudima sa svih krajeva svijeta.

Koritenjedrutvenihmreananekinainprisiljavakorisnikada

stvara svoj identitet online. Poruke, komentari, pjesme i drugi

sadraji koje objavljuje, mnogo govore o pojedincu, no pitanje je

objavljujeliihonzatojerelistvoritiposvedrugaijuslikuosebi(i

jer jeonline) ilizatotouistinupredstavljajunjegovepreferencije.

Stoga se moe slobodno raspravljati o identitetu ovjeka online i

offline, jer kako navodiMcQuail, ako u svakidanjem, fizikom

ivotupostojimo te i zadruge ljude imamobaremdonekledefiniran

identitet, to nikako ne vrijedi kada smo online, primjerice u relativno

Danijel Laba

55

anonimnimpriaonicamailidiskusijskimforumima(McQuail:2001,

125 prema Laba: 2009, 28). Stoga je komunikacija u raunalno

posredovanoj komunikaciji bitan faktor za ostvarivanje online

identiteta, posebice zbog nedostatka neverbalnog komuniciranja. S

druge strane, moda je upravo to, kao i injenica da je raunalno

posredovanukomunikaciju lakedratipodkontrolom, razlogto joj

neki ljudi pribjegavaju. Iako postoje naini kako izraziti svoje

raspoloenje,takozvanimsmjecima (emoticons),tekodasenataj

nainmoeizrazitionotoseuspijevaspojemverbalne ineverbalne

komunikacije.

Pri koritenju drutvenih mrea i ostalih internetskih servisa

pojedinac se dakako moe sluiti pseudonimom. Upravo ta

'pseudonimnost' u sebi nosi proces konstrukcije identiteta i

njegovoga drutvenoga prepoznavanja, a svaki pseudonim govori

netoo tome tko ga nosi te tijekom vremena dobiva na vrijednosti i

teini,aistotakogadrugisudionicionline komunikacijepotujuiuz

njega se emocionalno veu zahvaljujui prethodnom iskustvu u

komuniciranju s njme (Laba: 2009, 32). Pseudonim je, drugim

rijeima, izvrstan izbor za predstavljanje javnosti online svijeta,

prijesvegajerpojedinacmoekontroliratikojeinformacijeosebieli

otkriti, a koje zadrati za sebe, ali i moe izgraditi identitet posve

opreanonomekoji ga obiljeavau offline svijetu(Laba: 2009,

28-32).

No i pseudonimnost ima svoje negativne strane. Primjerice,

korisnikraunalnoposredovanekomunikacijenikadasasigurnoune

Danijel Laba

56

moeznatiskimekonkretnokomunicira,itkosenalazisdrugestrane

zaslona raunala. Netko se moe predstavljati kao odrasla osoba,

mukarac,ena,ili dijete, a da to zapravonije,tojejedanodizazova,

pa i opasnosti raunalnoposredovane komunikacije u kojoj nedostaje

susret licem u lice izmeudva(ilivie)sugovornika.

Zato je potrebno voditi rauna o prednostima i nedostacima

masovnih medija jer su oni, bez obzira bili tradicionalniilinovi,

jako privlani. Od njihove se pojave razliitim istraivanjima

pokuavalo (i uspijevalo) dokazati koji su negativni, ali i pozitivni

utjecaji masovnih medija na ljude, njihovo razmiljanje, ali i

ponaanje.

Za masovne medije, prije svega televiziju, vjeruje se da

pripadaju tzv. agentima socijalizacije. Masovni mediji imaju takoer

vanu ulogu i kod formiranja ponaanja, percepcije i vjerovanja ili

stavova. Jedan od utjecaja masovnih medija je i efekt agenda-

setting. Jednostavnije reeno, mediji utjeu na ljudsko shvaanje

neega kao bitnog dogaaja. Mediji imaju mogunost odabira koje

temeenaglasiti,inakojinaineimpristupiti,imeseautomatskii

kodpublikestvaradojamotomekojijedogaajtogdananajvaniji,

ili barem vanijiodnekog drugog (Dominick: 1990, 503 - 537).

Negativne i pozitivne uinke na ljude ima i raunalno

posredovana komunikacija. I dok se prednou drutvenih mrea i

drugih virtualnih zajednica moe smatrati stvaranje novih

prijateljstava, istodobno treba imati na umu da se ista mogu stvarati i

offline,odnosnourealnomsvijetuirealnojdrutvenojzajednici.

Danijel Laba

57

Za raunalno posredovanu komunikaciju velik je nedostatak

izostanak neverbalnih znakova. Pri dopisivanju putem chata ili na

forumu ili pak na drutvenimmreama, sugovornici nemogu jedan

drugome vidjeti poloaj tijela, uti intonaciju glasa, promotriti izraz

lica i tome slino (ukoliko, naravno, sugovornici ne komuniciraju

putem web kamere). McQuail tvrdi da je ta komunikacija

siromanainformacijamakojesetiudrutvenogakontekstaukojemu

se komunikacija odvija na drugome mjestu, u njoj se osjea

nedostataknormakoje suopenitoprihvaene iu stanjuusmjeravati

razvoj same komunikacije (McQuail: 2001, 136-137 prema Laba:

2009, 23). Iako se karakter pojedinca moe ocrtavati u pseudonimu

kojeg koristi, est je sluaj da anonimnost koja je tipina za

raunalno posredovanu komunikaciju pojaava procese de-

individualizacije i polarizacije skupine, dovodei u konanici do

protudrutvenihponaanja(Laba:2009,23).

S druge strane, ne treba zaboraviti ni prednosti takve

komunikacije, kojih ima puno. Kada je Marshall McLuhan napisao

svoju slavnu reenicu: Medij je poruka (McLuhan: 1960 prema

Levinson: 2001, 48), dao je do znanja kako je od samog sadraja

medijapunobitnije to togamiuopekoristimo, tj. dainjenicada

koristimoodreenemedijeimaznatnoveiuinaknanaivot,nego

li sadraj. Pri tom nije namjeravao umanjiti znaenje sadraja, ve

istaknutikakoljudinerazmiljajuvieotomedaitaju,veotome

to su proitali. McLuhan je osim toga smatrao i da je korisnik

sadraj (usp. Levinson: 2001, 52). Odnosno, da osoba koja govori

Danijel Laba

58

putem radija ili televizije, ili pakputemtelefona,postajebestjelesni

sadrajmedija glasbez lica ili tijela, ili,usluaju televizije,glass

licemitijelom,alibezsvojebiti(Levinson:2001,52).Atonasvraa

na naa poetna razmiljanja i poetno pitanje: Tko sam ja tko je

ovjek u procesu komumikacije?

Sretnosuenjem!

Danijel Laba