Osnove agroekonomike - predavanja

I. O nazivu predmeta Ekonomika poljoprivrede, Poljoprivredna ekonomika,

Ekonomika agrara, Agrarna ekonomika, Agroekonomika Ekonomija ; oikos – kuća, nomos – zakoni Agronomija; ager – polje, nomos – zakoni Economics of agriculture, Agricultural economics L economic agraire; Agrekonomie Agroekonomika je primijenjena znanstvena disciplina,

koja po svom sadržaju i metodama obuhvaća međugranično područje između ekonomije, kao društveno-ekonomske znanosti, i agronomije kao prirodne -biotehničke znanosti. Bavi se proučavanjem agrarne strukture (sastava) s gospodarskog gledišta kao i ekonomskim činiteljima koji utječu na promjene agrarne strukture

1. Definirati znanstveno područje Poljoprivredne ekonomike.2. Definicija ekonomije/ekonomike i agronomije.3. Povezanost poljoprivredne ekonomike s ekonomijom,

agronomijom i ostalim znanostima.4. Metode i izvori podataka u Poljoprivrednoj ekonomici i

njihova važnost.5. Postupak u znanstvenom istraživanju.6. Stupice u ekonomskom rezoniranju.7. Pozitivna i normativna ekonomika.8. Ekonomika i država9. Ekonomski procesi i ciljevi.

• Definicija ekonomije / ekonomike Mlada disciplina – u europi kraj 18. stoljeća, kod nas kraj 19.

st. Adam Smith, engleski ekonomist, „Bogatstvo naroda“

(1776) – proklamira političke slobode od tiranije monarhija – tržni sustav

Oslobađanje cijena i nadnica Gotovo stoljeće kasnije javlja se Karl Marx s kritikom

kapitalizma Nakon duboke depresije 30 – tih godina javlja se John

Maynard Keynes „Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca“ (1936) – veći utjecaj preko monetarne (novčana ponuda) i fiskalne (porezne i javnih rashoda) politike

1. Koja tri temeljna ekonomska problema rješava svaka privreda?

2. Kako društva rješavaju te probleme. Na tri načina. Koji su to?

3. Objasnite Zakon nestašice (ograničena dobra i neograničene želje).

4. Što je to Granica proizvodnih mogućnosti?5. Kada je neko narodno gospodarstvo učinkovito?6. Navedite neke primjere kojima se može ilustrirati Granica

proizvodnih mogućnosti?7. Objasnite pojam Oportunitetni trošak odnosno trošak

mogućnosti.8. Definirajte Zakon opadajućih prihoda.

1. Što je to tržni mehanizam?2. Objasnite pojam “nevidljiva ruka”.3. Definirajte pojam tržište.4. Čime su određena tri ključna pitanja “što”, “kako” i “za

koga”?5. Što je to profit?6. Prikazati i objasniti kružni tijek gospodarskog života (tržnog

gospodarstva).7. Što je to savršena konkurencija?8. Definirati pojam mješovita privreda.9. Koje su bitne funkcije države? Objasnite te funkcije.10. Pojam “javna dobra”.

1. Objasniti krivulju potražnje!2. O čemu zavisi krivulja potražnje? Čimbenici koji određuju

potražnju.3. Objasniti krivulju ponude.4. O čemu zavisi krivulja ponude? Čimbenici koji utječu na

ponudu.5. Objasnite pojam “tržna ravnoteža” (“ekvilibrij”) i navedite

njegovo značenje.6. Objasnite pojam elastičnosti ili prilagodljivosti! O čemu

zavisi?7. Cjenovna elastičnost ponude. Mogući slučajevi?8. Odrednice potražnje!9. Dohodovna elastičnost potražnje!10. Cjenovna elastičnost potražnje!11. Pomak po krivulji i pomak krivulje. Objasniti razliku!

1980 – 1990 godine, zemlje u tranziciji Ekonomija rješava tri temeljna pitanja: što, kako, za

koga sa par definicija: Proizvodnja i razmjena dobara Promjene u gospodarstvu: tendencije cijena,

proizvodnje, nezaposlenosti i vanjske trgovine, te kreira politiku, odnosno mjere za unapređenje gospodarstva

Kako rabiti ograničene resurse za podmirenje neograničenih potreba

Proučava trgovinu između država i razne zapreke Proučava novac, bankarstvo, kapital i bogatstvo Ekonomija proučava na koji način neko društvo može

- rabeći oskudne resurse - proizvoditi različita dobra i raspodjeljivati ih različitim skupinama (tog) društva.

Makroekonomika (agrarna politika) i mikroekonomika (uprava)

Definicija agronomije Agronomija je znanstvena podloga poljoprivrede. Agronomija se

kao prirodna znanost koristi rezultatima bioloških, tehničkih, kemijskih i fizičkih znanosti ali i ekonomsko-organizacijskih znanosti sa svrhom proizvodnje i usluga u poljoprivredi. Agronomiju se može definirati i kao znanost o obrađivanju zemlje, uzgoju bilja i stoke.

Podjela agronomije (biljna proizvodnja, životinjska proizvodnja i prerada kao i

prijevoz i promet proizvoda Ratarstvo (žitarice, industrijsko bilje, krmno bilje, povrće,

cvjećarstvo) Voćarstvo i vinogradarstvo

Livadarstvo Stočarstvo (govedarstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo,

kozarstvo, peradarstvo, ribarstvo, pčelarstvo, konjogojstvo, kunićarstvo itd.)

Agrokompleks ili agroindustrijski kompleks - agrobusiness

Proizvodnja, prerada, promet i plasman (p+p+p+p)

Definicija poljoprivredne ekonomike Poljoprivredna ekonomika (Agrarna ekonomika) se može

definirati kao znanstvena disciplina, koja primjenjuje ekonomska načela i kvantitativne metode u rješavanju problema u poljoprivredi na makro (agrarna politika sa svojim ciljevima i mjerama) i mikro (uprava, farm management) razini.

Poljoprivredna ekonomika se može definirati kao primijenjena znanost koja se bavi pitanjem kako ljudi s obzirom tehničko znanje i oskudne prirodne resurse (zemljište, rad, kapital i upravljanje) odabiru način proizvodnje hrane i vlakana te ih distribuiraju potrošačima.

Makro agroekonomika razmatra poljoprivredu u cjelini, tj. područje koje se može nazvati i područje agrarne politike odnosno ruralnog razvoja. Tu su uključene mjere kojima država utječe na proizvodno i društveno – gospodarsko stanje poljoprivrede i seoskog područja. Primjerice je to politika cijena i proizvodnih poticaja u poljoprivredi, porezna politika, trgovinska politika, politika kreditiranja poljoprivrednih proizvođača, mjere za poticanje uspješnosti poljoprivredne savjetodavne službe, strukturna politika i mnoge druge.

Mikro agroekonomika proučava poljoprivredna poduzeća – tvrtke te obiteljska gospodarstva u poljoprivredi, (Farm management), uključivši tu i ostale organizacijske oblike kao npr. poljoprivredne zadruge.

Prva je zadaća suvremene znanosti da promatra, opisuje, analizira, objasni i uspoređuje raznovrsne fenomene.

1. Promatranje (opservacija) - ekonomski događaji iz povijesnih izvora i njihova primjena u sadašnjosti i budućnosti. (primjer sa inflacijom)

2. Ekonomska analiza - Uz povijesna iskustva nužna je ekonomska analiza, budući da podaci sami po sebi ne daju odgovor. (primjer proizvodnje mlijeka u BiH)

3. Statistička analiza – analiziranje neke pojave putem matematsko – statističkih metoda i reprezentativnih uzoraka

4. Pokusi (eksperimenti) (primjer odgovora ljudi na različite vrste državnih programa)

Postupak u znanstvenom istraživanju1. Odrediti predmet i cilj istraživanja2. Pregled literature3. Pripremiti program i tome prilagoditi metode istraživanja4. Prikupiti i obraditi podatke5. Srediti i analizirati podatke6. Raspraviti dobivene rezultate i donijeti zaključke

Izvori podataka 1. Statistički podaci (popisi, ljetopisi, statistički bilteni i

dokumentacije)2. Arhivski izvori podataka (državni, crkveni, institucijski

osobni)3. Literaturni izvori (knjige, studije, članci publikacije)4. Anketni izvori (ankete – usmeni i pismeni oblici)5. Ekspertna ocjena

Stupice u ekonomskom rezoniranju Držati “ostale stvari istim odnosno nepromjenjivim” –

ceteris paribus primjer: prodaja automobila ili utjecaj navodnjavanja na

prinos – (ponašanje prodaje u odnosu na samo cijenu, samo dohodak ili potrošnju benzina)

Post – Hoc greška (“Post – hoc ergo proper hoc” – “Poslije ovoga, dakle zbog ovog”)

činjenica da je događaj “A” promatran prije događaja “B” ne dokazuje da je događaj “A” utjecao na događaj “B”

Post – Hoc greška

Veličina i promjena poreznog prihoda

Godina(A)Stopa poreza (%)

(B)Porezni prihod u mld $

(C)Plaće u mld $

2008 70 258 2 2592009 50 310 3 1092010 28 433 4 058

Primjer 2.

Broj crkava (A) i gostionica (B) broj ljudi (veličina grada) (C)

Primjer 3.

Dohodak (A) farmera i broj (B) konja i broj (C) traktora

Varka (greška) kompozicijeSe javlja kada se misli da je nešto što je istina za dio istina i

za cjelinu

Primjer 1. Ako pojedinac primi više novca, za njega će to biti dobro. No ako svi prime više novca to neće biti dobro za nikoga

Primjer 2.Ako jedan farmer proizvede puno žita, za njega će to biti dobro, ali ako svi farmeri proizvedu puno žita to neće biti dobro za sve farmere

SubjektivnostOpasnost da postanemo zarobljenici vlastitih teoretskih znanja odnosno predrasuda

Pozitivna ekonomika Prošlost, sadašnjost i budućnost se provjeravaju

istraživanjem činjenica Normativna ekonomika Etika i vrijednost prosudbe

Ekonomika i država Za sve važne odluke države trebaju ekonomski

savjetnici Porez – proračunski deficit Zaštita poljoprivrede – inozemna konkurencija Trebali povećati minimalne plaće Denacionalizacija i povrat oduzete imovine Povrat stare štednje itd.

Ekonomski procesi i ciljevi Kako ostvariti više proizvoda od date, ukupne količine

ulaganja Kako ostvariti istu količinu proizvoda s manje ulaganja Kako dobiti više proizvoda povećavajući proizvodnju više

od ulaganja Tri središnja problema ekonomske organizacije Koja dobra i usluge proizvoditi? ŠTO? Kako proizvoditi dobra i usluge? KAKO? Za koga proizvoditi? ZA KOGA?

Odgovor na ova tri pitanja leži u ekonomskim ciljevima1. Gospodarski rast i napredak2. Ekonomska stabilnost3. Ekonomska pravednost4. Ekonomska sigurnost5. Ekonomska sloboda 6. Ekonomski problemi

Ciljevi svakog društva se u mnogome podudaraju s ekonom. Ciljevima

1. Državna sigurnost2. Pravedna raspodjela dohotka i bogatstva3. Stabilne cijene proizvoda4. Gospodarski rast5. Zaštita okoliša 6. Visoka razina školovanja7. Stanovi za sve ljude8. Zdravo pučanstvo9. Pojedinačne, osobne slobode

Temeljni problemi ekonomske organizacije1. Koja će se dobra proizvoditi2. Kako će se proizvoditi3. Za koga će se proizvoditiProizvodni činitelji i njihova međuovisnost 1. Zemlja2. Rad3. Kapital4. Upravljanje (managament)

Odnos između količine raspoloživih činitelja proizvodnje (inputa) i količine proizvoda (outputa) naziva se proizvodna funkcija

Proizvodna funkcija se bavi utvrđivanjem obima proizvodnje pri mijenjanju činilaca koji su učestvovali u proizvodnji.

Y = f (x1,x2,x3 ….xn)Postoje tri osnovna odnosa među proizvodnim činiteljima kod proizvodne funkcije

1. Y = f (x)2. Y = f (x1, x2)3. X0= (y1,y2)

Inputi i outputiInputi odnosno proizvodni činitelji se dijele u tri široka

područja: Prirodni resursi (zemljište, energetski resursi, ne energetski

resursi (rude), okoliš (zrak, voda) Rad Kapital (trajna sredstva, osnovna sredstva)Kao rezime:1. Koje autpute proizvesti i u kojim količinama2. Kako proizvesti, kojom tehnikom kombinirati inpute za

proizvodnju željenog outputa3. Za koga proizvesti outpute i kome ih rasporediti

Proizvodni činitelji na primjeru zapadnih zemalja I. Zemljište Ovisnost poljoprivrede o zemljišta Poljoprivredne zemljišne površine su uglavnom stalne, ……. Sputanost nestašicom zemljišta Kakvoća zemljišta – dobro ili loše gospodarenje Činioci koji utječu na vrijednost zemljišta Granična poljoprivredna proizvodnja Ekonomska renta Cijene zemljišta Cijena rente 1-3% Zemljovlasništvo i zemljo – zakup Zakup ili vlasništvo Prednost zakupa i prednost vlasništva

Uređenje zakupa – slobodna nagodba; ravnoteža interesa; trajanje zakupa (9; 27)

Ulaganja na zakupljenom zemljištu Pravo prvo – otkupa zakupnika Ugovor o napolici GAEC – zadruge, 48 000, 73 ha GEA – zadruge, okrupnjavanje zemlje

Rad Uglavnom obiteljska radna snaga Mala mogućnost punog zaposlenja Poslovi van gospodarstva i dodatni prihod na

gospodarstvu Sezonski najam radnika Stručni radnici, traktoristi, pastiri, čuvari goveda itd. Niže nadnice nego u drugim djelatnostima

Kapital Vrijednosno i naturalno I input i output Vlasnik kapitala Financijske ustanove Izvori kreditiranja: banke, zadružne organizacije,

poljoprivredni trgovci i privatne osobe Prvo kreditno društvo – F.W. Raiffeisen 1860. god. Rabobank i Credit Agricola Samopomoć, samoodgovornost i samouprava

Kreditni fond za članove, Reinvestiranje ili podjela profita Kreditne zadruge po načelu Raiffeisen u cijelom svijetu Po tom obrascu i nabavno-prodajne i tržne udruge Kredit Agricola najveća banka ne-japanska na svijetu Privatni krediti između članova iste obitelji Dužina kredita Kratkoročni kredit – za tekuće inpute Srednjoročni kredit – za osnovna sredstva Dugoročni kredit – kupovina zemlje, hipotekarni kredit

Upravljanje Klimatske promjene, stanje usjeva, redoslijed radnih

operacija, nadgledanje stoke, otkrivanje bolesti, koliko sjemena, plodored, koliko mineralnog gnojiva, koliko kemikalija, koje strojeve kupiti, koje zgrade podignuti, gdje nabaviti novac, kako prodati proizvode, administrativne zamršenosti, porezne mjere, subvencije itd.

Rad ---- Upravljanje Kroz tečajeve, seminare, časopise, iskustvo itd. Reklame, bankarski savjeti, izložbe mehanizacije Privatna savjetodavna služba

Alternativni ekonomski sustavi Običajni – što, kako i za koga (odgovor na tradicijski

način) „pleti kotac ko i otac“ Naredbeni – država donosi sve odluke (što, kako i za

koga) Tržni – pomoću ponude i potražnje DANAS uglavnom sve zemlje imaju mješovitu privredu

(sustav)

Zakon o nestašici Govori da nema dovoljno resursa pa ni dobara da se

zadovolje sve potrošačke želje Ograničena dobra (resursi) i neograničene želje

Granica proizvodnih mogućnosti – GPM Uz tehničko znanje, zemljište, rad i kapital gospodarstvo

može proizvesti samo određene maksimalne količine svakog outputa.

Primjer učenja ekonomike poljoprivrede i matematike (učenje – input, ocjena – output)

Oskudnost (nestašica) Resursi koji nisu oskudni (kisik) – slobodna dobra Zakon o nestašici govori da nema dovoljno dobara zbog

nedostatka resursa za njihovu proizvodnju u količinama koje ljudi žele potrošiti.

Ilustracija zakona o nestašici iz primjera o izboru proizvodnje soje ili stočnih krmiva:

Dvije krajnje mogućnosti (125 mil. t. soje ili 280 mil. t. stočnih krmiva)

Točka I je izvan granice proizvodnih mogućnosti Granica proizvodnih mogućnosti (GPM) pokazuje maksimalne

količine proizvodnje koje može neka privreda (poljoprivreda) postići, uz dano tehnološko znanje i dostupnu količinu inputa.

Učinkovitost – efikasnost Učinkovito – na granici proizvodnih mogućnosti Tehnička učinkovitost – fizički proizvod po jedinici inputa

(prinos po ha, mliječnost po kravi) Ekonomska učinkovitost – to su odluke koje se odnose na

proizvodne troškove i vrijednost finalnog proizvoda. Najveći prinos može biti ekonomski neučinkoviti ukoliko je postignut s troškovima koji pretežu dodatnu vrijednost proizvodnje

Proizvodna učinkovitost se javlja kada društvo ne može povećati proizvodnju (output) nekog dobra, a da ne smanji proizvodnju drugog dobra. Jedno učinkovito gospodarstvo je ono koje je na svojoj granici proizvodnih mogućnosti.

Ekonomska nestašica odnosi se na osnovnu životnu činjenicu a ta je da postoji ograničena količina ljudskih i materijalnih resursa, (koje je najbolje tehničko znanje u stanju rabiti za proizvodnju samo ograničene maksimalne količine svakog gospodarskog dobra). Ograničeni smo!!!

Nerabljeni resursi i neučinkovitost Neiskorišteni resursi – neuposleni radnici, tvornice koje ne

rade, neobrađena zemlja Slika 2. – točka U Neučinkovita organizacija – GPM se pomiče prema točki U

(a) Prije razvitka zemlja je siromašna. Ta zemlja troši gotovo sve svoje resurse na hranu, vrlo malo na luksuzna dobra.

(b) Gospodarski razvoj i invencija pomiče GPM prema van. Po razvitku, zemlja ide od A do B, malo povećavajući svoju potrošnju hrane u usporedbi s porastom potrošnje luksuznih dobara.

(a) U početku je privreda jedne zemlje siromašna i raspršena (disperzirana). Dio resursa koji je namijenjen javnim dobrima je mali (obrana, putovi, javna zdravstvena zaštita).

(b) Druga država je mnogo naprednija i troši mnogo od svog visokog dohotka na javna dobra ili državne usluge (ceste, obranu, melioracijski sustav, školovanje).

Država može proizvesti dobra ili za sadašnju potrošnju (kukuruz, kruh, koncert) ili investicijska dobra (kamioni i vlakovi, kuće i tvornice, el. računala).

(a) Tri zemlje su startale isto. Imaju istu GPM (prikazano na crtežu). Međutim, te zemlje imaju različne stope investiranja. Zemlja A1 ne investira za budućnost i ostaje na B1 (uglavnom je zamjenjivala strojeve). Zemlja A2 umjereno ulaže u potrošnju i investicije (na položaju B2). Zemlja A 3 investira mnogo za budućnost na račun sadašnje potrošnje (na položaju B3).

(b) U idućim godinama, zemlje koje su više investirale kreću naprijed. Tako je Zemlja (3) pomaknula svoju GPM daleko van, dok Zemlja (1) nije uopće pomakla svoju GPM.

Nakon napretka, Zemlja (3) i dalje investira, ali ima i znatno višu sadašnju potrošnju.

Grafički prikazi sami su po sebi objašnjeni. Pokazuju da GPM može pokazati mnoge poznate i osnovne ekonomske procese.

Oportunitetni trošak ili trošak mogućnosti Mogućnost izbora (kino – knjiga), (odmor – ekstra posao) (studij – zaposlenje) Oportunitetni trošak je izgubljena mogućnost Primjer poljoprivredno zemljište – zračna luka Oportunitetni trošak poljoprivrednog radnika Kapital - prema kamatnjaku, obiteljski rad prema nadnicama

u “usporednim” zanimanjima). Putovanje u Wien ili kupiti ipod Primjer sa slike br. 1. (stočna krma 65 mil. – soja 25 mil.) Oportunitetni trošak je vrijednost dobra ili usluge kojeg se

odričemo (kojeg smo mogli koristiti ili proizvesti, a nismo). Studiranje 9 000 E, posao 15 000 E = 24 000 E Normalni profit podrazumijeva situaciju u kojoj svi proizvodni

činitelji zarađuju upravo svoje oportunitetne troškove.

Oportunitetni trošak bilo kojeg izbora je druga mogućnost koja se gubi tim izborom.

Zakon opadajućih prihoda Najpoznatiji ekonomski odnos između inputa i outputa Pobliže rečeno, zakon opadajućih prihoda kaže da će se pri

postupnom dodavanju dodatnih količina jednog inputa, uz ostale inpute koji su stalni, ostvarivati sve manji i manji dodani output (prihod).

Granični fizički proizvod; granični prihod ili vrijednost graničnog proizvoda

Primjeri (sati učenja, navodnjavanje, zaštita

OSNOVE AGROEKONOMIKE

Granični proizvod Dodavanje dodatnih jedinica jednog činitelja dok su

ostali činitelji nepromijenjeni Dolazi se do zakona o opadajućim prinosima (fizičke

jedinice odnosno prihodima (novčane jedinice) Točka optimuma je kad je: Vrijednost graničnog proizvoda veća ili jednaka

jediničnoj nabavnoj cijeni činioca ulaganja VGP = Px Primjer 1.: dodavanje radnika pri obradi 10 ha zemljišta Primjer 2.: sati učenja na dan


Tržišta i naredbe u suvremenoj poljoprivredi Adam Smith, Bogatstvo naroda (1776) Osobna sigurnost, osobni interes i dobitak, bez namjere –

nevidljiva rukaTržna privreda Revolucije, feudalizam – tržni mehanizam, slobodna

privreda Pustite nas na miru – sve manje miješanje države Smjena socijalizma – Baršunasta revolucija Privatizacija


Tržište, naredba ili miješana ekonomija Tržni mehanizam je oblik ekonomske organizacije u kojoj

pojedinačni potrošači i proizvođači međusobno komuniciraju kroz tržište, kako bi riješili tri središnja problema ekonomske organizacije.

Ekonomski nadzor: privatni sektor kroz nevidljivo upravljanje tržnog mehanizma, javne ili vladine institucije putem regularnih naredbi i fiskalnih intervencija.


Kako tržišta rješavaju osnovne ekonomske probleme Primjer grada New Yorka. Bez stalne opskrbe, 10 i više

milijuna ljudi bi za tjedan dana gladovalo i umiralo od gladi. No, nitko to ne nadzire i upravlja. Tisuće dobara se proizvodi bez središnje naredbe ili plana.

Primjer Zapadne Njemačke (1947) – nadzor cijena


Tržni mehanizam Mjesto gdje se prodaje i kupuje, još od srednjeg vijeka Burze – moderna tržišta Tržište je dogovor - uređenje (aranžman) kojim kupci i

proizvođači proizvoda međusobno djeluju (komuniciraju) u određivanju cijena i količina (tih) proizvoda.

Cijena kao temelj svakog tržišta, kao glavni činitelj

OSNOVE AGROEKONOMIKERješenje tri problema

1. Što – koja dobra proizvesti (novčani glasovi) maslinovo u.

2. Kako – kako i na koji način proizvoditi – najučinkovitijom proizvodnom metodom i tehnologijom

Parni stroj – vučna sila konja, vesla, jedra Dizel – parni stroj Optička vlakna – bakrene tel. veze Intenzivna poljoprivreda – ekstenzivna poljoprivreda Farmer u SAD – u i seljak u Francuskoj / nadnice -

renta 3. Za koga – za koga se proizvode stvari, određeno je ponudom i potražnjom na tržištu Tko određuje pravila? Dvovlašće: potrošačka potražnja i

tehnologija proizvodnje

Kružni tijek gospodarskog života (tržnog gospodarstva)

Potrošačka

POTRAŽNJA

Novčana potražnja

Tržište dobara Proizvodna

(outputa)Cijene na tržištu dobara

PONUDA

POTRAŽNJAPONUDA

POTROŠAČI / KUĆANSTVAVlasništvo inputa

INPUTI

Potrošačka

Rad, zemljište, kapital

ŠTO?

KAKO?

ZA KOGA?

Cijene na tržištuproizvodnih činitelja

(inputa)(nadnice, rente, kamate)

Tržište proizvodnih činitelja

(inputa)Proizvodna

INPUTI

Rad, zemljište, kapital

PROIZVOĐAČI / TVRTKE

Plaće, rente, kamate

Novčani troškovi proizvodnje

OSNOVE AGROEKONOMIKE Potražnja i Ponuda (vrh) – što proizvoditi Potražnja Proizvodna (dno) suočuje se s Ponudom

Potrošačkom inputa na Tržištu proizvodnih činitelja i određuje cijene nadnica, renti i kamata

Postoje dvije vrste tržišta, tržište outputa (razni proizvodi) i inputa (zemljište, rad, kapital) (vrh i dno)

Kako se donose odluke za potrošnju i proizvodnju: potrošači (kućanstva) kupuju outpute (dobra) i prodaju

inpute (rad, zemljište, kapital) proizvođači (tvrtke) prodaju outpute (dobra), a kupuju

inpute (proizvodne činitelje) potrošači se koriste novcem od prodaje inputa za kupovinu

outputa (dobara) proizvođači temelje cijene (outputa) na troškovima (inputa)


cijene na tržištu outputa (dobara) određuju ravnotežu Ponude (proizvodne) i Potražnje (potrošačke)

cijene na tržištu inputa (proizvodnih činitelja) određuju ravnotežu Ponude potrošača (kućanstava) s Potražnjom (proizvođačkom)


Nevidljiva rukaAdam Smith (“The Wealth of Nations”) je godine 1776.

proklamirao načelo “nevidljive ruke”. To načelo govori da svaki pojedinac, slijedeći sebično samo svoje ili osobno dobro, vođen “nevidljivom rukom”, ostvaruje najbolje dobro za sve.


Savršena konkurencija

Postoje i tržna iskrivljenja ili pogrješke. Smith je razaznao da se tržni mehanizam u potpunosti

ostvaruje samo onda kada je nazočna ravnoteža savršene konkurencije. Što znači savršena konkurencija? To je tehnički i ekonomski pojam koji se odnosi na tržište na kojem nema ni proizvođača niti potrošača tako velikog da utječe na tržne cijene.

S druge strane, ukoliko to postoji tada imamo “nesavršenu konkurenciju”.


Ekonomska uloga države Realno ponašanje tržišta Prisutnost monopola, nezaposlenosti i inflacije Uloga države – miješana privreda – vidljiva ruka Porezi, javna poduzeća, istraživanja, socijalna politika,

školstvo itd.

Tri funkcije države1. Učinkovitost / efikasnost Tržna iskrivljenja Profit preko cijena Razna onečišćenja Državne pogrješke a)Nesavršena konkurencija Savršena konkurencija Nesavršena konkurencija – monopol Država regulira cijene i profite monopola (antitrustovski

zakon) - Agencija za tržišno natjecanje

Antitrustovski zakoni - onemogućavaju okrupnjavanje poduzeća s ciljem zauzimanja monopolske pozicije na tržištu

Trustovi nastaju povezivanjem većeg broja istorodnih tvrtki.

Cilj zaštite tržišnog natjecanja je prije svega u stvaranju koristi za potrošače i jednakih uvjeta za sve poduzetnike na tržištu, koji ponašajući se sukladno postojećim pravilima i natječući se na tržištu kvalitetom, cijenom i inovativnošću svojih proizvoda i usluga, pridonose cjelokupnom razvoju gospodarstva. Kada se radi o poduzetnicima i njihovim postupanjima s protu tržišnim učincima, primjerice o dogovorima o cijenama s konkurentima, zlouporabi vladajućeg položaja poduzetnika ili kontroli koncentracija, spajanja i okrupnjavanja poduzetnika, Agencija u okviru svoje nadležnosti ocjenjuje takva postupanja, kažnjava prekršitelje i šalje jednoznačnu poruku svim sudionicima na tržištu

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tvrtka

b) Pojam eksternalije Strana 32 (Samuelson) Pojam eksternalije se javlja kada poduzeća i ljudi troše i

koriste nešto od drugih, a da za to ne plaćaju pravu naknadu, odnosno ne plaćaju stvarne troškove, a javljaju se izvan tržišta

Mnoga djelovanja izvan tržišta: zračna luka – negativno prelijevanje

Mnogo novca na istraživanje – pozitivno prelijevanje Velika onečišćenja ili uništavanje okoliša – država

nadzire ove eksternalije

briga za očuvanje okoliša je sve češći predmet razgovora u društvu

mogućnosti pakiranja, gospodarenja recikliranim otpadom najopsežniji zakoni u Njemačkoj

2. Pravičnost / Jednakosta) Javna dobra i nemogućnost privatnih poduzeća u njihovom

izvođenjub) Porezi (dohodak, PDV, promet, najamnina, poslovni prostor) Tržni sustav može biti nepravedan (primjer mačka i mlijeko; Nejednakost dohotka (hrana za kućne ljubimce – školovanje

siromašnih) Kako ispraviti dohodovnu nejednakost – progresivnim

porezom Socijalna pomoć za sve bez dohotka (grožene) Kakva je uloga ekonomista – putni agent

3. Stabilnost Inflacija (porast cijena) i depresija (vrlo visoka

nezaposlenost) John Maynard Keynes Utjecaj na razinu proizvodnje, zaposlenost i inflaciju,

monetarnu i fiskalnu politiku Fiskalna politika sadrži mjere države na području poreza i

trošenja. Monetarna politika uključuje regulaciju bankovnog i financijskog sustava s naglaskom na ponudu novca, kamatnjake i kreditne uvjete. Pomoću ta dva bitna sredstva makroekonomske politike, država može utjecati na stope rasta, razinu proizvodnje, razinu zaposlenosti i na cijene u nekoj privredi.

Specijalizacija, novac i kapital Snaga tržnog sustava ili državna regulativa – činitelji su

stalni (razmjena i specijalizacija, novac i kapital) Novac i kapital Specijalizacija i podjela rada Razlike suvremenog i tradicijskog gospodarstva Specijalizacija se javlja kada ljudi usredotočuju svoje napore

na posebnu, katkada usku, proizvodnju ili proizvod. Primjer: (automobilska industrija) golemo povećanje

proizvodnosti Opasnosti specijalizacije – jedna radna operacija duže

vrijeme (mont. gume)

Novac Što je novac? Novac je sredstvo plaćanja ili razmjene, u našoj

privredi se novac sastoji od gotovine (novac u opticaju i depozita po viđenju) i čekova.

Depozit po viđenju (engl. demand deposit – DD, njem. Bedarfablagerung, Bedarfdeposit) su novčana sredstva kod banaka i drugih depozitnih ustanova koja mogu bez zapreka biti povučena u gotovini ili prenijeta na drugi račun bez prethodne obavijesti banci. Uz gotovinu (metalni i notalni – papirni novac) komponenta su novčane mase, prosječno iznose oko 70 -75% ukupne količine novca u optjecaju i služe kao prometno i plaćevno sredstvo.

Ček (engl. cheque, njem. Scheck) je vrsta obligacijskog vrijednosnog papira kojim izdatnik (trasant) nalaže trasatu plaćanje svote naznačene u čeku iz svoga (trasantovog) pokrića kod trasata pri čemu u hrvatskom pravu trasat može biti samo banka

Kapital Glavni gospodarski činitelji – rad, zemljište (primarni) i

kapital (posredni činilac) Kapital ili kapitalna dobra su drugačija vrsta proizvodnog

činitelja. Kapital je proizvedeni činitelj proizvodnje, trajni input koji je sam po sebi proizvod (output) gospodarstva.

Kapital, vrijeme i kamate Izravne i neizravne tehnike proizvodnje Važnost kapitala (ribolov, obrada zemlje) Rast koji proizlazi iz odricanja sadašnje potrošnje.

Kamatnjaci Cijene proizvodnih činitelja Rad – nadnice, zemljište – renta, kapital – kamatnjaci Fizički kapital i financijski kapital Kapital uključuje povećanje buduće potrošnje kao trošak

sadašnje potrošnje, kamatnjak se mjeri kao povećanje u dobrima izražena po jedinici vremena.

100 milijuna kn – 10 milijuna godišnje – 10% prihod kapitala – trošak sredstava mora biti manji od povrata uloženog kapitala

Kapital i kamata “Kako da sačuvate vaš kolač a da ga istodobno jedete?:

“Iznajmite ga uz kamatu!” (Samuelson). Preliminarno razdoblje – potrošnja ide na nabavu

kapitalnih dobara – porast proizvodnje Amortizacija Proširena reprodukcija Viša proizvodnost Bolji život i onima koji proizvode kapitalna dobra Neto godišnji prihod od kapitala – neto proizvodnost

kapitalnog dobra

V = N/I V – kapitalizirana vrijednost; N – stalni godišnji prihod od kapitala; I – tržni kamatnjak

Tržni kamatnjak je postotno izražen godišnji prinos od novčanog kapitala

Kamatnjak se formira pod utjecajem ponude i potražnje na slobodnom tržištu kapitala

Na tom tržištu dva su suprotna čimbenika:1. Neto proizvodnost kapitalnih dobara2. Štedljivost – suzdržavanje od ulaganja

Kamatnjak ima dvije funkcije:1. Upućuje raspoloživi kapital tamo gdje se postiže

najveća proizvodnost2. Utječe na štednju i tako povećava tokove kapitala

Budući da u proizvodnji kapitalnih dobra djeluje Zakon opadajućih prinosa, dolazi do sve niže netto-proizvodnosti. Usporedno s time opada i tržni kamatnjak. No, protiv ove tendencije djeluju u praksi razni tehnički pronalasci i otkrića, koji povećavaju netto-proizvodnost investicijskih projekata, pa slijedom toga i kamatnjaka.

Kapital i privatno vlasništvo Važnost kapitalnih dobara u socijalizmu i kapitalizmu Razlika Neto godišnji prihod od kapitala pripada vlasniku

(država ili pojedinci) Profit od kapitala daje kapitalizmu njegovo ime Društvo određuje koliko “vašeg” vlasništva možete

koristiti za sebe, a koliko preko poreza trebate dati državi.

Rad kao najvrjedniji ekonomski resurs se ne može kupiti nego se iznajmljuje preko nadnice

Sastojci ponude i potražnje I od papagaja možete napraviti učenog ekonomistu, sve

što mora naučiti su dvije riječi „ponuda“ i „potražnja“. Tržni sustav, potrošači – glasači, glasovi – novčani glasovi Tržni sustav – osnova mu je ponuda i potražnjaTržni mehanizam – analiza ponude i potražnje (svrha

poglavlja) Kako na konkurentnim tržištima ponuda i potražnja djeluju

na pojedinačna dobra Krivulja potražnje i krivulja ponude u funkciji određivanja

cijena Cijena dobra viša – potražnja manja

Krivulja potražnjePotražnja je količina proizvoda koju potražuju potrošači po

određenojcijeni.

Zakon o opadajućoj krivulji potražnje glasi: Kada cijena nekog dobra raste (uz uvjet da druge stvari ostanu nepromijenjene), kupci kupuju manje tog dobra. Isto tako, kada cijene padaju (držeći ostale stvari istim), tražene količine se povećavaju.

Zašto tražena količina opada kad cijena raste?:1. Učinak supstitucije2. Učinak dohotka

Tržišna potražnja Tržna potražnja predstavlja ukupan zbroj svih pojedinačnih

potražnji.1. Zamjenski proizvod – cijene i raspoloživost srodnih dobara

(govedina – piletina, pamučna košulja – sintetska košulja)2. Dohodovni učinak – prosječni dohodak (smanjenje dohotka

utječe na pad potražnje)3. Veličina tržišta (broj stanovnika)4. Ukusi ili preferencija (govedina – Argentina – Indija)

(svinjsko meso, alkohol itd.)5. Ostali posebni činitelji (suša – kišobrani, snijeg – skijaška

oprema)

Kretanje potražnje uzduž krivulje i promjena potražnje pomicanjem

krivulje Kretanje uzduž krivulje potražnje znači da se „druge

stvari nisu promijenile“ nego se samo promijenila cijena proizvoda

Veći dohodci pomiču (povećavaju) potražnju na način da se cijela krivulja potražnje pomiče udesno.

Krivulja ponudePod ponudom podrazumijevamo količine proizvoda koje

nude proizvođači po određenim cijenama.

O čemu ovisi krivulja ponude1. Troškovi proizvodnje (troškovi proizvodnje niski u odnosu

na tržišnu cijenu proizvoda)2. Cijene utroška (energija, kamatnjaci)3. Tehnološka unapređenja (povećana proizvodnost rada)4. Cijene inputa (smanjenje troškova inputa povećava

ponudu, npr. rad) 5. Cijene nadomjestaka (ako raste cijena jednog

nadomjestka to povećava ponudu drugog) nafta - benzin6. Organizacija tržišta (carinske i porezne kvote)7. Ostali činioci (moda, suša, poplave, snijeg)

Susret ponude i potražnje Tržišna ravnoteža se ostvaruje pri onoj cijeni i količini

pri kojima su snage ponude i potražnje izjednačene. Pri ravnotežnoj cijeni, količina koju kupci žele kupiti upravo je jednaka količini koju prodavači žele prodati. Razlog zašto to zovemo ravnotežom je taj što, kad su ponuda i potražnja izjednačene, nema potrebe da se cijena poveća ili smanji, dok god se ne promjenu druge stvari.

Učinak pomaka ponude i potražnje Krivulja ponude se pomaknula od SS na S’S’. Krivulja

potražnje se nije promijenila. Uzimajući primjer kukuruza, u slučaju loše godine zbog klimatskih uvjeta, poljoprivrednici će smanjiti ponudu kod pojedine i svake tržne cijene. No, krivulja potražnje se neće pomaknuti, čovjek ili stoka su gladni i kada je loša i kada je dobra godina za kukuruz. Tako npr. loša berba podiže cijenu kukuruza. (Situacija može biti i obrnuta). Novi ekvilibrij (E’) bit će kod više cijene i niže količine kukuruza. Uzmimo da jako porastu obiteljski dohoci, tako da se poveća i potražnja kukuruza. U tom će slučaju, kod svake cijene, potrošači povećati potražnju za kukuruzom.

Pomak potražnje će prouzročiti nestašicu kukuruza kod stare cijene. Ekvilibrij cijene i količine će se pomaknuti od E na E’’. Snage koje pomiču krivulju potražnje su, osim spomenutog povećanja dohotka, povećanje pučanstva, cijene supstituta, promjena ukusa potrošača i drugo.

Razdoblje lošeg vremena – pomak ponude u lijevo (ponuda se smanjila)

Znatno povećanje obiteljskih dohodaka – pomak potražnje u desno (potražnja se povećala)

Tri preprekePostoje tri prepreke u funkcioniranju instrumentarija

ponude i potražnje

1. Ostale stvari, činitelje držati istima – mijenjati samo jedan činitelj koji utječe na ponudu ili potražnju, ostale činitelje držati stalnima. Npr. (mijenja se cijena kukuruza, nadomjestci i dohodci ostaju isti)

2. I na slici (a) i (b) količina se povećava. Međutim, na slici (a) cijena raste, a na slici (b) cijena opada. Slika (a) prikazuje slučaj povećanja potražnje ili pomak krivulje potražnje. Kao rezultat pomaka, ravnoteža se količina potražnje povećala sa 10 na 15 jedinica. Slučaj kretanja po krivulji potražnje na slici (b). U tom slučaju, pomak ponude prenosi tržišnu ravnotežu iz točke E u E“. Kao rezultat mijenja se količina potražnje sa 10 na 15 jedinica. Međutim u ovom se slučaju ne mijenja potražnja. Umjesto toga povećava se količina potražnje kad se potrošači u odgovoru na promjenu cijene kreću uzduž njihove krivulje potražnje od E do E“.

3. Točno shvatiti ravnotežu ponude i potražnje. Količine koje su kupljene, i količine koje su prodane moraju biti iste. Ali važno je pitanje: “Po kojoj cijeni količina koju potrošači žele kupiti odgovara količini koju proizvođači žele prodati?”. Samo po onoj cijeni kod koje postoji jednakost između količina koje kupci i prodavači planiraju kupiti i prodati neće biti tendencije povećanja i smanjenja cijena.

Kod bilo koje druge cijene, kada je cijena iznad prosjeka ponude i potražnje, očito je da su mjerene količine koje su kupljenje i prodane iste. Ali kod vrlo visoke cijene postoji višak dobara, kada proizvođači nastoje prodati više nego što kupci žele kupiti. Željena ponuda koja je preko željene potražnje oboriti će cijene toliko dok ne dostignu razinu ekvilibrija u kojem se obje krivulje sijeku. Kada su cijene ispod ekvilibrija, mnogi će kupci biti nesretni budući da će niske cijene stvoriti nestašicu proizvoda. U ekvilibriju će biti svi sretni; i proizvođači i kupci, pa i ekonomist koji traži cijenu po kojoj neće biti ni viška niti manjka.

Pojam elastičnosti Koliko ponuda i potražnja reagiraju na promjenu cijena Promjena cijena luksuznih dobara (primjer putovanja,

zemljište) Promjena cijena nužnih dobara (hrana) Potrošači na rast cijena nužnih dobara ne mogu odgovoriti

dok na rast cijena luksuznih dobara mogu

Elastičnost potražnje na cijenu – cjenovna elastičnost Cjenovna elastičnost je postotna promjena tražene

količine podijeljena s postotnom promjenom cijene Elastično i neelastično Zamjenjiva dobra su elastičnija Duljina vremena potrebna da ljudi odgovore na promjenu

cijena Elastičnost je (luksuzna dobra, supstituti, dovoljno

vrijeme)

Izračunavanje cjenovne elastičnosti postotna promjena

potražnje Cjenovna elastičnost potražnje Ed =

---------------------------------------- --------- postotna

promjena cijene Promjena cijene od (1%) - promjena potražnje (?) ;postoje

tri slučaja:

1. Promjena cijene od 1% izaziva promjenu potražnje višu od 1% - potražnja je cjenovno elastična, Ep>1

2. Promjena cijene od 1% izaziva promjenu potražnje manju od 1% - potražnja je cjenovno neelastična Ep<1

3. Promjena cijene od 1% izaziva promjenu potražnje od 1% - jedinična elastičnost potražnje, Ep=1

Pri visokoj elastičnosti, odnosno kad je neko dobro elastično, potražnja za tim dobrom jako reagira pri promjeni cijene.

Pri niskoj elastičnosti, odnosno kad je neko dobro neelastično, potražnja za tim dobrom slabo reagira pri promjeni cijene.

Primjer 1. Zbog rasta cijena oborite ribe s 90 kuna/kg na 110

kuna/kg promijenila se potražnja s 240 kg na 160 kg. Koliko iznosi koeficijent elastičnosti potražnje?

Postotna promjena cijene ribe = 20/ 100 x 100 = 20% Postotna promjena potražnje = 80/200 x 100 = 40% 40 Ed = -------- = 2,0 20 Znači da je oborita riba cjenovno elastična.

Obratiti pozornost na tri stvari kod računanja elastičnosti potražnje:

Predznaci se izostavljaju, sve promjene pozitivne Umjesto stvarnih promjena upotrebljavaju se postotne

promjene ΔQ/prosjek količine; ΔP/prosjek cijene

Elastičnost ponude na cijenu I ponuda se mijenja pri mijenjanju cijena Elastičnost ponude na cijenu mjeri postotnu promjenu

ponude podijeljenu s postotnom promjenom cijene

postotna promjena ponude

Cjenovna elastičnost ponude Es = ----------------------------------- postotna promjena cijene

Slučajevi reagiranja ponude pri promjeni cijene: 1. Promjena cijene od 1% izaziva promjenu ponude višu od 1% -

ponuda je cjenovno elastična, Es > 12. Promjena cijene od 1% izaziva promjenu ponude manju od 1%

- ponuda je cjenovno neelastična Ep < 1 Ekstremni slučajevi reagiranja ponude pri mijenjanju cijene: 1. Es = 0 ------ ponuđena količina fiksna (pokvarljiva riba) prodati

po bilo kojoj cijeni (krivulja okomita)2. Es = 1 -------- postotno povećanje cijene izaziva potpuno

jednako povećanje ponude3. Es = ∞ ------- blagi pad cijena dovodi ponudu na nulu ili blagi

rast cijena dovodi do beskonačne ponude (krivulja horizontalna)

Glavni faktori koji utječu na elastičnost ponude Lako pronalaženje inputa (tekstilna industrija) i obrnuto

(zlato) Vremensko razdoblje

Lako se može uočiti da su definicije cjenovnih elastičnosti potražnje i ponude potpuno iste. Jedina razlika je da ponuda reagira na rast cijena pozitivno, dok potražnja na rast cijena reagira negativno.

Primjer 2. Zbog rasta cijena jabuka na nekom području s 3,00 na

4,00 kn/kg povećala se i njihova ponuda za 20 %. Koliko iznosi koeficijent elastičnosti?

Promjena cijene jabuka ---------- 1,00/3,50 x 100 = 28,5 % Es = 20 % / 28,5 % = 0,70 Znači da je ponuda neelastična.

1. Definirati znanstveno područje Poljoprivredne ekonomike.2. Definicija ekonomije/ekonomike i agronomije.3. Povezanost poljoprivredne ekonomike s ekonomijom,

agronomijom i ostalim znanostima.4. Metode i izvori podataka u Poljoprivrednoj ekonomici i

njihova važnost.5. Postupak u znanstvenom istraživanju.6. Stupice u ekonomskom rezoniranju.7. Pozitivna i normativna ekonomika.8. Ekonomika i država9. Ekonomski procesi i ciljevi.

1. Koja tri temeljna ekonomska problema rješava svaka privreda?

2. Kako društva rješavaju te probleme. Na tri načina. Koji su to?3. Objasnite Zakon nestašice (ograničena dobra i neograničene

želje).4. Što je to Granica proizvodnih mogućnosti?5. Kada je neko narodno gospodarstvo učinkovito?6. Navedite neke primjere kojima se može ilustrirati Granica

proizvodnih mogućnosti?7. Objasnite pojam Oportunitetni trošak odnosno trošak

mogućnosti.8. Definirajte Zakon opadajućih prihoda.

1. Što je to tržni mehanizam?2. Objasnite pojam “nevidljiva ruka”.3. Definirajte pojam tržište.4. Čime su određena tri ključna pitanja “što”, “kako” i “za

koga”?5. Što je to profit?6. Prikazati i objasniti kružni tijek gospodarskog života (tržnog

gospodarstva).7. Što je to savršena konkurencija?8. Definirati pojam mješovita privreda.9. Koje su bitne funkcije države? Objasnite te funkcije.10. Pojam “javna dobra”.

1. Objasniti krivulju potražnje!2. O čemu zavisi krivulja potražnje? Čimbenici koji određuju

potražnju.3. Objasniti krivulju ponude.4. O čemu zavisi krivulja ponude? Čimbenici koji utječu na

ponudu.5. Objasnite pojam “tržna ravnoteža” (“ekvilibrij”) i navedite

njegovo značenje.6. Objasnite pojam elastičnosti ili prilagodljivosti! O čemu zavisi?7. Cjenovna elastičnost ponude. Mogući slučajevi?8. Odrednice potražnje!9. Dohodovna elastičnost potražnje!10. Cjenovna elastičnost potražnje!11. Pomak po krivulji i pomak krivulje. Objasniti razliku!

Teorija granične korisnosti Djelo H.H. Gossena, A. Marshalla Ukupna korisnost ∆ Ukupna korisnost Granična korisnost = --------------------------------------------- ∆ Količina Pad granične korisnosti dobra

Zakon padajuće granične korisnosti – I Gossenov zakon

Zakon pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti.

Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.

1. Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću, maksimalnu ukupnu korisnost

2. Odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak (u našem primjeru: cijena dobra A = 12, cijena dobra B = 6 i dohodak potrošača = 60)

1. Otkrili smo koje kombinacije pruža potrošačev dohodak uz dane cijene.

2. Umjesto podataka o troškovima u tablicu ćemo uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost

1. Maksimalnu ukupnu korisnost pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B (u ovoj kombinaciji ukupna korisnost je 458 jedinica)

2. Teorija granične korisnosti, međutim, omogućava određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici (pomoću obrasca):

granična korisnost dobra

Granična korisnost po novčanoj j. = ---------------------------------------------------

cijena dobra

1. Posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojega drugog dobra – II Gossenov zakon.

Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B

---------------------------------------------- = ----------------------------------------------

Cijena dobra A Cijena dobra B

Primjer: Pad cijene dobra A, uz ostale neizmijenjene uvjete,

povećava potrošnju tog dobra i smanjuje potrošnju dobra B. Zaključak je da su dobra supstituti te da je koeficijent križne elastičnosti veći od nule. Ek > 0

a) Ek > 0 - pozitivna križna elastičnost ⇨ SUPSTITUTI - dobra koja se međusobno mogu zamijeniti u potrošnji (maslac i margarin - rast cijene maslaca povećat će potražnju za margarinom i obratno).

b) Ek = 0 - savršeno (potpuno) križno neelastična potražnja ⇨ NEZAVISNA DOBRA - situacija u kojoj promjena cijene nekog dobra uopće ne utječe na promjenu potražnje drugog dobra (konac i lokomotiva).

c) Ek < 0 - negativna križna elastičnost potražnje ⇨ KOMPLEMENTI - dobra koja se međusobno nadopunjuju (postotni rast cijene benzina rezultirat će izvjesnim postotnim smanjenjem potražnje za automobilima) – među komplementima postoji obrnuto razmjerni odnos.

a) Ed > 1 - elastična potražnja ⇨ NORMALNA DOBRA - kada su i brojnik i nazivnik istog predznaka (upravno razmjerni) - potražnja raste brže od dohotka potrošača.

b) 0 < Ed < 1 - neelastična potražnja ⇨ NORMALNA DOBRA - kada su brojnik i nazivnik istog predznaka (upravno razmjerni) - potražnja raste sporije od dohotka potrošača.

c) Ed < 0 - negativno elastična potražnja ⇨ INFERIORNA DOBRA - kada su brojnik i nazivnik suprotnih predznaka (obrnuto razmjerni) - kada raste dohodak potražnja opada i obratno.

VRIJEDNOST DOBRA – maksimalni iznos kojeg je kupac spreman platiti za neko dobro.

CIJENA DOBRA – novčani iznos kojeg kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra.

POTROŠAČEV PROBITAK (VIŠAK) – razlika između veće vrijednosti nekog dobra i njegove niže cijene.

Potrošačev probitak je područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje individualne potražnje.

Primjer:Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog

dobra 9 novčanih j.,druge jedinice 8, treće 7, četvrte 6 i pete 5 novčanih jedinica. U slučaju da cijena istog dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak.

Documents

Osnove agroekonomike - predavanja