29
J U SREDNJA STRUČNA ŠKOLA BERANE STRUČNI RAD Redno i paralelno oscilatorno kolo

Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Citation preview

Page 1: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

J U SREDNJA STRUČNA ŠKOLABERANE

STRUČNI RAD

Redno i paralelno oscilatorno kolo

Učenik: Mentor: Bogavac Biljana Šahman Nehrudin

Berane, Jun 2013. god.

Page 2: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Sadržaj

1. UVOD..................................................................................................................3

2. REDNO OSCILATORNO KOLO...................................................................4

2.1 Faktor dobrote kola.....................................................................................5

2.1.1. Propusni opseg i selektivnost..............................................................6

2.1.2 Relativna razdešenost...............................................................................9

2.2.4. Primjena rednog oscilatornog kola......................................................11

3. PARALELNO OSCILATORNO KOLO......................................................12

3.1. Antirezonancija.........................................................................................13

3.2. Relativna razdešenost...............................................................................14

3 3. Opterećenje i prilagođenje paralelnog kola...........................................15

4. ZAKLJUČAK………………………………………………………………..17 LITERATURA.....................................................................................................21

2

Page 3: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

1. UVOD

Kalem i kondenzator su elektronske komponente čija reaktansa, otpornost za naizmeničnu struju, zavisi od učestanosti struje. Pri porastu učestanosti, reaktansa kondenzatora se smanjuje a kalema povećava.Obrnuto, pri smanjenju učestanosti, reaktansa kondenzatora se povećava a kalema smanjuje. Ali, kada se kalem i kondenzator povežu, na red ili u paralelu, dobija se nova „komponenta“ koja se naziva oscilatorno kolo i koja se po osobinama znatno razlikuje i od kalema i od kondenzatora. Na učestanosti na kojoj su reaktanse kalema i kondenzatora međusobno jednake, redno oscilatorno kolo se ponaša kao običan otpornik vrlo male, a paralelno oscilatorno kolo vrlo velike otpornosti, što u telekomunikacionim uređajima omogućuje ostvarivanje vrlo važne karakteristike koja se naziva selektivnost.

Pored toga, oscilatorna kola se koriste kao obavezni dio elektronskih oscilatora, koji predstavljaju izuzetno važne blokove mnogih telekomunikacionih uređaja.U ovoj glavi su obrađene osnovne karakteristike oscilatornih kola.

3

Page 4: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

2. REDNO OSCILATORNO KOLO

Sva oscilatorna kola se sastoje od kalema i kondenzatora. Prema tome kako su kalem i kondenzator vezani u odnosu na izvor naizmeničnog napona koji se dovodi u kolo, razlikuju se dvije vrste oscilatornih kola: redno i paralelno. Redno oscilatorno kolo se dobija rednim vezivanjem kalema i kondenzatora kao što je prikazano na slici 1.

Слика 1.Редно осцилаторно коло Слика 2. Ефективна вриједност струје у редном oсцилаторном колу (I) и модул импедансе редног осцилаторног кола (Z)

Gubici u kolu su jednaki zbiru gubitaka u kalemu i gubitaka u kondenzatoru. Međutim gubici u kondenzatoru su zanemarljivo mali u odnosu na gubitke u kalemu pa je R na slici 1. ekvivalentna otpornost gubitaka kalema.

Pod dejstvom naizmjeničnog napona efektivne vrijednosti 11, kroz redno kolo teče naizmjenična struja efektivne vrijdnosti I, koja je, po Omovom zakonu, jednaka odnosu napona i modula impedanse kola Z. Kako je kompleksna impedansa kola:

to je njen modul:

pa je efektivna vrijednost struje:

4

Page 5: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Iz ovog izraza se vidi da jačina struje kroz kolo ne zavisi samo od veličine napona U i veličine L, C i R, već i od kružne učestanosti generatora. Pri praktičnoj primjeni oscilatornog kola najinteresantnija situacija nastaje kada je učestanost generatora jednaka učestanosti sopstvenih oscilacija kola (ω = ωr = 1/ √LC), jer je tada:

Tada je impedansa kola minimalna (Zmin = R) i kroz kolo teče maksimalna struja (I max = U/R).

Ova pojava naziva se rezonancija, a učestanost

pri kojoj nastaje rezonancija naziva se rezonantna učestanost.Zavisnost struje kroz redno oscilatorno kolo od učestanosti generatora napona

prikazana je na slici 2. Na istoj slici je, isprekidanom linijom, prikazana i zavisnost impedanse rednog oscilatornog kola od učestanosti. Važno je zapaziti da impedansa kola pri rezonanciji ima termogeni karakter, što znači da su napon na kolu i struja kroz njega u fazi.

2.1 Faktor dobrote kola

Kao što je već ranije napomenuto, gubici u oscilatornom kolu su praktičio jednaki gubicima u kalemu, pa je i ekvivalentna otnornost gubitaka u oscilatornom kolu jednaka evkvivalentnoj otpornosti gubitaka kalema R. Otuda je i faktor dobrote oscilatornog kola jednak faktoru dobrote samog kalema:

Ako se imenilac i brojilac gornjeg izraza pomnože strujom I, i ako se ima u vidu da je ωL • I - napon na kalemu L, a R• I - napon na otporniku R, jasno je da je Q-faktor neimenovani broj koji pokazuje koliko puta je efektivna vrijednost napona na kalemu veća od efektivne vrijednosti napona na cijelom kolu, pri rezonanciji. To znači da je (prema slici 1), pri rezonanciji, napon na kalemu Q puta veći od napona U. Pošto je, pri rezonanciji, IωL = I/ωC, to znači da je i napon na kondenzatoru Q puta veći od napona U. Kako zbir napona na kalemu, kondenzatoru i otporniku mora da bude jednak naponu izvora, jasno je da su naponi na kalemu i kondenzatoru u protivfazi. Ta

5

Page 6: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

dva napona se međusobno poništavaju, pa je napon između gornjeg kraja kondenzatora i donjeg kraja kalema (sl. 1) jednak nuli.

Pri rezonanciji je ωL = 1/ωC, pa faktor dobrote može da se napiše i u obliku:

Kada se u bilo koji od gornjih izraza ubaci izraz za rezonantnu učestanost, (ω = ωr = 1/ √LC) dobija se:

Zavisnost Q faktora od učestanosti je prikazaia na slici 3. Prema izrazu, ta zavisnost bi trebalo da je u obliku prave linije, kao isprekidana linija na slici. Tako bi bilo da je R konstantno. Ali pošto gubici rastu pri porastu učestanosti, R se povećava i zavisnost je u obliku pune linije.

2.1.1. Propusni opseg i selektivnost

Dijagrami na slici 2 su dobijeni uz pretiostavku da je napon U konstantan i da ne zavisi od struje u kolu. To je ostvareno samo ako je unutrašnja otpornost generatora znatno manja od otpornosti K i tada jačina struje u kolu zavisi samo od učestanosti. Ta zavisnost struje u oscilatornom kolu od učestanosti je od velikog značaja u telekomunikacionim uređajima jer upravo ona omogućuje da se, na primjer, iz mnoštva napona različitih učestanosti, koje u prijemnoj anteni stvaraju razni radio-predajnici, izdvoji samo signal stanice na koju je prijemnik podešen a ostali potisnu.

Efektivna vrijednost struje koja, pod dejstvom napona efektivne vrijednosti U, teče kroz redno oscilatorno kolo na slici 1 je:

Kada se ova jednačina, koja predstavlja zavisnost struje od učestanosti generatora, prikaže grafički, dobija se dijagram na slici 3.b. (Frekventna osa je prekinuta jer su rezonantne učestanosti koje se koriste u praksi veoma visoke pa biosa bila suviše dugačka.)

6

Page 7: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

3. — а - зависност (Ј-фактора од учестаности, б - пропусни опсег (В) редногосцилаторног кола

Na slici 3.b. se vidi da je pri konstantnom naponu U struja kroz kolo najveća kada je učestanost generatora jednaka rezonantnoj učestanosti kola.Ali, i pri učestanostima koje su bliske rezonantnoj učestanosti, struja još uvijek ima veliku vrijednost. S druge strane, u praksi izvjesna smanjenja struje i napona mogu da se tolerišu jer nisu od velikog značaja za kvalitet prenosa.Na primer, ako se jačina zvuka koja se reprodukuje preko nekog pojačavača smanjuje, slušalac to neće zapaziti sve dok to smanjenje ne bude veće od trideset procenata. Drugačije rečeno, ako se struja kroz zvučnik smanjuje, slušalac će svojim čulom sluha to da konstatuje tek kad se struja sa početne vrijednosti smanji na vrijednost 0,7-1. U tom smislu se definiše jedna vrlo značajna karakteristika rednog oscilatornog kola.To je propusni opseg.Propusni opseg rednog oscilatornog kola je opseg učestanosti u kome struja kroz kolo nije manja od Imax/√2 , gdje je I max struja kroz kolo pri rezonanciji. Pošto je 1/√2=0,7, propusni opseg je opseg učestanosti u kojem struja nije manja od 70% maksimalne struje.

Širina propusnog opsega, prema slici 3.b. , iznosi:

gdje su f1 i f2 - granične učestanosti propusnog opsega pri kojima kroz kolo teče struja I = I max /√2 = 0,7 * Imax.

Kako je

na graničnim učestanostima je:

7

Page 8: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Ova jednakost je zadovoljena za:

Množenjem lijeve i desne strane gornjih jednačina izrazom ω/L i sređivanjem dobijaju se dvije kvadratne jednačine:

Rješavanjem ovih jednačina dobijaju se četiri rješenja od kojih su dva negativna pa se ne uzimaju u obzir jer učestanost ne može da bude negativna. Druga dva su:

Širina propusnog opsega je:

odnosno:

Kao što se vidi, širina propusnog opsega js direktno srazmjerna otpornosti gubitaka kola: ukoliko je otpornost gubitaka veća, utoliko je propusni opseg širi. IKada se imenilac i brojilac gornjeg izraza pomnože učestanošću f r i podijele otpornošću R, dobija se:

pa je, kad se ima u vidu izraz ranije naveden:

Ovo je vrlo važan obrazac koji pokazuje vezu između propusnog opsega i faktora dobrote kola.

8

Page 9: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Sa širinom propusnog opsega usko je povezano svojstvo oscilatornog kola koje se naziva selektivnost. Selektivnost je sposobnost kola da iz mnoštva struja raznih učestanosti izdvoji struje čije su učestanosti bliske rezonantnoj učestanosti kola, a da ostale struje potisne. Jasno je da će kolo utoliko efikasnije da obavi ovu ulogu ukoliko je propusni opseg kola uži, pa se, na osnovu gornje formule, zaključuje da je kolo se- lektivnije ako mu je Q-faktor veći. Međutim ima i praktičnih primera: kada je propusni opseg kola uži nego što je potrebno. Na prostiji način da se propusni opseg proširi je povećanje gubitaka kola. To se postiže vezivanjem otpornika na red ili paralelno sa kalemom ili kondenzatorom. U tom slučaju proširenje propusnog opsega se ostvaruje na račun smanjenja selektivnosti.

2.1.2 Relativna razdešenost

Izraz za impedansu rednog oscilatornog kola Z=R+jωL + 1/jωC može da se napiše u obliku

odnosno imajući u vidu da je prema izrazu od ranije 1/LC=ωr2, u obliku

Kada izraz u tagradi obilježimo sa 2e, tada je

Izvlačenjem R ispred zagrade i imajući u vidu da je ωL/R=Q, izraz za impedansu rednog oscilatornog kola dobija oblik

Njen modul je:

pa je efektivna vrijednost struje

9

Page 10: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Pošto je U/R = I max, ovaj izraz dobija oblik

Veličina e se naziva relativna razrešenost. osnovni obrazac za nju je

On može da se transformiše:

U blizini rezonancije, a to je dio koji nas interesuje i u kojem crtamo rezonantnu krivu, može da se smatra da je f≈fr, pa je f+fr = 2f.

Kada se ovo primijeni u prethodni izraz dobija se:

Kriva linija koja predstavlja zavisnost struje od učestanosti, a to je, u stvari, grafik funkcije predstavljene izrazom 1.9, dat je na slici 3. Na toj slici je dat i primjer kako se pomoću relativne razdešenosti izračunavaju struje. Veličina struje I3 se dobija kada se veličina E3 unese u izraz 1.9:

10

Page 11: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Slika 4. Relativna razdešenost

Izraz za relativnu razdešenostɛ= Δf/fr,kad se ima u vidu način na koji se do njega došlo, može da se koristi samo ako apsolutna razdešenost /nije veća od deset procenata rezonantne učestanosti. Kada ovaj uslov nije ispunjen, a takav slučaj može da se javi u praksi, za relativnu razdešenost mora da se koristi tačan obrazac:

Izraz ɛ= (F-Fr)/fr, uz napomenuto ograničenje, daje za praksu sasvim dobre rezultate. Ali on je nastao još prije više desetina godina, kada nisu postojali ni džepni kalkulatori, a kamoli kompjuteri. U to vrijeme, kada se numeričko računanje obavljalo pomoću tzv. logaritmara, svako uprošćavanje obrazaca je predstavljalo uštedu u vremenu. Danas, kada se svako ozbiljnije računanje obavlja pomoću kompjutera, takve uštede nemaju nekadašnji značaj, pa u programsku liniju kojom se definiše relativna razdešenost treba unositi izrazɛ = 0,5 * (f2 - f2

r) * f2r, a neɛ= Δf/fr

2.2.4. Primjena rednog oscilatornog kola

Glavna karakteristika rednog oscilatornog kola (mala otpornost za signale čija je učestanost jednaka ili bliska rezonantnoj učestanosti a velika za ostale signale) može da se iskoristi bilo za potiskivanje, bilo za isticanje signala čije su učestanosti bliske rezonantnoj učestanosti.

Slika 5. Treps-kolo u radio prijemniku

11

Page 12: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Jedan od poznatijih primjera praktične primjene rednog oscilatornog kolaje tzv. treps-kolo. Ono je na slici 5.obilježeno slovima L i C. To je rednokolo vezano na ulaz radio-prijemnikaizmeđu priključka za antenu i masu. Uanteni prijemnika postoje naponi raznih učestanosti, stvoreni pod dejstvom elektromagnetnih polja raznihpredajnika, kao i pod dejstvom raznihelektričnih polja koja stvaraju razneelektrične mašine i sl.

Svi ovi naponi, osim napona stanicena koju je prijemnik podešen predstaljaju smetnje. Najopasnija od svih ovihsmetnji je napon čija je učestanost jednaka tzv. međuučestanosti radio-prijemnika.

Izborom odgovarajućih vrijednosti L i C, podesi se da je rezonantnaučestanost ovog rednog kola jednaka međuučestanosti. Zbog toga kolopredstavlja vrlo malu otpornostza napon ove smetnje. Struja smetnje odlazi na masu i na taj način „zaobilazi" prijemnik.

Korisnim signalima radio-predajnika čija je učestanost znatno većaod međuučestanosti, redno kolo pruža mnogo veću otpornost, pa oni neodlaze na masu već u ulazno kolo prijemnika.Tabela 1. - Redno oscilatorno kolo

3. PARALELNO OSCILATORNO KOLO

12

Page 13: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Kada se kalem i kondenzator vežu u paralelu u odnosu na generatornapona, dobija se paralelno oscilatorno kolo (sl. 6). I kalem i kondenzator imaju gubitke, ali su gubici u kondenzatoru mnogo manji od gubitakau kalemu pa mogu da se zanemare. Prematome, ukupni gubici u paralelnom oscilatornom kolu jednaki su gubicima ukalemu, koji su na slici prikazani ekvivalentnom otpornošću gubitaka R.

Pod dejstvom generatora napona krozspoljni dio kola teče naizmenična struja i čija učestanost je f. Struje isteučestaNosti teku i kroz kalem i konzdenzator, a u paralelnom oscilatornomkolu se javljaju prinudne oscilacije.Učestanost prinudnih oscilacija jednaka je učestanosti generatora napona.

Slika 6. — Paralelno oscilatorno kolo

3.1. Antirezonancija

Radi lakšeg razumijevanja pojava u paralelnom oscilatornom kolu smatraće se da je ono idealno, tj. da je otpornost gubitaka jednaka nuli. Naravno, takvo kolo ne postoji, pa će se kasnije proanalizirati i realno kolo.

Idealno paralelno oscilatorno kolo je paralelna veza kalema bez gubitaka i kondenzatora bez gubitaka, pa je njegova impedansa:

Množenjem brojioca i imenioca izrazom C/L dobija se:

13

Page 14: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Kako je modul (apsolutna vrijednost) impedanse:

efektivna vrijednost struje i kroz spoljašnje kolo je:

gdje je U - efektivna vrijednost baoiba generatora.Kada se učestanost generatora mijenja, mijenja se i veličina struje kroz kolo jer

se mijenjaju i reaktivne otpornosti i XL i Xc. Najznačajniji je slučaj kada je učestanost generatora:

jer je tada ωC-1/ωL = 0. U tom slučaju modul impedanse Z, postaje beskonačno veliki i struja i je jednaka nuli. Ali, na krajevima kalema i kondenzatora i dalje postoji napon pa kroz njih i dalje teku struje i2 i i1. To je, u stvari, ista struja jer je i1 = - i2 (jedna od ove dvije struje teče u suprotnom smjeru od smjera na slici 6). To izgleda čudno, ali sve postaje jasnije kada se sjetimo da je u pitanju idealno kolo. Kada se u njemu jave oscilacije, one traju večito, bez ikakve spoljne pobude.Oscilacije bi se održavale i kad bi generator bio uklonjen. Zbog toga je struja i = 0. Napon na kondenzatoru koji stvara struja i1, i napon na kalemu koji stvara struja i2 je u svakom trenutku jednak naponu generatora, a struja ne teče kroz provodnik čija su oba kraja na istom potencijalu.

Ova pojava (da kroz generator ne teče struja jer je impedansa oscilatornog kola beskonačno velika) naziva se antirezonancija, a učestanost na kojoj se ona javlja antirezonantna učestanost. U praksi se, međutim, često i za ovu pojavu koristi izraz rezonancija a za učestanost rezonantna učestanost.Pri tome se podrazumijeva da je pri rezonanciji impedansa paralelnog kola beskonačno velika a rednog (idealnog kola) jednaka nuli.

Kao što se vidi, i rezonancija u paralelnom oscilatornom kolu se javlja kada je učestanost generatora jednaka učestanosti sopstvenih neprigušenih oscilacija.

3.2. Relativna razdešenost

14

Page 15: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

U praktičnim proračunima paralelnog oscilatornog kola najznačajnija je formula koja pokazuje zavisnost napona od učestanosti

U kojoj je sa ɛ obeležena relativna razdešenost. Relativna razdešenost se, kao što je već detaljno objašnjeno, računa po jednom od obrazaca:

od kojih je prvi tačan, a drugi približan.

Grafički prikaz ove zavisnosti dat je na slici 7. Na toj slici, kao ilustracija, prikazano je kako je dobijena veličina napona U3koja odgovara učestanostif3. Jednostavno, u gornju formulu je unesena vrijednost razdešenosti ɛ3:

Na isti način dobijene su i sve ostale tačke grafika.

Slika 6. relativna razdešenost

3 3. Opterećenje i prilagođenje paralelnog kola

15

Page 16: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Kada se u pojedinim stepenima telekomunikacionih uređaja oscilatorno kolo poveže sa ostalim elementima (tranzistori, integrisana kola otpornici. itd.), obavezno dolazi do toga da je paralelno sa oscilatornim kolom vezana i neka termogena otpornost. Ta otpornost „uzima“ i pretvara u toplotu energiju iz oscilatornog kola, pa se kaže da ona prigušuje oscilatorno kolo. Usled toga napon na kolu se smanjuje, smanjuje se dinamička otpornost i Q-faktor, proširuje se propusni opseg i smanjuje selektivnost kola. Zbog toga je značajno da se prouči kakav i koliki je uticaj otpornika vezanog paralelno sa oscilatornim kolom.

Oscilatorno kolo kome je dodat otpornik naziva se opterećeno kolo. Njegova dinamička otpornost, faktor dobrote i propusni opseg biće obilježeni simbolima Rd,Q i B. U slučaju neopterećenog kola,ove tri veličine biće obilježene simbolima Rd0,Q0 i B0.

U odeljku o impedansi paralelnog oscilatornog kola rečeno je da se u rezonanciji paralelno oscilatorno kolo sa otpornošću gubitaka R ponaša kao otpornik otpornosti Rd0. Potpuno isto bi se ponašalo i idealno oscilatorno kolo sa kojim je u paralelu vezan otpornik otpornosti Rd0. I tada bi, pri rezonanciji, ostao samo otpornik jer bi impedansa oscilatornog kola bila beskonačno velika. Iz ovoga se zaključuje da je svako paralelno oscilatorno kolo ekvivalentno idealnom oscilatornom kolu sa paralelno vezanim otpornikom, čija je otpornost jednaka dinamičkoj otpornosti kola Rd0 (sl. 7.a.).

Slika 7. - a - realno paralelno oscilatorno kolo, b - prigušeno realno kolo

Kada se oscilatornom kolu paralelno veže otpornik otpornosti R1 njegovo ekvivalentno kolo je idealno kolo sa kojim su u paralelu vezani Rd0i R1 (Sl. 7.b). U stvari, to ekvivalentno kolo je idealno kolo kome je paralelno vezana nova dinamička otpornost. Ono se naziva efektivna dinamička otpornost Rd:

gdje je Rd0 - dinamička otpornost neopterećenog kola.Faktor dobrote neopterećenog kola je pa je analogno tome

faktor dobrote opterećenog kola:

16

Page 17: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

gdje je Q efektivni faktor dobrote kola.Izraz za Q može da se transformiše:

Propusni opseg neopterećenog kola je B0 = fr/Q0, pa je, analogno tome, propusni opseg opterećenog kola:

što može da se transformiše u:

Iz svega do sada rečenog može da se zaključi sljedeće. Kada se oscilatornom kolu paralelno veže otpornik, kolo biva prigušeno a njegove karakteristike pogoršane: dinamička otpornost i faktor dobrote se smanjuju, a propusni opseg se povećava. Prigušenje i pogoršanje karakteristika su utoliko veći ukoliko je otpornost R1, kojom je kolo prigušeno manja.

Mada nepoželjno, prigušenje je neizbježno. Zbog toga se u praksi i ne postavlja pitanje kako prigušenje u potpunosti otkloniti već kako ga smanjiti na prihvatljivu veličinu.

Slika 8. - a - priključenje potrošača preko iavoda na kalemu, b - ekvivalentno kolo, v - priključenje potrošača preko izvoda na kondenzatoru

17

Page 18: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Izvodom u tački B kalem je podijeljen na dva dijela tako da je broj navojaka od tačke A do tačke B jednak N, a od tačke M dotačke B jednak N2. U1 je efektivna vrijednost napona predajnika na koji je kolo podešeno. Kao i na svakom transformatoru (ovdje je u pitanju autotransformator), odnos sekundarnog i primarnog napona jednak je odnosu broja zavojaka:

gdje je n=(N1+N2)/N2 - prenosni odnos tranformatora.Otpornik troši energiju oscilatornog kola. Snaga tih gubitaka je:

Iz ovog izraza se vidi da bi gubici u kolu ostali isti ako bi se izostavio otpornik Rul , a umjesto njega paralelno kolu vezao otpornik otpornostin2* Rul. Iz toga se zaključuje da je kolo na slici 2.176, u pogledu gubitakg ekvivalentno kolu na slici 8.a. Stručno se kaže da se otpornost Rulpreslikala na krajeve oscilatornog kola. Preslikana otpornost je n2* Rul tj. ona je n2 puta veća od Rul.

Propusni opseg opterećenog kola je:

Kao što se vidi, izborom odgovarajuće vrijednosti prenosnog odnosa, moguće je širinu propusnog opsega podesiti na potrebnu vrijednost B.

Dinamička otpornost i faktor dobrote oscilatornog kola, opterećenog preko izvoda, jesu:

Otpornost se može preslikati i pomoću izvoda na kondenzatoru. To nije izvod u pravom smislu riječi, već se, umjesto jednog, koriste dva redno vezana kondenzatora (sl. 8.b.). Njihove kapacitivnosti su tolike da je:

18

Page 19: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

Preslikana otpornost je i sada n2 *Rul , s tim što je n = 1 + C2/C1.

3.5. Primjena paralelnih oscilatornih kola

Paralelno oscilatorno kolo se češće koristi od rednog oscilatornog kola. Koristi se u mnogim stepenima telekomunikacionih uređaja kao što su ulazna kola, visokofrekventni pojačavači, međufrekventni pojačavači, oscilatori, umnožači učestanosti, selektivni pojačavač snage, razni filtri itd. Primjena i karakteristike ovih kola najbolje se mogu upoznati rješavanjem zadataka koji slijede. Pri tome koristite sljedeće tabele.

Tabela 2. - Paralelno oscilatorno kolo

19

Page 20: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

20

Page 21: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

ZAKLJUČAK

Oscilatorno kolo ( rezonantno kolo, LC kolo, titrajni krug ) je električno kolo koje se sastoji od kondezatora C i navojnice L. Kondezator sprema energiju u svom električnom polju, a zavojnica u magnetnom polju. Ako je kondezator pun energije i spoje se zajedno,doc ice do pražnjenja kondezatora kroz zavojnicu što stvara magnetno polje oko nje i smanjuje električno polje u kondezatoru i napon na njemu.

Sva oscilatorna kola se sastoje od kalema i kondezatora. Prema tome kako su kalem i kondezator vezani u odnosu na izvor naizmeničnog napona koji se dovodi u kolo, razlikuju se dvije vrste oscilatornih kola redno i paralelno. Redno oscilatorno kolo propusta samo rezonantnu frekvenciju, a za sve druge predstavlja veliki otpor. Paralelno ocilatorno kolo predstavlja veliki otpor samo za rezonantnu frekvenciju,a signale ostalih frekvencija propusta.

Zbog naglog pada totalne impedanse ( serijsko oscilatorno kolo) ili naglog porasta inpedanse ( paralelno oscilatorno kolo ) koristi se za odabir, filtriranje ili proizvodnju tačno odredjene frekvencije u sprezi sa drugim elektronskim komponentama.

21

Page 22: Oscilatorna Kola - Strucni Rad

LITERATURA

Miomir Filipović - Osnove telekomunikacija drugi razred srednjeg obrazovanja za elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike I nastavna sredstva Beograd 2002

Ilija Stojanović – Osnove telekomunikacija, Naučna knjiga Beograd 1990

Dr. Srđan Stanković i dr Radomir Laković – Elektronika , Elektrotehnički fakultete Podgorica1999

Dragan Lopičić, Miomir Filipović – Teorija telekomunikacija yza treći razred elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike I nastavna sredstva Beograd 2003

22