2 • 9. JOŠKO

Impressum

radoznali reporteriImpressumJosipa Zorića 86, 10370 Dugo Selo

Tel.: 01/2753-604

www.os-jzorica-dugo-selo.skole.hr

Nakladnik

OŠ Josipa Zorića, Dugo Selo

Za nakladnika

Mara Mamuza, ravnateljica

Voditeljice Radoznalih reportera

Dragana Radovan Marković, učiteljica hrvatskog jezikaLada Grdan, školska knjižničarka

Uredništvo

Dragana Radovan Marković, učiteljica hrvatskoga jezikaLada Grdan, školska knjižničarkaKrešo Urek, učitelj informatike

Računalna obrada za tisak

Krešo Urek, učitelj informatike

Lektura

Dragana Radovan Marković, učiteljica hrvatskoga jezika

Radoznali reporteri

učenica-urednica Ana Matoš, 7. e, Marija Ravenšćak, Tara Martinović, Dorotea Dubravčić, Nika Galečić i Ema Blažinović, 5. b, Josipa Pavlović, Klara Tomić, 7. b, Marta Akmačić, Natalie Piljić, Mia Dolenec, Mia Jelović, An-tonija Lasić, Fran Vicić, 7. e

Učenici suradnici

Franka Varga, 3. d, Vita Dragičević, 4. b, Marta Kamenjašević, 4. e, Mara Markovanović, 5. d, Darija Fištrić i Borna Bećirović, 5. e, Dora Debeljak i Ivona Glavaš, 6. c, Borna Svetec, 7. b, Jelena Stanušić i Dorijan Dedić, 8. a, Filip Tkalčević, Ana Obućina i Antonija Vukadin, 8. d, Magdalena Višević i Karla Kamenjašević, bivši, 8. c

Autori ilustracija Joška, naslovnica lista i podlistkaKristina Pavić i Ian Remenar, 7. b, Karla Renić, 7. e

Autori i izvori fotografija

Ian Remenar, 7. b, Marta Akmačić i Natalie Piljić, 7. e, obitelj Helene Periše, 1. b, Marije Badrov, 5. d , i Borne Sveteca, 7. b, učiteljica razredne nastave Marina Peković, učitelj infor-

matike Krešo Urek, učitelj prirode, bi-ologije i kemije Nenad Židak, učiteljice engleskoga jezika Nikolina Ćerlek i Sanja Premuž, učiteljica njemačkoga jezika Silvana Piljić, učitelj geografije i povijesti Siniša Kljajić, učiteljica hrvatskoga jezika Dijana Mihelčić, školski knjižničari Ivan Klasnić i Lada Grdan, Studio Time, Dugoselska kronika, Facebook profil RokOtok

Suradnici učitelji i stručni suradnici

psihologinja Nataša Klarić, pedagogi-nja Martina Jenik Pelivanović, školski knjižničar Ivan Klasnić, učiteljice razredne nastave Marija Sekur Harcet, Marijana Tečić, Ada Trbović i Mari-na Perković, učiteljice engleskoga jezika Nikolina Ćerlek i Sanja Premuž, učiteljica njemačkoga jezika Silvana Piljić, učiteljice hrvatskoga jezika Iva Aljinović, Marijana Balšić i Petra Bi-jelić, učiteljice likovne kulture Juliana Kučan i Sanja Žižić, razrednici učenika 8. razreda: Katica Bahlen, Željkica Bra-darić, Danijela Župetić, Marijana Balšić i Helena Kotarski

Naklada

300 primjeraka

Correctus Media d.o.o.

BROJA

TEMA

9. JOŠKO • 3

Dragi osmaši,samo za vas osmislili smo novi podlistak Pozdrav osmašima!Nadamo se da ćete ga čuvati kao sjećanje na prijateljstva i nezabo-ravne godine u osnovnoj školi!

IMPRESSUM 2RIJEČ UREDNIka 3MALA VIJEST 4VELIKA VIJEST 6SUDJELOVALI smo 8POSJETILI SMO 10PROJEKT 12istraživanje 14komentar 19reportaža 20intervju 22e-crtice 24natjecanja 28najrazred 31maturalac 32putopis 34glazba 36sport 37LIKOVNO-LITERARNI KUTAK 38razbibriga 43strip 44

Riječ urednika

Tehnologija preuzima svijet

Moje ime je Ana Matoš i ovogodišnja sam uredni-ca školskog lista „Joško“, što mi je velika čast. Ove godine „Joško“ slavi 9. rođendan i mislim

da se svi slažemo da je iz godine u godinu naš časopis sve bolji i bolji. Tema broja je e-Generacija. Mislim da je tema savršena jer živimo u dobu u kojem tehnologija „vlada svijetom“ i ništa više ne može funkcionirati bez interneta.

Veliki poticaj na izbor upravo ove teme bila je i naja-va zabrane korištenja mobitela u našoj školi, o čemu ćete moći više pročitati u temi broja te u brojnim člancima koji su povezani s temom, a koje su naši Radoznali reporteri s veseljem napisali. Za vas smo ove godine istraživali, an-ketirali, komentirali, intervjuirali, ali i putovali.

Saznat ćete, između ostalog, kako se učenici OŠ „Ivan Benković“ nose sa zabranom korištenja mobitela u školi, što misle naši učenici o tome, kada, koliko, zašto i koje društvene mreže koriste i slično. Novost ovogo-dišnjeg „Joška“ je podlistak „Pozdrav osmašima“ koji će vam otkriti sve o našim učenicima koji će uskoro sjediti u srednjoškolskim klupama. Nadam se da ćete uživati čita-jući novi broj, ali i naučiti nešto novo. Uživajte!

Ana Matoš, 7. e

SADRŽAJ

Kristina Pavić i Ian Remenar, 7. b, Karla Renić, 7. e

Autori naslovnica i

ilustracija Joška

Joško poklanja

4 • 9. JOŠKO

Mala vijest

Priroda oko nasVjerovali ili ne, učenici i djeca brinu o okolišu ne samo u ekološkim akcijama koje su normalna pojava u našoj školi, već brinu o životinjama i sade drveće. U sklopu dva projekta „Zima topla svima“ i „Posadi drvo, ne budi panj“ učenici nižih razreda pokazali su svoju brigu i o životinjama i o biljkama.

Kao i svake godine, naš razred s učiteljicom Marinom Perković sudjeluje u projektu „Zima to-

pla svima“. Povodom Svjetskog dana životinja koji se obilježava 4. listopa-da odlučili smo posjetiti Dumovec - sklonište za nezbrinute životinje grada Zagreba u kojemu se nalaze psi raznih pasmina, koji su doživjeli sudbinu ne-željenih kućnih ljubimaca.

Učenici su prikupili igračke, deki-ce i poslastice za pse. No nismo samo mi sudjelovali. Pridružili su nam se i učenici 4. b razreda te njihova učitelji-ca Ada Trbović koji su prikupili novčani iznos za kupnju potrepština za pse.

Spašavanje životinja

Sklonište Dumovec osnovano je 2001., a od 2009. s ulica je spašeno na tisuće pasa i ranjenih mačaka te više od 3500 divljih životinja koje su lutale ulicama grada. Među njima spašene su mnoge ptice poput pataka, jastrebova, kosova, sova, sokola, pauna i labudo-va, divlje životinje poput lisica, zmija, kuna, ježeva, srna, jelena, vjeverica i vidra, ali i egzotičnih vrsta životinja poput iguana i različitih vrsta kornjača.

Cilj skloništa je promicati

Marta Kamenjašević, 4. e

Mnogi psi čekaju svoju drugu priliku

Svaki pas ima svoju osobnu kartu

U obilasku skloništa

Učenici su dobili zahvalnice za donaciju

Svjetski dan životinja

pozitivan odnos prema životinjama i smanjiti broj nezbrinutih životinja i što ih prije udomiti. Osim toga, u Skloni-štu se provode i edukativne radionice kojima se prije svega djeci želi približiti važnost skrbi za životinje.

Briga o napuštenim psima

U Skloništu smo saznali kako žive životinje. Vidjeli smo prostor u kojem borave, tko o njima brine i čime se hrane. Razgledali smo karantenu, operacijsku salu, pseći vrtić i prostor za kupanje. Tako je zbrinuto oko 160 pasa. Svi psi cijepljeni su protiv bje-snoće i ostalih zaraznih bolesti te ima-ju mikročip.

Vodič nas je pitao kako mi bri-nemo o kućnim ljubimcima. Sreća je za pse da postoji mjesto gdje mogu biti zbrinuti i ljudi kojima je stalo do njih. Ako želite nekome pomoći i pri-tom imati najboljeg prijatelja, uzmite mamu, tatu, baku ili djeda za ruku i pružite nekom psu obitelj i topao dom.

pseća sreća

9. JOŠKO • 5

Mala vijest

U sklopu građanske inicijative „Posadi drvo, ne budi panj“ od 25. do 27. listopada održani

su Dani kolektivne sadnje drveća pu-tem akcije sadnje drveća na mnogim lokacijama Dugog Sela u koju su se uključili i učenici 1. d, 3. c i 4. e razre-da te polaznici izvannastavne skupine Mali zeleni i njihove učiteljice Ivana Matešić, Petra Relić, Marina Perković te Marijana Tečić. Učenici su na dječ-jem igralištu u Starčevićevoj ulici po-sadili platanu, tulipanovac i američki likvidambar.

franka Varga, 3. D

Zašto su stabla važna?

Pružaju hlad.

Pročišćavaju zrak i proizvode kisik.

Sprečavaju eroziju tla tijekom obilnih padalina.

Pomažu nam štedjeti energiju za rashlađivanje.

Smanjuju isparavanje vode iz travnatih površina.

Smanjuju količinu buke i brzinu vjetra.

Pružaju zaštitu od UV zraka.

Privlače ptice, kukce i druge životinje što doprinosi povećanju bioraznolikosti.

Pružaju mjesto za igru i druženje te povezuju ljude svih generacija.

Smanjuju stres, krvni tlak, utječu na bolji rad mozga te nas potiču na aktivnost.

Vrijedne ruke Malih zelenih

Uspješna sadnja tulipanovca

Posadi drvo, ne budi panj

Jeste li znali?

Cilj projekta

Na službenim stranicama inicijative možemo pročitati i nje-zin cilj, a to je poticanje građana, udruga i ustanova da u tri dana diljem Hrvatske na privatnim i jav-nim površinama zasade što više stabala kako bi doprinijeli ozelenji-vanju svojih životnih sredina i time istaknuli važnost i brojne dobrobiti drveća i zelenila, osobito u gradskim sredinama.

pluća grada

6 • 9. JOŠKO

Martinski supertalent

Velika vijest

Abeceda uspjehaDani grada Dugog Sela i slavljenje Martinja vrijeme je okupljanja građana i djece na različitim manifestacijama i događanjima u organizaciji Grada i Turističke zajednice. Druženja i zabave tada ne manjka, a nisu izostale ni nagrade našim učenicima, a osobito smo ponosni na godišnju nagradu Grada učiteljici Marini Perković. Osim toga, naša vrijedna ekipa u vrtu osvojila je još jednu nagradu u sklopu HRT-ovog natječaja za „Najljepši školski vrt“. Josipa Pavlović, 7. b

Dan Grada

Povodom Dana grada u petak, 8. studenog, održao se 1. Martinski supertalent u šatoru na novoure-

đenom dječjem igralištu. U plesnim, pjevačkim, sportskim i glumačkim vje-štinama natjecali su se učenici Osnov-ne škole „Ivan Benković“ i naše škole. Prijavio se velik broj učenika naše ško-le, njih sedamdesetak.

Na svečanoj sjednici povodom Dana Grada Dugog Sela i 810 godina njegova postojanja,

koja je održana 11. studenoga, dodije-ljene su godišnje nagrade i zahvalnice istaknutim građanima i tvrtkama.

Pjesma je ljubav

Za doprinos u polju obrazova-nja, ali i sudjelovanja u nizu javnih i kulturnih manifestacija, našoj učite-ljici razrede nastave Marini Perković dodijeljena je Godišnja nagrada Grada Dugoga Sela. Uz spomenute zasluge, u prijedlog za nagradu uvršteno je i

Učiteljica Marina Perković sjajna je zvijezda naše škole

Prvašica Helena Periša osvojila i prvu nagradu na Supertalentu

Plesni sastav trećašica osvojio je drugo mjesto

Zlato, srebro i bronca za Zoriće

Povjerenstvo u sastavu gradona-čelnika Nenada Paniana, dogradona-čelnice Jasminke Kokot Bambić i pred-sjednice Savjeta mladih Maje Mlinarek imalo je veliki zadatak – ocijeniti natje-catelje i proglasiti pobjednike. Iako je konkurencija bila velika te je nastupio velik broj učenika iz obje škole, naši su učenici osvojili prva tri mjesta!

Prvo mjesto osvojila je učenica 1. b razreda Helena Periša s gimnastičar-skom točkom Lili Lali Lu. Drugo mjesto osvojila je plesna skupina Dance girls u sastavu: Luna Vranić, Franka Havo-ić, Tia Pranjić i Marija Marjanović iz 3. a, dok su treće mjesto, pod vodstvom učiteljice Ivane Protuđer, osvojili čla-novi Dramske skupine 3. razreda: Vita

Marina Perković – učiteljica godine

njezino članstvo u Zbo-ru Koledarice dugose-lskog KUD-a Preporod kao i nastupi sa Zborom dugoselskih učiteljica, u kojem neumorno su-djeluje od početka. Osim toga, učiteljica i njezin razred aktivni su u svim gradskim i školskim ma-nifestacijama te se rado uključuju u različite pro-jekte. Čestitamo našoj učiteljici i ponosimo se njezinim radom!

Blažinović, 3. a, Antonio Jagić, 3. b, te Matej Preldžić, 3. e, izvevši igrokaz Usnula jesen.

9. JOŠKO • 7

Velika vijest

opet nagrada!

Naša je škola bila jedna od dviju nagrađenih ustanova iz Za-grebačke županije na završnici

Natječaja za najljepše školske vrtove 2019., koja je održana 29. studenoga na HRT-u. Dobitnici smo Priznanja za 3. mjesto u kategoriji zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. OŠ Slavka Kolara iz Kravarskog osvojila je 2. mje-sto u kategoriji očuvanja tradicijskog uzgoja, a glavne nagrade pripale su OŠ Velika Pisanica i DV Radost iz Splita.

Održivi razvoj i energetska učinkovitost

U ime škole sudjelovali su uči-telji prirode i biologije Ankica Vidak i

U sklopu projekta Pravilno od-voji, čisti grad osvoji u našoj je školi organizirano natjecanje

u izradi kreativnih stvari od otpada u kojemu je sudjelovalo pet razreda: 1. d i učiteljica Ivana Matešić, 2. d i uči-teljica Aleksandra Vajzović-Carić, 3. a i učiteljica Marija Sekur Harcet, 3. c i učiteljica Petra Relić te 3. d i učiteljica Marijana Tečić.

Treća po redu Povorka svetog Martina, koja se u organiza-ciji Turističke zajednice Grada

održava u sklopu projekta New Pilgrim Age-EU Project Interreg Centralna Eu-ropa 2014.-2020., ove je godine, zbog kiše i lošeg vremena premještena u šator kod Pučkoga otvorenog učili-šta. Bez obzira na to što je izostala šetnja od stare crkve na Martin bregu do nove crkve u Zorićevoj ulici, sve su se aktivnosti provele u zaštićenom prostoru. U manifestaciji sudjelova-li su polaznici izvannastavne skupine Vjeronaučne aktivnosti koju vodi vjero-učiteljica Željkica Bradarić te učenici 2. d razreda s učiteljicom Aleksandrom Vajzović-Carić.

Učiteljica Marina Perković sjajna je zvijezda naše škole

Povorka sv. Martina preselila se u šator

Na Svečanoj dodjeli nagrada za najljepši školski vrt

Kreativne instalacije od otpada na temu dugoselskih simbola

Povorka svetog Martina

Životne postajePovorka je zapravo predstava

kojom se želi zorno prikazati lik i djelo svetog Martina. Publika aktivno sudje-luje u povorci koja se sastoji od posta-ja, odnosno kratkih skečeva u kojima je dočaran njegov život. Kako je sveti Martin zaštitnik vinogradara i vinara, prosjaka, siromaha i oboljelih od kož-nih bolesti te vojnika, pratimo njegove razgovore s vinogradarima, prosjaki-njom, gubavcima i vojnicima. Narav-no, priča ne bi bila cjelovita bez jedne guske – i to dugoselske.

Cilj Povorke sv. Martina je edu-cirati djecu i mlade o humanitarnim vrijednostima te osvijestiti važnost na-šeg sveca zaštitnika kao promicatelja vrijednosti dijeljenja i solidarnosti.

Recikliram i stvaramDugoselski simboli

Tema izložbe bila je zadana te su učenici mogli izabrati između dviju tema: dugoselska guska i crkva svetog Martina. U instalacijama i ekoekspo-natima kao primjer kreativnog recikli-ranja koristio se otpad poput tuba toa-letnog papira, starih novina, plastičnih

čepova i posuda te starih CD-a. Izlož-bu je posjetila mlađa savjetnica Agen-cije za komunikacijski menadžment Ivana Čuvalo koja je toliko bila odu-ševljena učeničkim radovima da nije mogla izabrati pobjednika. Svi su uče-nici za nagradu dobili slastice te razne rekvizite koji će im koristiti na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture.

Nenad Židak, umirovljena učiteljica prirode i biologije Sonja Grgac te rav-nateljica Mara Mamuza. Dobri rezulta-ti proizlaze iz zajedničkog djelovanja, a ključnu ulogu imaju učenici koji svojim predanim radom u školskom dvorištu školu čine ljepšim mjestom.

Nakon osvojene nagrade za najljepši školski vrt kontinentalne Hr-vatske 2016., prošle su školske godine učenici i učitelji pažnju usmjerili na održivi razvoj i energetsku učinkovitost škole. U sklopu takvog plana provodile su se razne aktivnosti poput sustav-nog razvrstavanja otpada, skupljanja sirovina te radionica za učenike.

Najljepši školski vrt

8 • 9. JOŠKO

Sudjelovali smo

Staza prijateljstvaProjekt međugeneracijskog čitanja „Dekica za snove“ po treći je put proveden u našoj školi. Članovi školskoga Volonterskog kluba „Ruka, srce, glava“ i voditeljica Nikolina Ćerlek uspješno surađuju s Udrugom „Smiješak za sve“ koja u sklopu svojeg djelovanja potiče i čitanje kao oblik volonterskog rada. Osim toga, učenici viših razreda sudjelovali su u međunarodnom projektu e-Twinning te razmijenili božićne i novogodišnje čestitke s učenicima iz Turske i Poljske.

U petak, 24. svibnja 2019., člano-vi Volonterskog kluba „Ruka, srce, glava“ u suradnji s čla-

novima Udruge „Smiješak za sve“ organizirali su volontersku akciju me-đugeneracijskog čitanja u školskom voćnjaku u kojoj su sudjelovali učenici prvih i trećih razreda.

Volonterke, članice Udruge Vlasta Hržan, Nives Skura i Martina Gudašić čitale su priče, a učenici su ih pozorno i s užitkom slušali. Na reper-toaru čitanja bile su manje ili više po-znate, ali jako zanimljive bajke i priče: Tko je dobar, a tko ne, Crvenkapice?

Jelena Stanušić i Dorijan Dedić, 8. a

Udruga Smiješak za sve oku-plja volontere koji predano, ti-jekom cijele godine, dijele ono što nam nedostaje - razgovor te podršku čitanjem, pjesmom i šetnjom.

Naša učiteljica engleskoga jezika i voditeljica Volo-nterskog kluba članica je Udruge Smiješak za sve te kao teta pričalica volontira u dječjim bolnicama u Zagrebu u sklopu projekta Laku noć, pričoljupci!

Čitanje na otvorenom pobuđuje sva čula

Dekice za snoveDobar vam san!

Odlična organizacija

Gotovo svi učenici 8. a razreda bili su uključeni i zaduženi za proved-bu volonterske akcije. Antonija Budim, Dorijan Dedić, Dominik Pavlić i Matija Bertek donijeli su iz kuhinje grickalice i sokove. Barbara Zekić i Karlo Klarić okupili su učenike prvih i trećih razre-da, a Vedran Muhin, Ana Budim, An-tonia Andreić i Jelena Stanušić bili su zaduženi za upite sudionika i gostiju. Antonio Šimunović i Tomislav Opačak uredili su prostor za čitanje.

„Veliki“ čitaju „malima“

Učenici 8. b su također čitali pr-vašićima i trećašima. S nama su bile i profesorica njemačkoga jezika Silvana Piljić, vjeroučiteljica Željkica Bradarić i učiteljica matematike Katica Bahlen. Kada je sve završilo, pospremili smo

dekice na kojima smo sjedili. Prostor je ostao čist.

Svi smo se zabavili i lijepo pro-veli čitajući dobre knjige. Saznali smo i neke nove pouke iz tih priča. Voljeli bismo puno više ovakvih radionica i popodneva provedenih na otvorenom, zabavljajući se i slušajući zanimljiva književna djela.

9. JOŠKO • 9

Sudjelovali smo

Čestitkom po Europi

Naša je škola već nekoliko go-dina uključena u međuna-rodni projekt e-Twinning koji

predstavlja najveću zajednicu škola u Europi te okuplja učitelje i učenike pu-tem internetske platforme. Ove su se godine učenici 5. e te 6. i 7. razreda pod vodstvom učiteljica engleskog jezika Nikoline Ćerlek i Sanje Premuž uključili u dva projekta: Artrash i Christmas cards swap.

Artrash - umjetnost i ekologija

Artrash je interdisciplinarni pro-jekt koji kombinira umjetnost i učenje engleskog kao stranog jezika. Te-melji se na integriranom učenju koje omogućuje učenicima razmatranje umjetnosti iz ekološke perspektive, a cilj je povećati osjetljivost učenika na očuvanje okoliša u procesu kreativnog razmišljanja. Koordinator je Turska i namijenjen je učenicima u Hrvatskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj, Turskoj i Ukrajini.

Darija Fištrić i Borna Bečirović, 5. eDora Debeljak i Ivona Glavaš, 6. c

Međunarodni projekt e-Twinning omogućuje učenicima povezivanje s učenicima iz Europe i za-bavno učenje engleskoga jezika.

Kreativne čestitke iz Turske krase našu učionicuBožićna priča iz Poljske

e-Twinning

Artrash je interdisciplinarni projekt koji kombinira um-jetnost i učenje engleskog kao stranog jezika.

Povezali smo se s učenicima iz Turske s kojima smo izmijenili no-vogodišnje čestitke. Svaki se učenik razveselio svojoj čestitci koja je bila lijepo ukrašena i puna dobrih želja. Radili smo i prezentacije o Ivanu Lac-koviću Croati, Voji Radoičiću i Ivanu Meštroviću.

Christmas cards swap

U sklopu međunarodnog pro-jekta Christmas cards swap učenici 5. e i sedmih razreda uključili su se u izradu i razmjenu božićnih čestitaka s uče-nicima iz Poljske. Njihove su čestitke stigle tijekom praznika pa su se učenici

razveselili vidjevši ih na panou kad su se vratili u školu.

Neki su učenici napisali svoje brojeve pa je komunikacija s učenicima iz Poljske mogla početi. Svi su učenici u čestitkama napisali poruke od srca i

dali si truda da one što ljepše izgledaju. Ova forma pisanog izražavanja općenito je postala zapostavljena, a nevjerojatno je koliko nas zapravo razglednice vesele kad ih dobijemo poštom. Vjerujemo da su se jednako tako razveselili i naši novi pri-jatelji iz Poljske i Turske.

Oba projekta rezultirala su skla-panjem novih prijateljstava, razvijanjem kreativnosti i zabavnim učenjem engle-skoga jezika. Učenici su komentirali kako im je projekt jako interesantan.

10 • 9. JOŠKO

Posjetili smo

Dvorske legendeTerenska nastava omiljena je među učenicima jer uključuje putovanja, izlete, obilaske, posjete i radionice izvan učionica. U ovome broju predstavljamo vam dvorce Hrvatsk-oga zagorja - Trakošćan i Veliki Tabor. Kulturna baština, razni stari predmeti, arhitek-tura i legende jako su se svidjele našim novinarkama. Pročitajte što ih je oduševilo!

U utorak, 21. svibnja, učenici sed-mih razreda i njihovi razrednici Dijana Mihelčić, Siniša Kljajić,

Ksenija Tomašić, Darija Sever i Tomi-slav Leko posjetili su dvorce Trakošćan i Veliki Tabor.

Iako je je naša destinacija bila u susjednoj Krapinsko-zagorskoj župa-niji, imali smo osjećaj da smo se dosta dugo vozili do Trakošćana. Na putu smo razgledavali Zagorje i zabavljali se u busu. Kada smo stigli do Trakošćana, počeli smo se penjati stepenicama, ko-jih je bilo nekoliko stotina, kako bismo stigli do dvorca.

Legende o Trakošćanu

Zbog očuvanja materijalne ba-štine i vrijednosti dvorca, u Trakošća-nu nismo smjeli fotografirati. Razgle-davali smo dvorac u pratnji vodiča koji je pripovijedao zanimljive priče o

povijesti dvorca i obiteljima koje su u njemu živjele.

Postoje dvije legende o imenu dvorca. Prema jednoj, Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postoja-la u vrijeme antike, dok druga govori o tome da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.

Obitelj Drašković

Zapisi o Trakošćanu sežu u 14 st., a iz njih saznajemo za mnoge

promjene vlasništva, da bi krajem 16. st. kralj Maximilijan dvorac dodije-lio Jurju Draškoviću i njegovoj obi-telji, s pravom nasljeđivanja. Kroz stoljeća Trakošćan je doživio mnoga sjajna i manje sjajna razdoblja u koji-ma je s vremenom propadao, ali i bio obnavljan.

Ana Matoš i Natalie Piljić, 7. e

Dvorac Trakošćan izgrađen je u 13. st., a prema jednoj od legendi ime je dobio po vitezovima Drachenstein koji su u njemu obitavali u srednjem vijeku.

Trakošćanom je najdulje gos-podarila obitelj Drašković, a Velikim Taborom obitelj Ratkkay.

U Muzej Velikog Tabora izložene su i drevne kosti

Impresivan pogled na Veliki Tabor

Za današnji izgled i atmosferu dvorca zaslužan je podmaršal Juraj V. Drašković koji je u duhu 19. st., odno-sno romantičarskog povratka prirodi, obnovio zdanje u svoj rezidencijalni dvorac. Zanimljivost je da su jezero i perivoj oko njega potpuno umjetni.

Nakon gotovo 400 godina nepre-kinutog vlasništva, obitelj Drašković 1944. napušta dvorac te je on danas u vlasništvu Republike Hrvatske. Muzej sa stalnom postavom, vrijedne zbirke slika, namještaja i oružja iz davnih vre-mena, od renesanse do romantizma, djeluje od 1954. g.

Stopljen s prirodom

U podnožju dvorca kupili smo su-venire, a zatim smo se zaputili prema starom gradu, odnosno dvoru Veliki

9. JOŠKO • 11

Posjetili smo

U Muzej Velikog Tabora izložene su i drevne kosti

U sjeni prijetećeg dvorcaTabor, koji je vrlo impresivan jer je smješten na brdašcu i izgleda kao da je stopljen s prirodom.

Arheološki nalazi govore da je stara jezgra izgrađena u 15. st. Zidi-ne Velikog Tabora svjedoče o tome da je kroz povijest imao prvenstveno obrambenu ulogu, ali u njemu su nor-malno živjeli i stanovnici grada.

Zatvor i sušionica mesa

Velikim Taborom najduže je gospodarila poznata obitelj Rattkkay (1502. - 1793.), u kojoj je najpoznatiji bio povjesničar Juraj Rattkay, a ističu se i misionari Nikola u Indiji i Ivan III. Adam u Meksiku.

Nakon smrti Josipa Ivana Rat-kkaya koji nije imao muškog nasljed-nika, dvorac polako propada. Zanimlji-vost je da je tijekom Prvog svjetskog rata služio kao zatvor, a poslije Drugog svjetskog rata koristio se kao sušionica mesa i poljoprivredno skladište.

Tek krajem 20. st. Tabor polako počinju obnavljati, u njemu su organi-zirani viteški turniri i likovne kolonije. Od 2003. njime upravljaju Muzeji Hr-vatskoga zagorja koji vrše arheološka i druga istraživanja.

Na povratku kući svi smo se jako dobro zabavljali. Nažalost, kroz cijeli izlet pratila nas je kišica koja je neu-morno sipila, ali nama ništa nije moglo pokvariti taj dan.

Svaki pravi dvorac skriva neku le-gendu ili priču iz prošlih vreme-na koje nas dandanas začuđuju

i očaravaju, jer se temelje na stvarnim povijesnim događajima i osobama, ali se tijekom stoljeća usmenom predajom preoblikuju. Pripovjedači s vremenom obogaćuju priče maštom, uvodeći ne-obične, fantastične ili nadnaravne ele-mente te ih mi danas poznajemo kao legende.

Najpoznatija legenda Velikog Ta-bora je zapravo jeziva priča o nesretnoj sudbini djevojke Veronike Desinićke i njezinoj zabranjenoj ljubavi. Priča se temelji na događajima iz 15. stoljeća, a glasi ovako:

Pssst… počinje priča

„ Jednom davno vladao moćni ban grof Herman II. Celjski. Njegov mladi sin Fridrik, jašući očevim posje-dima zagledao se u nježnu zlatokosu ljepoticu Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je uzajamna ljubav koja nije bila po volji starom Hermanu.

Ljubavnici u bijegu

Fridrik se prethodno morao ože-niti za Elizabetu, jedinu kćer Stjepa-na Frankopana Modruškog kako bi se Celjski domogli polovice Krka i gradova u Vinodolu. Iako su bili u braku, nije bilo ljubavi između Fridrika i Elizabete, čak ni kada im se rodio sin Ulrik. Kako je Herman bio sve stariji, Fridrik je če-sto s njim boravio u Velikom Taboru i zaljubio se u Veroniku Desinić. U po-četku su skrivali svoju ljubav, ali su je kasnije otvoreno pokazivali.

Unatoč njegovu protivljenju, Fridrik i Veronika pobjegli su u grad Fridrihštajn u blizini Kočevja u Sloveniji gdje su se potajno vjenčali. Stari grof Herman ubrzo je doznao za njihovo vjenčanje te je poslao vojsku s nalo-gom da uhvate ljubavnike. Fridrik je

uspio spasiti Veroniku iz grada, te je ona pobjegla preko Gorskoga kotara i Kalnika do seoca Sveta Margita.

Vještica Veronika

Fridrika su očevi vojnici uhvatili i zatvorili u Celjsku kulu, usku i visoku oko 23 m. Od tada se ta kula zove Fri-drikova kula. Veroniku su Hermanovi vojnici zatvorili u Velikom Taboru. Her-man je nesretnu Veroniku optužio da je vještica koja je zavela njegova sina. Organizirano je suđenje koje je trajalo puna dva dana.

U predvečerje drugog dana suci su izjavili: Gospodine bane! Na ovoj dje-vojci nema nikakve krivice, a kamoli zlo-čina. Jedino što gaji veliku ljubav prema vašem sinu Fridriku. No, presvijetli bane, ljubav nikada nije bila grijeh, a kamoli zlo-čin. Ljubav je jedna od najljepših ljudskih vrlina! Time je naš posao, presvijetli bane završen.

Kazna za ljubav

Međutim, Herman nije odusta-jao. Unatoč presudi, čim su suci krenuli prema izlazu, grof Herman izdao je nalog kaštelanu da ubiju Veroniku. U dvorištu Velikog Tabora postavili su dr-venu posudu punu vode i u njoj utopili Veroniku.

Njezino mrtvo tijelo uzidali su u zid koji spaja peterokutnu kulu s ula-zom u dvorac. Čak se i danas, osobito u dugim zimskim noćima, u Velikom Taboru uz zavijanje vjetra čuje jecanje nesretne Veronike…

Čija je lubanja?

Čišćenjem dvorca Veliki Tabor i njegove restauracije kod Desinića, 1982. godine pronađena je među ruše-vinama ženska lubanja.

Legenda o Veroniki Desinićkoj preuzeta je s mrežnih stranica Muzeja Veliki Tabor

O NESRETNOJ LJUBAVI

Osuđen zbog zabave pod satom!

Legenda o Veroniki Desinićkoj

12 • 9. JOŠKO

Projekt

Prvi koraci...U našoj školi postoji mnogo izvannastavnih skupina koje su povezane s kreativnim radom i rukotvorinama. Učenici izrađuju mnogobrojne stvari poput ukrasnih predmeta od recikli-ranog materijala, nakita, keramičkih zdjela, vaza, peku kolače, proizvode pekmeze i sokove od jabuka, višanja i sl. Kako bismo legalnim putem mogli prodavati proizvode, osnovali smo Učeničku zadrugu Zorka.

Za osnivanje Zadruge potrebno je puno vremena, a nekoliko koraka obvezno je slijediti kako bi Za-

druga mogla početi s radom, primjeri-ce dostaviti odluku Učiteljskog vijeća o osnivanju Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Uredu državne uprave Zagrebačke županije i Hrvatskoj udru-zi učeničkog zadrugarstva, odabrati ime zadruge, osnovati Zadružni odbor koji čine učitelji, učenici i roditelji te vanjski suradnici, izabrati predsjedni-ka, zamjenika predsjednika i tajnika zadruge.

izbor ušlo je desetak imena, no demo-kratskim glasanjem učitelji su izabrali ime Zorka. Članovi Zadružnog odbora na osnivačkoj skupštini za predsjed-nicu izabrali su učiteljicu njemačkoga jezika Silvanu Piljić, za zamjenicu pred-sjednice učiteljicu njemačkoga i engle-skoga jezika Anastaziju Šafran Tepeš i za tajnicu učiteljicu prirode i biologije Ankicu Vidak.

Ostali članovi Zadružnog odbo-ra su: Eva Štivičić i Jelena Stanušić, predstavnice učenika, Dragana Šimić, predstavnica Vijeća roditelja, Sonja Grgac, učiteljica prirode i biologije u mirovini i podupirući član, te Darjan Budimir, predstavnik jedinice lokalne samouprave.

Tko može postati član?

Ciljevi Zadruge su razvijanje radnih navika, inovativnost, podu-zetništvo, kreativnost, timski rad, komunikacijske vještine, preuzimanje odgovornosti kod učenika. Zadruga djeluje kroz izvannastavne aktivno-sti u sklopu kojih se proizvode razni

Natalie Piljić, 7. e

Ciljevi Zadruge su razvijanje radnih navika, inovativnost, poduzetništvo, kreativnost, timski rad, komunikacijske vještine, preuzimanje odgovo-rnosti kod učenika.

UZ Zorka po prvi je put 18. prosinca 2019. sudjelovala na Božićnom sajmu učeničkih zadruga u organizaciji Zagrebačke županije.

Zadrugari istražuju i bave se poduzetništvom

Kreativnost i recikliranje - idealan spoj

proizvodi. Član zadruge može posta-ti svaki učenik koji se uključi u takvu izvannastavnu aktivnost ili učenik koji izrazi interes za uključivanjem u neki od projekata Zadruge.

Božićni sajam učeničkih zadruga

UZ Zorka po prvi je put 18. pro-sinca 2019. sudjelovala na Božićnom sajmu učeničkih zadruga u organiza-ciji Zagrebačke županije na koji je bilo pozvano još 15 zadruga. Zadrugu su predstavljale učenice Jelena Stanušić i Marija Galić, 8. a, i voditeljica Silva-na Piljić. Božićni ukrasi za bor, orašari napravljeni od teglica, božićni vijenci i novogodišnji rajfovi, kolači u teglica-ma, ukrasne kućice od drveta u različi-tim bojama prodali su se iznenađujuće brzo.

Nastavit ćemo sudjelovati na izložbeno-prodajnim sajmovima kako bismo naše radove pokazali drugima

Osnivačka skupština

Prijedloge imena Učeničke zadru-ge davali su učenici i učitelji, a anketa se provodila tijekom dva tjedna. U uži

9. JOŠKO • 13

Projekt

Ako si kreativan, pun ideja, voliš izrađivati rukotvorine, ukrasne predmete i recikliraš, učlani se u Učeničku zadrugu Zorka!

Naše predstavnice na prvome Božićnom sajmu

Na sajmu su osobito popularne bile ukrasne figurice Orašara

Gotovo sve se rasprodalo

te zaradili novac za daljnji rad Za-druge. Sljedeće što nam je u planu je osmišljavanje i izrada raznih ukrasnih predmeta te predmeta od recikliranog materijala koje ćemo izlagati i proda-vati na uskršnjem sajmu i sajmu povo-dom Dana škole. Također, planiramo sudjelovati i na gradskim manifesta-cijama Dugoselski cvijet te Jagodan & Crameraj.

Uključi se i ti!

Osim sajmova, učeničke zadruge sudjeluju i na smotrama. Na županij-skim smotrama biraju se najbolje za-druge koje se predstavljaju na Držav-noj smotri. Svake godine predstavnici zadruga idu i na putovanje u inozem-stvo gdje također izlažu svoje proizvo-de, a ove godine putuje se u Bugarsku.

Dragi učenici, ako ste marljivi i kreativni, postanite član UZ Zorka i obogatite ju svojim idejama.

Učenička zadruga Zorka dobila je ime po Josipu Zoriću čije ime i naša škola nosi.

14 • 9. JOŠKO

Tema broja - e-Generacija

Mobiteli u školi – da ili ne?Razmišljajući o nadolazećoj zabrani korištenja mobitela u našoj školi, zapitali smo se što učenici i učitelji misle o tome. Kako je u susjednoj Osnovnoj školi „Ivan Benković“ ta zabrana uvedena već prošle školske godine, tako smo došli na ideju o velikom istraživanju kojim bismo obuhvatili obje škole. Pročitajte što učenici i učitelji obiju škola misle o novom pravilu.

Mali uvod

Možda se pitate zašto smo se odlučili baš za ovu temu broja, no mislimo da je posve

jasno koliko je tehnologija prisutna u našim životima. U našem istraživanju jedna se informacija posebno ističe.

Naime, prema novome francu-skom zakonu, od ove školske godine učenici mlađi od 15 godina ne smiju koristiti mobilne uređaje u bilo kojem trenutku za vrijeme boravka u školi. Zabrana je usvojena u srpnju, a odnosi se na osnovne i srednje škole u cijeloj

Veliku anketu vezanu za zabranu korištenja mobitela ispunilo je 514 učenika obiju škola. Anke-

ta je sadržavala tri moguća odgovora: ne slažem se, niti se ne slažem, niti se slažem, slažem se, a cilj ankete bio je saznati njihove navike u pogledu kori-štenja mobitela u školi, mišljenje o za-brani korištenja mobitela u školi, je li to negativno ili pozitivno i sl. Rezultate ankete pogledajte u nastavku.

Slijede se pravila

Učenici obiju škola izjavljuju da ne koriste često mobitel u sklopu na-stave, odnosno kao nastavno sredstvo (58,8 % Zorićevih i 63,1 % Benkovi-ćevih učenika). U OŠ J. Zorića 34,2 % učenika slaže se s tvrdnjom „Smatram da je provođenje vremena u školi za-bavno kad koristim mobitel.“, 29,6 % učenika se ne slaže, dok se učenici OŠ „I. Benković“ u većoj mjeri ne slažu s

navedenom tvrdnjom, njih čak 50 %. Na tvrdnje „Učitelj/ica me barem

jednom opomenuo jer sam koristio mobitel pod nastavom.“ za Zorićeve učenike i „Prekršio/la sam pravilo o za-brani mobitela u školi.“ za Benkoviće-ve, učenici navode da nisu opomenuti niti su prekršili pravilo (89,2 % Zorić, 70,1 % Benković).

(Ne)sigurni sadržaji

U OŠ J. Zorića 93,8 % učenika se ne slaže s tvrdnjom „Učitelj/ica mi je barem jednom oduzeo/la mobitel zbog korištenja mobitela pod nastavom.“, kao ni 89,1 % Benkovićevih učenika s

zemlji. Zakon je stupio na snagu 5. ko-lovoza, s time da su osim mobitela za-branjeni i drugi uređaji poput tableta i pametnih satova.

Kvalitetnije provođenje vremena

Iako je zakon stupio na snagu još 2010. godine, on je branio korištenje mobitela samo za vrijeme nastave, a sada se odnosi na cjelokupni boravak, uključujući odmore i vrijeme za obro-ke. U francuskim školama tako je za

vrijeme sata, pod odmorom i tijekom izvannastavnih aktivnosti zabranjeno korištenje mobitela i tableta, osim u slučajevima kad se ti uređaji rabe za potrebe nastave i u pedagoške svrhe. Zabrana vrijedi i za nastavnike.

Ne možemo se ne zapitati hoće li se i u našoj zemlji donijeti sličan za-kon, ali znamo da je sve više škola koje se odlučuju na zabranu korištenja mo-bitela u školama jer ono donosi bolju interakciju među učenicima te gradnju kvalitetnijih vršnjačkih odnosa.

Istraživanje pripremile i provele: Dorotea Dubravčić, Ema Blažinović, Tara Martinović, Marija Ravenšćak, Nika Galečić, 5. b; Natalie Piljić, Ana Matoš, Mia Jelović, Marta Akmačić, Mia Dolenec,

Antonija Lasić 7. e

tvrdnjom „Dobio/la sam pedagošku mjeru kazne zbog kršenja pravila o za-brani mobitela u školi.“ Učenici obiju škola (preko 60 % učenika) slažu se da je pravilo zabrane korištenja mobitela u školskom dvorištu preoštro.

U podjednakoj mjeri (87 % - 88 %) tvrde da ne fotografiraju svoje vrš-njake u školi bez njihova znanja, da pokušavaju kontrolirati koliko vreme-na provode na mobitelu (43 % - 44 %) te da ne izgube često pojam o vremenu dok su na mobitelu (39,6 % Zorićevih i 48,2 % Benkovićevih učenika). Samo 15 % Zorićevih i 29,2 % Benkovićevih uče-nika smatra da su mobitel i korištenje sadržaja na mobitelu sigurni.

Učenici o zabrani mobitela

Učenici rijetko krše pravilo zabrane mobitela u školi te tvrde da ne fotografiraju svoje vršnjake bez njihova znanja.

Većina učenika tvrdi da je njihova komunikacija putem aplikacija na mobitelu jed-naka komunikaciji kakvu inače imaju uživo.

9. JOŠKO • 15

Istraživanje

Većina učenika obje škole tvrdi da se mobiteli ne koriste često na nastavi u obrazovne svrhe.

Čak 40 % učenika smatra da bi njihov život bez mobi-tela bio dosadan.

Komunikacija putem aplikacija

Preko 80 % učenika obiju škola smatra da se ne isključuju iz razgovora svojih vršnjaka jer su zauzeti sadrža-jima na mobitelu, a 40 % njih tvrdi da njihovi ukućani ne smatraju da provo-de previše vremena na mobitelu.

Složni su i u tome da putem apli-kacija na mobitelu ne govore ili rade stvari koje inače ne bi govorili ili radili u stvarnom životu (preko 60 % učeni-ka), 49 % učenika se ne slaže s tvrd-njom da lakše komuniciraju s drugima putem mobitela nego uživo.

Noću se spava

Tvrde da ne provode više vreme-na na mobitelu nego u društvu prija-telja (65 % - 72 %), a ne slažu se ni s tvrdnjom da navečer provode vrijeme na mobitelu, kasnije idu spavati i op-ćenito manje spavaju zbog gledanja sadržaja na mobitelu (53 % - 58 %).

Smatraju da su dovoljno odgo-vorni i savjesni prilikom komunikacije na mobitelu (68,3 % Zorićevih i 75,5 % Benkovićevih učenika). Unatoč tomu, njih 40 % smatra da bi njihov život bez mobitela bio dosadan.

Broj učenika koji su sudjelovali u istraživanju

16 • 9. JOŠKO

Tema broja - e-Generacija

Ekran ili osoba?U Hrvatskoj sve više škola uvodi zabranu korištenja mobitela u školama, pa tako u školama bez mobitela učenici odmore provode u razgovorima, ponavljanju gradiva, igranju društvenih igara, igrama u dvorištu, ponekad se i svađaju (ali licem u lice). Naši učitelji mišljenja su da bi to pravilo uvelike koristilo učenicima, da bi se kvalitetnije družili, više razgovarali te općenito razvijali socijalne vještine.

Učitelji o zabrani mobitela

U anketi je sudjelovalo 62 učite-lja, a sadržavala je tri moguća odgovora: ne slažem se, niti se

ne slažem, niti se slažem, slažem se, kao i u anketi za učenike.

Zanimljivo je to da se vidi velika razlika u mišljenju o tome koliko vre-mena učenici provode na mobitelima i koliko to utječe na njih. Pogledajte re-zultate ankete koju smo proveli među učiteljima Osnovne škole „Ivan Benko-vić“ i naše osnovne škole Josipa Zorića.

Mete cyber-bullyinga

Učitelji obiju škola smatraju da učenici nisu baš svjesni da prekomjer-no korištenje mobitela loše utječe na njih, da su učenici često meta cyber-bullyinga putem mobitela, a preko 70 % učitelja smatra da učenici putem aplikacija na mobitelu govore/rade stvari koje inače ne bi govorili/radili u stvarnom životu.

Isto tako, 25 % učitelja izjavljuje da često razgovaraju o sadržajima koje učenici gledaju na mobitelu, a ostali po potrebi.

Mobitel kao nastavno sredstvo

Općenito učitelji sma-traju da se roditelji osjećaju sigurnije ako im dijete ima mobitel sa sobom u školi, 58,3 % Zorićevih učitelja i 46,2 % Benkovićevih uči-telja. Preko 70 % učitelja smatra da učenici koriste mobitel kao najčešći način komunikacije s vršnjacima.

Svega 13,9 % Zoriće-vih i 15,4 % Benkovićevih

Učitelji obiju škola sma-traju da učenici nisu svjesni lošeg utjecaja prekomjer-nog korištenja mobitela.

Zabrana korištenja mo-bitela u školi pozitivno je djelovala na ponašanje učenika, kažu učitelji OŠ „Ivan Benković“.

Polovica učitelja obje škole smatra da se roditelji osjećaju sigurnije ako im djeca nose mobitel u školu.

učitelja smatra da korištenje mobitela u nastavi može pozitivno djelovati na interes učenika za učenjem novih sa-držaja, ostali nisu sigurni u djelovanje

mobitela na interes učenika (46 - 55 % učitelja) ili pak smatraju da ne djeluje pozitivno.

Pozitivan učinak

Preko 80 % učitelja primjećuje da se učenici često isključuju iz društve-nih situacija jer su zauzeti mobitelom,

a 88,9 % Zorićevih i 96,2 % Benkoviće-vih učitelja smatra da učenici provode previše vremena na mobitelu.

Učitelji izjavljuju da nemaju teš-koća s kontroliranjem načina na koje učenici koriste mobitel u školi, 61,1 % Zorićevih i nešto više, 84,6 % Benko-vićevih učitelja. U OŠ J. Zorića 52,8 % učitelja smatra da bi zabrana mobitela u školi pozitivno djelovala na pona-šanje učenika, dok 76,9 % učitelja OŠ „I. Benković“ izjavljuje da je zabrana mobitela u školi pozitivno djelovala na ponašanje učenika.

9. JOŠKO • 17

Istraživanje

Muke po igricama

Ovisnost o internetu predstav-lja ovisnost novog doba, a možemo ju definirati kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psi-hičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju.

Zbog brzog napretka tehnologije i modernog načina života, ovisnost o internetu danas najčešće predstavlja ovisnost o društvenim mrežama, ovi-snost o igricama, ovisnost o računalu ili nekim drugim aktivnostima koje se mogu pronaći u virtualnom svijetu.

Klinika za liječenje ovisnosti o internetu

Početkom 2019. godine otvore-na je i prva dnevna bolnica za ovisnike o internetu i videoigrama. Svi oni koji pate od gaming disordera mogu potra-žiti pomoć na grupnim terapijama u dnevnoj bolnici za ovisnost o internetu i videoigrama pri Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru.

• zaokupljenost internetom• prekomjerno korištenje interneta• neuspješni pokušaji kontroliranja korištenja interneta• osjećaj tjeskobe kada niste u mogućnosti pogledati na internet• zanemarivanje spavanja kako bi se ostalo online• povlačenje iz poželjnih aktivnosti• zanemarivanje prijatelja i obitelji

Simptomi

Ovisnost o internetu

Pravilo i kazne

Učenici i učitelji različito doživ-ljavaju zabranu korištenja mo-bitela u školi, odnosno dobili

smo potpuno suprotna gledišta. Uči-telji smatraju da su učenici odgovorni te da poštuju/bi poštivali pravilo, ali većina je za to da se uvedu pedagoške mjere kazne u slučaju kršenja. S druge strane, učenici smatraju da zabrana korištenja mobitela u školi uopće nije potrebna te da bi loše podnosili peda-goške kazne, što su posebno istaknuli učenici OŠ „Ivan Benković“, gdje je za-brana već uvedena.

Sa stajališta učitelja zabrana korištenja mobitela u školi vrlo se brzo pokazala dobrim potezom u OŠ „Ivan Benković“, budući da su primijetili da su učenici popravili svoje ponašanje.

Školski uspjeh

Učitelji također smatraju da bi školski uspjeh bio puno bolji da učenici manje vremena provode na mobitelu.

Naravno, učenici misle posve suprot-no – mobitel nema značajan negativan utjecaj na njihov školski uspjeh. Prema odgovorima učenika možemo zaključiti da učitelji u malom broju koriste mobi-tele kao nastavno sredstvo, što govori o tome da je uvođenje IKT-a tek u za-četku. S druge strane, učitelji ne misle da je korištenje mobitela u nastavi pre-sudno za bolje svladavanje gradiva.

Komunikacija među učenicima

Nameće se zanimljivo pitanje: zašto se učenici toliko protive zabra-ni korištenja mobitela u školama, ako tvrde da im za komunikaciju s vršnja-cima ne trebaju, a kao nastavno sred-stvo ga uglavnom ne koriste?

Osim toga, smatraju da paze na to što pišu i šalju putem mobitela te ne govore i ne rade ništa što ne bi i u stvarnom životu. Također, tvrde da ne

fotografiraju vršnjake bez njihova pri-stanka te da su svjesni koliko vremena provode na mobitelu. Sebe smatraju odgovornima i savjesnima, ali istovre-meno smatraju da bi im život bez mo-bitela bio dosadan.

Ne možemo se ne oteti dojmu da su možda učenici svojim odgovorima željeli ostavili bolji dojam o sebi, kako bi dokazali da im zabrane ne trebaju kao poticaj za druženje s vršnjacima.

Zaključak

18 • 9. JOŠKO

Tema broja - e-Generacija

Škola bez mobitela

Broj korisnika društvenih mreža i interneta svakim je danom sve veći. Možda mislite da je riječ o bezazlenoj stvari, ali ovisnost o društvenim mrežama i internetu može imati brojne negativne posljedice. Razgovarali smo s ravnateljem Osnovne škole „Ivan Benković“ Brankom Golešom o zabrani korištenja mobitela u njihovoj školi koja je uvedena 2018./2019. školske godine.

Josipa: Kako se došlo na ideju zabrane korištenja mobitela u školi? Kada i zašto ste ju uveli?

Ravnatelj: Na zabranu mobitela inspirirali su nas na neki način sami učenici, najviše me-đusobnim vrijeđanjem na raznim društvenim mrežama. Učenici su se žalili na snimanje i fotografiranje bez njihova znanja. Naša škola bila je prva među školama koje su uvele za-branu korištenja mobitela. Od prošle školske godine, kada smo uveli to pravilo, učenici pro-vode više vremena jedni s drugima.

Novo školsko pravilo

Klara: Što ste sve napravili prije samog uvođe-nja zabrane? Je li to pravilo napisano u nekom dokumentu?

Ravnatelj: Prije uvođenja zabrane korištenja mobitela održali smo sjednice Učiteljskog vije-ća i Vijeća roditelja na kojima smo iznijeli ideju o novom pravilu korištenja mobitela u školi. Svi učitelji i većina roditelja s time se složila te smo donijeli i uveli dopunu Kućnog reda Škole.

Razgovor, smijeh, druženje

Dorotea: Koje su prednosti škole bez mobitela? Jeste li uočili neke mane?

Ravnatelj: Prednosti su druženje učenika tije-kom odmora. Djeca razgovaraju s prijateljima,

zajednički rješavaju pro-bleme, prisutni su smi-jeh, igra i zabava. Mane skoro pa i nismo uočili. U slučaju potrebe javlja-nja roditeljima, učenici dolaze u zbornicu i traže školski mobitel kako bi ih nazvali.

Ema: Kako su učenici reagirali na zabranu ko-rištenja mobitela u školi i školskom dvorištu? Jesu li se bunili? Jesu li neki uče-

nici pokušavali i dalje donositi mobitel u školu i kako se na to reagiralo?

Ravnatelj: Učenici su za nas reagirali vrlo iznenađujuće, ali na pozitivan način. Na početku prošle školske godine, kad su razrednici tu vijest objavili, samo su me tri učenice osmih razreda pitale zašto se uvodi to pravilo. Objasnio sam im koje su prednosti novog pravila, kao što sam i sada vama rekao, te se to pitanje više nije postavljalo.

Koncentracija je bolja

Tara: Koje su kazne za kršenje pravila zabrane korištenja mobitela i kako se provode?

Ravnatelj: Kazna za kršenje pravila je da se mobitel oduzima i vraća roditeljima koji trebaju doći u školu po njega. Prošle su go-dine, ako se dobro sjećam, roditelji samo dvaput došli po mobitele. Ponekad roditelji namjerno nisu došli u školu tako da su uče-nici po tjedan dana bili bez mobitela, a to im je vjerojatno bila dovoljna kazna. Osob-no nisam zagovaratelj kažnjavanja. Mislim da na ponašanje učenika više može utjecati to da su tjedan dana bez mobitela.

Marija: Kako je zabrana utjecala na ponaša-nje i školski uspjeh učenika?

Ravnatelj: Istodobno s ukidanjem korište-nja mobitela, dopustili smo učenicima da pod odmorima izlaze u školsko dvorište i na igralište. Djeca su se počela puno više

Josipa Pavlović, Klara Tomić, 7. b; Dorotea Dubravčić, Ema Blažinović, Tara Martinović, Marija Ravenšćak, 5. b

Intervju

Ravnatelj Branko Goleš s Radoznalim repoterkama

„Kako ćete pokazati da su vam prijatelji važni ako bu-dete svoje slobodno vrijeme provodili na mobitelu?“

„Mislim da tablete i mobitele treba koristiti u nastavi, ali umjereno.“

družiti. Prije je disciplina bila „odlična“, svatko je sjedio na klupi i bio hipnotiziran svojim mo-bitelom, ali smatram da to nije bilo normalno dječje ponašanje.

Mobiteli mogu biti korisni

Josipa: Što mislite o korištenju mobitela i tableta na nastavi? Što je u tome korisno i koliko se to kosi sa zabranom korištenja mobitela?

Ravnatelj: Mislim da tablete i mobitele treba koristiti u nastavi, ali umjereno, za prezenta-cije, kvizove, provjere znanja i sl. Korištenje tableta i mobitela na svakom nastavnom satu nije potrebno. Nije zabranjeno nositi mobitele u školu, ali kada se uđe u školsku zgradu, mo-bitel mora biti ugašen i u torbi.

Klara: Jeste li ikada imali problema s preuzi-manjem šifre za internet i jesu li učenici ikada hakirali školsku stranicu?

Ravnatelj: Iskreno ne, nikada nismo imali problema niti nam je ikada hakirana strani-ca. Vrlo smo zadovoljni, pogotovo zato što smo čuli da su druge škole imale problema i bili smo spremni na moguće pokušaje ha-kiranja. U dogovoru s računalnim stručnja-cima, koji su nam postavljali mrežu, pobri-nuli smo se za tu mogućnost, no ne smijem vam više od toga reći jer bih otkrio svoje adute. Nismo u ovih tri-pet godina uopće imali poteškoća.

Dorotea: Što biste savjetovali našim učenici-ma i učiteljima koje tek čeka život u školi bez mobitela?

Ravnatelj: Učenicima bih svakako poručio da se vesele tom razdoblju u kojemu će se družiti više nego dosad. Čovjek je socijal-no biće i vama su vaši prijatelji jako važni. Bolje je da razgovarate i pomažete jedni drugima. To je najveća vrijednost koju ćete dobiti nekorištenjem mobitela.

9. JOŠKO • 19

Tema broja - e-Generacija

Komentar

Divno novo dobaSigurno mislite kako znate koliko vremena provodite za računalom, na internetu, raznim aplikacijama te da to i nije tako puno, ali jako biste se iznenadili kada biste mjerili to vrijeme i kada biste shvatili da je to puno više nego što mislite. Internet je sjajna stvar, nužno nam je potreban u današnjem svijetu te donosi odličan napredak, no ne treba dopustiti da nam preuzme živote. Svoja promišljanja o tom gorućem pitanju podijelili su s nama Filip Tkalčević i Ana Obućina.

Svi su već čuli za pojam e-Gene-racija, to je naša stvarnost, a za one koji možda nisu, to je gene-

racija koja živi u dobu u kojem internet ima vrlo važnu ulogu u našem životu. Internet i tehnologija imaju mno-go prednosti i uvelike su poboljšali i olakšali naše živote, no imaju i svojih mana.

Daleko smo dogurali od prvog računala, život nam se znatno promi-jenio, puno je lakši. Život bez današ-nje tehnologije bio bi nezamisliv, puno toga što danas radimo postignuto je pomoću tehnologije. Kada to znamo, malo tko bi rekao da tehnologija ima utjecaje na nas koji baš i nisu dobri ili korisni.

Neograničen pristup informacijama

Naime, internet nam daje pri-stup svim informacijama koje je čovjek otkrio, a njih je iz dana u dan sve više. S druge strane, neke osobe se preko-mjerno koriste internetom te to često prelazi u ovisnost i nemogućnost bav-ljenja bilo čim drugim.

Filip Tkalčević i Ana Obućina, 8. d

Internet i tehnologija imaju mnogo prednosti, no imaju i svojih mana.

Trebalo bi mlade i djecu naučiti kako vrijeme prove-deno na internetu pametno rasporediti.

Otkrivaju se i pitanja koja su vrlo važna za današnjicu. Koliko vremena treba provoditi na internetu? Jesu li mladi danas ovisni o tehnologijama? Mogu li mladi uistinu nešto korisno naučiti služeći se računalima, mobite-lima, tabletima? Kako ograničiti djeci vrijeme provedeno na društvenim mrežama? Kako ih zaštiti od štetnih utjecaja? Među svim pitanjima, jed-no se nameće kao najvažnije u smi-slu negativnih posljedica interneta i tehnologije.

Pravilno korištenje tehnologije

Tko je uistinu ovisan o tehno-logiji i internetu? Osoba koja može provesti 18-20 sati preko vikenda za računalom, ali svejedno biti koristan dio društva nije ovisnik, ali osoba koja provodi isto toliko sati za računalom, a nije koristan zajednici i društvu, jest ovisnik.

Činjenica je da danas mnogo mladih i djece previše sjedi za raču-nalima ili provode previše vremena pred raznim ekranima (mobitel, tablet,

televizor). Bilo bi dobro mlade i djecu, koji još nisu sposobni odrediti koliko je vremena prikladno ili potrebno provo-diti za računalom, uputiti na pravilno korištenje tehnologije te im pokazati kako internet koristiti u korisne svrhe (edukacija), odnosno kako to vrije-me provedeno na internetu pametno rasporediti.

Istinite i lažne informacije

U svakom slučaju, internet je jedno nezamislivo sredstvo za sve nas, koje će napredovati sve više i više, te od kojeg ćemo puno naučiti. Svakako bismo se trebali naučiti kontrolirati u tome koliko vremena provodimo na in-ternetu, trebali bismo naučiti razliko-vati istinite i lažne informacije, trebali bismo biti oprezniji u komunikaciji pre-ko društvenih mreža i raznih aplikaci-ja te pronaći vremena kako bismo bili koristan dio društva.

Digitalci u svojoj učionici

20 • 9. JOŠKO 9. JOŠKO • 21

Tema broja - e-Generacija

Zabavna znanost

Autobusom je vesela ekipa, rado-znali reporteri i ostali znati-željnici, krenula na put prema

Donjoj Stubici. Sunce je pržilo kao da je ljeto pa nam je hlad perivoja pružio ugodno osvježenje. Budući da su dvo-rac i perivoj zaštićeno dobro, pješačili smo do našeg odredišta gdje smo, kao na pravom pikniku, prvo pojeli sendvi-če. Imali smo i nezgodu, našu repor-terku Taru Martinović ubole su dvije ose već na početku našeg obilaska, no sve se riješilo ledom.

Simulator leta

Na prvom štandu koji smo po-sjetili svi smo mogli iskusiti kako je to biti pilot. Tamo je bio postavljen simulator leta zrakoplova F16 kojim se upravljalo daljinskim upravljačem. Razine se mogu mijenjati: školska ili profesionalna.

Zrakoplov F16 služio je u prošlo-sti za ratne svrhe, no sada tipke koje su koristili za ispaljivanje raketa slu-že za isključivanje autopilota. Bilo je jako zabavno isprobavati simulator, a moramo priznati i da smo dugo čekali kako bismo došli na red.

Umjetni vulkan

Na štandu Srednje škole Krapi-na nalazila se maketa vulkana i sela. U vulkan je učenik drugog razreda srednje škole stavio crvenu boju, ocat i sodu bikarbo-nu. Tada su se te tri tvari izmiješale i nastala je reak-cija, a iz vulkana počela je izlaziti crvena pjena. To je predstavljalo erupciju vul-kana. Lava iz vulkana došla je i do sela. Tako bi i pravi vulkan eruptirao.

Tornado u boci

Drugi je učenik na štandu Srednje škole Krapina pokazivao kako izgleda tornado u boci. Htjeli su poka-zati kako tornado izgleda u umanje-nom obliku. U staklenku se nalije oko pola staklenke vode, malo ulja i boja za hranu. Zatim se staklenka zatvori i promućkaju se sastojci. Na takav način dobijemo tornado.

Hladni i topli zrak

Učenici Srednje škole Krapina imali su još jednu demonstraciju, po-kazivali su razliku između hladnoga i toplog zraka. Dva balona pričvrstili su za dvije boce. Jedan su balon stavili u zdjelu s toplom vodom a drugi u zdjelu s hladnom vodom. Balon se u toploj

vodi napuhao, dok je balon u hladnoj vodi ostao visjeti na boci. To znači da toplina zrak diže gore, a hladnoća ga spušta.

VR naočale

U VR naočalama postoji poklo-pac u koji se stavi mobitel. Na mobi-telu se instalira VR igrica koju korisnik želi igrati, ovdje su imali igrice o sve-miru i sportovima. I mi reporteri pro-bali smo naočale te smo zaključili da su odlične. Svidjela nam se mogućnost odlaska u virtualnu realnost. Na kraju su posjetitelji dobili male poklone (na-ljepnice i privjeske za ključeve).

3D printer

Na štandu Veleučilišta u Bjelova-ru nalazio se 3D printer i neke igračke izrađene pomoću njega. To nam je pre-zentirao Mateo Miličević koji je prije pohađao našu školu. Upitali smo ga na koji način radi 3D printer na što je on pokazao komad plastike i rekao da se to stavlja u glavu 3D printera koji ju

Tara Martinović, Marija Ravenšćak, Dorotea Dubravčić, 5. b; Natalie Piljić, Mia Jelović, 7. e

Naši su učenici i učitelji provodili zanimljive i poučne pokuse iz STEM područja.

Znanstveni piknik projekt je Udruge profesor Baltazar od 2012. godine.

Posjetili smo Znanstveni piknik koji se ove godine održavao u perivoju dvorca Stubički Golubovec u Donjoj Stubici u Hrvatskom zagorju. Među izlagačima bili su i učenici naše škole, mladi, budući znanstvenici koji su, pod vodstvom učiteljice fizike Sanje Hmure Meić, učiteljice kemije Snježane Mandarić, učitelja prirode i biologije Ankice Vidak i Nenada Židaka te učitelja informa-tike Kreše Ureka, prezentirali zanimljive pokuse i znanstvene ideje.

Baš su dobre ove naočale!

Kreativno uz Baltazara

Svi za jednog, jedan za sve

9. JOŠKO • 21

Reportaža

Na više od sto izlagačkih pozicija održao se znanstveno-popularni program: interak-tivne radionice, izložbe, preda-vanja, prezentacije i sl.

Održavanje Znanstvenog piknika na lokaciji dvorca ujedno je bila i najava izgrad-nje Znanstvenog edukativno-zabavnog centra, ZEZ.

otapa i zatim tu otopljenu plastiku sla-že sloj po sloj. Taj proces može trajati i do 40 minuta. Zanimljivo je da se ta plastika radi od kukuruznog škroba te

da je razgradiva, ali zato ima kraći rok trajanja od uobičajene plastike koja se radi od polimera dobivenih iz nafte.

Teslina zavojnica

Srednja škola Zlatar je na znan-stvenom pikniku odlučila predstaviti Teslinu zavojnicu (transformator) te Kundtovu cijev. Teslina zavojnica je transformator za proizvodnju visokog napona (do nekoliko milijuna volti) i izmjenične struje visokih frekvencija (10 do 300 kHz) koji je izumio Nikola Tesla 1891.

Kundtova cijev je mjerni instru-ment kojim se akustični stojni valovi koje proizvodimo kod svih muzičkih instrumenata mogu učiniti vidljivim, odnosno njime možemo mjeriti brzinu zvuka. To je staklena cijev zatvorena čepovima, a na jednom čepu je pričvr-šćen stakleni štap. Ispuštanjem zvuka stvaraju se valovi koji se pomoću ma-tematičke formule mogu preračunati te dobivamo brzinu zvuka.

Čarobna svjetlost

Hologram, mikrobit, plava orhideja…

Našim učenicima-izlagačima do-dijeljena su, po našemu mišljenju, naj-ljepša mjesta u perivoju. Prezentaciju pokusa i inovacija brojnim posjetite-ljima odlično su vodili sljedeći učenici: suhi led i njegova svojstva prezentirali

su Jelena Stanušić i Karlo Klarić, 8. a, Antonija Vukadin i Matija Belic, 8. d, i Gabrijela Jezerčić, 8. e; prezentaciju nastajanja holograma i demonstraci-ju principa rada micro:bita te pro-gramiranja vodili su Filip Tkalčević, Ana Obućina, Karlo Đuran, 8. d i Vito Bilalović-Keles, 8. b; funkcioniranje fenomena difuzije i osmoze u prirodi pokazale su Ivona Glavaš, Matea Žilić i Eva Štivičić, 6. d; interaktivnu demon-straciju vještina pružanja prve pomoći vodile su Ivana Lucić i Mia Vernik, 8. d, i Lana Brlek, 8. e; prezentaciju načina rada elektromagnetske indukcije vodili su Fran Opuhač i Jakov Lasan, 8. b.

Filip Tkalčević objasnio nam je što su to uopće mikrobiti i hologrami. Mikrobiti su mala računala koja imaju

samo tri gumba, a dva se mogu kori-stiti. Hologrami su bili tableti, čija se svjetlost reflektirala na piramidu od plastike gdje smo mogli vidjeti četiri slike spojene u jednu.

Na našem štandu još se moglo vidjeti gumeno jaje. Naime, jaje se sta-vi u ocat koji uklanja kalcij te se tvrda ljuska u potpunosti oguli. Jeste li znali da orhideja može biti plava? Mogu-će je. Ako u vodu stavimo malo plave

boje, biljka će tu vodu upiti pomoću korijena i ubrzo će listovi poprimiti boju.

I voće je dobar vodič

Tako se radi para

Zabava za sve

Na Znanstvenom pikniku bila je postavljena i pozornica na kojoj su na-stupali razni zabavljači, a među osta-lima i mađioničar te youtuber Magic Leon. Djeca su se s njime i njegovom zaručnicom, također youtubericom, Mr. Mončinom, fotografirali te ih molili za njihove potpise.

Na kraju dana učenici su se kući vraćali s osmijehom na licu i glavom punom znanosti, a čarobni izumi pro-fesora Baltazara i njegove lude epru-vete ostat će trajna inspiracija našim budućim znanstvenicima. Vidimo se iduće godine!

Reporteri sa znanstvenicima naše škole

22 • 9. JOŠKO 9. JOŠKO • 23

Tema broja - e-Generacija

Klara: Opišite se u nekoliko rečenica, što ste po zanimanju, što ste sve radili u živo-tu i čime se sve bavite danas?

Ribafish: Razmaženi sam jedinac, no popravio sam se kroz desetljeća. Ni-sam završio studij vinarstva pa sam iz drugog pokušaja postao profesor geografije. Radio sam četiri godine na zamjenama u školama, nisam na kraju dobio stalni posao i tako sam slučajno postao copywriter, odnosno profesi-onalni pisac kreativnih tekstova te pre-šao potpuno na novinarski posao. naseljene otoke, ali i pomoći drugim

ljudima, širiti priču o ekologiji, ljubavi prema prirodi, divoti našeg mora i oto-ka, te ono najbitnije – priču o važnosti kvalitetnije provedenog vremena djece i roditelja.

Namjeravao sam plivanjem pri-vući pažnju, razgovarati s djecom i roditeljima te ih upozoriti da se više trebaju smijati, istraživati, putovati i igrati. Cilj projekta je plivajući u tri lje-ta obići sve otoke, ukupno njih pede-set, i razgovarati sa što više ljudi.

Klara: U projekt su uključeni djeca i ro-ditelji. Kakav je bio odaziv i kakve su bile njihove reakcije?

Ribafish: U projektu je do sada su-djelovalo više od dvije tisuće djece i još više roditelja koji su apsolutno bili oduševljeni. Nismo se tome nadali ni u snu jer se ipak radi o plažama na našim otocima pa smo mislili da će sudjelo-vati tek stotinjak ljudi, a na kraju se sve pretvorilo u pravu feštu! Za njihove reakcije morat ćete pitati njih. Ja sam se svaki puta iznova rasplakao, ismijao i skupio snage za nove kilometre.

Kako je sve počelo

Klara: Kada ste započe-li projekt? Kakvi su Vaši dojmovi do sada? Ribafish: Projekt smo pokrenuli s nula kuna u travnju. U kolovozu smo završili s prvom fazom u plusu, obišli 17 otoka, pratilo nas je 15 000 ljudi na Facebo-oku i 4000 na Insta-gramu, izvještavali su o nama na televizija-ma, pisali o nama u novinama domovine i regije, pa čak i u Veli-

koj Britaniji. Saznalo se da radimo nešto ple-

menito, što je ocijenjeno kao čudo i najljepša priča ljeta.

Klara: Pretpostavljam da pokretanje pro-jekta RokOtok nije bio lagan posao. Imate li podršku institucija?

Ribafish: U početku smo samo dobili nekoliko pisama potpore. Sve je bilo na leđima osam članova Udruge, a ka-snije su se uključili i sponzori. Na kraju su sva djeca dobila darove, a mi smo otplatili sve knjige, majice, medalje, poklone, papire, gorivo, brod... Uskoro ćemo biti spremni za sljedeću sezonu jer smo dobili i donaciju vinara s Paga Borisa Šuljića Boškinca kojom smo po-krili sve troškove.

Knjiga „RokOtok“

Klara: U vremenu kada knjiga postaje sve zapostavljeniji medij, Vi ste se u sklopu projekta odlučili napisati upravo knjigu „RokOtok“ u kojoj se bavite odnosom roditelj-dijete. Kako je knjiga prihvaćena, reagiraju li čitatelji pozitivno na nju?

Ribafish: Uglavnom ju progutaju u

Klara Tomić, 7. b

Djeci bi sve trebalo omogućiti podjednako: vrijeme za računalo, mobitel, šetnju i igru, razgovor i zagrljaj.

Avantura zvana RokOtok

Domagoj Jakopović Ribafish u in-tervjuu nam govori o sebi, knjizi koju je napisao, cilju svojeg

projekta te odazivu djece i roditelja, o današnjem dobu, znatno drukčijem od onoga kada je on bio u školi. Pročitajte što misli o društvenim mrežama, vide-oigrama te utjecaju razvoja tehnologi-je na nove generacije.

Istražujući dobre i loše strane interneta, društvenih mreža i video igara, odlučila sam iz prve ruke predstaviti njihov opasan utjecaj na djecu i mlade. Razgovarala sam s Domagojem Jako-povićem Ribafishom, poznatim blogerom i voditeljem, koji je proživio osobnu tragediju te nakon nje pokrenuo projekt RokOtok.

Najljepša dobrodošlica

Sa sve većom popularnošću in-ternetskih izdanja časopisa i blogo-va, postao sam glavni urednik inter-netskih stranica Blog.hr, Punkufer.hr i Gastro.hr. U ljeto prošle godine bilo mi je svega dosta te sam odlučio prijeći u freelancere, odnosno osobe koje su ne-ovisne i same vode svoj posao, te sad radim kao voditelj festivala, TV emisi-ja, kulinarskih događanja…

Projekt RokOtok

Klara: Iako ste bili javno aktivni i ranije, mnogi su Vas upoznali nakon tragične smrti sina kroz projekt RokOtok. Koji je cilj projekta i koje sve aktivnosti obuhvaća?

Ribafish: Nakon tragedije dotaknuo sam dno, a onda sam odlučio pokušati ostvariti plan koji sam skovao davno sa svojim sinom, posjetiti sve hrvatske

9. JOŠKO • 23

Intervju

sat-dva, isplaču se, nasmiju i nazo-vu da mi zahvale. To je zapravo jedna mala plovidba svijetom mojeg Roka i mene, istraživanje, ljubav, sve ono što čovjeku treba kako bi bio čovjek.

Otkad nema Roka, ja sam samo bezlična sjena, aparat na 1% baterije, a ova je knjižica zbirka mojih osjećaja prema njemu i vječni pokazatelj koliko mi nedostaje. Njezina najveća vrijed-nost je ta što je protkana ljubavlju.

Klara: Biste li knjigu preporučili djeci i mladima? Zašto?

Ribafish: Definitivno bih ju preporu-čio svima onima koji većinu slobodnog vremena provode pred ekranima.

Klara: Kakvo je danas, nakon osobne tra-gedije, Vaše mišljenje o videoigrama?

Ribafish: Nisam ih igrao ni prije, ne igram ih ni sada. Uvijek je mlađe gene-racije veselilo nešto što starije gene-racije ne shvaćaju, tako će uvijek biti. Sjećam se lica svojih roditelja kad su shvatili da slušam punk-rock bendove, poput Ramonesa.

Djeca će uvijek naći način kako što više vremena provoditi za računalom i na mobitelu, oni su inteligentni i brže svladavaju tehnologiju od nas starijih, tako da je jedino rješenje razgovor i razumijevanje.

Klara: Kako educirati roditelje? Što mi-slite da je važnije, edukacija roditelja ili buđenje svijesti o štetnosti raznih ekrana kod djece?

Ribafish: I jedno i drugo je jednako važno. Sami roditelji provode puno vremena pred nekakvim ekranom. Treba naći mjeru u svemu. Osim toga, treba biti uporan u objašnjavanju koje se sve opasnosti kriju na internetu i osvještavati prave vrijednosti: prija-teljstvo, razgovor, razumijevanje, po-maganje, ljubav. Klara: Ove školske godine u našu školu uvodi se zabrana korištenja mobitela te znamo za mnoge škole koje su tu zabranu već uvele. Što mislite o tom trendu, koliko će on pomoći učenicima da kvalitetnije provode svoje vrijeme? Ribafish: U potpunosti se slažem s tom idejom, mislim da će učenici sada kvalitetnije provoditi svoje vrijeme pod odmorima, pred školom, na igralištu… Bojim se samo da će to vrijeme koje bi u školi provodili na mobitelima sada morati „nadoknaditi“ kod kuće. Budući da sam po struci profesor, podupirem zabranu korištenja mobitela u školama

Moja je misija u sljedeće dvije godine razgovarati s djecom i roditeljima o ljepoti putovanja, mora, otoka, važnosti ekologije i ljubavi između djece i roditelja.

jer to može donijeti samo dobro. Druženje i razgovor

Klara: U Zagrebu je nedavno otvorena Klinika za ovisnosti o internetu i video-igrama. Možete li usporediti probleme mladih nekad i sad? Koliko je današnje društvo zapravo svjesno mogućih negativ-nih posljedica interneta, društvenih mreža i videoigara?

Ribafish: Mislim da je moja generacija bila jednostavnija, iako smo ponekad bili zavidni i ljubomorni na one koji su imali bolje lopte, veće bicikle i bombo-ne iz Njemačke. Današnje društvo mi se ne sviđa, trebalo bi sve to preokre-nuti kao prljavu čarapu, izokrenuti, ba-citi u perilicu rublja i početi ispočetka.

Izgubio sam sina Roka koji je bio jedno divno, prosječno dijete, koji je igrao igrice kao većina klinaca. Nikada nećemo saznati što se doista dogodilo i ne možemo kriviti videoigre. Sma-tram da ima jako loših, ali i vrlo edu-kativnih igara. Jednostavno rečeno, ljudi bi trebali više vremena kvalitetno provoditi sa svojom djecom.

Moja je misija u sljedeće dvije godine razgovarati s djecom i rodite-ljima o ljepoti putovanja, mora, otoka, važnosti ekologije i ljubavi između dje-ce i roditelja. Ako mislite da je projekt RokOtok dobra stvar, podržite me ili mi dajte savjet kako napraviti nešto više od toga.

Klara: Što biste poručili našim čitatelji-ma, učenicima i roditeljima, s obzirom na veliku količinu vremena koju provodimo za računalom i na mobitelima?

Ribafish: Vašim čitateljima, učenici-ma i roditeljima poručio bih da barem sat dnevno ostave mobitele kod kuće i prošeću gradom, razgovaraju jedni s drugima, smiju se i upoznaju nove lju-de. I volite se, puno se volite!

Nadomak cilja

Kreativne radionice

Klara: Što mislite, zašto roditelji dosta teško prepoznaju tu vrstu ovisnosti (o vi-deoigrama) i još teže se s njom suočavaju?

Ribafish: Teško prepoznaju jer nema-ju dovoljno vremena. Ljudi jako puno rade i ne stignu se baviti svojom dje-com, a djeca to koriste i bave se onim što im je najzanimljivije – ekranima, videoigrama, društvenim mrežama... Edukacija je važna

Klara: Imaju li roditelji danas kontrolu nad tim koliko vremena djeca provode na internetu i koje sadržaje gledaju? Kako to kontrolirati?

Ribafish: Ne mogu govoriti općeni-to, ali ne sviđa mi se ono što primje-ćujem. Djeci bi trebalo omogućiti sve podjednako: vrijeme za računalo, mo-bitel, šetnju i igru, razgovor i zagrljaj.

24 • 9. JOŠKO

Tema broja - e-Generacija

NetosferaŽivimo u svijetu koji bi bez interneta bio puno drukčiji. Danas skoro sve možemo napraviti preko interneta i svakodnevni život nam je lakši. Aplikacije nam pomažu u komunikaciji, digitalni alati u školi, youtuberi nam donose tutoriale. Ipak, internet ima i loše strane. Sve je veći broj ljudi koji se javljaju s problemima uzrokovanim neprestanim korištenjem interneta i društvenih mreža, no problem je što je ovu ovisnost prilično teško uočiti. Proučite mali e- Rječnik i pročitajte koje su dobre i loše strane interneta, sve o aplikacijama i digitalnim alatima, a na kraju riješite kviz i provjerite koliko ste ovisni o internetu.

e-Dnevnik – aplikacija na kojoj možete pogledati svoje ocjene, bilješke nastavnika, izostanke, raspored lektira, raspored pisanih zadaćae-Lektire – na portalu e-Lektire dostupna su cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne školske lektire i šire e-Građani – sustav e-Građani uspostavljen je s ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javnog sektora te povećanja transparentnosti pružanja javnih uslugae-Matica – centralizirani sustav Ministarstva znanosti i obrazovanja koji služi za unos najvažnijih podataka o učenicima i djelatnicima osnovnih i srednjih školae-Izvori – portal elektroničkih izvora za hrvatsku aka-demsku i znanstvenu zajednicu omogućuje pristup baza-ma podatakae-Ticket – sustav koji omogućuje internetsku kupovinu ulaznica za, na primjer, Plitvička jezera e-Knjige – aplikacija na kojoj možete pronaći najveći iz-bor e-knjiga na hrvatskom jeziku

OMG = Oh My God (O moj Bože!)

AFK = Away from Keyboard

(Udaljen od tipkovnice.)

2 = To (za)

2B = To Be (biti)

BTW = By the Way (Usput,

uzgred budi rečeno.)

LOL = Laughing out Loud

(Glasno se smijem.)

8 = Rate (ocijeniti)

w8 = Wait (Pričekaj!)

Y/THX = Thank You (Hvala!)

BRB = Be Right Back

(Brzo se vraćam.)

Fran Vicić, 7. e

Internet ima mnoge dobre, odnosno korisne strane. Naučiš li razvijati vještinu uspješ-nog korištenja interneta, moći ćeš koristiti

njegove mogućnosti i prednosti, osobito pri stje-canju znanja. Dostupne su nam velike količine najrazličitijih informacija o doslovno svemu što bi nas moglo zanimati.

Većina sadržaja koji su dostupni na inter-netu pruža korisnicima zanimljive, pozitivne i edukativne informacije. Možemo istraživati, za-bavljati se, učiti, upoznavati se, gledati filmove, serije, družiti se, natjecati se i još mnogo toga.

Oprez prije svega

S druge strane, vrlo je teško uspostaviti pravila ponašanja na internetu i time omogućiti sigurnost i zaštitu korisnika. Zlouporaba s najte-žim posljedicama jest proizvodnja, nuđenje, dis-tribucija i pribavljanje loših sadržaja. Mnoge su stranice nesigurne za korištenje ili su zaražene virusima. Moramo biti jako oprezni te paziti da ne dajemo/govorimo svakome osobne podatke.

pristup učenju s bilo kojeg mjesta s kojega imamo pristup internetu

izaziva ovisnost, koje se teško riješiti

Dobre i loše strane interneta

Internetski žargon Mali e-Rječnik

world wide web

razvijanje vještina učenja

motivacija za učenje

brza i laka dostupnost informacija – materijali za školu i učenje

mogućnost brze i lake komunikacije, razmjene iskustava, mišljenja i informacija

zvuk, animacije, videozapisi i drugi dinamični elementi čine učenje zanimljivijim

moguće zlostavljanje preko interneta, putem aplikacija, društvenih mreža

narušavanje sigurnosti, neoprezno davanje podataka

zlouporaba podataka u razne svrhe

narušavanje autorskih prava

širenje mržnje među drugima

ASAP = As Soon as Possible

(Što je prije moguće.)

U2 = You Too (I ti isto.)

HF = Have Fun (Uživaj!)

GL = Good Luck (Sretno!)

GG = Good Game (Dobra igra!)

(Y) = Thumbs Up (Sviđa mi se.)

B4 = Before (prije)

G2G = Got to Go (Moram ići.)

Ana Matoš i Natalie Piljić, 7. e

9. JOŠKO • 25

e-CrticeDigitalni alati

Danas ima mnogo digitalnih alata koji nude mogućnost poticanja učenika na kreativnost, izražava-

nje mišljenja te proširuju vremenski okvir u kojem se događa učenje. Omogućuju korištenje gotovih sadržaja na internetu, ali pomoću njih i sami korisnici mogu po-stavljati i stvarati svoje sadržaje te sura-đuju i povezuju zajednicu.

Učenje na zanimljiv način

Korištenje digitalnih alata u školi ima više prednosti, učitelji mogu izrađiva-ti i organizirati svoje nastavne materijale, provjeravati znanje učenika, ponavljati nastavno gradivo s učenicima, zadavati zanimljivije zadatke za domaću zadaću, školske projekte ili lektire, a učenici imaju priliku zanimljivije samostalno rješavati zadatke ili jednostavnije zadavati zadatke jedni drugima kako bi utvrdili ili ponovi-li gradivo. Donosimo vam pregled nekih alata koje biste mogli isprobati.

Socrative je alat za kreiranje zabav-nih, kratkih kvizova, dužih testova ili pak kratkih upitnika. Nastavnici po-moću njega mogu stvarati jednostavne i kratke kvizova koje učenici mogu rje-šavati na svojim računalima, tabletima ili pametnim mobitelima besplatno i bez registracije. Možete birati između tipa pitanja kao što su točno/netoč-no, višestruki izbor ili pitanja kratkih odgovora.

Marta Akmačić, 7. e

Edmodo je virtualni prostor za učenje gdje učitelji, u sigurnom okruženju, mogu postaviti digitalnu učionicu sa svim izvorima koji su im potrebni. Ed-modo se može koristiti za ocjenjivanje i integrirati se s Microsoft Officeom i Googleom te se tako olakšava dijeljenje datoteka s učenicima.

Flipgrid je alat za komunikaciju putem videa, nedavno su uvedene nove funk-cije koje su pojednostavile uporabu i učinile dijeljenje ideja među učenicima još zabavnijim. Učenici mogu snimiti odgovor u trajanju do pet minuta, do-davati emotikone fotografijama i pu-tem mrežnoga koda vrlo brzo pristupiti koordinatnoj mreži grafike.

Padlet je poput virtualnog zida. Uče-nici kreiraju digitalnu mapu učitavaju-ći datoteke i linkove, izvore za učenje koji se temelje na nekom projektu ili mogu održavati rasprave s vršnjacima u učionicama diljem svijeta. Mogu se također postavljati pitanja, objavljivati domaća zadaća ili se može koristiti kao razredna internetska stranica.

Quizlet Live pruža zabavan način za poticanje suradnje među učenicima igranjem timske igre koja koristi kom-plet Quizletovih kartica za učenje. Uči-telji odabiru komplet kartica, pokre-ću igru uživo dajući učenicima kod za pridruživanje, a učenici su podijeljeni u timove. Kako biste igrali, trebate naj-manje četiri igrača i komplet kartica od najmanje 12 pojmova.

Kahoot! je jednostavan i intuitivan alat koji je namijenjen izradi i igranju kvizova. Ovaj interaktivni alat koristi elemente učenja kroz igru. Kod uče-nika potiče natjecateljski duh te tako povećava motivaciju, a prilagođen je svim uzrastima. Učitelji davanjem koda učenicima daju „izazov”, što je zabavan način vježbanja, ponavljanja gradiva.

Buncee je odličan alat za izradu mul-timedijskih projekata koji sadržava-ju animaciju, grafiku, audiozapise te videozapise. Učenici mogu izabirati predloške, pozadine, animacije i druge grafike u stvaranju pozivnica ili zna-kova u učionici. Može se koristiti za prezentaciju i ocjenjivanje. Omogućuje učenicima izražavanje kreativnosti.

Formative je alat koji omogućuje uče-nicima brze povratne informacije o njihovu napretku, mogu jednostavno pokazati što, kako i koliko rade te na-predovati tempom koji njima najbolje odgovara. Učitelji mogu kreirati Forma-tive različitim tipovima pitanja, sadrža-jem i učitavanjem novih ili mijenjanjem postojećih datoteka.

EDpuzzle je besplatni digitalni alat namijenjen za izradu interaktivnih videomaterijala tako da se u posto-jeće videomaterijale dodaju pitanja, komentari i objašnjenja. Alat je mo-guće koristiti u najnovijim verzijama mrežnih preglednika: Google Chrome, Mozilla Firefox i Safari. Zamišljen je kao sredstvo za ostvarivanje obrnute učionice kako bi učenici imali moguć-nost aktivnije sudjelovati u nastavi.

Klik za!

26 • 9. JOŠKO

Tema broja - e-GeneracijaMobilne aplikacije

U novome dobu računala i pamet-nih telefona svakako su nezao-bilazne i mobilne aplikacije. To

su aplikacijske programske podrške za pametne telefone i druge mobilne ure-đaje. Prvo su služile za brzu provjeru elektroničke pošte, ali je velika potražnja za njima dovela do proširenja i na druga područja.

Vrlo pametni telefoni

Mobilne aplikacije koristimo za razgovor s prijateljima, za fotografiranje i njihovo uređivanje, za snimanje videoza-pisa, za snalaženje u prometu, za čitanje vijesti, za zabavu i učenje. Sigurni smo da nas očekuje sve više i više zanimljivih, korisnih i raznoraznih mobilnih aplikacija na našim pametnim telefonima. Moramo vas upozoriti da smo u našem istraživa-nju naišli i na komentare poput onih da neke aplikacije mogu sadržavati i viruse. Zato, budite oprezni! Pročitajte u nastav-ku koje smo aplikacije izdvojili za vas.

Mia Dolenec, Antonija Lasić, 7. e

YouTube je popularna mrežna usluga za razmjenu videozapisa koje korisnici mogu postavljati, komen-

tirati, pregledavati i ocjenjivati. Ljudi koji snimaju videozapise zovu se youtuberi, a ako nam se neki youtuber jako sviđa, možemo se pretplatiti na njegov kanal te tako dobivati obavijesti kada objavi novi video. S obzirom na broj pratitelja, mjeri se popularnost određenog youtubera, a što više pregleda imaju, raste i njihova zarada.

Originalna imena

Neki od hrvatskih najpopularnijih youtubera su: Ella Dvornik, SaamoPetraa, xfabniksx, Doctor D.S., Marko Vuletić, The Dark Den, Marko KC, KingsOfFailShow, Agadmator, Blood Master. Na YouTubeu se mogu snimati prijenosi uživo poput gamerskih u kojima se prikazuje kako netko igra razne videoigre. U glazbenim videouradcima slušamo glazbu i gledamo spotove. Možemo gledati i takozvane Challenge, odnosno izazove, a neki sni-maju i izmišljene napade hakera, poput Rebecce Zamolo, Matta Slaysa, Chada Wilda Claya te Grace Sharer.

Ana Matoš, Natalie Piljić, Mia Jelović, 7. e

Petra Dimić, poznatija pod imenom SaamoPetraa, hrvatska je influen-cerica koja je svoju karijeru započela putem Joomboosa.

Doctor D.S. ili David je youtuber koji se bavi podučavanjem stvari s ko-jima se susrećemo u svakodnevnim situacijama. Njegovi videozapisi imaju preko 10 milijuna pregleda.

Marko Vuletić mladi je youtuber iz Trogira, zaljubljenik u multimediju, u vlogovima svoje obožavatelje informira o svojemu svakodnevnom životu i aktivnostima te nerijetkim putovanjima.

Agadmator, Antonio Radić, iz Križevaca na svojem kanalu komen-tira partije šaha koje su se prije odigrale, a isto tako prati i aktualnosti vezane za najbolje svjetske šahi-ste. Prikupio je gotovo 500 tisuća pratitelja.

Instagram - snimi, izaberi filtere, po-dijeli s prijateljima fotku ili story

Facebook - otvori račun, potraži pri-jatelje i celebrityje i imat ćeš puni zid svaki dan

Snapchat - šalji sna-pove, skupljaj vatri-ce i popularnost je zagarantirana

Twitter - najbrži put do informacija ali i najsvježijih memeova i viralnih sadržaja

Pinterest - besko-načni izvor inspiraci-je za tvoje kreativno izražavanje

WhatsApp - osnuj grupu, piši poru-ke, šalji fotke i dijeli lokaciju

kratica do mreže

Deezer - istražuj glazbu svijeta i ot-krit ćeš svoje nove favorite

YoutuberiHIT SUBSCRIBE!

9. JOŠKO • 27

e-Crtice

Test ovisnosti o internetu i društvenim mrežama sastoji se od 20 pitanja. Procijeni koliko često se neka tvrdnja odnosi na tebe prema sljedećoj skali: 1 = nikada, 2 = rijetko, 3 = povremeno, 4 = često, 5 = uvijek.

Nakon što odgovoriš na sva pitanja i zbrojiš bodove saznat ćeš jesi li i u kojoj mjeri ovisna/ovisan o internetu.

1. Ostaješ li često na internetu dulje nego si planirao/la? 1 2 3 4 52. Zanemaruješ li kućanske poslove da bi mogao/la provesti više vremena na internetu? 1 2 3 4 53. Je li ti draže vidjeti što se događa online nego biti u društvu prijatelja? 1 2 3 4 54. Koliko često dobivaš/šalješ lajkove na Instagramu? 1 2 3 4 55. Prigovaraju li ti drugi da previše vremena provodiš na internetu? 1 2 3 4 56. Trpe li ti školske obveze zbog vremena provedenog na internetu? 1 2 3 4 57. Provjeravaš li često Instagram? Snapchat? Facebook? Bilo koji profil na internetu? 1 2 3 4 58. Igraš li često igrice tijekom tjedna (dok traje škola)? 1 2 3 4 59. Postaneš li tajnovit/a kad te netko pita što radiš na internetu? 1 2 3 4 510. Zamijeniš li često probleme u stvarnom životu razmišljanjem o tome što bi mogao/la raditi na internetu? 1 2 3 4 511. Uhvatiš li se u razmišljanju da jedva čekaš doći online? 1 2 3 4 512. Strahuješ li da bi život bez interneta bio dosadan, isprazan, bez zabave? 1 2 3 4 513. Povisiš li glas na nekoga ako te ometa dok si na internetu? 1 2 3 4 514. Ostaješ li budan/budna do kasno zbog interneta? 1 2 3 4 515. Razmišljaš li: „Kako bi bilo super da sam sad online, da mogu provjeriti što se događa na Instagramu.“? 1 2 3 4 516. Govoriš li puno puta dok si online: „Još samo koju minutu.“? 1 2 3 4 517. Kažeš li često: „Joj, sutra ću provesti na internetu manje vremena.“, a nisi u tome uspio/uspjela? 1 2 3 4 518. Lažeš li o tome koliko vremena provodiš online? 1 2 3 4 519. Koliko često izabereš ostati kući i biti na internetu, a ne izići s društvom? 1 2 3 4 520. Osjećaš li se loše, neraspoloženo, nervozno kad nisi online, a to sve nestane kad se ulogiraš na Instagram/Facebook? 1 2 3 4 5

80-100 Teška opsjednutost, ne želim zamišljati što bi napravio/la da sutra nestane interneta.

Ana Matoš, Natalie Piljić, 7. e

Školska psihologinja Nataša Klarić je u suradnji s našim novinarkama sastavila test o ovisnosti o internetu i društvenim mrežama. U nastavku možete ispuniti test i otkriti jeste li ovisni o internetu ili pametno raspolažete svojim vremenom.

Kviz

0-30 Nisi uopće ovisan/ovisna o internetu, bravo za tebe!

31-49 Blaga ovisnost, ali nije još zabrinjavajuće.

50-79 Umjerena ovisnost, reagiraj na vrijeme.

Samokontrola

28 • 9. JOŠKO

Natjecanja

Školski superlativiProšla je godina bila izrazito uspješna za naše pametne i vrijedne učenike. Škola se ponosi jednim državnim prvakom, a na državna su natjecanja pozvani učenici koji su se iskazali u različitim područjima, od sporta u stolnom tenisu, preko znanja o prometu, do umjetničkog izraza u ostvarenju radijske igre. Osim toga, mnogi su sudjelovali i postigli odlične rezultate na županijskim natjecanjima. Još jednom im od srca čestitamo i želimo još puno uspjeha u daljnjem radu. pripremile Josipa Pavlović i

Klara Tomić, 7. b

Državno natjecanje

Mia Jelović, 7. e, i Mihael Varga, 6. d sudjelovali su na Državnom natjecanju u Zadru!

Osnovna škola Zadarski otoci bila je domaćin 27. državnog natjecanja Sigurno u prometu od 21. do 24. svibnja 2019. gdje su naši učenici postigli odlične rezultate. Županijsko natjecanje

U kategoriji ekipa naši su predstavnici Ivan Miketa, 6. b, Eva Štivičić i Mi-hael Varga, 6. d, te Mia Jelović, 7. e, osvojili 4. mjesto. U kategoriji pojedinačnih natjecanja Mihael Varga, 6. d, i Mia Jelović, 7. e osvojili su 2. mjesto. mentor Tomislav Leko

Državno natjecanje

Filip Tkalčević, 8. d, postao državni prvak u natjecanju iz znanja u ka-tegoriji „Osnove informatike“!

Natjecanje je održano od 19. do 22. ožujka u hotelu „Zora“ u Primo-štenu, a domaćin je bila Osnovna škola Primošten. Filip je svoje izuzetno znanje pokazao ostvarivši 34,5 od ukupno 49 bodova te se tako plasirao na 1. mjesto. Čestitamo Filipu i njegovu mentoru Kreši Ureku na izvanrednom rezultatu te im želimo puno uspjeha u daljnjem radu!mentor Krešo Urek

Infokup

Stolni tenis

Državno natjecanje

Barbara Tepeš, 3. d, Nikolina Pužek, 4. a, Mara Markovanović, 5. d, i Antonela Papak, bivši 8. e, osvojile izvanredno 4. mjesto!

Državno natjecanje u stolnom tenisu za učenice i učenice osnovnih škola održavalo se od 23. do 25. ožujka u Poreču. Našu je školu predstav-ljala ekipa učenica. Od srca im čestitamo na odličnom uspjehu!

Županijsko natjecanje

U kategoriji učenika naši su stolnotenisači Luka Tepeš, 5. b, Jure Iviš, 7. d, Andrej Papak, 7. e, i Mateo Vrbat, bivši 8. e, osvojili odlično 2. mjesto.mentor Jozo Jurković

Sigurno u prometu

9. JOŠKO • 29

Natjecanja

Državna smotra

Radijska igra Čudna magla 3. b među deset najboljih!

Državna smotra LiDraNo 2019. održana je od 25. do 27. ožujka u Šibeniku za učenike osnovnih i srednjih škola koji su predstavili ovogodišnje ponajbolje scen-ske, literarne, novinarske i radijske uratke. Domaćin osnovnoškolaca bila je Osnovna škola Brodarica.

Našu su školu predstavljali učenici 4. b razreda Dora Tanasić i Filip Kezić te uči-teljica Ada Trbović s izvanrednom radijskom igrom „Čudna magla“, prema kratkoj priči autora Ivana Goleša.

U radijskoj igri sudjelovali su: Kim Novak, Jan Hojka, Vita Dragičević, Lucija Mendeš, Gabriela Mamić, Dora Tanasić, Anja Piljić, David Brbot Ilić, Lela Rajič, Ivana Papac i Filip Knezić, 4. b.mentorica Ada Trbović

Županijska smotra

Naša je škola bila domaćin Županijske smotre LiDraNo 2019. na kojoj je sudjelovalo 162 učenika i 74 mentora iz 38 škola Zagrebačke županije.

Ovdje donosimo uspjehe naših učenika.- skupni scenski nastup Pod, zdjela i postelja Sanje LovrenčićAna Dujmović, 7. a, Marta Akmačić, Natalie Piljić, Ana Matoš, Matija Radošić, Fran Vicić, 7. ementorica Dragana Radovan Marković- literarni rad Tajnstveno mjesto, Lucija Arnuš, 7. amentorica Dijana Mihelčić- školski list Joško predložen na Državnu smotruurednica Natalie Piljić, 7. ementorica Petra Bijelić

LiDraNo

Županijsko natjecanje u futsalu

Ana Tunić, 6. e, Manuela Ojvan i Gabriela Mašić, 8. b, Lea Grubišić, 8. c, Klaudija Jurič i Gabrijela Jezerčić, 8. e, i Maja Grgošević, bivši 8. bmentor Jozo Jurković

Županijsko natjecanje u košarci

Filip Martinčić i Luka Radović, 7. d, Petar Papac, 8. b, Josip Ša-rić, Luka Josipović, Borna Ivan Kolak i Stjepan Pužek, 8. d, Ja-kov Petrić, 8. e, Ivo Vernik, bivši 8. a, Mihael Abramović i Ivan Gavran, bivši 8. c, Jakov Martinčić i Dominik Šumić, bivši 8. ementor Jozo Jurković

Sport

30 • 9. JOŠKO

Natjecanja

Županijsko natjecanje iz povijesti

Filip Tkalčević, 8. d, osvojio 3. mjestoAntonija Vukadin, 8. dJosip Šarić, 8. dmentorica Danijela Župetić

Županijsko natjecanje iz hrvatskoga jezika

Ivana Arnuš, osvojila 4. mjesto, Kata-rina Jurišić i Nina Jadanec, bivši 8. cmentorica Darija Sever

Županijsko natjecanje „Mladi tehničari“

Marta Akmačić, 7. ementor Tomislav Leko

Županijsko natjecanje iz kemije

Gabriela Perković, bivši 8. bmentorica Snježana Mandarić

Županijsko natjecanje iz engleskoga jezika

Karla Kamenjašević i Magdalena Višević, bivši 8. cmentorica Anastazija Šafran Tepeš

Županijsko natjecanje iz njemačkoga jezika

Lea Blažan, bivši 8. e, osvojila 3. mjesto!mentorica Anastazija Šafran Tepeš

Županijsko natjecanje iz fizike

Gabriela Perković, bivši 8. bmentorica Sanja Hmura Meić

Županijsko natjecanje iz matematike

Gabriela Perković, bivši 8. bmentor Bruno Vuletić

Županijsko natjecanje iz biologije

Petra Kruhak, bivši 8. bmentor Nenad Židak

Županijsko natjecanje „Matematički četverac“

Ivan Miketa, 6. b, Marija Debeljak, 6. e, Nikola Marić i Sandra Vrdoljak, 7. dmentori Bruno Vuletić, Ivana Talijanac i Veronika Houška

Županijsko natjecanje „Vjeronaučna olimpijada“

Ema Pavković, 8. c, Antonija Vukadin i Marko Kalaica, 8. d, Nela Marić, 8. evoditeljica Željkica Bradarić

Znanje

9. JOŠKO • 31

Najrazred

Prošle školske godine, naš je razred, 8.c, osvojio titulu Najrazreda među višim razredima. Ta nam je nagrada došla kao toplo priznanje naše-ga svakodnevnog truda i ugodne atmosfere u učionici. Naravno, te nagra-de ne bi bilo da nije bilo naše razrednice Barbare Biđin koja nas je svakod-nevno usmjeravala na pravu stazu. Osam nezaboravnih godina

Nažalost, svemu lijepom treba doći kraj, a tako je bilo i s ovih osam nezaboravnih godina. Svatko je otišao na svoju stranu i u novu sredinu. Srednja škola je mnogo teža od osnovne, u što su se neki tek sada uvjerili, uključujući i nas.

Budućim srednjoškolcima poručujemo da drže glavu gore i ne odu-staju, bez obzira na moguće prepreke. Prijelaz će biti grbav, no uspjeh neće biti nedostižan. Nas dvije upisale smo se u Gimnaziju Sesvete. Ne-mojte zaboraviti da srednju školu upisujete radi sebe i kako biste postigli ono za čime težite u svojem životu.

Magdalena Višević i Karla Kamenjašević, bivši 8. c

Zajedno do usp jeha Titulu Najrazreda nije lako osvojiti, pogotovo kada uzmemo u obzir koliko je razreda te da je konkurencija na visokoj razini. Sigurni smo da je svakom razredu velika čast biti izabran za Najrazred, ali i da Stručno povjerenstvo ima pune ruke posla jer se naši učenici trude osvojiti tu titulu sve više iz godine u godinu. Osim Najrazreda, izabrano je i Srce škole. Pročitajte dojmove naših učenika.

Prošle školske godine moj je razred, 3. b, proglašen Najrazredom u konkurenciji nižih razreda. S ponosom mogu reći da smo mi učenici i naša učiteljica Ada Trbović najbolji. Stvarno jesmo! Naša učiteljica nam s puno strpljenja i ljubavi prenosi nova znanja, a mi kao spužve upijamo sve čemu nas uči.Odlični rezultati

Sudjelovali smo na Državnoj smotri LiDraNo u Šibeniku s radijskom emisijom „Čudna magla“. Bili smo neopisivo sretni zbog toga, smijali smo se, pjevali i veselili. Sudjelovanje nam je bilo poticaj da se još više trudimo. Ravnateljica Mara Mamuza također se jako obradovala i bila je ponosna na naš uspjeh. Nagradila nas je odlaskom u pizzeriju. Svakako ćemo se i dalje truditi biti najbolji razred.

Vita Dragičević, bivši 3. b

Srce škole postali smo velikim trudom i suradnjom, no sve to nije ništa bez prijateljstva. Naš razred pohađa djevojčica s invaliditetom, Marija Ba-drov. Odmah smo ju prihvatili jer nismo gledali očima već srcem. Imali smo odlične rezultate i u učenju. Za to je uvelike zaslužna naša bivša učiteljica Ivana Matešić. Pjesma za rastanak

Bilo nam je teško reći joj „Zbogom!“ nakon četiri godine pa smo joj umjesto toga napisali pjesmu naslova Naše četiri godine u kojoj smo zahvali-li svim učiteljima i istaknuli najljepše trenutke. Svim razredima, od prvog do osmog, poručila bih da se trude, uče i međusobno podržavaju bez obzira na različitosti jer možda baš njihov razred postane sljedeće Srce škole.

Mara Markovanović, bivši 4. d

Priznanje za rad i trud

Gledajmo srcem!

Složna i uspješna ekipa

bivši 8. c

4. d

3. b

32 • 9. JOŠKO

Maturalac

Pustolovina u milijun korakaMaturalac svi učenici iščekuju s nestrpljenjem. Pripreme traju, padaju veliki dogovori, planiraju se veliki događaji. Dojmove s ovog putovanja sedmaši dugo pamte i s radošću prepričavaju. Učenica Antonija Vukadin izabrala je fotografije koje vjerno prikazuju njihovu pustolovinu te je odlično opisala atmosferu koja je vladala na maturalcu. Pročitajte kako im je bilo.

Prva stanica – Nacionalni park Krka. Slapovi su bili predivni, a mi smo, naravno, spojili ugodno s korisnim jer nema ništa bolje nego kad prođeš pokraj velikoga hladnog slapa na 30 stupnjeva Celzijevih.

Zalegli smo na stepenice, a sunce nas je pogodilo ravno u glavu. Tog dan prešli smo oko 15 tisuća koraka i mislili smo: „Vau, ovo je puno ko-raka! Sva sreća da ne moramo ovako svaki dan!“ Grdno smo se prevarili.

Naravno, otprilike u to vrijeme svi su počeli s izjavama i pitanjima poput: „E, je l’ ima itko vode, dehidrirat ću!“ i „Tonka, daj mi malo vode, kad dođemo u hotel, ja tebi dam jedan Kinder Bueno!“

Za Sokolarski centar mislili smo da će biti najdosadniji dio maturalca. Na kraju je bilo potpuno suprotno.

Imali smo priliku hraniti sokolove i slušati nadasve zanimljivo i duhovito predavanje. A i napokon smo sjeli nakon onih previše tisuća koraka.

Nakon veselog dana, smjestili smo se u hotel i krenuli na onu obećanu „noćnu zabavu zatvorenog tipa“. Prvo smo tražili neki kafić da možemo malo sjesti, a zatim su se stvari počele odvijati same od sebe.

Kasnije, u ho-telu, svjedočila sam klasičnom rasporedu – učenici pokušavaju pobjeći iz soba, a razrednici stoje ispred vrata.

Prije spavanja upozorili su nas na čovjeka koji hoda oko hotela s baterijom i provjerava ima li ikoga na balkonima. Marina im, naravno, nije vjerovala pa je situaciju otišla izvi-djeti sama. Sve je završilo s Marinom koja utrčava s balkona jer je neki čovjek posvijetlio prema njoj. Valjda razrednice nisu lagale, nakon svega.

Dečki iz c razreda našli su se pored bazena našeg hotela. Ova fotografija mi je slučajno dospjela pod ruku tijekom priku-pljanja materijala za ovu fotoreportažu.

Antonija Vukadin, 8. d

slapovi krke

sokolarski centar

u hotelu u biogradu na moru

uz bazen

9. JOŠKO • 33

Maturalac

Rano ujutro sljedećeg dana krenuli smo u obilazak Kornata i Telašćice brodom „Biser Kornata“. Iako je put trajao više od četiri sata tamo i natrag, uživali smo u toplom suncu, ugodnom povjetarcu i druženju. Na povratku se taj lagani povjetarac pretvorio u pravi, jaki vjetar i sve su nas potjerali u unutrašnjost broda. Dovoljno je reći da se 80 % učenika osjećalo loše.

Na Telašćici je bilo predivno. Prvo smo se penjali na jedan od njezinih najviših vrhova, i da, bilo je JAKO strmo. Tomu u prilog govori činjenica da smo se u podnožje vratili s puno više ogrebotina.

Kad smo se počeli žaliti na predugo hodanje, jedna od profesorica nas je ohrabrila: „Hajde, hajde cure, još ste mlade, što mislite kako je meni?“ Ne znam kako je njoj bilo, ali ja sam se osjećala nekoliko desetljeća starijom. Pogotovo kad sam shvatila da smo taj dan prešli 18 tisuća koraka. „Ha ha!“ reče maturalac.

Osvježili smo se u moru nakon silnog hodanja, a ova foto-grafija dokaz je da smo se smjeli kupati na Telašćici. To je bilo naše prvo kupanje i uživanje na plaži. Hvala, razred-nice!

do kornata brodom

telašćica

34 • 9. JOŠKO

Putopis

Pustinjska oazaGrad koji oduševljava na svakom koraku, grad u kojem možete posjetiti mnoštvo tematskih parkova, u kojem možete vidjeti najvišu građevinu na svijetu te jedinstveni umjetni otok u obliku palme koji je izgrađen od pijeska posjetio je učenik naše škole Borna Svetec te nam opisao svoju nezaboravnu pustolovinu i doživljaje. Pročitajte što ga se najviše dojmilo, kako se proveo i što je sve razgledao.

Probudio sam se umorniji nego što sam bio navečer, vjerojatno zbog iščekivanja mojega dale-

kog putovanja u Dubai. Sljedećeg je trenutka moj brat ušao u sobu vičući da se spakiram. Kao i obično, počeo je komplicirati stvar. Brbljao je nešto o mojem koferu, no nisam ga baš ra-zumio… Odjednom je počeo još jače vikati i sve skoro upropastio. Odlično! Uspio je potrgati još jedan kofer.

Početak pustolovine

Ipak smo se na kraju uspješno našli u zračnoj luci sa svim kofe-rima na broju i čekali let za Dubai! Let je bilo jako uzbudljiv, ali moram pri-znati da su turbulencije bile zastrašujuće.

Nakon pet dugih sati leta, konačno smo sletjeli u zračnu luku u Dubaiju. Odmah sam osjetio vruć zrak, koji me potpuno obavio. Sunce je zalazilo, ali je i dalje bilo jako vruće. Sjeli smo u taksi i odjednom smo ugledali ogromne zgrade u nepreglednom pijesku, velike natpise i reklame na zgradama…

Neobična odjeća

Muškarci su bili odjeveni u ka-rakterističnu bijelu odjeću s crveno-bijelim šalom na glavi. Žene su nosile crne Abaye, šal preko lica i glave. Za-nimljivo je da žene koje su udate nose šalove samo preko lica, a žene koje nisu udate šalove preko kose i vrata, a lice im se u potpunosti vidi.

Borna Svetec, 7. b

Dubai se nalazi na sjeveru Emirata Dubai uzduž isto-imenog kanala Perzijskog zaljeva.

Muškarci nose karakterističnu bijelu odjeću s crveno-bijelim šalom na glavi, a žene crne Abaye, šal preko lica i glave.

Pogled s plaže na zgradu akvarija

Palma, more, plaža i ja

Neobična arhitektura

Nebu pod oblake

Navečer smo se šetali gradom koji se značajno promijenio od mojega zadnjeg posjeta 2015. godine. Opet su me šokirale veličine i visine građevina, bilo je puno novih, ali i dalje me najvi-še impresionira najviša građevina na svijetu – Burj Khalifa. Visok je, naime, 828 metara s antenom. Ime je dobio

u čast šeika Kalifa al-Nahjan, a nalazi se u novom centru grada „Downtown Dubaiju“.

Sljedeće jutro moja sestra, koja živi u Dubaiju, odvela nas je da pogle-damo plamence, ali im se nismo smjeli približiti, jer bi inače odletjeli. Plamen-ci uopće nisu izgledali kao na slikama, većina ih je bila bijela, a ne ružičasta.

9. JOŠKO • 35

Putopis

Burj Khalifa je visok 828 metara s antenom. Ime je dobio u čast šeika Kalifa al-Nahjan, a nalazi se u novom centru grada „Downtown Dubaiju“.

Najveći akvarij na svijetu nalazi se na otoku zvanom Palm, ima jedinstveni ulaz i iz njega se pruža prekrasan pogled na more.

Svjetlo i sjena morskoga svijeta

Plamenci - jedna od najboljih atrakcija u Dubaiju

Oči u oči s raljama

Soba u akvariju

Posjetili smo najveći akvarij na svijetu u kojem se čak može iznajmi-ti soba koja ima veliki okrugli prozor s pogledom na akvarij. Sam ulaz u akvarij jako je poseban i lijep te ima

nezaboravan pogled na more. Nalazi se na otoku zvanom Palm. Mogao sam vidjeti jako puno različitih riba. Mor-skih pasa i raža bilo je najviše, ali bilo je i puno malih morskih pasa. S njima su smješteni i rakovi koji su pravi maj-stori kamuflaže.

Nedaleko od najvećeg akvari-ja smješten je mali akvarij u kojem su meduze. Bile su prekrasne i nestvarne,

sa svojim svjetlima u za-tamnjenom akvariju.

Opasni morski pas

Htjeli smo ići na otok gdje se mogu vidjeti likovi iz raznih animiranih filmova koji su napravlje-ni od pijeska. Jedan mor-ski pas, koji je viđen oko tog otoka, omeo nam je planove.

Ni sljedećeg dana nismo imali sreće, vani je bilo preko 45 stupnjeva Celzijevih pa smo ostali u blagodati-ma klimatiziranog prostora. Odmarali smo u stanu i jeli hrvatsku hranu koju smo ponijeli sa sobom. Njihovu hranu nismo jeli jer nam nije izgledala baš ukusno.

More puno meduza

Predvečer smo otišli na plažu i kupali se. U moru je bilo jako puno me-duza, ali, na svu sreću, niti jedna me nije opekla.

Sve što se događalo i koliko je predivno bilo na putovanju ne može se u potpunosti opisati, samo vam mogu preporučiti da, ako budete mogli,

svakako posjetite ovaj prekrasan grad. Mojoj obitelji i meni bilo je predivno i volio bih to ponoviti.

Probaj pronaći životinju u ovom akvariju

36 • 9. JOŠKO

Glazba

Virtuoz na klaviruU ovoj rubrici obično predstavljamo naše talentirane učenike koji pohađaju Glazbenu školu Dugo Selo, a želimo nešto više saznati i o instrumentima koje sviraju. Osim ljubavi prema glazbi, ti učenici ulažu veliki trud i vrijeme kako bi jednog dana postali uspješni glazbenici.

Razgovarali smo s Markom Kala-icom, učenikom naše škole koji pohađa i srednju glazbenu školu

gdje svira klavir. U intervjuu nam je rekao koji su njegovi uzori, gdje je sve nastupao, koje je uspjehe postigao, koju glazbu voli slušati te koji su mu planovi za budućnost.

Nika: Molimo te da nam se predstaviš i ukratko kažeš nešto o sebi.

Marko: Ja sam Marko, idem u 8. d razred OŠ Josipa Zorića. Idem i u

svirati? Marko: Volim glazbu odma-lena i uzor mi je bio Mozart. Bilo mi je jako zani-mljivo to kako netko u tako ranoj dobi može svirati pa sam i ja htio probati.

Ema: Zašto si odlučio svirati baš klavir?

Marko: Odlučio sam se baš za klavir jer mislim da je to jedan poseban instrument koji ima jako lijepu melodiju.

Nika Galečić i Ema Blažinović, 5. b

Mislim da je klavir jedan poseban instrument koji ima jako lijepu melodiju.

Najčešće nastupam u glaz-benoj školi, a bilo je i kon-cerata u KUD-u Preporod i okolici.

Ako želite svirati neki instru-ment, obvezno pokušajte jer vam to može donijeti samo dobro.

Marko na satu glazbenog

Marko: Za svoj najveći uspjeh dosad smatram prolazak upisa u srednju glazbenu školu jer smatram da to nije nimalo jednostavno i da se trebalo jako potruditi.

Glazbenu školu, sviram klavir.Ema: S koliko si godina počeo svirati?

Marko: Počeo sam svirati u drugom razredu osnovne škole.

Mozart kao uzor

Nika: Što te motiviralo na to da počneš

Nika: Koje sve aktivnosti imaš u glazbe-noj školi?

Marko: Imamo nastavu klavira dva puta tjedno, nastavu zbora dva puta tjedno, solfeggio dva puta tjedno, po-vijest glazbe dva puta tjedno i harmo-niju glazbe dva puta tjedno.

Ema: Gdje si sve nastupao?

Marko: Najčešće sam nastupao u glazbenoj školi, a bilo je i koncerata u KUD-u Preporod i okolici.

Najveći uspjeh

Nika: Koji je najveći uspjeh koji si posti-gao dosad?

Ema: Tko ti je najdraži skladatelj?

Marko: Najdraži skladatelj mi je Ludwig van Beethoven.

Nika: Kakvu glazbu najradije slušaš inače? Navedi najdražu grupu/pjevača/pjevačicu.

Marko: Najčešće slušam pop, ali ima tu i drugih vrsta glazbe. Jedna od omi-ljenih grupa mi je „Maroon 5“.

Planovi za budućnost

Ema: Gdje se vidiš u budućnosti? Koju srednju školu planiraš upisati?

Marko: Nadam se da ću uspjeti upisati Glazbenu aka-demiju, a volio bih upisati Jezič-nu gimnaziju.

Nika: Što bi savjetovao ostaloj djeci koja žele svirati?

Marko: Poručio bih im da proba-ju, pogotovo ako su zaljubljeni u glazbu kao ja, jer ne mogu ništa izgubiti, to im samo može donijeti dobro u životu.

9. JOŠKO • 37

Sport

Plivačica maratonkaBiti uspješan u sportu, osvajati brojne nagrade te nizati uspjehe nije nimalo lako. Za to je potrebna upornost, predanost, disciplina i velika volja. Među brojnim učenicima, uspješnim sportašima, kojih nije malo u našoj školi, odlučili smo pred-staviti osobitu sportašicu i paraolimpijku.

Razgovarali smo s Marijom Ba-drov, učenicom 5. b razreda, pa-raolimpijkom u plivanju. Plivanje

nije nimalo lagan sport, potrebno je puno vježbe, truda i odricanja kako bi se došlo do cilja – osvajanja medalja. Marija je velik uzor svim učenicima. Pročitajte što ona misli o plivanju te kako se odlučila baviti tim sportom.

Nika: Molimo te da nam se predstaviš i ukratko nam kažeš nešto o sebi.

Marija: Ja sam Marija Badrov. Imam 11 godina i učenica sam 5. b razreda.

Marija R.: Kada si se počela baviti pliva-njem i koliko dugo to traje?

Marija: Počela sam se baviti plivanjem jako rano, s 18 mjeseci.

Marija Ravenšćak, Dorotea Dubravčić i Nika Galečić, 5. b

Podrška trenera i obitelji mi je jako važna.

Trening traje dva sata, sastoji se od dijela u vodi i dijela na suhom.

Marija u svom elementu

Dobro raspoloženje na maratonu

Naporni treninzi

Marija R.: Koliko ti je važna podrška tre-nera/trenerice i obitelji, na koji te način podržavaju?

Marija: Podrška trenera i obitelji mi je jako važna, uvijek mi govore kako ja to mogu i onda imam vjeru u sebe i svoje mogućnosti.

maratona. Izdvoji nam svoje najdraže uspjehe.

Marija: Imam puno najdražih trenuta-ka i uspjeha, no izdvojila bih onaj kada sam otplivala normu za Europsko pr-venstvo na 100 metara leđno. To je bilo baš nedavno.

Nika: Što bi poručila učenicima koji se žele baviti sportom, što je najvažnije?

Marija: Poručila bih im da marljivo tre-niraju i ne odustaju ako to vole.

Dorotea: Zašto si se odlučila baviti baš tim sportom i što te tada ohrabrilo?

Marija: Roditelji su me upisali na pliva-nje zbog mojeg invaliditeta. Ohrabrila me želja za lakšim kretanjem.

Dorotea: Kako izgleda jedan tvoj trening?

Marija: Trening traje dva sata, a sastoji se od dijela u vodi i dijela na suhom.

Nika: Koliko treninga imaš tjed-no i kako se to poklapa s tvojim školskim rasporedom?

Marija: Treninge imam šest puta tjedno i nemam proble-ma s rasporedom. Sve stignem odraditi, i školske obveze i treninge.

Najdraži uspjeh

Marija R.: Koji ti je najdraži stil plivanja i zašto baš taj?

Marija: Najdraži stil plivanja mi je leđno zato što sam ga učila od samog početka.

Dorotea: Znamo da si osvojila mnoge nagrade i plivala nekoliko

38 • 9. JOŠKO

Likovno-literarni kutak

Strka

Stol je pun knjiga,a u glavi puno briga.

Kada bilježnica uz knjigu stoji,ja se briga ne bojim.

Iza ormarića baš je strka,miša je uhvatila frka.Miš nikad nema mira,kad je kuća puna sira.

S ormarića slika je pala,strka je naglo stala.

Sada mačka kolo vodi,mišu to jako škodi.

Lena Ramona Pavlić, 5. b

Izvan okviraOva je rubrika rezervirana za naše kreativce koji stvaraju dojmljive likovne i literarne radove te nas njima uvijek iznova oduševljavaju. Donosimo vam pjesme i prozna ostvarenja koji su konkurirali na međuopćinskoj i županijskoj smotri LiDraNo, pjesme inspirirane neobičnim i običnim motivima te likovne uratke koji su itekako zaslužili svoje mjesto na ovim stranicama.

Jesen

Gdje je kiša, gdje je ledkada Sunce još zasjati zna?Ali mora postojati neki red,

doći ćemo i do zamrznutog dna.

Oblaci nebo prikrivajubez pravila i reda,

vjetrovi šumske staze otkrivaju,no lišće se svejedno ne da.

Šuma na počinak krećeVjetar ju polagano uspavljuje.

Oduprijeti se ona nećejer se slatki san najavljuje.

Ujutro dolazi tanak sloj zimei prekriva raznobojno lišće.

U daljini Zima čuje svoje imehladnoću više uza se ne stišće.

I mi živimo ovu jesendok se smijeh čuje u daljini,

vjetrom užurbanim ponesen,u lišću tkanoj haljini.

Gdje je kiša, gdje je ledkada Sunce još zasjati zna?

Ali i u gorčini mora biti neki med,da se otisnemo od ledenog dna.

Antonija Vukadin, 8. d u konkurenciji na

Međuopćinskoj smotri LiDraNo 2019.

Ana Budim, 7. c

Daniel Vajzović, 5. d

9. JOŠKO • 39

Likovno-literarni kutak

Neki topli kraj

Jesen dolazi,kiše počinju,

toplina suncabježi mi iz očiju.

Ptice se spremaju,za selidbu dugu,dug put ih čeka,

prema toplom jugu.

Hladno je svima,dolazi zima,selice sve su

u toplome raju.

Vrapcima je hladno,sve od sebe daju,

još uvijek razmišljaju,o nekom toplom kraju.

Nika Galečić, 5. b

Stonoga

Ona je velika, široka, debela, tanka noga.Velika je ko 100 ovaca.

Široka je ko 100 leptira.Visoka je ko 100 miševa.Tanka je ko 100 mrava.

Debela je ko 100 slonova.Zato se i zove stonoga, jer ima izgled ko 100 nečega.

Ona je jedna velika noga.Kada ide u trgovinu kupuje samo 100 cipela

da sve stanu na nju.No to je katkad nemoguće jer je svaka cipela mala ko 100

zrna prašine, a ona je ipak velika ko 100 slonova.Ona se zove stonoga.

Tara Matahlija, 4. d

Ian Remenar, 7. b

Gabriel Gavranović, 6. c

Marija Ešegović, 5. a

Ivana Marić, 6. c

40 • 9. JOŠKO

Likovno-literarni kutak

Pokraj živahnog potoka koji ne-stašno udara u obalu nalazi se neobično i čarobno mjesto koje

u meni budi uzbuđenje, nekakvu vrstu straha te ubrzava rad moga srca.

Svakoga dana dolazim do potoka te poput uplašene srne osluškujem i okrećem se na svaki šum. Po starom, trulom, raspucalom, hrapavom deblu prelazim preko uzburkanog potoka. Zalazim u šumu te dok gazim po vlaž-nom tlu prekrivenom lišćem, u nosnice uvlačim svjež miris biljaka. Kroz guste krošnje stabala provlače se tople zrake svjetlosti i miluju moje lice. Dolazim do hrasta. Vrhovima prstiju dodirujem njegovu sivosmeđu raspucalu koru.

Zastanem. Okrećem se. Osluš-kujem. Oblio me hladan znoj i ruke

Tajanstveno mjesto

su mi zadrhtale od uzbuđenja. Kada zaključim da nema nikoga, spretno se popnem na taj tajnoviti hrast. Ruka-ma hvatam zeleno lišće i susrećem se s hrpom žireva. Sjedam na debelu granu i noge prebacim u malenu skromnu, ali opet tako čarobnu kućicu na stablu.

Kada zakoračim, začuje se škri-panje podnih dasaka. Dva prozora pružaju mi pogled na veličanstvenu šumu ispunjenu melodičnim cvrkutom ptica. Na samoj sredini kućice smje-stio se istrošeni tepih ukrašen raznim oblicima koji u meni izazivaju divljenje. Na tepihu se smjestio stari drveni stol na kojem stoji također drvena posuda puna svježih malina. Njihov se miris širi kućom te mi izazivaju osmijeh zbog svojega slatkastog okusa. Uz stol su

i četiri stolice izrezbarene raznim ob-licima i ukrasima koji me tjeraju da zastanem i s divljenjem ih proučavam. Na zidu se nalazi polica na kojoj su se smjestile zapaljene svijeće. Bile su različitih veličina i svaka je imala svoj poseban plamen koji osvjetljava pro-storiju i tjera vosak da se poput bisera spušta do kraja same svijeće. Pribijeni uza zid nalaze se jastuci punjeni gušč-jim perjem. Mekani su poput trave na kojoj obožavam sjediti jer me škaklja i opušta.

Volim boraviti ondje jer mi donja usna zadrhti od sreće i uzbuđenja. On-dje radim što volim, ondje jednostavno mogu biti svoja.

Lucija Arnuš, 7. a u konkurenciji na Županijskoj

smotri LiDraNo 2019.

Iva Pašalić, 6. c

Mihael Kovačić, 5. c

Elena Husarić, 3. a

9. JOŠKO • 41

Likovno-literarni kutak

U jednome moru, daleko od ostatka svijeta i bilo ka-kvog doticaja s njime, nalazi se jedan otok. Taj otok pun je pješčanih plaža, palmi, sunca. Nekoliko dese-

taka obitelji, potomaka ljudi s broda koji se u oluji pokvario, našli su sreću u nesreći. Imali su ono što je bilo nužno i to je bilo dovoljno.

Tog je dana kišilo. Sunce se skrilo iza slojeva obla-ka, a kiša je natapala suhu i žednu zemlju. Nitko se nije usudio promoliti glavu izvan sigurnosti svoga doma, a Mia je uplakanih očiju trčala niz brdo dok ju je majka dozivala prijetnjama i ljutitim glasom. Mahala je pismima u ruci i do-zivala je bijesno natrag. Prošla je livade, šume i plaže kada je iza sebe začula udarac. Trčala je koliko su je noge nosile i tko zna koliko bi još, da nije bilo onog kamena o koji se spotaknula baš kada je kiša prestala pokazivati svoju moć. Probudila se, činilo joj se, satima i satima kasnije. Kapci su joj imali težinu cijeloga njezinog tijela, a ruke i noge ili nije osjećala ili su ih bolovi u glavi nadmašivali.

Bila je zora. Znači, prespavala je više od pola jučeraš-njeg dana. Dok se budila i pokušavala maknuti lišće nasla-gano po njoj, osjetila je nečije oči na sebi. Srce joj je glasno i brzo kucalo u prsima. Svaki mišić u njezinu krhku i tamno-putom tijelu zamrznuo se. Čula je nekoga iza sebe. Skupila je svu svoju hrabrost i snagu da se okrene. Polako je krenula otpuštajući dah za koji nije ni primijetila da drži. U trenutku kada se okrenula dovoljno da vidi tu zagonetnu osobu, bila je najuplašenija i najznatiželjnija osoba na otoku. Pogled joj je stigao do dječaka, slične dobi kao i ona, iste tamnopute kože, ali pješčano-smeđe kose nasuprot njezinim savr-šeno plavim uvojcima. Razjapljena usta počela se kretati pokušavajući oblikovati pitanje kojim bi izrazila koliko je iznenađena.

To je bio on. Onaj zbog kojega se toliko posvađala s majkom, koji joj je pisao o putovanju nazad na kopno, koji

ju je izvlačio iz usamljene svakodnevnice. Imala je desetke pisama od njega, nekih prastarih karti svijeta i opisa svega kamo će ići. Dok je ležala naslonjena na drvo, na granici plaže i divljih dijelova šume, a sve što se čulo bilo je buđe-nje života i glasni otkucaji srca i dok je pokušavala osmisliti kako će komunicirati s nijemim dječakom bez pisanja, on ju je samo gledao. Upućivao joj je jedan dug i nježan pogled svojim smaragdno-zelenim očima koje su vapile za izazo-vom, promjenom. Za putovanjem. Čekala je neki znak, bilo što, da se nešto počne događati. Ništa.

Odlučila je stvari preuzeti u svoje ruke. I upravo u onom trenutku kada je htjela započeti priču, toplina nečeg masivnog na njoj ju je trznula. Više nije bila u toplome ljet-nom jutru, nego u sredini nekakve oluje. Kiša je svom sna-gom padala po krovu prostorije u kojoj se nalazila. Otvorila je oči iščekujući dječaka od malo prije, a pronašla je svoju majku kako ju zabrinuto motri, očiju natečenih i crvenih od plakanja. Sve je počinjalo dobivati smisao. Sanjala je. Nekoliko dana kasnije je, zahvaćena bolešću, saznala sve. Majka joj je pažljivo sve rekla. Kada je istrčala van iz kuće zbog svađe u kojoj su prepirale oko njezina oca, pala je i udarila glavom, zaspala i zatim su je susjedi pronašli. Ona se sjećala jedino svojega sna. Suze su se prolijevale iz ocea-nom ispunjenih očiju nebesko plave boje.

Dječak nije bio stvaran. On i njegova pisma bili su samo neki proizvodi njezine bujne mašte. Sve te gluposti mora zaboraviti, prestati vjerovati u njih kao kakvo naivno dijete. Sve su to samo laži, baš kao što joj je majka govori-la. Zauvijek će ostati na otoku. Ali ipak je znala da toplinu koju osjeća nije uzrokovao neki komad drveta, nego kutijica puna pisama u razigranom plamenu koja je još prije nekoli-ko dana predstavljala svu njezinu nadu i želju za povratkom na kopno te uspomenu na onoga koji joj je bio najsvjetlija točka u danu iako je sanjala.

Antonija Vukadin, 8. d

Putovati s valovima

Gabriela Preldžić, 5. aSandra Vrdoljak, 7. d

42 • 9. JOŠKO

Likovno-literarni kutak

Dok sam bila s obitelji na odmo-ru, odlučili smo posjetiti mali otočić u tropskom moru – Sun-

čani raj. Nakon duljeg putovanja došli

smo na otok gdje nije bilo puno ljudi, ali je zato bilo prekrasno. Otišla sam na drugu stranu otoka gdje nije bilo nikoga. Umočila sam noge u toplo more i odjednom začula kako me net-ko doziva. Prestrašila sam se, no kada sam pogled usmjerila prema moru, u nevjerici sam zaključila da ono priča i doziva me. Reklo mi je da na ovom otoku postoji prekrasan biser koji nije bio običan, mali biser, već puno veći zeleno-plave boje. Upitala sam gdje

IZVOR ŽIVOTA

Voda je piće za život važno, kad ju pijemo, osjećamo se snažno.

Voda je izvor, potok ili rijeka, od vode nema boljeg lijeka. Voda je važna za život ljudi, jer bez nje zdravlje se gubi.

Voda se ne smije trošiti bez razloga, njezina nestašica zabrinjava svakoga.

Voda je nekima velika briga, njezino rasipanje čista nebriga.

Voda i njezina čistoća naša je zadaća, jer dobro se dobrim vraća.

Mia Dolenec, 7. e

Pričalo mi more

ga mogu pronaći, a odgovor mi je bio ispred nosa. To su bile dvije grančice u obliku križa. Kada sam ga otkopala, odlučila sam ne zadržati biser, već ga pokloniti moru. Ono je bilo jako sretno i darovalo mi je prekrasnu ogrlicu od bisera i školjaka. Nakon dva dana bilo je vrijeme za povratak kući. Mahnula sam moru i ušla u automobil.

Shvatila sam da sam se osjećala ljepše poklanjajući, nego uzimajući za sebe. Neki su ljudi pohlepni i sve žele zadržati za sebe. Kada sam moru daro-vala ono što mu pripada, uzvratilo mi je mnogostruko. Ljepota je u davanju.

Ema Prisuda, 6. a

VODA

Voda je zdrava,vodu voli trava.

Bez vode života nema,to glavna nam je tema.

Neka kiša jaka pada,zemlja ju treba sada.

Kaplje, kaplje kiša,smočila i miša.

Svatko voli vodu,smočila i rodu.

Petra Marjanović, 3. c

Ana Dujmović, 7. a

Petar Ivanda, 6. d

Matea Žilić, 6. c

9. JOŠKO • 43

Razbibriga

Pronađi riječi u osmosmjerci. Kada ih sve pronađeš, preostala slova otkrivaju jednu riječ. Napiši ju ispod.

M O B I T E L L S A T

T I P K O V N I C A E

A P A L O K Š A D R L

B A L E T O W M A E E

L D O M E R p G R M U

E P P A S T A H W A I

T M I Š P U NJ A Č K Z

K I N U E N D E O I I

S N A P C H A T U T J

K O Š Y O U T U B E A

Rješenje: _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Osmosmjerka

Križaljke

Rebusi

Sara Radošić, 5. d

2 • 9. JOŠKO - Pozdrav osmašima

8. a

Bogatstvo različitostiRazred pun individualaca, ponekad su bučni, a ponekad neobično tihi. Kad

je radna atmosfera, onda svi prionu na posao i vrlo su vrijedni. No ima tu i puno smijeha, veselja i druženja, do te mjere da se čine nezaustavljivima. U ove četiri godine bili su tu jedni za druge, nesebično pomagali, uključivali se u brojne hu-manitarne akcije na što sam iznimno ponosna.

Katica Bahlen

Radosna, vesela, otvorena duha, al’ kad se radi, voda nam do uha.

Jelena Stanušić - Broji ona nama novac, na ocjene je pravi lovac.

Dorijan Dedić - Komika mu je na prvom mjestu, Culipanu razigranu, vještu.

Dominik Pavlić - Nemirna on je duha, Ribica, za nogomet ima sluha.

Branimir Balov - Zeus ga zovemo mi, pred testom predaje se tremi.

Barbara Zekić - Bod joj fali do ocjene veće, manju ona priznat neće.

Antonio Šimunović - U razred stigao je nedavno, simpa on je – to je glavno.

Antonija Budim - Hiperaktivna zezalica, nogometna uspješnica.

Antonia Andreić - Rukopis lijep kao slika, „čivava“ naša dobre fore „spika“.

Ana Budim - Slikarica-šminkerica, razredna pametnica.

Pozdrav osmašima - 9. JOŠKO • 3

8. a

Željka Muhin - Kriva ona je za sve, pamet nikad ju ne izdaje.

Vedran Muhin - Ekspert on je za engleski, šaljiv je taj Veki, Veki.

Tomislav Opačak - Crni dio linolade, rukotvorac, stvari izrađivat znade.

Srećko Zdunić - Sportaš on je pravi, ali bez muffina ništa ne napravi.

Petar Budim - Šarmirati on dobro zna, voli njega lopta nogometna.

Melani Mihalić - Tiha umjetnička duša, od učitelja samo petice sluša.

Matija Bertek - Vicevi su njemu lagan posao, Fortniteu sav se on predao.

Marko Golić - Bijeli dio linolade, dobra mu se fora uvijek potkrade.

Mark Daniel Žlabravec - Doktorirao je fiziku, Tava vreba dobru priliku.

Marija Galić - Na Galu se ne možeš naljutiti, o životinjama voli brinuti.

Maria Stiperski - Računa ona sve u šesnaest, nadimaka ima već petnaest.

Karlo Klarić - Rubikovu kocku super slaže, kemiju s lakoćom razlaže.

4 • 9. JOŠKO - Pozdrav osmašima

8. b

Nepredvidivi kreativci

Vrlo zanimljiv i kreativan razred, osobito u onome što oni žele. Sve ak-tivnosti vole i rado u njima sudjeluju, ali učenje im je zadnjem mjestu. Taman kad pomisliš da si ih „skužio“, oni te uvijek iznenade. O njima se svašta može reći, ali ne i to da su predvidivi.

Željkica Bradarić Bilo kuda, s nama svuda, za nas ima truda, od ocjena joj glava „luda“.

Lea Goluža - Uvijek skockana tip-top, glasno grmi non-stop.

Kristijan Papić - Torbu traži cijeli dan, nastavu prati sav „predan“.

Klara Klarić - Kosa duga ili kratka, moramo priznat, stvarno je slatka.

Jakov Lasan - On je naš DJ gla-san, u matematici uvijek jasan.

Ivano Novak - Volimo ga jer je naš, zeza se, al’ baš, baš.

Ivan Szabo - Informatiku voli do bola, život mu je Coca Cola.

Gabriela Mašić - U razredu naj-sitnija, u nogometu najbitnija.

Fran Opuhač - Naučiti on neće, ali znati sve će.

Fran Mašić - Fran Mašić zvan Mašina, jede puno čokolina.

Ema Knezić - S dečkima se više druži, oko škole stalno kruži.

Dora Slabinjac - Kemija joj je noćna mora, al’ ona je baš fora.

Pozdrav osmašima - 9. JOŠKO • 5

8. b

Vito Bilalović Keles - Engleskim barata k’o od šale, baca fore velike i male.

Sara Berislavić - Mišljenja drugih ne diraju je, zato nas sve smiruje.

Petar Papić - S bratom torbu uvijek traži, zato mu ponekad slaži.

Petar Papac - Svakom loncu poklopac, za cure i nogomet pravi znalac.

Paula Cikarski - Crtanje joj nije prob-lem, matiša zadatak golem.

Nika Gorišek - Plesačica prava, naša Nika, k’o komarac nas stalno pika.

Mia Pavlović - Kad dobije četiri, uvijek po-ludi, al’ žvake pod odmorom svima ponudi.

Mia Međugorac - Engleski najviše voli, pazi je se kad ljutito progovori.

Matej Galić - Ponaša se poput tigra, igrice stalno igra.

Matea Jukić - Prepiranje njoj je mana, al’ pamet joj je jača strana.

Manuela Ojvan - Svima pomaže na testu, „političarka“ je na mjestu.

Leonarda Vranić - K’o u neboder mi ju gledamo, slažemo se, kažemo.

6 • 9. JOŠKO - Pozdrav osmašima

8. c

Samo pozitivaRazred pun individualaca, kada treba učiti i raditi, tu su, no vole se i za-

bavljati. Puno je tu smijeha, ali poslušaju svaki moj savjet i uvijek su tu jedni za druge. Spremni su pomoći u učenju, dati jedni drugima savjet u rješavanju raznih problema. Uvijek vide ono pozitivno i to najčešće prvo naglase u svakoj situaciji. Jedna generacija kakvu bih voljela ponovno imati.

Danijela ŽupetićPovijest njezina je slava, imamo uz sebe pravog lava.

David Papić - Prava je razredna leg-enda, u svaku priču začin doda.

Antonija Ronta - Uzor ona je nama, uz nas nije nikad sama.

Antonia Prgomet - Na nju možeš računati i pozitivom se naoružati.

Ilijana Ronta - U imeniku dobre ocjene slaže, prijatelje nikad ne laže.

Ema Pavković - Tiha voda brege dere, u čitanju nema mjere.

Dorja Badrov - Spremna je uvijek pomoći, zaradi peticu u po’ noći.

Ivan Vidaković - X-box, BMW glavne su mu fore, briga ga za noćne more.

Kristina Mrijaj - Talente svoje ne skriva, ona je naša razredna diva.

Katja Debeljak - Ona je naša predsjednica, svaki sat njezina je sjednica.

Jan Cetin - Za računalo ga stavi, odmah mu se raspoloženje popravi.

Pozdrav osmašima - 9. JOŠKO • 7

8. c

Tomislav Ernješ - Nogomet i ocjene – tu nema cijene.

Sara Mašić - Prijateljica je prava, tiha, al’ tvrdoglava.

Matej Valentić - Svoju pjesmu svira, inteligentno filozofira.

Matea Lukačević - Zezalica razred-na, šaljivica pametna.

Martin Nikolić - Omiljen među curama, super frajer, „među nama“.

Martin Krizmanić - Rukometna lopta često mu u ruci, s frizurom je uvijek na muci.

Mark Tutić - Voli školu manje-više, ali druženje najviše.

Marin Filipović - Dok dribla nogomet-nu loptu, svira on i ljubavnu notu.

Manuela Jerković - Svoj stil ona fura, za čitanje uvijek joj je ura.

Lucija Jurica - Šala joj je kao ples, pravi je urnebes.

Leon Cetin - Fortnite mu je opsesija, a šala profesija.

Lea Grubišić - Udarac joj je strava, a ne bi zgazila ni mrava.

8 • 9. JOŠKO - Pozdrav osmašima

8. d

Karlo Đuran - Genij on je informatički, u sportu i zabavi taktički.

Josip Šarić - Zabave on je centar, na jeziku brz je k’o vjetar.

Ivana Lucić - Prvi slavuj među nama, tugu smijehom uvijek slama.

Filip Tkalčević - Državni naš je prvak, u informatici on je prejak.

Damir Stjepić - Zezancija njemu uvi-jek paše, samo da učenje je lakše.

Borna Ivan Kolak - Zgodan on je, dobro se oblači, svaka cura na njega se zakvači.

Antonija Vukadin - Mozak naše gen-eracije, majstor mašte i kreacije.

Ana Obućina - Cura naša digitalka, na mjestu joj tipka svaka.

Adam Grgurić - Smijeh, društvo, prijatelji, on svima se veseli.

Nemoguće je moguće

Ponekad ti život da puno različitih kockica i sve ih trebaš složiti da stanu u jednu kutijicu. Često je koja višak jer su se ostale raširile, ali kad se dobro poslo-že i svaka nađe svoje mjesto, dobit ćete lijepu sliku. Moj razred veliko je uzbur-kano more u kojem je izazov plivati, no svaki otočić u tome moru jedinstven je i poseban. Na svakome se nalazi neprocjenjivo blago koje tek treba otkriti.

Marijana BalšićUz njezin smirujući glas, sve shva-timo za čas.

Pozdrav osmašima - 9. JOŠKO • 9

8. d

Vanessa Križan - Nema mišiće samo u sportu, za pravdu uvijek stane na loptu.

Stjepan Pužek - Otporan na sve nevolje, nitko od njega ne brani bolje.

Mia Vernik - Pomalo je luckasta, pametna i vrckasta.

Matija Belic - Pametna, lijepa i draga, duhovita, ostavit će traga.

Matea Hrala - Draga nam je svima, al’ kad plane, svijet se klima.

Marko Kalaica - Na klaviru Mozart pravi, dijeleći autograme on se zabavi.

Marina Premužak - Baca fore k’o iz ruka-va, biserima svojim sve nas nasmijava.

Luka Josipović - Iako naoko malen, košarkaških snova gori mu plamen.

Luciana Krnjić - Kad glas pusti prava pjevačica, često je i draga smijalica.

Lorena Milić - U kosi njezinoj krije se snaga, ne damo ju ni za sva blaga.

Laura Duvnjak - Kreativna umjet-nica, životinjama zaštitnica.

Lana Sruk - Ljepotica, prijateljska duša, probleme naše uvijek sluša.

10 • 9. JOŠKO - Pozdrav osmašima

8. e

Klaudija Jurič - Ona je naš Rambo i Bruce Lee, svaki dan ti popravi.

Jakov Petrić - Frizura mu je na mjestu prvom, loptu kroz obruč ubaci silom.

Ivona Knežević - Dobro požar gasi, u nevolji svakoga spasi.

Ivana Vešligaj - Naša prava uvijek brani, svi su joj argumenti znani.

Gabrijela Jezerčić - Matematiku ima u malome prstu, a i sportsku nogu čvrstu.

Gabriel Zečević - Razredni pozitivac, za dobro društvo on je uvijek krivac.

Frano Abramović - Kemija on šale, popravit zna stvari, velike i male.

Antonela Pavić - Glava joj u oblacima šeta, najava testova uvijek joj smeta.

Ana Pervan - Zaljubljena 24/7, nas-mijana 1/1.

Živahni veseljaciS njima nikad nije dosadno. Uvijek imaju nešto reći, na nešto se nadove-

zati. Ne nedostaje tu razmirica, ali ima i puno smijeha. Pomoći će jedni drugima i uskočiti u nevolji. Ima tu uspješnih glazbenika, sportaša, volontera, vatroga-saca, recitatora, marljivih radilica i tko zna čega još sve ne. Iako su nestašni, svatko od njih u sebi nosi puno vrijednih osobina i vrlina koje će vjerujem i dalje razvijati i njegovati te izrasti u divne ljude.

Helena KotarskiPoštenje našu rasku krasi, sve prob-leme brzo nam ugasi.

Pozdrav osmašima - 9. JOŠKO • 11

8. e

Vinko Gredelj - Viko zvani Cocelino, spas je naš u zadnji čas.

Viktor Grgić - Rukometaš pravi, za školu ne mari.

Tanina Došlić - Naoko mala je Tanina, pogledaš li bolje, velika joj vještina.

Sandi Zulić - Nogomet jako voli, na terenu po golu „raspali“.

Paola Prgomet - Kistom slika k’o Dali, za ljubavne savjete uvijek smo ju zvali.

Noa Matić - Bicikl vozi, klavir svira, ostatak dana spava – dajte mu mira.

Nela Marić - Pametna razredna glava, ako je razljutiš, upoznat ćeš lava.

Mihael Klarić - Prijatelj do neba, visina mu ne treba.

Marija Ikić - Vesela je i radoznala, a i brbljava do bola.

Lara Šegović - Zaljubljena preko uha, o dečku kad priča, ne čuje se ni muha.

Lana Zupković - Plesačica ta prava, razborita, vesela i draga.

Lana Brlek - Glas joj se daleko čuje, primijetit ćeš je – uvijek tu je.

Gabriela Mašić, 8. b