ORIP 1 Uvodno Predavanje

7/23/2019 ORIP 1 Uvodno Predavanje

1/45

Osnove raunalstva i

programiranjeZrinka Vidovi-Tisani


2/45

Gdje se sve nalazeraunala?

Nadziru proizvodnju i prijenosenergije, sustave distribuije vode,plina, TV programa!

Omoguavaju tele"onski i internetskipromet, ali i nadziru promet naestama, #eljeznikom i tramvajskim

prugama, sema"oriziranimraskri#jima, letove avionima,pomorski promet!$

%


3/45

& automobilima se nalazi oko '(mikroproesora)

*+& *ngine +ontrol &nit nadzire rad motora .odul zranog jastuka /nstrument ploa

.odul klima ure0aja 123 modul .odul kontrole zano4enja

.odul kontrole prijenosa .odul distribuije snage na kotae !$$

5


4/45

6uanski ure0aji

7ladnjai iledenie

od 899:,3ada su i

internetizirani

;


5/45


6/45

1 ne mo#emo izbjei ni)

=erilie rublja =erilie posu0a

&sisavai =ei za entralno grijanje! Televizori

!!$

>


7/45

o4 uvijek nismo spomenuli)

3tolno raunalo Notebook

Tablet 3martp@one =@ablet

A

Zato nam

treba


8/45

Baunalstvo

=oznavanje naina "unkioniranja raunala Bazumijevanje vrste i raspona problema

koje raunalom mo#emo rije4iti

3posobnost analize ti@ problema kako bi i@se prevelo u niz smisleni@ postupaka kojeraunalo mo#e izvr4iti da bi rije4ilo

problem =riprema odgovarajui@ podatakasvojstveni@ problemu

:


9/45

Znanje

Ceklarativno znamo da je

/mperativno

znamo izraunati

Znanje ima ovjek, astroj ima sposobnost

provedbe naredbi9

2 1.41421=

2


10/45

Dovjek koristi svoje znanjeda bi)

CeEnirao problem Odluio o nainu njegovog rje4avanja =odijelio rje4enje na niz manji@, laganiji@

koraka =reveo te korake u jezik razumljiv

raunalu

Bije4io problem pomou raunala =rovjerio rje4enje problema Omoguio da se tako mogu rije4iti slini

problemi 8(


11/45

Osnovna gra0a raunala

88

Von Neumann (Princeton) graa Harvard graa


12/45

Temeljne karaketristike za3tored =rogram +omputer

Baunalo je ope namjene sautomatskim izvo0enjem programa

/ma mogunost po@rane podatakaulazni@, me0urezultata i rezultata

3lijed instrukija je po@ranjen

.ogua je komunikaija s okolinomulazno-izlazne jedinie

8%


13/45

=rogram

=rogram je niz instrukija namijenjenrje4avanju pojedinanog ili slo#enog

problema 3klapa se od niza mali@ jelina tzv$Primitivesakoje moraju imati toan redoslijed

.ora u potpunosti biti izvediv raunalom,stoga ima stroga pravila 6oristi podatke u digitalnom obliku

85


14/45

1lgoritmi i kompjuterski nainrazmi4ljanja

8;


15/45

6valitete algoritma

6oristi poetnu vrijednost Navodi redoslijed odre0eni@ naredbi za

izvr4enje =rovjerava tonost rje4enja 1ko ona nije dostignuta, ponavlja

pstupak 1ko je tonost dostignuta, zavr4ava

postupak

8'


16/45

Od algoritma do programa

6ad postupke deEnirane algoritmomnapi4emo u obliku naredbi razumljivi@raunalu imamo programski kod$

=rogramski kod mora proi nekoliko "azaprovjere prije postizanja izvedbene verzije Fprograma koji rje4ava na4 problem naodre0enim podaima

& ovisnosti o problemu, algoritmu ipodaima biramo jezik naredbi programskijezik

8>


17/45

=rogramski jezik

/zvodei slijed naredbi na proizvoljnomskupu podataka proizvest e rezultatizrauna$

Namijenjen komunikaiji s raunalom /ma rjenik, pravopis, gramatiku

sintaksu i semantiku

&i se kao i svaki drugi jezik &glavnom krute strukture Naje4e temeljeni na engleskom jeziku

8A


18/45

ingvistika programskogjezika

=ravopis

3intaksa 3emantika ) statika

dinamika

8:


19/45

Bjenik i pravopis programskogjezika

3vaki programski jezik koristi odre0en"ond rijei s tono odre0enimznaenjem$ To su rijei jednostavnog

engleskog jezika ija pojava uprogramskom kodu pokree izvr4enjeprimitives-a.

1ko rijei nisu pravopisno tone nisuniti prepoznate, 4to znai da se neizvr4avaju

89


20/45

3intaksa programskog jezika

=rogramski su jezii opremljeniosiroma4enom gramatikom F sintaksom- koja se bavi redoslijedom rijei u

programskoj reenii$ =rogramska reenia je naje4e jedan

redak programskog koda

& reenii moraju postojati sviunaprijed zadani elementi$ & protivnomimamo gre4ku sintakse- 3HntaI error

%(


21/45

3emantika programskogjezika

3vaki niz naredbi programskog kodamora imati znaenje, logian i toanredoslijed reenia namijenjeni@

izvr4enju programskog zadatka$ Zbirnoto zovemo semantika tonost$

Naredbe programskog koda koje su

pro4le provjeru sintaktike tonostiprovjeravaju se na semantiku tonost$

%8


22/45

=aziteJ

3emantika i sintaktika tonost odnosese na programski kod, a ne na tonostkori4tenog algoritma$

=rogram mo#e biti sintaktiki isemantiki toan, dakle ispravnokomuniira s raunalom i navodi ga na

postupke ispravnim redoslijedom, a dasam rezultat nije zadovoljavajui jer jedo4lo do gre4ke u postavljanju algoritma$

%%


23/45

o4 korak do programskogjezika

Nakon odabira jezika i pismaprogramskog jezika, postavljanja

rjenika, sintakse i utvr0ivanjasemantike, naredbe na4e tvorevinenamijenjene obradi podataka moraju

proi jo4 jednu, izuzetno va#nu stepeniuna putu prema programskom jeziku

%5


24/45

Turingova potpunost

=ravila za rad s podaima su Turingpotpuna pa se zovu programski jezik akkomogu simulirati jednostavan Turingov stroj$

1lan Turing 898%$-89';$)3ve naredbe programskog jezika mogu seizvesti pomou > osnovni@ naredbi u koje

se prevode) Z*BO /K /N+B*.*NT GOTO

C*+B*.*NT 71TL3TO= %;


25/45

Turingov stroj 895:$

jednostavan apstraktan ure0aj prilago0enda simulira logiku bilo kojeg raunalnogalgoritma

stroju se pomou niza simbola mo#e zadatinaredba za izvr4avanje bilo koje zadae

/stra#uje granie mogunosti izraunavanjaraunalnim algoritmima

%'


26/45

=rogramski jezii

podjela

=o slo#enosti) 7/G7LOM level =o namjeni) opiLiljani

=o nainu provedbe)interpreteriLevaluatori

%>


27/45

Ni#i programski jezii lo level

=ogodniji za raunalo, ali ljudima nespretnii mukotrpni

3trojni jezii 1ssembleri

%A

8B542408 83FA00 0!B800000000"383 FA020! B80#0000

mov ed$%&e'8*cm ed$% 0+a ,-mov ea$% 0ret

Programiran+e .a ogon /ardare1a% +ao i.u inarnom odu


28/45

%:

Vii

rogram'i+e.ici

6a.iu+emo7ive (ativne)9gro:ene;.umreora+u 'e reve'tiu 'tro+ni od% a uinarni od?


29/45

=ovijest programski@ jezika

KOBTB1N 89'; /3= 89':

+O2O 89'9 213/+, =L889>;

ogo 89>: =asal 89A(

+ 89A%+ 89:(=Ht@on, Visual2asi 8998

ava, ava3ript,Celp@i 899'

+P %((8

%9


30/45

Opi i iljani programskijezii

Opi) sve probleme jednako jelakoLte4ko rije4iti, neovisni su o vrstiraunala i operativnom sustavu

2asi, =Ht@on, =erl, +, + +iljani) pisani za rje4avanje posebne

vrste problemaKOBTB1N, +O2O, 7askell "unkijski,

Visual 2asi graEka,+oQ dokazivanje teorema

5(


31/45

=aradigme obrasiprogramiranja

3trojni i asemblerski jezii =roeduralni imperativni jezii +,

=asal, Kortran Objektno orijentirani+, ava, +P Kunkionalni jezii isp, 3@eme, .,

KP, 7askell ogiki orijentirani jezii =rolog Vizualno programiranje Visual +, Visuit

58

=rema elementima koji su primarni programeru kodpisanja programa


32/45

6riteriji za vrednovanjeprogramski@ jezika

.atematika apstraktnostdirektan zapis algoritma programskim

jezikom

6ompjuterska apstraktnostdirektna kontrola raunala

Bazumljivost za korisnika

jednostavnost uenja i upotrebe5%


33/45

=odjela po nainu provedbe

*valuatori)

55

Program'i od'adr:i 've ini+e

rograma

@+etni od ;.vrni (?e$e) od

Compile%rov+era 'inta'e

Link%rov+era 'emantie

/nterpreteri)io ii c+einarogram'ogoda

;.vrni od iorada

Prov+era 'inta'e i

'emantie


34/45

Vrednovanje programa

- testiranje programa-

=rogram vrijedi onoliko koliko su toni i

preizni rezultati obrade podataka =ravu evaluaiju mo#e provesti samo

ovjek-korisnik na pravom skupu

podataka =ostupak mo#e trajati godinama pa i

desetljeima

5;


35/45

=odai

& raunalstvu)digitalizirane in"ormaije u

tekstualnom, slikovnom, audio ivideo obliku

& programiranju)varijable, konstante i instrukije

5'


36/45

KOBTB1N

"ree donload)

@ttp)LL"ore$leps@$om


37/45

KOBTB1N

*ngleski al"abet od %> znakova$Bijei jednostavnog engleskog jezika$

Nisu dozvoljeni dijakritiki znakovi, aspeijalni simboli imaju posebnu svr@u=ostoje tzv$ rezervirane rijei)

=BOGB1., 3&2=BOGB1., C/.*N3/ON,B*1, /NT*G*B, CO, /K, *NC, *NC/K,+ONT/N&*, B*T&BN, K&N+T/ON!

5A


38/45

KOBTB1N

V1B/12* i 6ON3T1NT*

Opa podjela)

N&.*B/D6*OG/D6* F posebno se najavljuju

deklariraju3TB/NGOV/ F KOBTB1N nije namijenjen radus njima, ali i@ tolerira i prepoznaje

5:


39/45

KOBTB1N

N&.*B/D6* V1B/12* i 6ON3T1NT*

Bazlikuju se po tipu)jelobrojne,realne,

realne dvostruke tonosti,kompleksnekompleksne dvostruke tonosti

59


40/45

Tip numerike varijable

Ope pravilo impliitna deklaraija tipa)=oetno slovo /.*N1 varijable automatskiodre0uje tip)

B*1) slova 1-7 te O-Z karakterizira i@ de$toka/NT*G*B) slova /, , 6, , ., N

3vi ostali tipovi, neovisno o imenu, morajuse deklarirati

;(


41/45

Odabir imena

6orisno je imena varijabli odabiratilogiki i asoijativno

&vodei novu varijablu postavimo/N/& 6O.*NT1B1 sa detaljnim opisom

1ko u imenu ne4to nije dozvoljeno,editor ili ompiler e se pobuniti

;8


42/45

Naredbe pridru#ivanja133/GN*.*NT

/.*RV1B/12* S 31CB1

Npr$ U8S8:$inkrementS-%povrsinaSabL%$korakSm-nL%

;%

B*CO3/*C /ZVB


43/45

B*CO3/*C /ZVB


44/45

H;C6A6H;A 6AD9NE;H@PC6A";A

#? ;.ra.i u .agradama

2? Funci+e% otenci+e3? >no:en+e% di+e+en+e4?


45/45

dvije varijable- neovisno o

programskom jeziku1S 2S=omona T*.=)1S 2S T*.=S1S 2S T*.=S

1S 2S T*.=ST*.= je sada suvi4an)1S 2S

Documents

ORIP 1 Uvodno Predavanje