INFORMATIVNI STOMATOLOŠKI časopis Za paCiJENTE

ožujak 2013. / Godina 1.

Broj 1

ISSN 1847-4500

TM

✹ Istraživanja✹ Zanimljivosti✹ Vaša pitanja✹ Intervju

Plus!

Što vam je od togapotrebno i kojimredom?

Teme broja:

OralnaKIrUrGIJa

* Smile izlazi 4 puta godišnje

nakladnik:Hrvatska komora dentalne medicineadRESa UREdniŠTVa:Kurelčeva 3, 10000 Zagreb,tel: 01/4886 710 - fax: 01/4816 540

ImPressum

InTervju BORIS KOSMAČ: VOdItelj I KOReOgRAf lIjepOg OSMIjehA

HIGIjena ČetKAnje ZuBI

PrevenTIva STEVIJA možE nArušITI orAlno zdrAVlJE

SPavanje I SnovI ZAštO SpAVAMO?

aromaTeraPIja SnAgA SIćušnIh kAplJIcA - AromATErApIJA

18

2120

2428

PrevenTIva dRuštVO ORAlnOg ZdRAVljA KRItIZIRA „OpASnu KultuRu SlAtKe hRAne“

oralno kIrurška TeraPIja ORAlnO-KIRuRšKA teRApIjA u ORdInAcIjI dentAlne MedIcIne

reHabIlITaCIja OpORAVAK nAKOn ORAlnO KIRuRšKIh ZAhVAtA pOMIcAnjA ZuBI

oralna HIGIjena OdRŽAVAnje ORAlne hIgIjene KOd IMplAntOpROtetSKIh RAdOVA

umnjaCI ZAštO Su OSMIce BItne

04

1108

1416

ožujak 2013. < 03 02 > ožujak 2013.

Prenošenje tekstova, djelomično

ili u cijelosti, dozvoljeno je samo uz

pismeno odobrenje redakcije ili autora.

Zabranjena je svaka vrsta mehaničkog,

optičkog ili elektronskog umnožavanja.

naZiV MEdiJa: Smile- informativni časopis za opacijenteVRSTa MEdiJa: tiskaninakladnik:Hrvatska komora dentalne medicineiSSn:1847-4550Godina 2013, bRoJ 1, STRanicE 1-36Časopis smile izlazi Četri puta godišnje

04

28

14

24

e-mail: vdm@hkdm.hr www.hKdM.hRZa nakladnika: predsjednik Komore Mr.sc. hrvoje pezo, dr.med.dent.FoToGRaFiJE: autorske fotografije

lEkToR: Ivana Antolović, prof.UREdnik: eugen Čulo dr.med.dent.grafiČka priprema: fingereTiSak: Radinnaklada: 5 000 primjeraka

prosinac 2011. < 05

prEVEnTIVA

prosinac 2012.< 05 04 > ožujak 2013.

Estetski kirurški zahvati u dentalnoj medIcInI

Estetika osmijehaEstetika je teorija lijepoga. Teorija ljepote, zakonitosti i harmonije u pri-rodi i umjetnosti.Estetika osmijeha je određena este-tikom lica, estetikom gingive te ma-kro i mikro estetikom zubi. Lijepo je vidjeti lijepi osmijeh. Kao što lijepa arhitektura, priroda ili lije-pi detalji koji izazivaju osjećaj ugode, tako i lijepi osmijeh godi oku. i kao što je kuća ili katedrala, cvijet ili sta-tua estetski doživljaj ako je u ade-kvatnom okolišu, tako i bjelina, oblik i veličina skladnog zubnog niza do-laze do izražaja samo ako su praćeni zdravom, pravilnom gingivom.Zubno meso (gingiva) je u estetici osmijeha okvir za sliku. Zar moder-na slika može biti lijepa u baroknom okviru? Da li kosi, potrgani ili nepra-vilno obojani okvir može prikladno uramiti sliku?Crvena, otečena gingiva, dugi, ogo-ljeli zubni vratovi, defekti čeljusti uslijed gubitka zubi - sve to nagrđu-je osmijeh.Danas se većina tih nedostataka može ukloniti ili ublažiti mjerama estetske kirurgije gingive. Da bi rezul-tati kirurškoga zahvata bili uspješni,

BdhF tvrdi da je izvještaj nagla-sio težak nedostatak podrš-ke roditeljima, s istraživanjem

koje pokazuje da im je jako teško od-biti konstantne zahtjeve djece za slat-kišima, kolačima i čokoladom u druš-tvu gdje su slatki zalogaji tako lako dostupni.Izvršni direktor BdhF-a, dr. nigel car-ter, rekao je da istraživanje naglašava potrebu za strožim mjerama kako se zdravlje djece ne bi i dalje pogoršava-lo. rekao je: „Istraživanje naglašava borbu koju roditelji vode u današnjem društvu gdje su slatkiši i hrana bogata šećerom postali pravilo. Također nam daje uvid u to zašto je oralno zdravlje djece u uk-u tako loše usprkos našem konstantnom naporu da informacije učinimo dostupnima javnosti.“dodao je: „uk je općenito razvilo vrlo nezdravu kulturu prehrane, čine-ći još težim za nas da unaprijedimo prehrambene navike djece. ukida-nje slatkiša i hrane bogate šećerom u školama je početak i korak o čijem uvođenju vlada mora ozbiljno razmi-sliti.“Istraživanje „život u kulturi slatkog: teškoće na koje nailaze roditelji u škotskoj pri održavanju oralnog zdrav-lja djece“ provelo je sveučilište dun-dee dental health Services and rese-arch unit.Istraživanje je provedeno na roditelji-ma različitog socijalnog statusa s dje-com od tri do dvanaest godina, koja su morala vaditi zube. mnogi roditelji su priznali da koriste slatkiše kako bi „kontrolirali napade bijesa svoje djece“ i pisali su molbe školi da zabrane slat-kiše jer su bili na svakom koraku. Ta-kođer su utvrdili da imaju nepotpuno

BrITAnSkA zA-klAdA orAlnog zdrAVlJA (BdhF) žElI dA poru-kE o orAlnom zdrAVlJu VEzA-nE uz prEhrAnu I čETkAnJE zuBA Budu SpEcIFIč-no uSmJErEnE nA dJEcu. drušTVo orAlnog zdrAV-lJA IzrAzIlo JE SVoJu zABrInu-ToST nAkon šTo JE noVo ISTrAžI-VAnJE ISTAknulo proBlEmE VEzAnE uz „kulTuru kon-zumIrAnJA SlATkE hrAnE“.

crVEnA, oTEčE-nA gIngIVA, dugI, ogolJElI zuBnI VrAToVI, dEFEkTI čElJuSTI uSlIJEd guBITkA zuBI - SVE To nAgrđuJE oSmIJEh.

DrUŠtvO OralnOG zDravlJa KrItIzIra „opasnu kulturu SlatKE HranE“

znanje o održavanju oralne higijene.dr. carter je dodao: „djeca po prirodi nisu sladokusci, ali vrlo često to po-stanu kada im roditelji, djedovi i bake nude slatkiše kao nagradu. neki drugi oblik nagrade mogao bi biti prednost za oralno i općenito zdravlje djece.“BBc1 je u nedavnoj emisiji panorama

posebno naglasio epidemiju karijesa s kojom se djeca u uk-u danas suoča-vaju. dokumentarac je prikazao peto-godišnju kaitlyn koja je uklonila osam kutnjaka zbog karijesa. njena majka Sharon je rekla da su krivci za to ljubav njene kćeri prema slatkom i umaku od rajčice.

napisala Dr. sc. snježana pohl Dr.med. Dr.med. dent. specijalist oralne kirurgije EDa Expert for periodontology EDa Expert for implantology

>>

potrebno je poznavati pravila esteti-ke osmijeha.Doživljaj ljepote je subjektivan, što vrijedi i za ljepotu osmijeha. Koketno podignut ugao usana može izgledati privlačnije od potpuno simetrične li-nije osmijeha. ali može li, primjerice, jedan zub koji iskače veličinom ili bo-jom izgledati privlačno? ili ako mu je povučena gingiva, pa se vidi korijen? Teško, osim ako smo silno zaljublje-ni u tu osobu.Harmonija i pravilnost denticije ostaju kroz vremena i društva važni parametri oku ugodne denticije.Evo i jedan interesantni dokaz, for-mula iz antičke Grčke!

Formula zlatne proporcije (propor-tion divina) počiva na teoriji da po-stoji veza između ljepote prirode i matematike. objašnjava ljepotu proporcija građevina, umjetničkih dijela, dizajna, glazbenih kompozici-ja i - osmijeha!

Znači, ljepota denticije se može ra-cionalizirati i vrjednovati. Zubi i gin-giva mogu biti prirodno lijepi te ih je potrebno samo redovito prati, čistiti i kontrolirati kod doktora dentalne medicine. ali ako su potrebni zahva-ti, bilo na zubima ili na gingivi, po-trebno je znati objektivne parametre ljepote. To je od velike važnosti i za ocjenjivanje uspješnosti rada: ljuski-ca, kruna, mostova, te posebice im-plantatskih kruna i mostova. Radovi se vrednuju s obzirom na bijelu (whi-te esthetic) i crvenu estetiku (pink esthetic). Bijela estetika obuhvaća

proporcije zubnog niza, oblik, boju, strukturu, prozirnost tvrde sup-stance zubi i tema je jednog drugog “smile” izdanja ☺. Crvenu estetiku čine boja, struktu-ra, volumen, razina i tijek gingive, te izraženost papila (međuzubna gin-giva).posljednjih godina “pink esthe-tic” puni kongresne dvorane, poli-ce stručnim knjigama i DVD-ima, a stručne časopise člancima. postoje jasna pravila i smjernice kojima se terapija standardizira i postižu pred-vidivo uspješni rezultati.

Estetska kirurgija gingivetko ju radi?Zahvate plastične kirurgije izvode parodontolozi, ali mogu ih raditi i drugi na tome području dobro edu-cirani doktori dentalne medicine.parodontolozi u americi, a sve više i u zapadnoj Evropi, se jedva bave parodontitisom, najčešćim obo-ljenjem usne šupljine i najčešćim razlogom za gubitak zubi kod odra-slih. Za terapiju parodontitisa jedan parodontolog zapošljava po nekoli-ko dentalnih higijeničarki, nadgleda terapiju te samo kod težih sluča-jeva radi kiruršku terapiju. Njihova svakodnevica su estetski kirurški zahvati i ugradnja dentalnih im-plantata.

Što je moguće? Koji su trendovi?pacijenti žele pri osmijehu poka-zivati manje gingive, a više zubi. ili

lIjepO je VIdjetI lIjepI OSMIjeh. KAO štO lIjepA ARhIteKtuRA, pRIROdA IlI lIjepI detAljI IZAZIVAju OSjećAj ugOde, tAKO I lIjepI OSMIjeh gOdI OKu.

slika 1: odnosi širina prednjih zubi podudaraju se s odnosima zlatne proporcije.

slika 2: savršeno zdrava i pravilno oblikovana gingiva. prekrasna gingi-va. samo zdravo zubno meso može biti lijepo i biti tako dobar okvir zu-bima.

ESTETSkI kIrurškI zAhVATI

ImplAnTologIJA

prosinac 2011. < 07

ESTETSkI kIrurškI zAhVATI

06 > ožujak 2013.

ih smeta što je gingiva povu-čena, a zubni vratovi i korijeni ogoljeli. Nepravilni tijek gin-give, pigmentacije, gubitak papile, ulegnuta mjesta gdje nedostaje zub, zadebljanje gingive prije ortodontske te-rapije - sve su to indikacije za estetsku kirurgiju gingive.

Primjeri iz prakse1. terapija gingivitisa i pa-rodontitisa - conditio sine qua non Upaljena, otečena gingiva je posljedica neredovite i/ili neprikladne kućne higije-ne usne šupljine. instrukcije o pravilnoj njezi zubi i gingi-ve, te profesionalno čišćenje u ordinaciji doktora dentalne medicine, otklanjaju taj ra-sprostranjeni problem. oba-vezan je pregled jer je mogu-će da se radi o parodontitisu. Kod parodontitisa nije za-hvaćena samo gingiva nego i sve potporno tkivo zubi, što u krajnjem slučaju može rezul-tirati njihovim gubitkom.početna fotografija (slika 3a) pokazuje upaljenu gingivu kod pacijentice sa uznapre-dovanim parodontitisom. U tijeku terapije parodontiti-sa, gingiva se povukla te više nije vidljivo tako puno čeljusti pri osmijehu, nego dominira-ju zubi (slika 3b). Nakon ma-njih korekcija ruba gingive, napravljene su nove krunice. Druga fotografija je godinu i pol dana nakon završene te-rapije. pacijentica ima savr-šenu oralnu higijenu, paro-dontitis je pod kontrolom.

2. Kirurško produljenje kruna zubi u estetskom područjuopet matematika: idealan od-nos širine prema duljini zuba je 77% do 85%, ovisno o fiziono-miji. iznos 100% znači da je zub jednako dug kao i širok, a preko 100% da je širi nego dulji. Viso-kim, vitkim ljudima pristaju du-lji, uži zubi, dok pikničkom tipu odgovaraju više kvadratičasti. ponekada zubi ne eruptiraju u potpunosti ili se gingiva ne po-vuče dovoljno. Zubi se doimaju kratkim i širokim i pri osmijehu se obično vidi previše gingive, a

premalo zubi (gummy smile). Kirurška korekcija „gummy smi-le -a“ je jedan od najčešćih za-hvata estetske kirurgije gingi-ve. ovisno o anatomiji zahvat se radi samo na gingivi ili je pak potrebna i kirurška redukci-ja kosti.interesantno je jedno ispiti-vanje provedeno kod laika, doktora dentalne medicine i specijalista ortodoncije. Dva do četiri milimetra gingive vid-ljive pri osmijehu smatra se privlačnim. ako pogledamo reklamne fotografije, upast će

nam u oči da je “in” pri osmijehu pokazati zdravu, roza gingivu. Ne tako davno, privlačni modeli i glumice nisu imali tu osobinu. ali, više od 4 milimetra smeta!Kod izrazito visoke i vitke dje-vojke čija denticija je prikaza-na na slikama 4a-c, zubi nisu u potpunosti eruptirali. pacijenti-cu smetaju mali zubi i „gummy smile“ (slika 4a i b). Na slici 4c. osmijeh zadovolj-ne pacijentice nakon estetskog zahvata. pri širokom osmije-hu pokazuje manje od 4 mm gingive.

slika 3b: Gingiva se povukla te više nije vidljivo tako puno čeljusti pri osmijehu, nego dominiraju zubi

slika 3a: Upaljena gingiva kod pacijentice sa uznapredovanim parodontitisom

slike 4a Zubi su prekratki, pogotovo jer se radi o visokoj i vitkoj djevojci

slike 4b stanje prije kiruškog produljenja kruna.

slika 4c: osmijeh zadovoljne pacijentice nakon esteskog zahvata. pri širokom osmijehu pokazuje manje od 4 mm gingive.

3. Pokrivanje recesija - ogo-ljelih zubnih vratova i kori-jena„in“ je imati puno velikih, bi-jelih zubi. Trend koji je počeo u americi i kao mnogi drugi - proširio se.Tako su, primjerice, kod po-manjkanja mjesta za zube prije, u sklopu ortodontske terapije, vađena četiri zuba (premolara). Danas se to radi samo u iznimnim situacijama. Zubni lukovi se šire kako bi svi zubi našli mjesta. ako je gin-giva tanka, ona se povlači te postaju vidljivi ogoljeli zubni vratovi, pa i korijeni.Naravno, ortodontska terapija je samo jedan od faktora koji uzrokuju recesije. Tvrda četki-ca za zube, pritisak pri pranju, horizontalni pokreti četkicom, zubne paste za izbjeljivanje, nepravilnosti zagriza, piercing i još neki faktori, mogu rezulti-rati nastankom recesija.Recesije nisu samo estetski problem.Dugoročno, najbolji rezultati se postižu kada se tanka gin-giva zadeblja transplantatom vezivnoga tkiva uzetim s nep-ca. Kod pacijentice sa slika 5a. i 5b. rađena je tzv. tunelska tehnika - napredna tehnika minimalno-invazivne kirurgi-je, a gingiva je pojačana tran-splantatom vezivnoga tkiva.

4. Izgradnja volumena gin-giveposlije vađenja zuba dolazi ne-minovno do atrofije tkiva, po-gotovo ako je zub izgubljen radi parodontitisa ili traume. Ule-knuće se doima kao tamna sje-na i automatski privlači pogled. Volumen se može povećati tehnikama plastične kirurgije, opet u kombinaciji s transplan-tatom vezivnog tkiva.

Fotografija 6a. pokazuje pola-znu situaciju mladog pacijentakojem se, na žalost, morajuizvaditi dva prednja zuba. Većprije ekstrakcije je prisutan

značajan defekt tkiva, koji ćese još pojačati. Fotografija 6b. pokazuje situaciju nakon ek-strakcija, izgradnje mekog tki-va u području izvađenih zubi, kirurškog produljenja kruna susjednih zubi i protetske re-habilitacije (keramički most).

5. Dentalni implantatiModerna dentalna medicina je nezamisliva bez implanto-logije, a implantati u estet-skom području, bez poznava-nja plastične kirurgije.pink esthetic score - tabli-ca za vrednovanje estetskog uspjeha je uvedena u dental-nu medicinu posebice za ocje-njivanje estetike implantata. Nakon vađenja zuba nastupa

gubitak tvrdog i mekog tkiva čeljusti, koje kirurg u timskom radu s protetičarom mora re-konstruirati kako bi se implan-tatska krunica neupadljivo uklopila u usnu šupljinu. samo ako ne upada u oči je estetski uspjela.Na slikama 7a i 7b je posebno teška polazna situacija mla-dog, simpatičnog pacijenta. Već prije ekstrakcije zuba je prisutan značajan defekt kako kosti, tako i gingive. Tehni-kama moderne plastične ki-rurgije rekonstruirano je kako tvrdo, tako i meko tkivo te je ugrađen dentalni implantat. Lijepi osmijeh nas čini atrak-tivnim, sigurnim u sebe i daje nam pozitivno zračenje.

slika 5a: povučena gingiva, klinasti defekti zubnih vratova. slika 5b: stanje nakon kirurškog zahvata.

slika 7a: Vidljivo povučena gingiva. Crno prosijava korijen devi-talnog zuba.

slika 7a: CT pokazuje veliki koštani defekt.

slika 7c: Dentalni implantat ugrađen, meko i tvrdo tkivo rekonstruirani.

slika 6b: stanje nakon završe-ne terapije

slika 6a: polazno stanje

orAlno kIrurškA TErApIJA

ožujak 2013.< 09 08 > ožujak 2013.

Sigurno ste barem jednom u životu bili podvrgnuti nekom oralno-kirurškom zahvatu

kod vašeg doktora dentalne medi-cine. Ako mislite da niste, onda tre-bate znati da je i najobičnije vađenje zuba oralno-kirurški postupak. Vas koji ni to iskustvo niste nikada prošli, najiskrenije pohvaljujem jer to najče-šće znači da ste maksimalno vodili brigu o zdravlju usne šupljine i svojih zuba. mnogo je više vas koji ste pri vađenju zuba imali manje ili više ne-ugodna iskustva. Vađenje zuba jed-nostavno ne može biti ugodno, pa čak ni kada vaš stomatolog to obavi brzo i bezbolno. oralna kirurgija je sastavni dio dodiplomske edukacije i kasnije svakodnevnog rada dok-tora dentalne medicine. Ista postoji i kao specijalistička grana u sklopu poslijediplomskog obrazovanja, pa specijaliste oralne kirurgije nalazi-te po bolničkim ustanovama većih gradova, a također i u privatnim or-dinacijama.Srećom, najčešće kirurške zahva-te u ustima može riješiti upravo vaš stomatolog. Tu spadaju jednostav-na vađenja zuba, vađenje zaostalih korijena, jednostavnije odstranjiva-nje trećeg kutnjaka ili tzv. umnjaka u gornjoj, a posebice u donjoj čelju-sti, po potrebi šivanje rane nakon

vađenja, resekcija korijena kod tzv. granuloma ako konzervativno en-dodontsko liječenje nije dalo željene rezultate, odstranjivanje manjih ci-sta kosti i sluznice, otvaranje gnoj-nog apscesa ili pak odstranjivanje jednog korijena na kutnjaku postup-kom hemisekcije itd. relativno često postoji potreba za tzv. pretprotet-skom pripremom čeljusti. Tu najče-šće podrazumijevamo situacije kada vaš stomatolog treba izraditi pot-punu akrilatnu protezu, a čeljust je zbog prethodnih vađenja zuba i in-fekcija nepodobna za izradu iste. da bi proteza dobro prilijegala na bezu-bu čeljust, ova treba biti iznivelirana, bez izraženih tvrdih izbočenja, a po potrebi se i meka tkiva mogu prila-goditi budućoj protezi. za ozbiljnije i naprednije oralno-ki-rurške postupke morate potražiti doktora dentalne medicine koji se dodatno educirao u tom području, odnosno specijalistu oralne kirurgije.

kada vaš stomatolog ne može rije-šiti problem ili se nešto iskomplicira tijekom rutinskog postupka, vjero-jatno će vas uputiti drugom kolegi koji ne mora nužno biti specijalist oralne kirurgije. Tako se može do-goditi da se banalno vađenje zuba pretvori u nepremostiv problem za vašeg doktora, da ni ne spominjem pokušaj vađenja donjeg umnjaka.

nadomještanje izgubljenih zuba implantatimau svjetlu sve češće potrebe i želje za implantološkom terapijom, koja je sama po sebi kirurško-protetska grana, postoji čitav niz kirurških za-hvata koji vam se nude u cilju što kvalitetnijeg nadomještanja izgu-bljenih zuba implantatima. Imaju-ći u vidu da se implantat postavlja u čeljusnu kost, za što je potrebno dobro poznavati kirurške principe, anatomiju i fiziologiju tkiva, postaje jasno da se tu već radi o ozbiljnijim

oralno-KIrurŠKaTERapiJa U oRDiNaCiJi DENTaLNE MEDiCiNE

Zeljasto povrće rikola obiluje supstancama koje blagotvorno utječu na naše zdravlje. Među nji-ma su i one koje neutraliziraju kancerogeno dje-lovanje estrogena i na taj način pomažu da se ne oboli od raka prostate, pluća, usne šupljine, dojke, grlića maternice, debelog crijeva i jajnika. Listovi ove biljke sadrže i folate i folnu kiselinu, važnu za trudnice, vitamine B kompleksa neop-hodne za regulaciju metaboličkih procesa, kao i vitamin C koji jača imunitet. Rikola obiluje i vita-

minom K (100 g zadovoljava 90% dnevnih potreba) koji jača kosti, ali i štiti od oštećenja neurone u mozgu pa na taj način pre-ventivno djeluje protiv alzheimerove bolesti. Kada je riječ o minera-lima, rikola je bogata ba-krom, željezom, kalcijem, kali-jem, manganom i fosforom.

Lišće jače od raka

zanImljIvostI

postupcima. Ako ste sretnik, pa na mjestu gubitka zuba još ima dosta koštanog tkiva, tada se vaš doktor neće puno mučiti, po-stavit će implantat relativno jednostavno, zatvorit će operativno polje vrativši režanj na svoje mjesto i postaviti nekoliko šavova. Ako ste na mjestu gdje želite implantate, davno izgubili zube ili ste pretrpjeli tešku infekciju, dolazite u situaciju da je volumen kosti potrebne za implantat nedovoljan. naravno da rješenja postoje i tada govori-mo o nadogradnji ili regeneraciji kosti što je slijedeći nivo sa aspekta educiranosti i vje-štine vašeg doktora. Stomatolog koji zna postaviti implantat, ne mora nužno pozna-vati i tehnike augmentacije, što je stručan termin za uvećavanje volumena kosti. če-sto ćete čuti i termin vođena regeneracija kosti, što podrazumijeva nadogradnju iz-gubljene kosti upotrebom različitih košta-nih nadomjestaka i specijalnih membrana.

Koštani nadomjestak ili graftkoštani nadomjestak ili graft, porijeklom može biti autologni tj. uzet sa nekog dru-gog dijela vaše čeljusti odnosno nekog drugog dijela vašeg tijela, pa se zove i au-tograft. Alograft je također humanog pori-jekla, najčešće sa kadavera donatora orga-na, a rjeđe može biti i od živućeg donatora, dobiven nakon operacije kuka.ksenograft potječe od druge vrste pa se u implantologiji koriste preparati goveđeg, konjskog ili svinjskog porijekla.Spomenimo i sintetičke varijante kao i alo-plastične graftove. najbolje rezultate daje autograft, no nedostatak je to što se otva-ra potreba za još jednim operativnim mje-stom pa cijeli postupak može biti prilično invazivan.Jako dobre rezultate daje i kombinacija au-tologne kosti i ksenografta i kao takva se

često koristi. Spomenute membrane slu-že da postavljeni graft što duže zadrže na željenom mjestu te da ga čuvaju od ura-stanja mekog, vezivnog tkiva. najčešće se koriste kolagene membrane koje se nakon određenog vremena resorbiraju. Tehnike regeneracije kosti daju dosta dobre rezul-tate u gornjoj čeljusti, odnosno na mjesti-ma gdje je preostalo dovoljno spužvaste

kosti koja ima potencijal rasta. problem je najčešće u donjoj čeljusti i to nakon du-gogodišnje bezubosti i nošenja potpune proteze. kost donje čeljusti se zna stanji-ti i spustiti do ekstremno malih dimenzi-ja, gdje preostane skoro isključivo tvrda, kompaktna kost, bez prijeko potrebne pro-krvljenosti da bi se uopće bilo kakav graft mogao primiti. Ipak i kod ekstremnih re-sorpcija kosti donje čeljusti vrlo često se uspijeva postaviti barem dva implantata u prednji dio te tako omogućiti izradu tzv. pokrovne proteze koja se sidri na tim im-plantatima. kod prijeke potrebe da se im-plantati postave u stražnji dio donje čelju-sti, gdje je glavna prepreka alveolarni živac koji se proteže duž tijela čeljusti i čija bi po-vreda mogla značiti trajni gubitak osjeta, a kada tehnike regeneracije kosti ne mogu dati rezultate, koristi se tehnika repozici-je spomenutog živca. cilj je iskoristiti punu debljinu preostale kosti, odnosno posta-viti što je moguće duži implantat. Tehnika

zaista može dati sjajne rezultate, među-tim, trebate imati na umu da nosi i određe-ne rizike, a to su privremeni ili trajni gubitak osjeta ako se živac povrijedi ili pak lom do-nje čeljusti ako se odstrani previše kosti pri repoziciji živca. Jake atrofije kosti događaju se i u gornjoj čeljusti. Anatomske strukture, na koje vaš doktor mora obratiti pozornost pri postav-

ljanju implantata i regeneraciji kosti, su nosna šupljina i sinusi. generalno, rezul-tati nadogradnje kosti u gornjoj čeljusti su bolji nego u donjoj, prvenstveno zato što je nešto veći regenerativni potencijal, više je prokrvljene kosti.

"Sinus lift"gubitkom stražnjih gornjih zuba, pa još ako je do vaše odluke da se podvrgnete im-plantološkoj terapiji prošlo nekoliko godi-na, dovodite se u situaciju da debljina pre-ostale kosti u tom dijelu bude svega par milimetara, a sve zbog fizioloških procesa resorpcije kosti i tzv. pneumatizacije sinu-sne šupljine. što vaš stomatolog/implantolog/oralni kirurg može napraviti u takvim slučajevi-ma? najčešće ćete čuti termin “sinus lift” ili podizanje poda sinusa. radi se o tome da se u šupljinu sinusa postavlja koštani na-domjestak, posebnim postupcima od ko-jih spominjemo dva najčešća: sinus lift po

napisao Željko popadić, dr.med.dent.

>>

gubitkom stražnjih gornjih zuba, pa još ako je do vašeodluke da se podvrgnete implantološkoj terapiji prošlo nekoliko godina, dovodite se u situaciju da debljina preostale kosti u tom dijelu bude svega par milimetara, a sve zbogfizioloških procesa resorpcije kosti i tzv. pneumatizacije sinusne šupljine.

VAđEnJE zuBA JEdnoSTAVno nE možE BITI ugod-no, pA čAk nIkAdA VAš STomA-Tolog To oBAVI Brzo I BEzBolno. orAlnA kIrurgIJAJE SASTAVnI dIo dodIplomSkE EdukAcIJE I kASnI-JE SVAkodnEVnogrAdA dokTorA dEnTAlnE mEdI-cInE.

slika 1: Implantologija je kirurško-protetska disciplina i ima za cilj restauraciju vašeg zubnog niza kako sa estetskog tako i sa funkcionalnog aspekta.

10 > ožujak 2012. ožujak 2012. < 11

hIgIJEnAorAlno kIrurškA TErApIJA rEhABIlITAcIJA

ožujak 2013.< 11 10 > ožujak 2013.

oporavak nakon oralno kirurških zahvata

Komplikacije su brojne i čine ih krvarenje, suha alveola, bol, fraktura korijena, povreda me-

kih i tvrdih tkiva, otok, privremeni gu-bitka osjeta, povišena temperatura. najbolja primijenjena terapija, na žalost, nije uvijek garancija da neće nastati izvjesne komplikacije, te da tijekom intervencije neće nastati neželjene pojave.Svaki stomatolog treba biti upo-znat sa komplikacijama i akutnim stanjima koje zahtijevaju imedijat-nu terapiju, ali i pacijentima treba pomoći u pitanjima sa kojima su suočeni nakon obavljenog zahvata.

napisala Dr.sc. petra Nola Fuchs, dr.med.dent., spec.oralne kirurgije

>>

Summersu i tehnika lateralnog prozora. u oba slučaja graft se mora postaviti ispod tanke opne koja odjeljuje sinusnu šupljinu od kosti, znane kao Schneiderova mem-brana. cilj je ne poderati tu tanku opnu i podignuti je što više da bi se postavio ko-štani graft i implantati. Tehnike su prilič-no sigurne u rukama vještog praktičara i omogućiti će vam ugradnju implantata i u tim dijelovima gornje čeljusti.Važno je znati da se tehnike nadogradnje kosti često mogu kombinirati sa ugrad-njom implantata u istoj operaciji. narav-no, ponekad terapija mora biti dvofazna, dakle prvo regeneracija kosti, pa tek onda ugradnja implantata, što kompletnu im-plantoprotetsku rehabilitaciju može pro-dužiti i preko 12 mjeseci. Ako u vašem slu-čaju postoji potreba i za regeneracijom mekih tkiva, tj. zubnog mesa, što je često nužno za dobru estetiku ali i za dugotraj-nost implantata, vaša će terapija vrlo vje-rojatno potrajati i godinu i pol.

regeneracija mekih tkivapa evo nekoliko informacija i o regenera-ciji mekih tkiva. kako je cilj implantoprote-tike postići punu funkcionalnu i estetsku

rehabilitaciju, tako je logična potreba da osim nadomještanja zuba implantatima i zubnom mesu pokušate vratiti prirodan izgled. Tu ćete često čuti termine poput “soft tissue management” ili “guided ti-ssue regeneration” i upravo je to područje gdje se dodiruju i preklapaju implantolo-gija i parodontologija, a sve pod zajednič-kim nazivnikom kirurgije. Valja ovdje reći da je regeneracija mekog tkiva oko im-plantata, odnosno zuba, delikatan posao koji traži i vašu i doktorovu veliku strplji-vost, često ponavljanje i mnogo vremena koje u vašem slučaju znači i često sjede-nje u zubarskoj stolici. Ali rezultati mogu biti fantastični. postupcima presađivanja transplantata zubnog mesa ili pak samo vezivnog tkiva, najčešće sa nepca na po-trebna mjesta, pa raznim tehnikama re-žnja i kondicioniranja tkiva privremenim protetskim restauracijama, vaš osmijeh može zablistati u punom sjaju. neki estet-ski nedostatci, kao npr. kratki gornji zubi ili otkriveni i osjetljivi zubni korjenovi, uspješ-no se rješavaju minimalno invazivnim ki-rurškim postupcima znanim kao gingi-voplastika, produžavanje kliničke krune zuba, koronarno pomaknuti flap, itd.

tjeskoba i strah od zahvatakirurgija u dentalnoj medicini zasigurno nije invazivna kao neurokirurgija, ali svakako nosi određene rizike. Vas pacijente često od odluke da se podvrgnete nekom od gore opisanih zahvata, odvraća strah koji vas obuzima već kod pomisli na razne instru-mente, iglu, bušilice itd. Svi zahvati u oral-noj kirurgiji, odnosno implantologiji, rade se pod lokalnom anestezijom koja se aplicira injekcijom u operativno polje, te je time bol isključena. međutim, kako se borimo protiv tjeskobe i straha koje lokalna anestezija ne otklanja? Tehnikom koja se zove svjesna sedacija i koju provodi tim anesteziologa dok vaš stomatolog izvodi kirurški zahvat. Taj postupak omogućiti će vašem dokto-ru nesmetan rad, a vas će poštedjeti straha do te mjere da se po svršetku operacije ne-ćete sjećati ničeg neugodnog.I za kraj: moderna stomatologija, odno-sno oralna kirurgija i implantologija, toliko su napredovale da se, u velikom broju slu-čajeva, ujutro nalazite “pod kirurškim skal-pelom,” a već popodne ste opet sa svojim uobičajenim radnim i obiteljskim obaveza-ma i funkcionirate potpuno normalno i to sa zubima!

slika 2: Implantološki tim za vrijeme operacije

Bolkada prestane djelovanje anestetika, normalno je osjetiti određenu vrstu nelagode odnosno boli. Bol je najjača u prvih 24-48 sati nakon operativnog zahvata, a bolnost i nelagoda odno-sno osjetljivost tog mjesta može tra-jati 3-5 dana nakon zahvata. najbolje je uzeti tabletu analgetika (acetami-nofen ili ibuprofen) malo prije nego što će prestati djelovati lokalni ane-stetik, što znači kratko vrijeme nakon zahvata, nego čekati da se bol pojavi s punom snagom.

ukoliko je bol jaka i ne djeluju uobiča-jeni analgetici, potrebno je uzeti nar-kotičke analgetike. Treba biti oprezan jer oni usporavaju reflekse tako da se ne smije voziti auto ili upravljati stroje-vima te se ne smije konzumirati alko-hol. općenito se bol nakon kirurških zahvata postupno smanjuje svaki dan i ako tomu nije tako, potrebno je nazvati stomatologa ili kirurga.ukoliko se bol pogoršava nakon 2 dana, to nije uobičajeno i moguće da je nastala „suha alveola“ te je potreb-no nazvati stomatologa ili kirurga.

ORAlnO-KIRuRšKe InteRVencIje Su jedne Od StOMAtOlOšKIh InteRVencIjA gdje nAjČešće nAStAju KOMplIKAcIje I ZAhtIjeVAju I/IlI hItnu teRApIju I/ IlI duljI OpORAVAK

nAJBolJA prImI-JEnJEnA TErApI-JA, nA žAloST, nIJE uVIJEk gArAncIJA dA nEćE nASTATI IzVJESnE komplI-kAcIJE, TE dA TIJE-kom InTErVEncIJE nEćE nASTATI nE-žElJEnE poJAVE.

rEhABIlITAcIJA

ožujak 2013.< 13 12 > ožujak 2013.

Krvarenjekrvarenje nakon kirurškog zahvata je nor-malno i blago krvarenje se može vidje-ti 24 sata nakon kirurškog zahvata. Jedan sat nakon kirurškog zahvata se drži gaza na rani tako da se zubi stisnu čvrsto. gaza se u ustima drži pola sata do sat vreme-na. gaza se iz usta vadi polako i nježno, a ukoliko je zalijepljena, u usta se stavi malo vode kako bi se ovlažila. ukoliko i dalje kr-varite nakon 4 sata od zahvata, potrebno je javiti se stomatologu odnosno kirurgu.kako bi se smanjila mogućnost krvarenja, potrebno je biti smiren, sjediti uspravno i

izbjegavati vježbanje. poznato je da od-maranje usporava cirkulaciju krvi u tijelu.potrebno je napomenuti da se mnogi lju-di uplaše i misle da jako krvare, a u stvari, krv se pomiješa sa slinom iz usta pa im se to samo čini.

Otokotok je normalna pojava nakon kirurških zahvata i u opsegu koji je proporciona-lan kirurškom zahvatu. otok nastaje dru-gi dan nakon operacije, a najveći otok se očekuje 2-3 dana postoperativno. dobro je držati glavu na povišenom položaju u

odnosu na tijelo. preporuča se upotreba leda izvana, tijekom prvih 24 sata nakon kirurškog zahvata. kockice leda se može staviti u ručnik ili se iz frizera uzme vrećica smrznutog povrća. led se na lice, u omo-tu od ručnika, stavlja 10-20 minuta pa se napravi pauza od 10-20 minuta, pa se opet stavi led na lice 10-20 minuta. otok uobičajeno prestaje 7-10 dana nakon ki-rurškog zahvata. ukočenost mišića lica je također moguća i može se vidjeti i do 10 dana nakon kirur-škog zahvata. ukočenost mišića nastaje zbog toga što su usta dugo vremena bila

otvorena tijekom zahvata. mišiće se može masirati nježno s toplim i vlažnim ručni-kom. Bitno je ne otvarati usta na silu. uko-liko stanje ne prestane nakon 10 dana, po-trebno je nazvati stomatologa ili kirurga.u nekih osoba mogu nastati i hematomi, posebice ukoliko se radilo o kirurškom za-hvatu ekstrakcije donjih umnjaka. u nekih osoba može doći do promjene u boji kože 2-3 dana nakon otoka u vidu crne, plave, zelene ili žute boje.

Gubitak osjetagubitak osjeta na usnici, bradi ili jeziku je obično prolaznog karaktera nakon kirurških zahvata. pacijenti svakako moraju znati da se mogu ugristi i ne osjetiti bol (npr. opeći se nekim toplim napitkom ) dok im djeluje ane-stezija. u slučaju da se osjet donje usne i bra-de ne vrati nakon 4-5 sati, obavezno se javit kirurgu koji Vas je operirao.

Povišenje tjelesne temperaturenije neuobičajeno da nakon kirurških zahva-ta dođe do povišenja tjelesne temperature. Ako je temperatura povišena 24 sata nakon operativnog zahvata, potrebno je nazvati stomatologa ili kirurga.

Ukočenost žvačnih mišićaukočenost mišića može dovesti do teškog otvaranja usta nekoliko dana nakon kirur-škog zahvata. To je normalna pojava koja će prestati nakon nekog vremena. kod nekih ljudi može doći do bola i poteškoća s guta-njem zbog otoka mišića koje će prestati na-kon 2-3 dana.

Prehranaodmah nakon zahvata dok traje lokalna anestezija potrebno je izbjegavati tople na-pitke, poput kave i čaja jer topli napitci po-većavaju cirkulaciju krvi te rana može opet početi krvariti. Isto tako nije dobro piti na slamku.nakon kirurškog zahvata može se jesti me-kana hrana, ali tako da se žvače podalje od mjesta na kojem je napravljen zahvat. Treba izbjegavati zrnatu hranu kao npr. sjemenke, cornflakes. Važan je unos proteina i kalorič-

ne hrane, a budući da je unos hrane smanjen nakon zahvata, potrebno je s povećanim unosom tekućine nadoknaditi kalorije i pre-venirati dehidraciju (najmanje 5-6 čaša teku-ćine se mora popiti dnevno).

Oralna higijenadvadeset četiri sata nakon kirurškog zahvata u usnoj šupljini bi trebalo izbjegavati ispiranje usta i pljuvanje. Treba se nježno četkati zube s mekom četkicom. mjesto ekstrakcije ne bi

trebalo četkati 3-4 dana nakon zahvata, da se ne ukloni ugrušak.nakon 24 sata, usta se može ispirati sa fizi-ološkom otopinom ili slanom vodom (pola čajne žlice soli staviti u čašu mlake vode) koju onda treba ispljunuti, a postupak se može ponoviti nekoliko puta na dan. Ispira-nje usta nakon obroka je važno kako bi se hrana maknula s mjesta zahvata, ali se usta ne smiju silovito ispirati. neki stomatolo-zi preporučuju nakon 24 sata i ispiranje usta s klorheksidinom, pogotovo ako je četkanje zuba otežano. na žalost, često susrećemo pacijente s vrlo sličnom oralnom higijenom kao na slici 2.

Šavovišavovi se stavljaju u postoperativno područje kako bi se smanjilo postoperativno krvarenje i ubrzalo cijeljenje. katkad se šavovi otvore i to nije razlog za alarm. šavove treba izvaditi iz usta i baciti. uobičajeno se šavovi skidaju nakon tjedan dana od operativnog zahvata. prilikom skidanja šavova nije potrebna ane-stezija i postupak traje minutu ili dvije, te je bezbolan. Slika 3

Suha alevolaSuha alveola nastaje kada se ugrušak poma-kne ili kada se uopće ne stvori. u tom slučaju su kost i živčani završeci izloženi zraku, hra-ni i tekućini , a budući da nisu zaštićeni, javlja se bol. ovo stanje usporava cijeljenje i može postati jako bolno. ukoliko se sumnja na ovo stanje, potrebno je posjetiti stomatologa ili kirurga koji će na to mjesto staviti zavoj koji će umanjiti bol. Također, ako je došlo do infekcije, moguće je da će vam biti dati antibiotici. zavoj

se mijenja svaki dan ili svaka dva dana, a za-tim i rjeđe. doduše, neki zavoji su napravljeni tako da ostaju u rani i sami se otope. Slika 4

Pušenje i alkoholpreporuča se ne pušiti najmanje 24 sata na-kon oralno kirurških zahvata. pušenje uspora-va cijeljenje rana i može dovesti do nastanka „suhe alveole“, vrlo bolne infekcije rane koju treba sanirati stomatolog. konzumacija alko-hola također smanjuje mogućnost cijeljenja pa se ne preporuča piti alkohol najmanje 24 sata nakon zahvata.ukoliko su vam dati antibiotici, potrebno ih je uzimati po uputama liječnika i završiti kuru antibiotika do kraja, a ne prekidati nakon 2-3 dana ukoliko vam je bolje. obzirom da se u oralnoj kirurgiji većinom preporučuju penicilin-ski antibiotici (osim u slučaju preosjetljivosti ), često se javljaju nuspojave u obliku gastro-in-testinalnih smetnji ( proljev, nadutost, bol u trbuhu). nakon operativnog zahvata, ne smije se uzi-mati nikakve lijekove koji sadrže aspirin zbog toga što navedeni uzrokuje produženo krva-renje.moguće je da dođe do rastezanja, odnosno pucanja kutova usana tijekom operativnog zahvata u ustima te je kutove usana potreb-no namazati nekom masnijom kremom kako bi se oporavili (npr. melem, mast od nevena, vazelin).na mjestu gdje je izvađen zub, za tri do četiri tjedna će zarasti zubno meso dok će kost is-puniti rupu tek nakon 6 mjeseci. pacijenti su katkad zabrinuti jer misle da su im ostali dije-lovi zuba kada sa jezikom dodirnu ranu, a to je u stvari kost koja okružuje mjesto na kojem se nalazio zub.

slika 1. Alveotomija impaktiranog umnjaka.slika 2. primjer loše oralne higijene.slika 3. Izgled operativnog područja nakon zahvata i šivanja.slika 4. Suha alveola, 5 dana nakon ekstrakcije zuba .

lIteratura

1. Little JW, Falace Da. Dental Me-nagment of the Medically Com-promized patient. Third ed., ed. CV. Mosby Co, st. Louis, Toronto, Washington, 1988

2. Killey HC, seward GR, Kay LW. an outline of oral surgery, part i. Johb Wright, Bristol, 1975.

3. Juniper R, parkins JB. Emergen-cies in dental practice diagnosis and management. Heinemann med. Books, oxford, 1990.

4. surgical instructions for Home Care after oral surgery. post-op instructions after oral surgery procedures santa Barbara Ca.

5. shawn Watson. Recovery after oral surgery.

obzirom da se u oralnoj kirurgiji većinom preporučujupenicilinski antibiotici (osim u slučaju preosjetljivosti ),često se javljaju nuspojave u obliku gastro-intestinalnihsmetnji ( proljev, nadutost, bol u trbuhu). nakonoperativnog zahvata, ne smije se uzimati nikakve lijekovekoji sadrže aspirin zbog toga što navedeni uzrokujeproduženo krvarenje.

❶

❸ ❸

❷

rujan 2010. < 015 014 > rujan 2010.

Implantati se koriste u dentalnoj medicini već više od tridesetak godina i zbog brojnih tehničkih

poboljšanja ostvaruju sve veći po-stotak uspješnosti, koji se kreće od 95-98%.

orAlnA hIgIJEnA

ljepši izgled, očuvanje susjednih zuba, poboljšan govor i normalna funkcija žvakanja, maksimalna si-gurnost i povećano samopouzda-nje, samo su neki od razloga zbog kojih se brojni pacijenti odlučuju na ugradnju implantata, unatoč viso-kim troškovima zahvata. među-tim, na uspješnost zahvata utječu brojni faktori, od kojih je najvažnije održavanje pravilne i temeljite oral-ne higijene. ukoliko oralna higije-na nije zadovoljavajuća dolazi do upale sluznice oko implantata (pe-rimukozitis), koja se može proširiti i na kost s kojom je vezan implan-tat (periimplantitis). Ako se tada ne intervenira na vrijeme, dolazi do daljnjeg gubitka kosti te u konač-

Ako žElImo doBro BrInuTI o SVoJIm zuBImA morAmo BITI SVJESnI SkrIVEnIh kuToVA u uSTImA I krITIčnIh mJESTA

nici, do gubitka samog implanta-ta. kako bismo spriječili tu situaci-ju, nezamjenjiva je uloga i dužnost stručnjaka, doktora dentalne medi-cine ili asistenta, prije zahvata po-dučiti pacijenta temeljima dobre i kvalitetne oralne higijene, kako bi se osigurao uspjeh implantološkog zahvata. pravilna oralna higijena prilagođava se potrebama pojedi-nog pacijenta i stanju u ustima, a neophodno potrebna motivacija i kontrolni pregledi jamče ispravnu primjenu novonaučenih vještina. Samo rečenica: “morate više i bolje prati svoje zube sada kada imate implantat”, nema dovoljnu učinko-vitost. prije svega iz jednog banal-nog razloga jer mnogi pacijenti ne

14 > ožujak 2013. prosinac 2012.< 15

napisala doc. dr. sc. Vlatka lajnert,dr.med.dent. Spec.protetike

>>

znaju kako ispravno održavati svoju oralnu higijenu, budu-ći da ih nikada nitko tome nije podučio, a držeći se uputa iz reklama, odabrati će četkice koje nisu pogodne za najučin-kovitije održavanje oralne hi-gijene, zajedno sa sredstvima koja ne jamče zdravlje usne šupljine već su samo dobro marketinški profilirana. Ako želimo dobro brinuti o svojim zubima moramo biti svjesni skrivenih kutova u ustima i kri-tičnih mjesta, kao što su po-dručja uz zubne nadomjeske

(implantate, mostove) i teško dostupna mjesta kod fiksnih ortodontskih aparata. Jeste li ikada pogledali svoje zube sa svih strana koristeći ogledalo?

Oralna higijena prije implantološkog za-hvataprije zahvata potrebno je po-staviti dobre temelje u održa-vanju temeljite oralne higijene i odabrati prava sredstva za oralnu higijenu prema potre-bama pojedinog pacijenta, sve u cilju dugoročnog oču-

vanja implantata. osnovu za temeljitu oralnu higijenu čine mekana zubna četkica, me-đuzubna četkica i po potrebi, sredstva na bazi klorheksidi-na. naglasak je na četkici koja mora biti mekana, gusto po-stavljenih vlakana i zaobljenih vrhova kako ne bi traumati-zirala područja mekih i tvrdih tkiva. Također je važno da vla-kna budu dovoljno tanka i pri-lagodljiva anatomskom obliku gingivalnog sulkusa jer jedino na taj način mogu očistiti plak koji se skuplja u tom prostoru. kako se međuzubna područ-ja ne mogu očistiti običnom, manualnom četkicom, po-trebno je koristiti i međuzubne četkice. za međuzubne četki-ce je bitno da imaju što tanju i čvršću žičanu jezgru te tanka, duga i fleksibilna vlakna.

Oralna higijena nakon postavljanja implan-tatanakon zahvata potrebna je iznimno dobra i temeljita oral-na higijena, koja obuhvaća ispiranje sa tekućinama koje sadrže klorheksidin i po po-trebi, uporaba gela s klorhek-sidinom. Također, svi se zubi moraju temeljito čistiti kako ne bi došlo do prijenosa infek-cije na ranu. higijena ostalih zuba treba se provoditi jed-nako, temeljito odstranjiva-nje zubnih naslaga sa zubnom

četkicom, zubnom pastom bez natrij lauril sulfata (nlS-a), koji neutralizira djelovanje klorheksidinske tekućine i me-đuzubnom četkicom.

Svakodnevno održa-vanje oralne higijene kod implantatapotrebno je održavati visoki nivo oralne higijene za oču-vanje zdravlja zuba i desni jer su tkiva osjetljivija na štetna bakterijska djelovanja. pa-cijent treba koristiti mekanu zubnu četkicu i međuzubne četkice za čišćenje među-zubnih prostora. za čišćenje oko implanata treba koristiti međuzubne četkice različitih promjera. prilikom uporabe, vlakna međuzubne četkice moraju u potpunosti ispuni-ti međuzubni prostor i očisti-ti sve površine između zuba i desni. za čišćenje izrazito uskih međuzubnih prosto-ra možete koristiti konac za zube. ukoliko je potrebno, hi-gijena se može nadopuniti s tekućinom za ispiranje usne šupljine.za održavanje uspješno po-stavljenog implantata izuzet-no su bitne redovite kontrole u dogovoru s implantologom. na redovnim kontrolnim pre-gledima pratit će se stanje u usnoj šupljini te napraviti po-trebne korekcije u provođenju oralne higijene.

oDRŽaVaNJE oRaLNE HiGiJENE KoD

ImPlantoProtetsKIH radova

KaKo bi Se dobiLa maKSimaLna UčinKovitoSt Kod četKanja ZUbi, Potrebno je KoriStiti SLijedeći vodič

bez vršenja pretjeranog pritiska, četkajte vanjsku površinu 2 ili 3 zuba lagano titrajući natrag i naprijed kružnim pokretom. Pomaknite četkicu na slijedeću skupinu 2 ili 3 zuba, te ponovite postupak.dok nastavljate držati četkicu pod kutom od 45°, sa vlaknima koja dodiruju površinu zubi i liniju desni, koristite iste pokrete kako biste pažljivo iščetkali sve unutarnje površine zubi.

Uspravno nagnite četkicu iza prednjih zubi. načinite nekoliko poteza prema gore i dolje koristeći prednju stranu četkice.

Položite četkicu na zagriznu površinu zubi te ih nježno protrljajte koristeći pokrete natrag i naprijed.

četkajte jezik počevši od kraja prema naprijed, kako biste uklonili bakterije koje uzrokuju loš zadah.

držite vlakna pod kutom od 45° duž linije desni. vlakna bi trebala dodirivati površi-nu zuba kao i liniju desni.

uKOlIKO ORAlnA hIgIjenA nIje ZAdOVOljAVAjućA dOlAZI dO upAle SluZnIce OKO IMplAntAtA (peRIMuKOZItIS), KOjA Se MOŽe pROšIRItI I nA KOSt

umnJAcI

Ali, ti impaktirani (ukliješteni) zubi tako-đer mogu izazivati probleme kao što su bolovi ili otekline. oni vrše pritisak na kor-jenove susjednog zuba (sedmice) i iza-zivaju njihovu reakciju, ponekad i resor-pciju, a mogu uzrokovati i neuralgije ako postoji pritisak na živčane završetke. Ta-kođer mogu prouzročiti i nastanak cisti koje se tada šire u okolno koštano tkivo i u tim slučajevima potrebno ih je kirurški odstraniti.

odstranjivanje/vađenje umnja-kaTo je zahvat od kojeg pacijenti zaziru, ali je nažalost često potreban. može proći relativno jednostavno, kao i vađenje bilo kojeg drugog zuba, ponekad kod gornjih umnjaka i lakše, ali se može pretvoriti i u ozbiljniju kiruršku intervenciju s bolničkim liječenjem. zahvat provode doktori den-talne medicine u svakodnevnoj praksi, ali u nekim slučajevima specijalisti, oralni kirurzi, ovisno o procijenjenoj težini zahva-ta. zahvat se radi pod lokalnom anestezi-jom i bezbolan je.kod impaktiranih (odnosno retiniranih) umnjaka situacija je složenija. da bi se pristupilo takvom zubu, potreban je ozbi-ljan kirurški zahvat koji mora izvršiti oralni kirurg. Takav postupak naziva se alveo-tomija. nakon takvog zahvata može doći

do bolova i oteklina te otežanog otvara-nja usta i do oštećenja okolnih tkiva koja mogu imati neugodne posljedice. ove komplikacije se, nažalost, mogu samo djelomično prevenirati. kada nastupe, postoji standardan postupak liječenja.oporavak nakon vađenja umnjaka in-dividualan je i varira od jednog dana do više tjedana. pritom se mogu javiti bolovi različitog intenziteta. Terapija su hladni oblozi, analgetici, a po potrebi i antibio-tici.

problemi vezani uz njega specifični su i često drukčiji od uobičajenih problema s ostalim zubima, ali unatoč tome, nema razloga za zabrinutost. Stomatologija je danas na takvoj razini da se većina pro-blematičnih situacija rješava rutinski, uz određene neugodnosti koje se uz malo sreće brzo zaborave. Samo redovitim po-sjetima svom omiljenom doktoru dental-ne medicine sve ove probleme možemo na vrijeme spriječiti i prevenirati i vratiti vam osmijeh na lice.

16 > ožujak 2013. ožujak 2013.< 17

zašto su osmIce bitne

napisao Željko Rotim dr. med. dent.

>>

zanImljIvostI

čokolada ne deblja

Ljudi koje redovno jedu čokoladu su vitkiji, pokazuju rezultati istraživanja napravljeni na 1000 ispitanika koji su držali dijetu baziranu na odnosu unese-nih kalorija i indeksu tjelesne mase. po-kazalo se da su ljudi koji nekoliko puta tjedno jedu čokoladu u prosjeku mrša-viji od onih koji je jedu samo ponekad. iako čokolada ima mnogo kalorija, ona sadrži spojeve koje doprinose gubit-ku težine prije nego sintezi masti u or-ganizmu, pretpostavljaju znanstvenici kalifornijskog sveučilišta koji su proveli ovo istraživanje.

zabrinuti=inteligentni

svi koji noćima ne spavaju zbog brige u vezi s novcem, poslom ili obitelji teš-ko će povjerovati u ovo, ali zabrinu-tost je zapravo vrlo pozitivna ljudska osobina, pokazalo je jedno američ-ko istraživanje. Naime, znanstvenici tvrde kako se zabrinutost evolucijski razvijala usporedo s inteligencijom, a pomagala je našim precima da se uspješno bore za opstanak u vrlo ne-gostoljubivom svijetu. pojednostav-ljeno, ljudi koji se puno brinu uglav-nom neće riskirati i zbog toga imaju bolje šanse za preživljavanjem. Bu-dući da sklonost zabrinutosti i visoka inteligencija troše isti nutrijent u bijeloj moždanoj tvari, znanstvenici smatraju kako je vrlo vjerojatno da su se i razvi-jale istovremeno.

umnjaci (lat. dentes serotini - treći molari) osmi su zubi od središnje linije u čelju-

sti, to su treći kutnjaci i nalaze se u svim kvadrantima usne šupljine. upravo zbog toga ovi se zubi često i nazivaju osmice. poznati su pod imenom mudraci zbog njihovog iz-bijanja obično u kasnijoj životnoj dobi od izbijanja ostalih zubi (obič-no od 18 - 35 godine). Svrha um-njaka ranije je bila mljevenje hrane, dok kod modernog čovjeka obično nema dovoljno mjesta za njihovo izbijanje.

Građa i oblik umnjaka morfologija (građa i oblik) umnja-ka - nema pravila kakva vrijede za

ostale zube: variraju njegova veliči-na, broj kvržica, broj korjenova i ko-rijenskih kanala. kombinacije ovih mogućnosti vrlo često rezultiraju problemom za pacijenta. Teška do-stupnost i često nepravilan polo-žaj otežavaju higijenu područja oko umnjaka i rezultiraju karijesom koji, ako stomatološki pregledi nisu re-doviti, zna ostati neotkriven. Ako prilikom izrastanja umnjaci za-uzmu pravilan položaj u odnosu na druge zube, a okolno zubno meso je zdravo, nikakve intervencije nisu potrebne. međutim, često se doga-đa da umnjak ne iznikne u pravom smjeru, ponekad samo jedan dio krune iznikne u usnu šupljinu, a kat-kad se događa da zbog krivog po-ložaja niče prema susjednom zubu, pritišće ga i time radi velike proble-me.

Problemi koji mogu nastatiAko je umnjak samo djelomično ni-knuo, može doći do upale zubnog mesa u području krune zuba jer je čišćenje takvog vrlo nedostupnog zuba vrlo otežano, hrana se lako zavlači ispod zubnog mesa koje djelomično prekriva krunu zuba i stvaraju se džepovi puni bakterija

koji uzrokuju upale. Takva upala na-ziva se perikoronitis. upala je pra-ćena bolom i stvaranjem gnoja, a znaju biti otečeni i limfni čvorovi na vratu. Bol često bude jaka, a širi se i u područje uha ili čeljusnog zgloba. upalu može pratiti i otežano otva-ranje usta (trizmus). problem se može riješiti ispiranjem sadržaja džepa i cirkumcizijom gingive (po-stupak kojim se skalpelom odre-že dio zubnog mesa koje prekriva krunu zuba). Tako se olakšava odr-žavanje oralne higijene i smanju-je mogućnost ponovne upale, ali u slučajevima ponavljanih i težih upala jedino trajno rješenje je vađe-nje zuba.

često se zna dogoditi da umnjaci uopće ne izniknu u usnu šupljinu. Takve zube nazivamo impaktiranim (ukliještenim) ili retiniranim (zadr-žanim), ovisno o razlogu zbog koje-ga nije iznikao. Takvi zubi ne moraju stvarati nikakve probleme te mogu biti slučajni nalaz na rentgenskoj snimci snimanoj iz drugih razloga. često se postavlja pitanje treba li takve zube ostaviti ili ih je bolje izvaditi.

tešKA dOStupnOSt I ČeStO nepRAVIlAn pOlOŽAj OteŽAVAju

hIgIjenu pOdRuČjA OKO uMnjAKA I ReZultIRAju

KARIjeSOM KOjI, AKO StOMAtOlOšKI pRegledI

nISu RedOVItI, ZnA OStAtI neOtKRIVen.

AKO pRIlIKOM IZRAStAnjA uMnjAcI

ZAuZMu pRAVIlAn pOlOŽAj u OdnOSu nA dRuge ZuBe, A OKOlnO

ZuBnO MeSO je ZdRAVO, nIKAKVe InteRVencIje

nISu pOtReBne.

I na kraju poštovani pacijenti možemozaključiti... umnjak je vrlo hirovit zub ☺

umnJAcI (lAT. dEnTES SEroTInI - TrEćI molArI) oSmI Su zuBI od SrEdIšnJE lInIJE u čElJuSTI, To Su TrEćI kuTnJAcI I nAlAzE SE u SVIm kVAdrAnTImA uSnE šuplJInE.

InTErVJu

ožujak 2013.< 19 18 > ožujak 2013.

nAJBolJI hrVATSkI I EuropSkI ImITATor, korEogrAF, VlASnIk modnE lIcEncE Ford modElS zA SupEr modEl hrVATSkE zA SupEr modEl SVIJETA TE urEdnIk I VodITElJ EmISIJE cElEBrITI mAkE oVEr u rAzgoVoru zA InFormATIVnI STomATološkI čASopIS SmIlE oTkrIVA…

1Kao javnoj osobi, izgled je nešto čemu zasigurno pridajete veliku

pažnju. Koliko vam je vaš osmijeh bitan za cjelokupni dojam u poslu, ali i u svakodnevnom životu? mislim da je lijep osmijeh bitan svakome bez obzira na profesiju. A imati lijep osmijeh najljepša je stvar na svijetu i smijući se lijepo, vama i drugima, svijet izgleda ljepše.

2Koliko vam je lijep osmijeh bitan kod drugih osoba koje susrećete

u svakodnevnom životu?ljudi s lijepim osmijehom najčešće su mi više simpatični i lijepi osmijeh me uvijek može privući.

3Pamtite li još uvijek svoj prvi posjet stomatologu i kakva vas

iskustva vežu uz to sjećanje? kao dijete roditelji su me redovito vodili kod stomatologa i, kao i ostalu djecu, podmićivali sladoledima i čokoladama, a sjećam se i da je moja prva stomatologica u ordinaciji imala

voditelj i koreograf lijepog osmijeha

BorIS koSmAč

puno igračaka i slatkiša što je danas malo drukčije, šmrc - nema slatkiša.

4Koliko često posjećujete svog stomatologa?

Svog stomatologa posjećujem jednom mjesečno.

5jeste li već radili neke korektivne, estetske zahvate

na zubima s obzirom na poziv kojim se bavite?prije tri mjeseca napravio sam kod svog stomatologa hollywood Smile, tj. bezmetalnu keramiku na svim zubima. Sada izgledaju prekrasno.

6takozvani Hollywood osmijeh danas je jako popularan,

savršen zubni niz, izbijeljeni zubi. Smatrate li da u nekim slučajevima upravo nesavršeni niz zuba čini osmijeh te osobe posebnim i lijepim?Svaka osoba po nečem je karakteristična, a i ako netko ima

lagane nepravilnosti na zubićima to može izgledati simpatično. čak i privlačno.

7Kakav je vaš stav inače prema korektivnim estetskim

zahvatima?pobornik sam estetske kirurgije uopće, na tijelu, licu ili zubima.

8Urednik ste i voditelj emisije Celebrity make over by

boris Kosmač. mislite li da se pojam prirodne ljepote i izgleda lagano gubi s obzirom na nametnuti savršen izgled kojim nas bombardiraju u medijima i sve veći broj estetskih zahvata i korekcija na javnim osobama u showbizz industriji?u hrvatskoj estetska kirurgija još uvijek nema preveliku primjenu i sve izgleda veoma prirodno jer naši su kirurzi među najboljima u svijetu i njeguju prirodan izgled kod raznih estetskih zahvata.

9zbog prirode vaše profesije sigurno često putujete. Koji od proizvoda za

oralnu higijenu je neizostavan dio vaše prtljage?osim nesesera za kozmetiku, u mojoj putnoj torbi nalazi se i zasebni neseser za njegu zubi u kojem su: električna četkica, obična četkica, zubni konac, tuš, pasta za zube, gel za njegu zubnog mesa i vodica za ispiranje usta.

10vlasnik ste licence Miss i Mister-a turizma Hrvatske-

Model Hrvatske za model svijeta, koreograf na svjetskim izborima ljepote, voditelj, pjevač, imitator i producent emisije Celebrity make over. recite nam par riječi o vašim planovima u 2013. godini.u 2013. emisija celebrity make over ide dalje u 4. sezoni na svim gradskim televizijama i You Tube-u, koreografirat ću miss turizma svijeta u Africi na svjetskom izboru, putujem u Venezuelu i želim da napokon prestane kriza u ovoj državi.

prEVEnTIVA

20 > ožujak 2013.

Stevija se dobiva ekstrakcijom steviol-glikozida iz lišća biljke Stevia rebau-diana Bertoni - izvorno južnoamerič-

kog bilja. do 300 puta je slađa od saharoze. unatoč visokoj slatkoći, stevija se smatra-la bezazlenom za zubnu higijenu te se zbog toga zagovaralo da bude alternativa kon-vencionalnim sintetskim sladilima i granu-liranom šećeru. mnogi proizvođači počeli su je stoga koristiti u svojim prehrambenim proizvodima,predstavljajući je niskokalorič-nim i za zube neškodljivim sladilom.međutim, nje-mački stoma-tolozi pokrenuli su raspravu da neškodljivost stevije još uvi-jek nije dovoljno dokazana u znanstvenim istraživanjima. dok šećer pruža hranu bak-terijama koje uzrokuju karijes, stevija im nije izvor prehrane. u tom pogledu stevija je bolji izbor za zubnu floru u usporedbi s granulira-nim šećerom ili medom, navode stomatolo-

zi. Ipak, organizacija istovremeno upozorava javnost da ne bi trebali zanemarivati svoju oralnu higijenu jer da se inihibitorska svoj-stva stevije znanstveno i dokažu, zubna hi-gijena i dalje ne bi smjela biti zanemarena.u 2010. godini Europska agencija za sigur-nost hrane procijenila je sigurnost stevije kao sladila koji se koristi u hrani. Iz rezulta-ta toksikološkog testa vijeće je zaključilo da sladila na bazi stevije,koji sadrže najmanje 95% steviol-glikozida, nisu kancerogeni,

genotoksični ili povezani s bilo kakvim re-produktivnim ili razvojnim problemima. Iz tog razloga stevija je kla-sificirana kao

sigurna za primjenu u hrani i prehrambenim proizvodima. preporučena dnevna doza steviol-glikozida je 4 mg na dan. u prosin-cu 2011. stevija je službeno odobrena kao dodatak hrani u Europi od strane Europske komisije.

na temelju informacija i podataka pod-nesenih od strane industrije, Američka agencija za hranu i lijekove zaključila je da ne postoji osnova za sprječavanje upora-be specifičnih stevijinih preparata u hrani. 2009. godine zaključili su da se rebiana - steviol-glikozid - generalno može smatrati sigurnim za primjenu u hrani i pićima.prema međunarodnom vijeću za steviju - globalnoj organizaciji koja predstavlja tvrtke koje su uključene u proizvodnju stevije - iz-među 2004. i 2008. godine pojavilo se više od 2000 proizvoda na bazi stevije. naveli su da su steviol-glikozidi dozvoljeni za korište-nje u brojnim zemljama uključujući sljedeće: Argentinu, Australiju, Brazil, kinu, kolumbi-ju, Japan, koreju, maleziju, meksiko, novi ze-land, paragvaj, peru, rusiju, švicarsku, Taj-van, ukrajinu i urugvaj.globalni proizvođači poput coca-cole i pepsija na američko tržište već su plasira-li proizvode sa stevijom kao alternativu pi-ćima na bazi šećera. Europski proizvođa-či su uveli iste takve proizvode; primjerice Andechser iz njemačke koji od 2011. godine nudi bio-jogurt sa stevijom.

na temelju informacija i podatakapodnesenih od strane industrije,Američka agencija za hranu i lijekovezaključila je da ne postoji osnova zasprječavanje uporabe specifičnihstevijinih preparata u hrani.

STomATolozI nAVodE:

stevija može narušiti oralno zdravljeStOMAtOlOZI IZ lOKAlne StOMAtOlOšKe udRuge u njeMAČKOjupOZORAVAju nA netOČnOSt pRetpOStAVKe dA SteVIjA -pOpulARAn nAdOMjeStAK ZA šećeR - je MAnje štetnAZA ZuBe Od gRAnulIRAnOg šećeRA. nAVOde dA SteVIjInAnAVOdnA nešKOdljIVOSt ZA ZuBe SuStAVnO nIje dOVOljnOdOKAZAnA.

četkanje zubi dva puta dnevno drži na udaljenosti srčane bolesti

OSOBe SA SlABOM ORAlnOM hIgIjenOM IMAju pOVećAn RIZIK Od BOleStI SRcA u uSpORedBI S OnIMA KOjI ČetKAju ZuBe dVA putA dneVnO

čETKaNJE zubIlondon, uk: u posljednjih dva-deset godina povećao se interes za vezu između problema sa sr-cem i bolestima desni. od kada je ustanovljeno da upala u tijelu (uk-ljučujući usta i desni) igra važnu ulogu u začepljenju arterija, novim istraživanjem došlo se do zaključ-ka da je učestalost četkanja zubi u svezi s rizikom razvoja srčanih bolesti.Istraživači vođeni profesorom ric-hardom Wattom sa Sveučilišta u londonu, analizirali su podatke

više od 11,000 odraslih osoba koje su sudjelovale u zdravstvenom istraživanju u škotskoj. Analizirane su životne navike poput pušenja, fizičke aktivnosti i navika u svezi s oralnim zdravljem. Također, sku-pljene su i informacije o medicin-skoj povijesti te obiteljska povijest srčanih bolesti, krvni tlak i uzorci krvi od osoba koje su pristale na istraživanje. uzorci su omogućili istraživačima da odrede stupnjeve upala koje su bile prisutne u tije-lu. podatci prikupljeni na intervjuu povezani su s hospitalizacijom i smrtima u škotskoj do prosinca 2007. godine.rezultati pokazuju da je oralna higijena općenito bila dobra kod šest od deset (62%) ispitanika koji kažu da posjećuju stomatolo-

ga svakih šest mjeseci i sedam od deset (71%) koji kažu da četkaju zube dvaput dnevno.kada su podatci prilagođeni kako bi se ustanovili rizični faktori za srčane bolesti kao što su soci-jalni status, gojaznost, pušenje i povijest srčanih bolesti u obite-lji, istraživači su otkrili da ispitanici koji manje četkaju zube imaju 70% veći rizik od srčanih bolesti u uspo-redbi s onima koji su dvaput dnev-no prali zube, makar je ukupan ri-zik ostao malen. Ispitanici koji su

provodili lošu oralnu higije-nu također su bili pozitivni na upalne mar-

kere kao što je c-reaktivni protein i fibrinogen.rezultati istraživanja potvrdili su i ojačali pretpostavljenu vezu izme-đu oralne higijene i rizika od kar-diovaskularnih bolesti. nadalje, upalni markeri bili su značajno povezani s vrlo jednostavnom mjerom slabe oralne higije-ne. „Buduće eksperimen-talne studije bit će po-trebne da se potvrdi je li promatrana veza između oralne higijene i kardiova-skularnih bolesti zapravo uzročni ili samo rizični marker“, zaklju-čio je profesor Watt.

hIgIJEnA

mInImAlno InVAzIVnA STomATologIJA

ožujak 2013.< 23 22 > ožujak 2013.

Što jeart?Atraumatski restorativni tretman (ArT) uključuje prevenciju i li-ječenje karijesa. ArT uključuje odstranjivanje zaraženog zub-nog tkiva korištenjem ručnih in-strumenata, što omogućuje vrlo selektivni rad tako da gubitak zubnog tkiva bude minimalan, te zatim izradu ispuna adhezivnim materijalima (staklenoionomer).Slika 1Atraumatske restorativne teh-nike originalno su razvijene kako

bi pružile rješenje za zemlje u ra-zvoju gdje određena populacija nema pristup dentalnim usluga-ma te se stoga svaki karijes može pogoršati i uzrokovati potpuni gubitak zuba. ArT je danas pro-našao ulogu u modernim mini-malno invazivnim dentalnim teh-nikama, čije je načelo poštivanje i očuvanje bioloških struktura zuba u što većoj mjeri te ističu visoko poštedni pristup preparaciji kavi-teta. Visoko rizični pacijenti treti-raju se staklenoionomerima dok

se karijesna bolest ne stabilizira, nakon čega se ocjenjuje uporaba materijala s drugačijim svojstvi-ma. To je izvrsna tehnika za ne-mirnije pacijente (odrasli i djeca) i pacijente koji se boje anestezije ili rotirajućih instrumenata.

Svrha staklenoionomeraStaklenoionomer je materijal koji se kemijski veže za zub, što zna-či da se količina gubitka zdravog tkiva pri preparaciji kaviteta sma-njuje. otpuštanje fluorida tijekom izrade ispuna pomaže smanji-ti rizik karijesa i potiče unutarnju remineralizaciju zuba. primje-nom ArT-a odstranjuje se samo zaraženo zubno tkivo, a dentin se može obnoviti. kako se vidi na prikazanom slučaju, to je bio-kompatibilni materijal koji ne iriti-ra pulpu i gingivu i ima koeficijent toplinske ekspanzije sličan zubu.Slike 2 do 6u ovom je slučaju korišten iono-mer gc FuJI TrIAgE kako bi kon-trola bila što učinkovitija. rukova-nje materijalom je lakše u obliku kapsule, što olakšava nanošenje na teško dostupna područja.

Zaključci:ArT uključuje biološki pristup, što znači da kavitet ne zahtijeva op-sežnu preparaciju. To je također selektivna tehnika koja omogu-ćuje manji gubitak zubnog tki-va. ArT ne zahtijeva anesteziju, smanjuje bol te izbjegava strah od injekcije. Budući da se paci-jenti ugodnije osjećaju, pogodan je za djecu i odrasle koji se boje dentalnog tretmana i za osobe s invaliditetom. Također je koristan za starije pacijente.

ATrAumATSkI rESTorATIVnI TrETmAn u mInImAlno InVAzIVnoJ dEnTAlnoJ mEdIcInI

artIAKO Se u špAnjOlSKOj ZuBnI KARIjeS ZnAČAjnO SMAnjIO, nAš je RAd I dAlje IntenZIVAn, BudućI dA Se pAcIjentI MIjenjAju I tRAŽe pRIMjenu nOVIh, MAnje InVAZIVnIh tehnIKA.

LiTERaTURa

1. atraumatic Restorative Tre-atment approach to Control Dental Caries- Manual,WHo collaborating Centre for oral Health services Research, Groningen 1997.

2. Frencken JE et al, atrauma-tic Restorative Treatment (aRT): Rationale, Technique and Development, J pub Health Dent, 1996, special issue, 56, 135-140.

3. Barmes DE Forward, J pub Health Dent, 1996, special issue, 56, 131.

4. sivar a.Mjör and Valeria V. Gordan,a review of atrau-matic Restorative Treatment (aRT), international dental journal (1999) 49, 127- 131.

5. Michenautsch s and Gro-ssman E s, atraumatic Re-storative Treatment (aRT)- factors affecting success, Journal of Minimum inter-vention in Dentistry Cefaly D F, Barata T, Tapety C M, Bres-ciani E, Navarro M F, clinical evaluation of multi-surfa-ce aRT restorations, Journal of Minimum intervention in Dentistry

"∂ 2010. originalni članak je objavljen u ∂ labor dental - Vol. 10 - nº 4 7-8/2009. ponovno objavljeno uz dopuštenje."

>> napisao Dr José ignacio Zalba (Europski savjetnički odbor za plan terapije minimalnom intervencijom) www.capdental.net

1

2

5

3

4

6 7

SpAVAnJE I SnoVI

SpAVAMO ZAtO štO Se SVAKO ŽIVO tKIVO KOje nAS tVORI MORA OBnAVljAtI, RAZVIjAtI I pRIlAgOđAVAtI. ZAhVAljujućI OBnAVljAnju, tAj KRhKI tKIVnI MAteRIjAl KOjI tVORI StRuKtuRu, uZ SVe nApORe I hABAnjA, funKcIOnAlnO je StAlnO SpOSOBAn, A IZgledOM dugOVjeČAn.

ožujak 2013.< 25 24 > ožujak 2013.

Ako JE SpAVAnJE konTInuIrAno I čVrSTo pA SE poJEdInE FAzE SpAVAnJA SmJEnJuJu uz rIJETko BuđEnJE, zApAmTI SE TEk rIJETkI SAn

spaVaMozašto

?

no-tkivnim sustavima, nije optimal-no. pojednostavljeno: kada smo bud-ni primarna je funkcija, a struktura se troši. Tek u spavanju, kada većina tje-lesnih napora prestaje, kada unutarnji tjelesni organi imaju priliku da svoju nužnu namjenu realiziraju u komot-nijem okruženju i laganijem tempu, a mozak prestaje primati nove informa-

cije, moguća je i efikasna obnova pot-pornog tkiva i nadomještanje istro-šenih biokemijskih rezervi, a nekim je sustavima omogućena i pojačana sin-teza aktivnih bioloških tvari.

Odmor za mozakza mozak je spavanje posebno važno. mozak tvore živčane stanice (neuroni)

i njihove funkcionalne niti koje ih međusobno povezuju, a povezuju ih i s udaljenim izvršnim tijelima živčanih stanica u leđnoj moždini. Tu su još i pomoćne i potporne stanice glije, koje nemaju složenu strukturu i organizaci-ju kao neuroni, funkcija im je jednostavnija, no uvelike nadomjesna, tj. komplementarna neuronalnoj. Sve su ove moždane stanice u životnu silu organizirale najjednostavniju ke-mijsku reakciju razmjene izvan i unutar sta-ničnih iona natrija, kalija, kalcija, klora… Ta je životna sila neuronska podražljivost. ona se neprestano mijenja i, što je najvažnije, traje koliko god živi mozak. u budnom stanju ta je podražljivost u cijelom mozgu visoka ili izni-mno visoka. Samo se u pojedinim oblicima spavanja ta podražljivost dovoljno smanji da bi se omogućio oporavak osjetljive stanične membrane, prestrukturiralo neuronsko sta-nično tijelo i obnovile istrošene zalihe neuro-prijenosnika.

Obrada informacijaAli, mozak treba spavanje i zbog drugih izni-mno važnih i zanimljivih razloga. naime, u spavanju osjetni sustav ne prima podražaj izvana, ako ga i prima, to se događa u slabi-jem intenzitetu tako da podražaj gotovo i ne dospijeva do percipirajućih dijelova moz-ga. dakle, mozak u spavanju nije obasut in-formacijama izvana. prestankom mišljenja nema niti svjesnog unutarnjeg podražaja. znači, mozak u tim okolnostima može dora-đivati informacije koje je stekao u budnosti, privremeno ih pohranio u, može se reći, siro-vom ili, služeći se kompjuterskim rječnikom, analognom obliku. u nekim fazama spava-nja, a to je pliće spavanje (faza II) za motori-ku, a paradoksno ili rEm spavanje za intelek-tualne funkcije, mozak te sirove informacije sređuje i funkcionalno ih pozicionira. opet, služeći se kompjuterskom terminologijom,

može se reći da u nekim fazama spavanja mozak pohranjuje analogne signale iz bud-nosti i digitalizira ih u spavanju.

zašto se sanja?Sanjanje je posljedica sređivanja informaci-ja dok spavamo. ono se prvenstveno odvija u osebujnom obliku spavanja koje nazivamo rEm fazom ili paradoksnim spavanjem. u toj fazi spavanja pojedina polja u kori mozga i neki dijelovi duboko ispod kore (hipokampus i amigdala), koji svi sadrže vlastite živčane stanice, iznimno su aktivni, iako je spava-nje, mjereno pragom podražaja za buđenje, duboko. u tom procesu prestrukturiranja neuronskih krugova koji su odgovorni za du-goročnu pohranu iskustva, pojednostavlje-no govoreći za pamćenje, uspostavljaju se funkcionalno svrsishodne veze s onim što je otprije upamćeno. Tada se, uvelike slučajno, dozovu fragmenti nekih prijašnjih sjećanja, a to su snovi.

Pamtimo li sve snove?ne, pamti se samo poneki san i to onaj iza kojeg se spavač probudio. Snovi su nuspoja-va složenog procesa konsolidiranja memo-rije u rEm fazi, tek u manjoj mjeri i u ostalim fazama spavanja. nema fiziološke podloge da se oni pamte dok traje spavanje i to se ne događa. kako rEm faza spavanja odraslih traje 20 do 25 % od sveukupnog spavanja koje u prosjeku traje osam sati, sanjanje se ti-jekom svake noći odvija u trajanju od sat i pol do dva sata. međutim, ako je spavanje konti-nuirano i čvrsto pa se pojedine faze spavanja smjenjuju uz rijetko buđenje, zapamti se tek rijetki san. Treba naglasiti da buđenje koje je omogućilo pamćenje pojedinog sna uopće ne mora biti zapamćeno pa toga da smo se budili ne moramo biti svjesni.

SPavate na boKU? imat ćete bore. a na trBUHU? Karijes. Izgleda da ni samo spavati više nije dovolj-no. Stručnjaci upozoravaju da osim kvalitete i količine sna, na umu treba imati i položaj u kojem spavamo jer, ipak, trećinu života pro-vedemo - spavajući.čak 95% ljudi spava u istom položaju svake noći. položaj spavanja tako može uzrokova-ti određene probleme sa zdravljem, a neke umanjiti. hrkanje je jedan od najčešćih problema, a

položaj koji pomaže kod hrkanja je spava-nje na trbuhu, dok se spavanje na leđima nikako ne preporučuje.

za one koji žele ostati mladoliki, dobro je znati da spavanje na boku pojačava bore jer se stvara veći pritisak na linije oko nosa i usta, ovisno na kojoj strani spavate.

Spavanje na leđima zahtijeva dobar ja-stuk, dok spavanje na trbuhu izaziva pri-tisak jer je potrebno rotirati vrat na lijevu ili desnu stranu. Spavanje na leđima do-bro je za artritis, a loše za astmu, hrkanje i zdravlje srca.

položaj fetusa dobar je za bolove u do-njem dijelu leđa, a loš za bolove u vratu i kod glavobolja. ovakvi spavači moraju pronaći jastuk koji popunjava prazninu iz-među ramena i vrata.

Spavanje u zagrljaju još više povezu-je parove, a fizički dodir kod spavanja smanjuje stres kod oba spola. no ova-kav položaj može pogoršati već posto-jeće bolove u zglobovima i mišićima.

Spavanje na trbuhu dobro je za one koji imaju problema s hrkanjem, a loše za zube te bolove i ukočenost u rukama. Ako ste skloni škrgutanju zubima, ovaj način spavanja može pogoršati stanje.

Spavamo zato što se svako živo tkivo koje nas tvori mora ob-navljati, razvijati i prilagođavati.

Zahvaljujući obnavljanju, taj krhki tkivni materijal koji tvori strukturu, uz sve na-pore i habanja, funkcionalno je stalno sposoban, a izgledom dugovječan.Kada smo budni, tjelesno i mental-no smo aktivni, krećemo se, radimo, hranimo se, naprežemo sve tjelesne organske sustave, a istovremeno ne-prestano primamo podražaje i infor-macije, reagiramo, mislimo i djelujemo pa je naš mozak zapravo jako nadra-žen. U tim uvjetima obnavljanje tkiv-ne strukture, a posebno obnavljanje kemijskih tvari koje ciljano, usklađeno i prilagodljivo upravljaju svim stanič-

26 > rujan 2012.26 > prosinac 2012.

Više na www.albidus.hr

Albidus d.o.o.R. Cimermana 14, 10 020 Novi ZagrebTel: 01/ 63 10 755, Fax: 01/ 46 18 658E-mail: info@albidus.hr www.albidus.hr

Nova CURAPROX sonična četkica sadržiultra mekana CUREN® vlakna i ergonomskidržač koji omogućava četkanje podkutom od 45 stupnjeva.

Uključuje i set za potpunuoralnu higijenu - Curaprox CPSinterdentalne četkice (07, 09 i 011)i Curaprox Enzycal zubnu pastu.

Zdrav osmijehje uspjeh!

Zdrav osmijeh

Najnježnija soničnačetkica do sada.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

A4 SONIC.pdf 1 2/12/13 9:12 AM

promo

svakodnevno smo obasipani informacijama o novim, ¬revolucionarnim« sredstvima za higijenu zuba i desni, a pred prosječno informiranim korisnikom, stoji težak zadatak - kako izabrati ono što će mu stvarno pomoći? odabir pravilnog sredstva - četkice za zube nije lagan. Za mnoge korisnike dizajn igra ključnu ulogu u odabiru četkice. Je li to sasvim ispravno - što je ono što stvarno čisti kod četkice? prema današnjim saznanjima u dentalnoj medicini, najbitnija su dva kriterija za izbor kvalitetne zubne četkice: mekana vlakna četkice i mala glava četkice zbog lakšeg pristupa svim područjima zubnih lukova.

jednostavan način do potpune higijene zuba i desni.Danas su u svijetu vrlo popularne četkice koje koriste naprednu - soničnu tehnologiju. CURaDEN international aG, švicarski proizvođač sredstava za održavanje zdravlja zuba i desni, u suradnji s dentalnim stručnjacima, razvio je novu soničnu četkicu - CURapRoX HYDRosoNiC. ova četkica ispunjava oba kriterija kod izbora kvalitetne zubne četkice - ima mekana CUREN® vlakna i malu glavu zbog lakšeg pristupa. Dodatna korist je način čišćenja - kod sonične četkice ne čiste samo vlakna četkice, već također i aktivna mješavina sline, vode i zubne paste stvorena u ustima za vrijeme procesa čišćenja, čime se osigurava visok stupanj higijene zuba i desni.

Prednosti sonične tehnologije.sonična tehnologija uzrokuje da vlakna vibriraju, kroz pomicanje naprijed i nazad velikom brzinom stvaraju se turbulencije u mješavini sline, vode i zubne paste. Te turbulencije osiguravaju da se plak temeljito odstranjuje s površine zuba i desni, ali i također iz područja koja su vlaknima nedostupna - gdje vlakna uopće ne dosežu (kao što su npr. prostori između zuba). U znanosti, taj efekt se naziva hidrodinamičnim efektom sonične četkice za zube. Zahvaljujući tome, ona čisti učinkovitije, uklanja ogroman broj bakterija plaka, čime pruža dugoročno očuvanje zdravlja zuba i desni. Također, zbog mekanih i nježnih CUREN vlakana, ako se ispravno koristi, nemoguće je ozlijediti desni ili zube.

besprijekorno čisti zubi.Za sve one koji su stalno u pokretu i imaju manjak vremena, Hydrosonic pomaže u održavanju besprijekorne higijene zuba i desni. Dovoljno je samo nekoliko minuta dnevno za čišćenje svih zubnih ploha i teže dostupnih mjesta u ustima, uz predivan osjećaj čistoće zuba. posebno se preporučuje osobama s problemom krvarenja desni, upalom desni, parodontalnom bolesti, osobama s protetskim radovima, implantatima i fiksnim ortodontskim aparatićima. Dolazi u kompletnom setu za održavanje oralne higijene - s Curaprox Enzycal zubnom pastom (15 ml) koja je razvijena posebno za sonične četkice za zube i 3 različite veličine Curaprox interdentalnih četkica (Cps 07,09,011).

curaprox Hydrosonic zubna četkica

Curaprox Hydrosonic zubna četkica je razvijena u Švicarskoj, te je podupiru znanstvena istraživanja, više o tome možete pogledati na: http://new.curaprox.com/ i www.albidus.hr

slika 2. Kompletan set za održavanje oralne higijene

slika 1. Djelovanje sonične četkice.

pOČetAK nOVOg dOBA u hIgIjenI ZuBA I deSnI

28 > ožujak 2013.

AromATErApIJA

SnAgA SIćušnIh kAplJIcA -

prosinac 2012.< 29

aromaterapijariju uronio opečene ruke u eterič-no ulje lavande poslije čega je od-mah osjetio olakšanje, a opekotine su zacijelile iznenađujuće brzo. S gattefosséom rođena je moderna aromaterapija. Engleska kozme-tičarka margaret mori jedna je od prvih koja je počela koristiti eterič-na ulja za masažu. u londonu je otvorila kliniku za aromaterpiju jer je vjerovala da eterična ulja mogu pomoći kod mnogih bolesti, a za-tim i koledž Shirly price Intenational college of Aromatherapy, a napisa-la je nekoliko knjiga o aromaterapiji i eteričnim uljima. Aromaterapija se sve više primjenjuje i kod nas. do-nedavno su se eterična ulja najče-šće koristila u mirisnim lampama, danas se sve više provode i aroma-terapijske masaže koje rezultiraju fizičkim i mentalnim opuštanjem, a pomažu i kod mnogih zdravstvenih problema.

eterična ulja čudesnog djelova-njaEterična ulja su prirodne tvari dobi-vene destilacijom cvjetova, drveta, lišća, kore ili plodova. ponekad je potrebno stotine cvjetova za do-bivanje nekoliko kapi ulja. Eterična ulja sadrže kompleksne sastojke koje proizvodi biljka u koncentrira-noj formi. ona pomažu tijelu u sa-moizlječenju jer podižu imunološ-ki sustav (stimuliraju proizvodnju bijelih krvnih zrnaca). njihovi miri-si djeluju suptilno i na duh (preko

hipotalmusa) što se podsvjesno odražava na osjećaj harmonije i

dobrog raspoloženja. u organi-zam kroz kožu ulaze masažom i kroz pluća disanjem. na oba na-

čina dolaze u krvotok i dalje do stanica.

Brojna laboratorijska ispitivanja pokazala su da mnoga ulja imaju antibakterijska, protugljivična pa čak i antivirusna svojstva.

Korištenje eteričnih uljapostoje brojni načini korištenja eteričnih ulja zbog njihovih ljeko-vitih svojstava. Izaberite onu koja vam najviše odgovara:

1. iNHaLaCiJa Inhalacija je način korištenja ete-ričnih ulja pogodan za sve osim za astmatičare. korisna je kod obo-ljenja dišnih putova, prehlada i bolesti sinusa. Inhalacija uspješno može otkloniti glavobolju. Jedno-stavan način korištenja eteričnog ulja je da skinete poklopac bočice i duboko udišete. ovo je vrlo učin-kovit način i možete ga upražnja-vati bilo kad i bilo gdje. Također, ulje možete (5 do 10 kapi) staviti u mirisnu svjetiljku pa će se tako aromatična isparavanja proširiti po prostoriji. ovo je najpo-pularniji način korištenja eterič-nih ulja. prirodni osvježivač prostorije u kojoj radite, dnevne sobe ili auto-mobila možete sami kreirati kako biste popravili raspoloženje. u 4 dl vode dodajte 50 kapi eteričnog ulja i uspite u bočicu s raspršiva-čem. dobro promućkajte i pošpri-cajte po prostoriji. možete dodati 20 kapi ulja u pot-puri kome je ispario miris ili na-praviti svoj potpuri tako što ćete eterično ulje nakapati na sušeno lišće, latice cvijeća, češere i slično. dobro ih izmiješajte u plastičnoj vrećici, zavežite je da ne izlazi zrak i čuvajte nekoliko dana kako bi suhe biljke upile eterično ulje.

Utjecaj mirisa na čovjeko-vo psihičko i fizičko zdrav-lje odavno je poznat u psi-

hologiji i fiziologiji. u aromaterapiji se taj utjecaj povezuje s ljekovitim svojstvima eteričnih ulja pomo-ću kojih se možete opuštati, izbjeći određene bolesti pa čak i pospješiti ozdravljenje.Aromaterapija je korištenje eterič-nih ulja aromatičnih biljaka i drveća s ciljem uravnoteženja i unapređe-nja zdravlja tijela, uma i duha. mo-žemo ju koristiti u svom domu, na poslu,na odmoru, na putu, u spor-tu, u kulinarstvu, u gotovo svim po-dručjima našeg života. ona ople-menjuje i opušta naše fizičko tijelo, smiruje naš duh, vida ranjene emo-cije, bistri nejasne misli i još puno toga. A sve to preko malenih, sup-tilnih, ali izuzetno snažnih kapljica eteričnog ulja koja kad jednom za-mirišu u našem životu poželimo da tu zauvijek i ostanu.

Prvi aromaterapeutikorijeni ovog prelijepog slojevitog umijeća sežu u daleku prošlost, već su drevne civilizacije poput Egipta, kine, Indije, perzije i grčke poznava-le neka umijeća korištenja eterič-nih ulja. no termin aromaterapija kakvu danas poznajemo prvi je smi-slio francuski kemičar i parfemist rené-maurice gattefossé 1937. go-dine u svojoj knjizi o metodama te-rapeutskih aplikacija eteričnih ulja. legenda kaže kako je gattefossé poslije eksplozije u svom laborato-

AromATErApI-JA JE korIšTE-nJE ETErIčnIh ulJA AromATIč-nIh BIlJAkA I dr-VEćA S cIlJEm urAVnoTEžEnJA I unAprEđEnJA zdrAVlJA TIJElA, umA I duhA.

direktna inhalacija aromatičnih isparava-nja može biti korisna i za brzi efekt pri po-teškoćama s disanjem.

2. KUpKaAromatična kupka pomaže kod bolova u mišićima, kod problema s kožom i cirku-lacijom kao i kod istegnutih ligamenata, a može otkloniti i nesanicu i umor. djelu-je umirujuće ili stimulativno zavisno od eteričnog ulja koje upotrebljavate. kod pripremanja pomiješajte preporučenu ko-ličinu ulja s malo meda ili slatkog vrhnja pa mješavinu uspite u pripremljenu vodu za kupanje. ulja se ne miješaju s vodom pa im je potrebno dodati neki emulgator, a med i slatko vrhnje odlično obavljaju tu funkciju.kupke su vrlo učinkovite jer se, uz to što vam koža upija esencijalno ulje, u isto vri-jeme i inhalirate. kupka za stopala i ruke: u posudu u kojoj ćete namočiti stopala ili ruke ulijte toplu vodu i dodajte 4-5 kapi eteričnog ulja sa slatkim vrhnjem. promiješajte kako biste ravnomjerno rasporedili ulje i uronite sto-pala ili ruke i opustite se.

3. MasaŽa je najdjelotvorniji način aromaterapije jer najbrže donosi rezultate. Tijekom masira-nja ulje najpotpunije prodire u kožu i tijelo

putem krvotoka i limfnog sustava. kada mikročestice ulja dođu u kontakt sa živča-nim završetcima na koži, dolazi do trenut-ne reakcije živčanog sustava i opuštanja.napravite svoje ulje za masažu: u 10 ml jojobinog ili bademovog ulja (ili nekog drugog baznog ulja) dodajte najviše 5 kapi eteričnog ulja. za masiranje djece, količina ulja treba biti duplo manja. ma-sažno ulje može se koristiti za masažu ci-jelog tijela ili za parcijalnu masažu.

4. oBLoZioblozi ili aroma komprese mogu ublaži-ti probleme s kožom, bolove u mišićima i zglobovima: u posudu tople vode dodajte 6 kapi eteričnog ulja i promiješajte. umo-čite gazu, iscijedite ju i stavite na željeno mjesto. preko ovog obloga umotajte suhi ručnik i držite ga sat, dva. Vrući su oblo-zi korisni kod upale jajnika, bolova mišića ili grčeva, kao i kod menstrualnih bolova, dok se hladni oblozi koriste kod oticanja, opekotina, svježih uganuća ili glavobolje.

5. ispiRaNJE UsTa i GRLaova metoda upotrebljava se kada želimo ublažiti upalu sluznice usta i grla: u čašu vode dodamo dvije kapi eteričnog ulja, a zatim grgljamo. prije svakog uzimanja u usta rastvor se dobro promiješa, a kasni-je ispljune.

6. oRaLNa UpoTREBaJedan je od mogućih načina terapije, iako je zbog mnogih negativnih strana manje korišten. dakle, koristimo ga oprezno:- ne smijemo pretjerivati u doziranju: 1-3

kapi 3-4 puta dnevno.- ne koristimo terapiju više od 3 tjedna

uzastopno.- Terapije se ne preporučuju djeci mlađoj

od 6 godina.kapi možemo otopiti u čaši s malo mlake vode (voda ne smije biti pretopla jer bi se uništila ljekovita svojstva ulja). Također ih možemo otopiti u žlici meda ili ih kapnuti na dlan i polizati. ne preporučuje se isto-vremeno korištenje više vrsta terapija.

7. paRFEMi i KoZMETičKi pREpaRaTiod eteričnog ulja možete sami napraviti parfem: u 1 dl vode koju ste ulili u bočicu s raspršivačem dodajte 25 kapi eterič-nog ulja. Istu količinu ulja možete dodati i u 1 dl bademovog ulja, dobro promućkati, nanijeti na tijelo i uživati u originalnom mi-risu i harmoničnim efektima istovremeno.Svoje kozmetičke preparate također mo-žete obogatiti tako što ćete u kremu, šampon ili losion dodati nekoliko kapi eteričnog ulja. probajte i ovo: poslije pra-nja kosu isperite hladnom vodom u koju ste dodali nekoliko kapi ulja po vlastitom izboru.

30 > ožujak 2013.

ISTrAžIVAnJA

Donald Demuth, phD, surad-nik dekana za istraživanje i razvoj pri Uofl school of

Dentistry, dobio je patent za svoj rad u razvoju peptida koji inhibira-ju interakciju između p. gingivalis i streptococcus gordonii te sprje-čavaju kolonizaciju p. gingivalis u ustima. peptidi su molekule koje nastaju kada se dvije ili više ami-nokiselina povežu zajedno; oni su materijal za izgradnju proteina u stanicama.„Kada p. gingivalis uđe u usnu šu-pljinu, on pokušava stvoriti interak-ciju s bakterijama s. Gordonii, koje su inače benigni organizmi, da bi stvorio podlogu gdje se može raz-množavati i smjestiti ispod linije desni, gdje zatim dovodi do paro-dontalnih bolesti.“„Direktor Uofl grupe za oralno zdravlje i bolesti sustava Richard Lamont okarakterizirao je ovu bak-terijsku interakciju i na osnovu tih

louisville, kY, SAd:Istraživači sa Sveučilištau lousivilleu korak subliže eliminaciji parodontalnih bolesti svojim radom u kojemstvaraju sintetičkemolekule koje inhibirajurast bakterijaodgovornih za širenjebolesti u ustima.otkriće bi moglo dovesti do stvaranja vodice zausta ili zubne paste, koja će spriječitinaseljavanje patogena u ustima.

istraživanje koje daje nade za terapijsko

Liječenje boLeSti DESnI

„oVo JE JEdAn od prVIh prI-mJErA cIlJA-nIh TErApIJSkIh prISTupA koJI mogu konTro-lIrATI pArodon-TAlnE BolESTI.“

istraživanja moj je tim razvio seri-ju peptida koji sprječavaju među-sobno približavanje p. gingivalis i s. gordonii“, navodi Demuth.Demuth je otkrio da primjena pep-tida u životinjskom modelu sprje-čava gubitak kostiju povezan s p. gingivalis- klinički sindrom paro-dontalne bolesti, ali i širenje bakte-rija u ustima.„ovo je jedan od prvih primjera ci-ljanih terapijskih pristupa koji mogu kontrolirati parodontalne bolesti.“Demuth svoje istraživanje provodi u suradnji s Frederickom Luzziom, phD, profesorom kemije na Uofl sveučilištu znanosti i umjetno-

sti. oni se nadaju daljnjem razvoju organskih molekularnih struktura koje mogu imitirati aktivne peptide.„Molekule moraju biti moćne i eko-nomski prihvatljive da bi se proi-zvodile. Mi ne znamo za ijednu ke-mijsku tehnologiju na tržištu koja cilja specifične oralne patogene i ovo je jedan uzbudljiv pothvat“, kaže Luzzio.Luzzio i Demuth posjeduju patente za određena otkrića koja su poveza-na s ovim istraživanjem, a trenutno surađuju sa sveučilišnim Uredom za transfer tehnologije kako bi našli in-dustrijskog partnera za licenciranje i komercijalizaciju tehnologije.

RECEPT ZA ZDRAVE DESNI ZA SVE ČLANOVE OBITELJI

www.gengigel.eu

POBRINITE SE ZA ZDRAVE DESNIPA ĆE I VAŠI ZUBI BITI ZDRAVI!

GelSprej za gingivuOtopina za ispiranje usta Baby gel

Medicinski proizvod

Prije uporabe pažljivo pročitati uputu!Upute: Gel: Nanijeti 3-5 puta na dan. Preporučuje se kontinuirana uporaba 3-4 tjedna. 30 minuta ne jesti niti piti. Otopina: Odmjeriti u priloženu mjericu (10 ml) i ispirati usta 1 do 2 min. Ne razrjeđivati! Sprej: Raspršiti 1-2 puta na upaljeno ili oboljelo mjesto. Bočicu držati uspravno. Baby Gel: Nanijeti 3-5 puta na dan. Jednakomjerno nanijeti na desni te ga blago umasirati čistim prstom.

● upaljene, krvareće i otekle desni● produbljene džepove u desnima● oštećenja desni zbog vađenja ili čišćenja

zubi ili kirurških zahvata● nadražena tkiva u ustima zbog fiksnih

(krune, mostovi) ili mobilnih zubnih proteza

Gengigel® je učinkovita pomoć za:

Medis Adria d.o.o. Kolarova 7, Zagreb

GRATIS

dOnAld deMuth, phd SA SVeuČIlIštA u lOuISVIlleu je dOBIO pAtent ZA nOVA BIOKeMIjSKA OtKRIćA.

32 > ožujak 2013. ožujak 2013.< 33

pITAlI STE nAS...

1. Kakve sve opcije izbjeljivanja zuba postoje?

Zube je moguće izbijeliti u

stomatološkoj ordinaciji, pod stručnim

nadzorom stomatologa, ili pak kod

kuće, uz pomoć preparata za kućno

izbjeljivanje.

2. Koji je sigurniji način izbjeljivanja zubi?

sigurniji način izbjeljivanja je uvijek

pod stručnim nadzorom stomatologa,

iako pravilno primijenjena i provjerena

sredstva za kućno izbjeljivanje, uz

podrobne upute od strane stomatologa,

mogu biti jednako učinkovita i sigurna

kao i izbjeljivanje u ordinaciji.

3. Da li je potrebno izmijeniti sve plombe nakon izbjeljivanja zuba?

Nije. potrebno je izmijeniti samo

ispune u estetskoj regiji koji se nakon

izbjeljivanja razlikuju od novonastale

boje zuba.

4. Kako očuvati boju zubi nakon izbjeljivanja?

72 sata nakon izbjeljivanja treba

izbjegavati hranu i pića s jakim pigmentima.

popis namirnica koje je poželjno izbjegavati

pacijent dobiva od stomatologa kao sastavni

dio uputa o izbjeljivanju.

Trajanje učinka izbjeljivanja uvelike ovisi

o prehrambenim navikama pacijenta

kao i o higijeni zubi.

5. Što je pjeskarenje zuba, kada se preporučuje i zbog čega?

pjeskarenje zuba

je postupak u kojem

se finim pijeskom, pod

mlazom vode, uklanjaju

naslage i obojenja s površine

zuba. preporuča se svim

pacijentima kao sastavni dio

čišćenja i poliranja zubi.

>> na pitanja odgovara Lidija Vlahov sever, dr.med.dent

Pitali ste nas….

Da li je i ko-liko štetan nakit za zube? Nakit za zube je štetan jer

oštećuje caklinu i onemogućuje

adekvatno čišćenje zubnih ploha.

Također, često izaziva trajne iri-

tacije sluznice usana zbog prianjanja uz nakit.

Začepljeni dišni putovi, bolno grlo, zubobolja, nadutost, nesa-nica, stres, migrena… svakod-

nevne su boljke zbog kojih prečesto uzimamo previše tableta, ne znajući da je ponekad dovoljno samo pojesti nešto iz kuhinje kako bi umanjili bol.

Za zubobolju žvačite klinčić.ako ne možete odmah do zubara, nježno žvačite jedan ili dva klinčića. To će smanjiti bol ili upalu desni kažu znanstvenici s UCLa. Za to je zaslužan eugenol. Naime, ovaj sastojak klinčića snažan je antiseptik i uništavač bakte-rija. U klinčiću ga ima gotovo pet puta više nego u bilo kojoj drugoj ispitanoj biljci, objavili su istraživači sa sveuči-lišta Georgia. i još jedan savjet: klinči-će čuvajte (i sve ostale začine koje ne koristite svaki tjedan) u hladnom i ta-mnom ormaru. Eugenol može oštetiti dulja izloženost svjetlosti i toplini.

Želite spriječiti PmSpojedite čili, pecivo od punog zrna i popijte šalicu mlijeka pa ćete sebi olakšati one dane. Jedete li hranu bo-gatu vlaknima i bjelančevine tijekom cijelog mjeseca, a posebno u tjednu prije menstruacije, imat ćete stabilnu

razinu šećera u krvi. ovo je važno jer velike razlike u razini šećera mogu dovesti do umora i žudnje za hra-nom. istraživanja pokazuju da žene s jače izraženim pMs-om trebaju je-sti hranu bogatu vlaknima i složenim ugljikohidratima (poput graha i žita-rica punog zrna) jer će imati manje neugodnih simptoma kao što su bijes, napetost i tuga. Ugljikohidrati izaziva-ju niz procesa u mozgu što stvara lu-čenje serotonina, hormona koji stvara osjećaj stabilnosti i smirenosti. Jed-na novija studija pokazala je da žene koje piju više mlijeka također imaju manje šanse patiti od pMs-a koji zna biti i posljedica manje razine kalcija i vitamina D u organizmu. Najveće ko-risti imaju žene koje imaju četiri ma-nja dnevna obroka/napitka bogata kalcijem.

ako imate migrenepojedite zdjelicu zobene kaše uz ba-deme i popijte šalicu zelenog čaja. Takav doručak prirodno umiruje i sprečava glavobolju. Zobena kaša i bademi bogati su magnezijem, a znanstvenici su uočili da ljudi koji pate od migrena i drugih glavobolja često imaju niske razine ovog minerala. Ze-

leni čaj je bogat antioksidansima koji imaju protuupalno djelovanje (tijekom migrene žile postaju upaljene što iza-ziva bol). pijuckajte čaj i dok migrena traje jer kofein djeluje kao prirodni lijek protiv glavobolje.

osjećate se tjeskobnoBarem 65% žena svaki dan osjeća povećan stres, pa čak i tjeskobu, po-kazalo je istraživanje provedeno na Logan's Utah state University. ali, žva-kanje brazilskih oraha može donijeti malo olakšanja. orasi su prirodni izvor selena, minerala koji pomaže pri smi-rivanju centralnog živčanog sustava. prema jednom drugom istraživanju provedenom na britanskom sveuči-lištu Wales u swanseau, dnevni unos selena od 220 mikrograma, a to je ko-ličina koja se nalazi u samo tri brazil-ska oraha, može dovesti do znatnog popravljanja raspoloženja što će po-moći da se za samo tri mjeseca osje-ćate mirnije, manje tjeskobno i imate više energije.

Lijek je u vašoj KUHInJI

Ako nE možETE odmAh do zuBA-rA, nJEžno žVA-čITE JEdAn IlI dVA klInčIćA. To ćE SmAnJITI Bol IlI upAlu dESnI kAžu znAnSTVEnIcI S uclA.

William dalrymple u svojoj je knjizi sa-žeo dvadeset i pet godina istraživanja i pisanja o Indiji i njezinim vjerskim tra-dicijama i sastavio neku vrstu indijskih canterburyjskih priča koje nas upoznaju s ljudima i uvode duboko u svjetove za koje nam je teško pojmiti da uopće po-stoje. Budistički svećenik latio se oružja kako bi se suprotstavio kineskoj invaziji na Tibet, da bi ostatak života proveo okajavajući počinjeno nasilje tako što tiska najbolje molitvene zastavice ka-kve se mogu naći u cijeloj Indiji. džain-ska redovnica dovodi u kušnju vlastito umijeće izdizanja iznad ovozemaljsko-ga svijeta, dok joj najbolja prijateljica umire od gladi...

u pOtRAZI ZA SVetIM u SuVReMenOj IndIjI

wIllIAM dAlRyMple

nI JEdAn pISAc do SAdA nIJE uSpIo oVAkodoBro ISTok oBJASnITI zA-pAdu.”dAVId roBIn-Son, ThE ScoT-SmAn

Anthony Spencer je egoist, pono-san na svoj poslovni uspjeh koji je postigao potpuno sam, jašući na vrhu svoga vala. no, cijena za to bila je bolno visoka. zbog možda-nog krvarenja Tony je u komato-znom stanju; leži u bolničkoj sobi za intenzivnu njegu. „Budi“ se i nađe u nadnaravnom svijetu, „ži-vom“ krajobrazu koji odražava di-menzije njegova života na zemlji, od lijepoga i časnoga do pokvare-noga. Tu ulazi u živopisne interakci-je s drugima, za koje pretpostavlja da su projekcije njegove podsvije-sti; svejedno slijedi njihove upute, nadajući se da bi ga mogle dove-sti do istinitog, iskrenog života i, možda, iskupljenja. Ta pustolovina uvlači Tonyja u duboke i zamrše-ne odnose u kojima „gleda“ kroz oči i iskustva drugih; no „slijep“ je za uviđanje posljedica skrivanja svo-jih namjera i gubitka koji izranjaju i bore se protiv procesa izlječenja i povjerenja. hoće li taj nenadani spoj događaja navesti Tonyja da razmisli o svom životu i shvati da je izgradio kulu od karata na zatrova-

nom tlu slomljenog srca? hoće li imati hrabrosti da donese odluku od presudne važnosti, odluku koja može poništiti veliku nepravdu koju je pokrenuo prije pada u komu?William paul Young, autor među-narodno uspješnog romana koli-ba, uspješnice s prvog mjesta top liste new York Timesa, rođen je u kanadi i odgojen u plemenu uro-đenika u planinskom dijelu bivše nizozemske nove gvineje, gdje su mu roditelji bili misionari. kao dijete i mladić pretrpio je veliki gubitak, a sada sa svojom obitelji na Sjevero-zapadu pacifika uživa u „svekolikoj milosti“.

nakon što ga je filozofija izbavila iz emocionalne krize, Julesa Evan-sa zaintrigirala je misao da nam ideje nastale prije više od 2000 godina – ideje filozofa kao što su pitagora, heraklit, Sokrat, Seneka, platon, Aristotel, piron, Seneka ili Epiktet - mogu pomoći i danas. Autor je intervjuirao vojnike, psi-hologe, kriminalce, astronaute i anarhiste i otkrio načine na koje ljudi danas koriste antičku filozo-fiju u izgradnji boljih života. drevna filozofija nadahnula je moderne zajednice - sokratske kafiće, sto-ičke vojske, epikurovske komune -

čak i cijele narode da krenu u po-tragu za dobrim životom. ova knjiga predstavlja poziv u školu iz snova, koju tvori šaroliko društvo sastavljeno od 12 najvećih filozofa antičkoga svijeta, koji će s vama podijeliti svoja razmišlja-nja (umijeća) o sreći, uživanju u trenutku, samokontroli, sumnji, pravednosti, prijateljstvu i mno-ga druga.

wIllIAM pAul yOung juleS eVAnS

OVA KnjIgA je AutOROVA šKOlA IZ SnOVA, njegOV IdeAlnI nAStAVnI pROgRAM I pOKušAj OKupljAnjA 12 nAjVećIh AntIČKIh fIlOZOfA nA jednOMe MjeStu KAKO BI nAS pOuČIlI BROjnIM ŽIVOtnIM uMIjećIMA.

nAjIšČeKIVAnIjI SVjetSKI BeStSeleR gOdIne

DEVET ŽIVOTAdalrymple uranja duboko u srce naro-da koji je razapet između sve burnije moderne svakodnevice i održavanja kontinuiteta drevnih tradicija.William dalrymple rođen je u škot-skoj 1965., a zvanje povjesničara stekao je na Sveučilištu u cambridgeu. Već s dvadeset i dvije godine napisao je be-stseler In Xanadu. za niz svojih knjiga i radova je nagrađivan, redovito sura-đuje kao kritičar, pisac i putopisac za new York review of Books, guardian, new Statesman, new Yorker i Time, a radio je i više putopisnih emisija i serija za BBc, baveći se prije svega kulturom, religijama, poviješću, ali i svakodne-vicom Indije, pakistana, Afganistana i

Područje: beletristikaISBN: 978-953-303-564-2Biblioteka: Graham GreeneIzdavač: Naklada LJEVAK Godina: prosinac 2012.Broj stranica: 288Format: 13 x 20 cmUvez: 129 kuna (tvrdi)Prijevod: Saša DrachUrednica: Nives Tomašević

Područje: beletristikaISBN (m.u.): 978-953-303-559-8ISBN (t.u.): 978-953-303-563-5Biblioteka: NARIzdavač: Naklada LJEVAKGodina: prosinac 2012.Broj stranica: 322Format: 13,4 x 21,5 cmUDK: 294; 821.111 -992=163.42Uvez: meki = 139 kn; tvrdi = 169 knUrednik: Ana PojatinaS engleskog preveo: Saša Drach

PrEKrEtnICa

Područje: publicistika - filozofijaISBN (MU): 978-953-303-542-0ISBN (TU): 978-953-303-543-7Biblioteka: BookmarkerIzdavač: Naklada LJEVAKGodina: listopad 2012.Broj stranica: Format: 14,5 x 21 cmUvez: meki = 139 knUvez: tvrdi = 179 knUrednik: Kristijan VujičićS engleskoga prevela: Petra Štrok

FIlOzOFIJa za Životi ostale opasne situacije

Istraživanje je provelo sveučili-šte Buffalo u New Yorku. Dr. Nigel Carter, izvršni direktor britanske

stomatološke zaklade, rekao je da je istraživanje naglasilo rizike koje pier-cevi na jeziku imaju na oralno zdravlje.„To je sigurno nešto o čemu treba raz-

misliti prije nego odete piercati jezik. iskušenje igranja s čavlićem u ustima

veliko je i s vremenom može dovesti do stotine funti skupocjenih korektivnih tre-

tmana“, kaže dr. Carter. „Rezultati ovog istraživanja naglašavaju rizike koji su po-

vezani s piercanjem jezika. osim izaziva-nja očitog razmicanja zubi, oralni piercing može također dovesti do lomljenja zubi i infekcija.“

„Kako bi ubuduće izbjegli takve zdrav-stvene probleme, zajedno s brzo rastu-

ćim troškovima povezanih tretma-na, ja bih savjetovao ljudima da se

okane piercanja jezika“, kaže dr. Carter.Dr. sawsan Tabbaa, vodeći autor

istraživanja, rekao je da sila ti-jekom vremena pomiče zube i da su rezultati uzrokovani igranjem s čavlićem doprini-

jeli vrlo visokom postotku tih slučajeva.profesor ortodoncije na Uni-

versity of Buffalo school of Dentistry, Tabbaa, objasnio je da je oštećenje zuba bilo zajedničko u oba istraživanja, prošlom i trenutnom.Trenutno istraživanje pratilo je 26-ogodiš-nju pacijenticu i pokazalo da se razmak iz-među gornjih prednjih zubi pojavio tijekom perioda od sedam godina jer je metalna šipka bila gurana na i između zuba.pacijentica je istraživačima dala fotografi-je kako bi pokazala da nije imala dijastemu

prije nego li je piercala jezik. čvrstog su mi-šljenja da je pozicija čavlića na jeziku izme-đu maksilarnih centralnih sjekutića izazvala razmak između prednjih zubi.Jedino rješenje za pacijenticu bilo je nošenje fiksnog aparatića duži vremenski period.autor je zaključio da piercanje jezika može rezultirati ozbiljnim ozljedama ne samo zubi, već su piercevi također povezani s kr-varenjima, infekcijama i ozljedama.Rezultati istraživanja objavljeni su u Journal of Clinical orthodontics.

IgRAnje S pIeRcIng nAKItOM nA jeZIKu MOŽe dOVeStI dO nAStAnKA dIjASteMe (RAZMAKA) IZMeđu pRednjIh ZuBI. nOVO IStRAŽIVAnje gOVORI dA pIeRceVI nA jeZIKu MOgu dOVeStI dO nepOtReBne ORtOdOntSKe teRApIje. IStRAŽIVAnje je uStVRdIlO dA OSOBe S pIeRcOM nA jeZIKu ČeStO guRAju MetAlnu KuglIcu IZMeđu

ZuBA I IZAZIVAju StVARAnje dIjASteMe KAO I dOdAtne pROBleMe.

PIercanje

jezIKa povezano s razmakom

između zubi xxxxx

osim izazivanja očitograzmicanja zubi, oralnipiercing može takođerdovesti do lomljenja zubi i infekcija

„Sjajno pronicava knjiga, iskrena i zabavna...“louise chunn, ur., psychologies magazine

Srednjeg istoka. nakon više dugih bora-vaka u Indiji, odlučio se ondje i nastaniti. objavio je osam knjiga. organizator je najvećega i najprestižnijega književnog festivala u Aziji koji se održava u siječnju u Jaipuru.

ožujak 2013.< 35

knJIgEorAlno zdrAVlJE