Seminarski rad Armin Hodi

Seminarski rad Armin Hodi

EKOLOKI FAKULTETU TRAVNIKU

ORACEL BAZA PODATAKASEMINARSKI RAD

Predmet:

Mentor: Student:

Travnik, 2015.

SADRAJ

1.UVOD32.BAZE PODATAKA42.1.Primjena baze podataka42.2.Svrha razvoja baze podataka52.3.Vrste baza podataka63.OPTE KARAKTERISTIKE ORACEL BAZE PODATAKA84.IMPLEMENTACIJA RELACIJSKOG MODELA PODATAKA U94.1.Implementacija ER modela u Oracle bazu podataka94.2.Korisnici i sigurnost baze podataka135.ZAKLJUAK15POPIS LITERATURE16POPIS SLIKA17

1. UVOD

Od samog poetka koritenja raunala, obrada razliitih vrsta podataka bila je jedan od osnovnih zadataka. Podaci i informacije su postali pokretaka snaga modernog poslovanja. veini poslovnih sustava ili dravnih ustanova svakodnevno je prisutan rad sa nekim oblikom registriranja bilo da su to podaci o strankama ili materijalne stavke ili neke realizacije tekueg poslovanja. Kada elimo da imamo kvalitetne informacije o svim segmentima naeg poslovnog ili ak i privatnog ivota najbolje je da na odreeni nain organiziramo sve podatke koje mogu da nam prue informacije koje su od velike vanosti u trenutku kada su nam potrebne. Pogotovo se to odnosi na situacije kada u kratkom roku moramo donijeti neku kvalitetnu ili sudbonosnu odluku. Tada bi bilo najbolje da podaci za svaki pojedini element budu organizirani tako da se mogu smjestiti u tabele sa istovrsnim uzglavljem. esto mora da bude vie tablica koje bi obuhvatili sve segmente naeg interesiranja. Svi ti segmenti se nerijetko zbog svoje prirode moraju organizirati u posebne tablice, a te tablice se mogu povezivati preko odreenih zajednikih elemenata. Skup vie tih tablica koje slue jednom zajednikom cilju, skupa s njihovim veznim elementima je baza podataka.

2. BAZE PODATAKA

Baza podataka se definira kao organiziran skup logiki povezanih podataka i datoteka koji se odnosi na sline pojmove ili predmete, organiziranih za odreenu namjenu. Znai, baza podataka predstavlja organiziranje podataka u integriranoj formi gdje podatci u bazi podataka mogu biti organizirani po vie razliitih obiljeja po kojima je mogue primjenom odgovarajuih mehanizama baze vriti pretraivanja i nalaenje ba onih podataka koji su potrebni.

Sustav za upravljanje podacima u bazi podataka (DBMS - Database Management Sustav) je skup meusobno povezanih podataka i skup programa za pristup tim podacima. Primarni cilj DBMS-a je da prui siguran i uinkovit nain za pohranu i dohvaanje podataka. Svi moderni sustavi za upravljanje bazama podataka koriste relacijski model podataka to znai da korisnik vidi bazu kao skup tablica sa slogovima gdje je i rezultat svake operacije nad sadrajem baze podataka, takoer, tablica. Pored toga relacijski model koristi veze, odnosno relacije, za povezivanje tablica baze podataka u strukturiranu cjelinu. Primjena baza podatka je jako iroka. Neka od polja primjene emo navesti u nastavku.

2.1.Primjena baze podataka

Kada je u pitanju informacijski sustav poduzea baza podataka se koristi: Prodaja: za kupce, proizvode i podake o kupnji. Raunovodstvo: za uplate, potvrde, stanja rauna, sredstva i druge raunovodstvene informacije. Ljudski resursi: za informacije o zaposlenicima, plae, poreze na plae i dodatke. Proizvodnja: za upravljanje opskrbnog lanca i za praenje proizvodnje u tvornicama, zalihe artikala i njihove narudbe. Online trgovci: za podatke o prodaji koji su gore navedeni plus jo i online praenje narudbe, preporuke i odravanje online prodaje artikala.Ako govorimo o bankarstvu i financijama: Bankarstvo: za informacije, raune, kredite i bankarske transakcije Transakcije kreditnim karticama: za kupnju na kreditne kartice i mjesena izvjea Financije: za pohranu podataka o gospodarstvima, prodaji i kupnji dionica ili obveznica, takoer i za spremanje trinih podataka u realnom vremenu za online trgovanje.

Kad su u pitanju obrazovne ustanove koristi se za informacije potrebne studentima, registraciju teaja i razreda. Aeroprevoznici koriste za rezervacije i raspored informacija, a telekomunikacije za voenje evidencije o pozivima, ispis mjesenih zapisa poziva, spremanje informacija o komunikacijskim mreama.

Iz gore navedenih podruja primjene moemo zakljuiti da je prisutna u svakom vanijem podruju dananjice, pohranjuje ne samo informacije koje su zajednike veini sustava, nego takoer i informacije koje se karakteristne za odreene kategorije sustava. Internetska revolucija u kasnim devedesetim je poveala izravan pristup od strane korisnika baze podataka.

2.2.Svrha razvoja baze podataka

Postoje potekoe koje su potaknule sami razvoj i napredak baza podataka. Razliiti programeri izrauju razliite datoteke i aplikacije stoga vjerojatno imaju i razliite strukture i programi mogu biti pisani u nekoliko programskih jezika. Ista informacija se moe umnoavati na nekoliko mjesta (npr. ako student ima dvije diplome, jednu za geografiju i jednu za matematiku, adresa i broj telefona tog studenta se pojavljuje u studentskoj evidenciji kako studija zemljopisa tako i matematike). Redudancija dovodi do vee pohrane, a takoer moe dovesti i do nedoslijednosti podatka, tj. vie raznih primjeraka od istih podataka (npr.ako doe do promjene prebivalita studenta, da na studiju zemljopisa bude izmjenjeno a na studiju matematike ne).

Dolazi i do potekoa u pristupu podacima. Okruenje konvencionalne obrada podatka ne prua mogunost prikladnog i uinkovitog naina pristupa podacima. Za to moemo uzeti primjer ako dekan eli da provjeri koji to studenti dolaze iz neke odreene opine i on pita odjel za obradu podataka tu listu. Budui da programeri nisu predvidjeli taj zahtjev ne postoji aplikacija za to izlistavanje. Postoje dva rjeenja, da programer napie aplikacije za tu listu ili da se runo iz liste svih studenata izdvoje oni koje trai. Meutim to nisu traena i zadovoljavajua rjeenja.

Zbog rasprostranjenosti podataka u razliitim datotekama i podaci mogu biti u razliitim formatima, pisanje novog programa je zahtjevno i teko i tada govorimo o izolaciji podatka. Vrijednosti podataka pohranjenih u bazi moraju zadovoljiti odreena potrebna ogranienja. Raunar kao i svaki drugi objekt podlijee kvarovima. U mnogim aplikacijama je bitno da ako i doe do pada sustava da se nakon ponovnog pokretanja pojavi prethodno stanje koje je bilo.

Naprimjer ako elimo s jednog na drugi raun prenijeti novac. Ako doe do pada sustava kada je novac s jednog rauna podignut a jo je u procesu prenosa, da pri ponovnom pokretanju doe do izvrenja zapoetog procesa.

Mnogi sustavi danas omoguuju velikom broju korisnika istovremeno auriranje podataka zbog ukupne performanse sustava i bre reakcije. Zbog tih prednosti moe doi do naruavanja koncepcije sustava. Za primjer emo uzet da se dva studenta upisuju na neki teaj i doputena brojka upisanih je 20, ne smije se prei ta granica. Ukoliko je ve upisano 19 studenata, jo dva se istovremeno upisuju i obojici je prihvaena registracija kao dvadesetog lana. Zapravo vidimo da ima 21 student i da je granica prekoraena. Sustav mora biti u mogunosti drati nadzor da ne bi dolo da takvih i slinih sluajeva. Ne moemo da ne spomenemo problem sigurnosti.

Ne bi svaki korisnik trebao imati pristup bazi. Na primjer na fakultetu bi plae osoblja trebale vidjeti samo one osobe koje su zaduene za financijske informacije.

2.3.Vrste baza podataka

Baza podataka je skup meusobno povezanih podatka, pohranjenih u vanjskoj memoriji raunala koji su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim programima. DBMS je posluitelj baze podataka koji oblikuje fiziki prikaz baze u skladu s traenom logikom strukturom i obavlja sve operacije s podacima. Podaci u bazi su logiki organizirani u skladu s nekim modelom podataka. Model podataka je skup pravila koja odreuju kako moe izgledati logika struktura baze i ini osnovu za koncipiranje, projektovanje i implementiranje baze. Vrste modela podataka: Relacijski model zasnovan je na matematikom pojmu relacije, a podatci i veze meu podatcima se prikazuju pravokutnim tablicama Objektni model je onaj u kojemu je baza skup trajno pohranjenih objekata koji se sastoje od svojih internih podataka i metoda za rukovanje tim podatcima. Svaki objekt pripada nekoj klasi. Izmeu klasa se uspostavljaju veze nasljeivanja, agregacije tj. meusobnog koritenja operacija. Mreni model je onaj u kojem je baza predoena usmjerenim grafom. vorovi su tipovi zapisa, a lukovi definiraju veze meu tipovima zapisa.

Slika 1. Mreni model

Hijerarhijski model je onaj u kojemu je baza predoena jednim stablom ili skupom stabala.

Slika 2. Hijerarhijski model

Ogranienja hijerarhijski i mrenih baza su da nemaju pokria u formalnoj teoriji, sva pretraivanja se izvode po unaprijed definiranim i tano navedenim putevima a svi odnosi meu objektima se moraju unaprijed i tono definirati, te se optimizacija provodi runo.

3. OPTE KARAKTERISTIKE ORACEL BAZE PODATAKA

Oracle zajedno sa SQL Serverom je baza podataka namijenjena za velike ustanove i korporacije gdje se podatci ne mjere stotinama i tisuama slogova ve milionima; gdje od pouzdanosti baze podataka ovisi opstanak kompanija ili sigurnosti drava.

Oracle 9i je relacijska baza podataka koja pored baze podataka ukljuuje i cijeli skup pomonih alata i aplikacija kao to su e-mail i web serveri. Najvaniju novost u ovoj verziji predstavlja Real ApplicationClusters (RAC). Oracle predlae klaster, ujedinjavanje vie manjih raunala u jednu logiku cjelinu koja gledana izvana djeluje kao jedan veliki raunar.

Vie od 70.000 kupaca irom svijeta oslanja se na Oracle integrirani, otvoreni i kompletan set poslovnih aplikacija za ostvarivanje optimalnih poslovnih rezultata. Oracle aplikacije pruaju maksimalnu fleksibilnost u nadogradnji, omoguujui korisnicima da s punim povjerenjem iskoritavaju prednost najnovijih rjeenja. Nude i dodatne mogunosti, poput implementacije na zahtjev, na Oracle oblaku, ili hibrid njih obaju.

Oracle Engineered sustavi namijenjeni su korisnicima koji zahtijevaju najviu razinu performansi IT sustava, pouzdanost i sigurnost uz najnie trokove implementacije i odravanja. Ovi sustavi su predefinirane, uslojeni, prethodno izgraeni, fokusirani na konfiguracije koje olakavaju implementaciju, odravanje i podrku. Oni su optimizirani i spremni za rad.

Ovo praktino znai da koristei RAC tehnologiju kompanije vie ne moraju ulagati u skupu opremu za koju ne znaju da li e ikada biti upotrjebljena u svom punom kapacitetu, ve u sluaju potrebe za veim kapacitetom obrade on postie dodavanjem novih jeftinih maina u klaster (kao to su obini PC serveri).

Dodatna prednost je poboljana pouzdanost (reliability) ovakvog sistema jer je do sada sistem zavisio od jednog raunala, dok sada u sluaju pada jednog ili vie raunala unutar klastera ostala raunala unutar tog klastera nastavljaju raditi. Oracle baze podataka nisu namijenjene masovnom tritu.

Karakteristike Oracle baze podataka: Oracle Managment Server: sredinja administracija, praenje i prilagoavanje vie baza podataka Oracle Change Manager: omoguava izradu plana promjene i da se vidi prije nego to se zapravo provede, takoer opozorava na sve promjene koje se ne mogu primjeniti. Administrative Alerts: Oracle e kontaktirati admina ukoliko se desi neka pogreka. Capacity Planing: biljei obrase kako bi pomogao adminu pri planu za nadogradnju, daje povratne informacije i CPU, disku i izvedbi upita. Query Optimizer: Oracle odabire najuinkovitiji nain za izvravanje SQL naredbi, analizira tablice i indekse kako bi se smanjilli trokovi transakcije.

4. IMPLEMENTACIJA RELACIJSKOG MODELA PODATAKA U ORACLE

4.1.Implementacija ER modela u Oracle bazu podataka

U ovome poglavlju pokazat emo kako ve poznati relacijski model implementirati u Oracle bazu podataka. Nakon instalacije i kreiranja konekcije u navedenoj bazi pod nazivom Fakultet moemo krenuti s implementacijom koja je korak po korak prikazana na slikama ispod.

Prilikom instalacije baze traeno je kreiranje pasworda koji e nam biti potreban pri kreiranju konekcije, a kao username koristimo SYSTEM ili SYS. Naziv konekcije je proizvoljan.

Slika 3. Kreiranje konekcije

U ovome koraku smo pokazali kako kreirati tablicu. Budui da nam kad elkimo vidjeti popis tablica Oracle nudi jo hrpu tablica moemo iskoristiti Filter kako bi vidjeli samo one tablice koje su nama potrebne.

Slika 4. Kreiranje tablice

Desnim klikom na tablicu u kojoj elimo kreirati strani klju i kliknemo na Edit table i odaberemo Constrains.

Slika 5. Kreiranje stranog kljuaU ovome koraku emo prikazati kako upotrijebiti gore spomenuti filter za popis tablica. Primjenu filtera vrimo radi lakeg pregleda tablica. U ovome sluaju smo koristili filter tablica koje smo mi kreirali.

Slika 6. Primjena filterana tablice

Kreiranje relacijskog dijagrama u Oracle bazi podatka prikazani su na slikama ispod. Klikom na View dobijemo padajui izbornik u kojem odaberemo Data modeler.

Slika 7. Kreiranje relacijskog dijagrama

Drag&drop metodom smjestimo tablice u novi relacijski model. Budui da smo postavili primarne i strane kljueve tablice se automatski poveu.

Slika 8. Izgled relacijskog dijagrama u Oracel-u

Nakon to smo kreirali eljene tablice unos podataka vrimo na nain da kliknemo na tablicu u koju elimo unijeti podatke i kliknemo na Data. Daljnji postupak je opisan na slici.

Slika 9. Unos podataka

4.2.Korisnici i sigurnost baze podataka

Da bi kreirali novog korisnika u naoj bazi potrebno je uiniti sljedee: desni klik na Other users i Create user... Ukoliko elimo izbrisati nekog postojeeg korisnika odaberemo Drop user...

Slika 10. Kreiranje novog korisnika

Slika 11. Stvoreni korisnikKorisniku moemo dodijeliti uloge i privilegije. Privilegije su pravo na izvravanje odreenih SQL naredbi ili prava pristupa nekom objektu. Tipovi privilegija su definirani od strane Oracle-a. Uloge su kreirane od strane korisnika (veinom administratora) i koriste se za grupiranje privilegija i drugih uloga.Uloge dodjeljujemo tako da odemo na kreirane tablice i desni klik te odaberemo PrivilegiesGrant. Moemo dodijeliti odmah sve privilegije klikom na Grant All. Nakon to odaberemo eljenu privilegiju kliknemo na plavu strelicu i ona se pojavi u praznom kvadratiu, isto tako ukoliko elimo izbrisati neku grekom dodanu privilegiju kliknemo na strelicu u obrnutom smjeru.

Slika 12. Odabir korisnika i dodjela privilegija

5. ZAKLJUAK

Cilj je da se uz pomo strategije i tehnologija povea efikasnost i efektivnost jedne organizacije. Laka dostupnost bazama uvjetovala je da praktino ne postoji firma koja nema bazu podataka to je i pokazano ovim radom da se na vrlo jednostavan nain moe kreirati baza podataka koja moe zadovoljiti veinu prosjenih korisnika.

Dakle, baze podataka nam omoguuju da sauvamo svoje datoteke koje su nam potrebne. Moemo slobodno rei da te baze ukljuujui relacijske baze podataka pamte ono to mi moemo zaboraviti, ali se njima to svakako ne smije i ne moe dogoditi. Potrebno je samo pravovjerno rukovoditi raunalom i odreenim bazama.

Korisnicima koji trebaju modularna rjeenja, Oracle otvorena arhitektura i opcija vie-operacijskih sustava prua neusporedivu koristi izbora najbolje odgovarajueg proizvoda za svaku razinu sustava, ime omoguuje izgradnju najbolje mogue infrastrukture za svako poduzee.

Baza podataka Oracle ne samo da je prva komercijalna relacijska baza podataka na svijetu, ve i kljuni alat za kreiranje okruenja za rad u raunalnom oblaku, pri emu pomae poslovne podatke uiniti kako dostupnima, tako i sigurnima. Oracle je najpouzdaniji izbor za poduzea i sektore, bilo koje veliine.

POPIS LITERATURE

1. Manger, R. (2012). Baze podataka, Zagreb: Element. 2. Stephens, R. i sur. (2009). SQL za 21 dan, Beograd: Kompjuter biblioteka.3. Baze podataka 2, G. Kraljevi, http://www.fpmoz.ba/gkraljevic/db2_materijali.htm , 2013/2014. dostupno 17.08.2014. 4. Baze podataka, G. Kraljevi, http://www.fpmoz.ba/gkraljevic/db_materijali.htm , 2013/2014. dostupno 17.08.2014.

POPIS SLIKA

Slika 1. Mreni model........................................................................................................... 7.Slika 2. Hijerarhijski model.................................................................................................. 7.Slika 3. Kreiranje konekcije.................................................................................................. 9.Slika 4. Kreiranje tablice...................................................................................................... 10.Slika 5. Kreiranje stranog kljua.......................................................................................... 10.Slika 6. Primjena filterana tablice......................................................................................... 11.Slika 7. Kreiranje relacijskog dijagrama............................................................................... 11.Slika 8. Izgled relacijskog dijagrama u Oracel-u.................................................................. 12.Slika 9. Unos podataka.......................................................................................................... 12.Slika 10. Kreiranje novog korisnika...................................................................................... 13.Slika 11. Stvoreni korisnik..................................................................................................... 13.Slika 12. Odabir korisnika i dodjela privilegija...................................................................... 14.

ORACEL BAZA PODATAKA 15