UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET

Rudarski odsjek

SEMINARSKI RAD

Opti model obrazovanja leita

Mentor: Pripremili:

Dr.sc. Hamo Isakovi, van.prof. 1. Muriz Boji

2. Edin Haski

Uvod

Leita mineralnih sirovina veoma su vani resursi svake zemlje,

ijom se eksploatacijom i kasnijom preradom ostvaruje raznovrsna privredna

djelatnost u rudarstvu, graevinarstvu, energetici, mainstvu, metalurgiji i drugim

granama industrije.

Leita mineralnih sirovina predstavljaju segment geologije koji izuava poveane

prirodne koncentracije metala, nemetala i energetskih sirovina na relativno malom

prostoru Zemljine kore.

Formiranje Zemljine kore vezano je za karakteristine uvjete koji prate

izdvajanje leita u sklopu stijenskih masa usko vezano za magmatogene,

sedimentogene ili metamorfogene uvjete u mobilnim dijelovima Zemljine kore i na

platformama.

Sastav magmatskih kompleksa i njihova kristalizacija su specifini za

razliite uvjete ovrivanja, to ima za posljedicu formiranje karakteristine

grupe leita. Stvaranje sedimentogenih leita u vezi je sa egzogenim uvjetima

formiranja Zemljine kore, dok metamorfogena leita nastaju kao posljedica

metamorfoze ranije stvorenih stijenskih kompleksa ili ranije stvorenih leita.

Poznavanjem geneze i naina pojavljivanja leita stvaraju se uvjeti za razradu

racionalne metodologije njihovog istraivanja i eksploatacije. Poznato je da se

efektna rjeenja kakvog problema najbolje rjeavaju ako su poznati uzroci

njihovog nastanka.

Knjiga je nastala kao produkt mog viegodinjeg rada na pripremi nastave za

predmet "Leita mineralnih sirovina" na Rudarsko-geolokim fakultetima prvo,

u Kosovskoj Mitrovici, a potom u Tuzli.

Knjiga je namijenjena studentima geologije i rudarstva, a kori sno moe

posluiti i ininjerima obje struke u privrednim aktivnostima.

Koristim priliku da se zahvalim recenzentima na podrci i sugestijama akademiku

prof. dr. Mehmedu Ramoviu i prof. dr. Izetu Kubatu, profesorima Rudarsko-

geolokog fakulteta u Tuzli.

Na tehnikoj obradi knjige mnogo je uradio Harno Isakovi dipl. ing.

geologije na emu mu se i ovom prilikom zahvaljujem.

Tuzla, mart 1997 godine

Autor

3

SADRAJ :

1. Opti model obrazovanja leita.................................................................4

1.1. Izvor rudnih elemenata...........................................................................5

1.1.1. Endogeni izvori rudnih elemenata.........................................................5

1.1.2. Egzogeni izvori rudnih elemenata........................................................10

1.2. Mehanizmi koncentracije korisnih elemenata iz primarnih izvora......11

1.3. Prijenos rudnih elemenata....................................................................12

1.4. Izdvajanje leita..................................................................................13

1.5. Pojave koje prate stvaranje leita.......................................................15

1.6. Nivo deponovanja leita.....................................................................15

1.6.1. Plitka vulkanska leita........................................................................15

1.6.2. Subvulkanska leita............................................................................15

1.6.3. Hipobisalna leita...............................................................................16

1.6.4. Abisalna leita....................................................................................16

4

1. OPTI MODEL OBRAZOVANJA LEZISTA

Leita mineralnih sirovina nastaju kao produkti sloenih fiziko-hemijskih procesa u

geolokom prostoru pri emu se niski sadraji pojedinih hemijskih elemenata u Zemljinoj kori

poveavaju i kocentriraju na relativno malom prostoru i do 1000 puta.

Srednji sadraj pojedinih elemenata u zemljinoj kori, leitima i faktor koncentracije

Proces obrazovanja leita moe se prikazati prema upuenom modelu preko slijedeih faza:

izvor rudnih elemenata (metala)

mehanizam koncentracije korisnih komponenti iz primarnih izvora

prenos rudnih elemenata od mjesta koncentracije korisnih elemenata do mjesta

izdvajanja

deponovanje rudnih elemenata u vrstom obliku izdvajanje leita

nivo deponovanja leita

sadraj elemenata u %

element zemljena kora leite faktor

koncentracije

Fe 5,0 25-60 5-12 pl^rto-

Mn 0,1 20 200

Cr 0,02 15 750

Ni 0,008 1,0 125

Pb 0,0016 4,0 2500

Zn 0,013 5,0 400

Cu 0,007 0,5 700

Sn 0,04 1,0 250

Au 0,000001 0,05 5000

Ag 0,0000005 0,001 2000

U 0,0004 0,1 250

5

1.1. IZVOR RUDNIH ELEMENATA

Elementi u leitima mineralnih sirovina, u osnovi, mogu poticati iz endogenih i egzogenih

izvora, odnosno, iz unutranjosti Zemlje ili sa njene povrine.

1.1.1 ENDOGENI IZVORI RUDNIH ELEMENATA

Pitanje jednoznanog razjanjenja izvora rudnih elemenata u leitima ostaje otvoreno.

Meutim, nesumnjivo da sva dosadanja iz oblasti geneze leita upuuju da elementi za

seriju endogenih leita vode proijeklo iz unutranjosti Zemlje. Zemljina unutranja graa

razliito je shvatana i interpretirana, kroz dui vremenski period njenog izuavanja. Ope

prihvaeno shvatanje da se Zemlja sastoji od jezgra, spoljnjeg i unutranjeg omotaa i kore,

kako je prikazano na slikama

Slika 1. Shematski prikaz zemljine grae Slika 2. Shematska graa

Zemlje

6

Izvor rudnih elemenata , u osnovi, potie iz magmatskih procesa, koji se odigravaju u gornjem

omotau i u dubljim dijelovima kontinentalne kore. Kao izvor rudnih elemenata, mogu biti

kako magmatski komleksi koji potiu iz gornjeg omotaa tako i oni koji se obrazuju u

kontinentaloj kori, te sedimentne i metamorfne stijene.

Rudni elementi koji vode porijeklo iz gornjeg omotaa, vezani su za bazine i ultrabazine

magmatske komplekse i diferencijate iz tih magmi. Razliite vrste magmi u svom sastavu

sadre i karakteristine elemente, to se manifestira u formiranju karakteristinih tipskih

leita za pojedine vrste magmatskih kompleksa.

Srednji zadraj pojedinih elemenata u Zemljinoj kori (Goldschmidt 1930., Vinogradov 1949.)

o 466000 Zr 220 Ge 7 Hg 0,5 Si 277200 Cr 200 Be 6 J 0,3

AJ 81300 . V 150 Sm 6,5 Bi 0,2

Fe 50000 Zn 132 Gd 6,4 Trn 0,2

Ca 363200 \ Ni | 8 0 _ Pr 5,5 Cd 0,15

Na 28200 i Cu 70 Se 5 Ag 0,1

K 25900 W 69 As 5 In 0,1

Mg 20900 Li 65 Hf 4,5 Se 0,09

Z , 98.59% N 46 Dy 4,5 A 0,04 Ce 46 U 4 Pd 0,01

Ti 4400 Sn 40 B 3 Pt 0,005

H 1400 Y 28 Yb 2,7 Au 0,005

P 1180 Nd 24 Er 2,5 He 0,003

Mn 1000 Nb 24 Ta 2,1 Te 0,002(?)-

S 520 Co 23 Br 1,6 Rh 0,001

C 320 La 18 Ho 1,2 Re 0,001

Cl 314 Pb 16 Eu 1,1 Ir 0,001

Rb 310 Ga 15 Sb 1 (?) Os 0,001 (?)

F 300 Mo 15 Tb 0,9 Ru 0,001 (?)

Sr 300 Th 12 Lu 0,8 < 0,001

Be 250 Cs 7 TI 0,6 Ne, Kr,

Xe

Rudni elementi, vezani za palingene magme nastale u kontinentalnoj kori, opet su

karakteristini, i radi se o drugim elementima.

Opeprihvaena su shvatanja da su gornji omota i kontinentalna kora praizvor rudnih

elemenata za stvorena leita u gornjim dijelovima Zemljine kore.

7

Koncentracija pojedinih elemenata u magmatskim stijenama

(Turekian, Wedepohe (1961.) i Vinogradov (1962.)

Ultrabazine Bazine Intermedijarne Grani tske Sijenitske

Tw V TW V TW V TW V TW

Li O.X 0.5 17 15 24 20 40 40 28

Be O.X 0.2 1 0.4 2 1.8 3 5.5 1

Ti 300 300 13800 9000 3400 8000 1200 2300 3500

V 40 40 250 200 88 100 44 40 30

Cr 1600 2000 170 200 22 50 4.1 25 2

Mn 1620 1500 1500 2000 540 1200 390 600 850

Co 150 200 48 45 7 10 1 5 1

Ni 2000 2000 130 160 15 55 4.5 8 4

Cu 10 20 87 - - -1O0 30 35 10 20 5

Zn 50 30 105 130 60 72 39 60 130

As 1 0.5 2 2 1.9 2.4 1.5 15 1.4

Se 0.05 0.05 0.05 0.05 0.05 0.05 0.05 0.05 0.05

Zr 45 30 140 100 140 260 175 200 500

8

Ultrabazine Bazine Intermedijarne Granitske Sijenitske

TW V TW V TW V TW V TW

Nb 16 1 19 20 20 20 21 20 35

Mo 0.3 0.2 1.5 1.4 1.0 0.9 1.3 1 0.6

Ag 0.06 ' 0.05 0.11 0.1 0.05 0.07 0.04 0.05 0.0X

Cd O.X 0.05 0.22 0.19 0.13 0.13 0.1 0.13

Sn 0,5 0.55 1.5 1.5 1.5 3 3 X x

Sb 0.1 0.1 0.2 1 0.2 0.2 0.2 0.26 o.x

Ce O.X 48 4.5 81 92 100 161

Ta 1.0 0.02 1.1 0.5 3.6 0.7 4.2 3.5 2.1

W 0.77 0.1 0.7 1 1.3 1 2.2 1.55 1.3

Au 0.006 0.005 0.004 0.004 0.004 0.004 0.005 0.00X

Hg 0.0X 0.01 0.09 0.09 0.08 0.08 0.08 0.0X

TI 0.06 0.01 0.21 0.2 0.72 0.5 2.3 1.5 1.4

Pb 1 0.1 6 8 15 15 19 20 12

Bi 0.001 0.007 0.007 0.01 0.01 0.01

Th 0.04 0.005 4 3 8.5 7 17 18 13

U 0.001 0.003 1 0.5 3.0 1.8 3.0 3.5 3.0

S 300 100 300 300 300 200 300 400 300

Koncentracije pojedinih elemenata u magmi mogu se smatrati dovoljnim da se iz takvih

sredina obrazuju njihove visoke koncentracije i doe do stvaranja leita pod odreenim

uvjetima. Porijeklo svih magmatskih kompleksa nije jednoznano utvreno (gornji omota

kontinentalna kora, naroito njihov granini nivo), to vezivanje izvora rudnih metala sa

gornjim omotaem ili najdubljim dijelovima kontinentalne kore esto moe biti nedovoljno

pouzdano.

9

Kontinentalna kora kao izvor metala je od posebnog interesa za endogena hidrotermalna

leita koja nisu magmatogenog prijekla (u prvom redu, olovno-cinkana leita odreenog

genetskog tipa). Mnoga leita mogu biti obrazovana od halkofilnih metala, koji su najprije

bili prinijeti u kontinentalnu koru magmatskim kompleksima iz gornjeg omotaa, a potom

kasnije mobilizirani i koncentrirani u leita.

10

Slika 3. Genetska veza izmeu razliitih magmi i leita

1.1.2 EGZOGENI IZVORI RUDNIH METALA

Znaajne koncentracije rudnih elemenata, mogu poticati pri radu egzogenih procesa, posebno

u procesima kore raspadanja, gdje dolazi do raspadanja razliitih stijena.

Elementi iz kore raspadanja razliito se izluuju, a to je u zavisnosti od klimatskih i

orografskih karakteristika terena te hemijskog sastava stijenskih ili rudnih masa.

Egzogeni izvori rudnih metala mogu biti, pored izmijenjenih magmatskih, sedimentnih i

metamrofnih stijenskih masa, i ranije stvorena leita i mineralizirane zone.

Sedimentne stijene sadre veoma znaajne mase rasijanih elemenata. Posebno poveane

koncentracije pojedinih elemenata prisutne su u kriljcima i glinama.

Sedimentne stijene mogu biti vrlo znaajan izvor rudnih elemenata, pod uvjetom da postoje

odreeni agensi koji e izazvati njihovu mobilizaciju iz matinih stijena i kasniju njihovu

koncentraciju na relativno malom prostoru

Razlike u hemijskom raspadanju stijena u tropskim i umjerenim zonama (Warth, 1905.) u %

komponente clolerit Stafforshire

Engleska

clolerit Bombaj

Indija

svjea

stijena

povlatna

glina

svijea

stijena

povratni

laterit

SiO2 49.3 47.0 50.4 0.7

A12O3 17.4 18.5 22.2 50.5

Fe2O3 2.7 14.6 9.9 23.4

FeO 8.3 3.6

MgO 4.7 5.2 1.5

CaO 8.7 1.5 8.4

Na2O 4.0 0.3 0.9

K2O 1-.8 2.5 1.8

H2O 2.9 7.2 0.9 25.0

I I """ ^*^ I "'l i . .

11

TiO2 0.4 1.8 0.9 0.4.

P2O5 0.2 0.7

ukupno 100.4 99.3 100.5 100.0.

Vodeni bazeni, prije svih mora i okeani, takoer mogu biti izvor rudnih metala (leita, soli),

ili se iz mora mogu direktno koristiti pojedini metali (magnezij, na primjer).

Izuavanje porijekla rudnih elemenata vri se putem ispitivanja izotopskog sastava sumpora,

olova, kisika i ugljenika, to je predmet posebnih laboratorijskih izuavanja.

1.2. MEHANIZMI KONCENTRACIJE KORISNIH ELEMENATA IZ

PRIMARNIH IZVORA

U zavisnosti od serije leita, mehanizam koncentracije korisnih elemenata kod endogenih

leita vezan je za pregrupisavanje metala iz dijelova gornjeg omotaa i kontinentalne kore, a

kod egzogenih leita, vri se na povrini terena ili u blizini povrine pod uticajem egzogenih

reagensa, dok kod metamorfnih leita mobilizacija leita i okolnih stijena.

Izdvajanje rudnih elemenata iz primarnih endogenih izvora posljedica je, prije svega,

diferencijacije matine magme kao produkt promijenjenih termodinamikih uvjeta u odnosu

na sredinu iz koje ona potie. Najee mjesto kao praizvor rudnih elemenata je gornji omota

Zemlje ili kontaktni dijelvi gornjeg omotaa i kontinentalne kore i znatno manje sama

kontinentalna kora.

Postoje dijelovi Zemljine korekoji su obogaeni pojedinim rudnim elementima, dok su drugi

dijelovi svijeta, pa ak i kontinenti, lieni pojedinih rudnih metala (kalaj je krajnje rijedan na

teritoriju Sjeverne Amerike). To je, vjerovatno, posljedica neravnomjernog razmjetaja

primarnih izvora rudnih metala, odnosno, nehomogenosti sastava sredine iz kojih potiu rudni

elementi, to je posljedica specifilnih procesa u kojima se vri izdvajanje rudnih metala iz

primarnih izvora i njihova koncetracija.

Mobilizacija i pregrupisavanje rudnih metala vri se iz razliitih litolokih sredina ili

prethodno obrazovanih leita u procesima luenja okolnih stijena pod uticajem gasnotenih

fluida magatogenog, metamorfnog ili meteorskog porijekla. Intruzije magme sa izrazitim

toplotnim kapacitetom, mogu esto igrati znalajnu, posrednu ulogu u procesu mobilizacije

rudnih elemenata. Diferencijacijom rudnih rastvora dolazi do bitne preraspodjele rudnih

12

elemenata i obrazovanja leita. Odvajanje rudnih elemenata iz primarnih izvora moe se

vriti na razliitim nivoima:

Prva, najdublja odvajanja mogu se dogoditi u gornjem omotau, to znai, na dubini i

do etrdeset kilometara.

Srednje dubine izdvajanja su mnogo ei prostori u kojima se formiraju magmatska

ognjita, gdje dolazi do odvajanja rudnih elemenata. Izdvajanje elemenata vri se u

vidu nemjeljivih sulfida, produkata kristlazacione diferencijacije matine magme ili

gasnotenih fluida.

Domen malih dubina je znaajno podruje u kojem dolazi do mobilizacije rudnih

elemenata u gasnotenim hidrotermalnim fluidima. Najee se radi o dubinama do

deset kilometara.

Mobilizacija rudnih elemenata u egzogenim uvjetima vri se u procesima rastvaranja

magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena ili ranije obrazovanih leita u uvjetima

niskih tlakova i temperatura. U ovim procesima dolazi do mehanikog i hemijskog

raspadanja i nove raspodjele elemenata u novostvorenim leitima.

Koncentracije elemenata u metamorfogenim uvjetima vri se u uvjetima stvaranja

metamorfogene serije leita, to dovodi do preo-braavanja primarnih leita i njihovih

okolnih stijena. Procesi meta-morfozma u uvjetima znatnih dubina, odnosno velikih

tlakova i visokih temperatura, mogu izazvati mobilizaciju metamorfogene vode i

rudnih komponenti iz stijena i ranije formiranih leita, prevodei ih u rastvor iz

kojeg se mogu obrazovati nova leita. Tako stvorena metamorfogena leita imaju

obiljeja endogenih hidrotermalnih leita.

1.3. PRIJENOS RUDNIH ELEMENATA

Obrazovanje leita najee se ne vri u domenu primarnih izvora rudnih

elemenata, ve znatno dalje od mjesta nastanka rudnih rastvora. Obtik

prenoenja rudnih elemenata je u tijesnoj vezi sa genetskim tipom leita. Elementi koji

ulaze u sastav leita prenose se rastopima i gasno-tenim rastvorima u vidu molekula i

prostih ili kompleksnih jona (katjona i anjona).

Ponaanje pojedinih elemenata u tenim sredinama uvjetovano je graom njihovih jona,

poloajem elemenata u Mendeljejevom sistemu, kao i razmjerom jona.

Duina transporta esto je zavisna od fiziko-hemijskih karakteristika litolokih sredina u

kojima se vri transport rudnih elemenata

13

1.4. IZDVAJANJE LEITA

Proces stvaranje leita praktino se zavrava ovravanjem rudnih rastvora kao posljedica

jednog od slijedeih procesa:

ovravanja rudnih rastvora

percipitacija rudnih rastvora

sublimacije rudnih rastvora

metasomatoze rudnih rastvora

transformacije rudnih rastvora

transformacije ovrslih leita

Ovravanje endogenih rudnih rastvora (silikatnog i oksidnog karaktera), nastaje kao

posljedica hlaenja, pri emu dolazi do formiranja kristalnih agregata u vrstom stanju i

njihovog odvajanja od neiskristaliziranog matinog rastvora.

A pojava kristalizacionih centara

B slobodni rast kristala

C ogranieni rast kristala

D rast kristala bez tragova postepenog razvoja

14

Percipitacija je najei vid formiranja kristala iz rudnih rastvora, a nastaje kao posljedica

hemijskog zasienja odreenih komponenti, pri emu dolazi do hemijskog vezivanja

pojedinih elemenata u obliku prirodnih jedinjenja u vrstom obliku.

Sublimacija je proces kristalizacije minerala direktno iz gasnog u vrsto stanje.

Metasomatoza predstavlja proces izmjene materije izmeu ranije ovrslih minerala, sa

jedne, i rudnih rastvora, sa druge strane. Ona je iroko zastupljena, posebno kod

veine leita iz serije endogenih leita (skarnovska, albitska, grajzenska, hidro

termalna leita).

Transformacija leita u vrstom stanju odnosi se na promjene koje nastaju pri

prekristalizaciji ranije stvorenih leia i l i stijenskih masa, sa ili bez hemijskih

promjena (konverzija amorfnih supstanci u kristalna stanja, kao razne kristalne

inverzije).

Rast krista la poinje od jednog nukleusa -zaetka, kojeg sainjava dovoljan broj

atoma i molekula koji uestvuju u stvaranju inicijalne kristalne reetke. Zaetak

stvaranja .kristala karakterizira se vrlo visokom slobodnom energijom na jedinici

zaprem ine, to moe imati za posljedicu ponovno rastvaranje nukleusa kristala u

rudnom rastvoru. Da bi se stabilizirao nukleus u kristal, potrebno je da relativno

brzo naraste zapremina kristala, to dovodi do smanjivanja energije na jedinici

zapremine i njenog izjednaavanja sa okolinom. Stabilnost kristala postie se samo

onda kada je slobodna energija kristala reducirana do vrijednosti koja je manja od

slobodne energije atoma koji ostaju u sredini u kojoj je izvrena kristalizacija

(Stanton,1972.). Dalji rast kristala sastoji se u pravilnom prikupljanju i

rasporeivanju atoma jona ili molekula po krisalnoj mrei. Sa aspekta postanka leita,

od posebnog interesa su procesi koji obuhvataju ne samo rast individualnih kristala vei

mineralnih agregata - skupine pojedinanih kristala. Rast i prorastanje mineralnih

agregata meu sobom dovode do stvaranja karakteristinog sklopa rude (struktura i

teksturta), koje odraavaju i uvjete postanka leita .

Izdvajanje razliitih komponenti iz rudnih rastvora u zavisnosti su od sastava,

odnosno Ph i Eh vrijednosti rudnih rastvora. Poroznost i propustljivost sredine je od

znaaja za zadravanje rudnih elemenata iz rastvora u domenu litolokih sredina, gdje

dolazi do izdvajanja mineralizacija.

Izdvajanje mineralizacija vri se potpuno i po odreenom redoslijedu. Po opim saznanjima, u

sloenim procesima stvaranja rudnih rastvora i izdvajanja kod endogene serije leita prvo dolazi

do deponiranja elemenata iz bazinih, a potom prijelaznih i na kraju, iz kiselih rudnih rastvora.

Kod serije egzogenih leita iz rudnih rastvora, prvo se izdvajajau manje rastvorljivi, a na kraju,

krajnje rastvorljivi elementi.

15

1.5. POJAVE KOJE PRATE STVARANJE LEITA

Kristalizacijom rudnih rastvora u vrstu fazu, zavrava se proces stvaranja leita.

Izdvojena rudna tijela, osim izdvojenih vrstih mineralnih agregata, karakteriziraju se i

drugim osobenostima koje su sastavni dio obrazovanja leita. esto dolazi do

zonalnog rasporeda mineralizacija u leitima, prisutne su i promjene na okolnim

stijenama u obliku silifikacije, karbonizacije, sericitizac ije i slinih promjena. Pratee

promjene u okolnim stijenama su prostorno ire razvijene od leita.

Svaka grupa, odnosno, klasa leita ima svoje tipske karakteristine pojave, i iste se

posebno izuavaju.

1.6. NIVO DEPONIRANJA LEITA

Deponiranje leita egzogene serije vri se na malim dubinama ili na samoj

povrini Zemljine kore. Izdvajanje endogenih leita vri se u znatnom vertikalnom

intervalu, od povrine Zemljine kore pa do dubine i preko tri kilometra, kumulativna

podjela leita, nastala kao produk t geolokih uvjeta stvaranja leita i prateih

pojava u jedinstvenom sloenom fiziko-hemijskom procesu.

Leita su izdovjena u odnosu na povrinu Zemlje (Novakov, 1982.) :

plitka leita

subvulkanska leita

hipobisalna leita

abisalna leita

1.6.1. PLITKA VULKANSKA LEITA

Plitka vulkanska leita su leita iji je vertikalni rudni interval od: 0-0,5 km.

Karakteristine pratee okolorudne izmjene su izdvojeni sekundarni kvarciti i argelitska

alteracija, koji su stvarani pri Ph vrijednostima od 3-8.

1.6.2. SUBVULKANSKA LEITA

Subvulkanska leita su leita ija je mineralizacija stvarana u vertikalnom intervalu od

500m do 1500m dubine. Izdvojene pratee pojave kod subvulkanskih leita su

16

sekundarni kvarciti, argiliti, grajzeni, propiliti i dijelom skarnovi kao i

serpentinizacija i karbo-nitizacija. Vrijednosti Ph izdvojenih leita u

subvulkanskom nivou vren je rasponu od 3-10. Okolorudne izmjene nastale su

kao produkt razlaganja po sastavu razliitih stijena - od kiselih, preko

intermedijarnih do bazinih stijena.

1.6.3. HIPOABISALNA LEITA

Hipoabisalna leita su leita gdje vertikalni rudni interval mine-ralizacije

dostie dubinu do tri kilometra. Karakteristine okolorudne promjene ogledaju se u

prisustvu propilitizacije, serpentinizacije, karbonatizacije i posebno u razvijenim

skarnovima. Vrijednosti Ph pri izdvajanju leita bile su u rasponu od 8-10.

Okolorudne izmjene nastale su kao produkt preobraavanja intermedijarnih,

bazinih do alkalnih stijena.

1 .6.4. ABISALNA LEITA

Abisalna leita imaju vertikalni interval rudne mineralizacije preko tri

kilometra. Karakteristine okolorudne promjene manifestiraju se u obliku pojave

skamlva, serpentinizacije i karbonitizacije. Fiziko-hemijski uvjeti formiranja leita,

odvijali su se pri Ph vrijednostima u rasponu od 9-10. Okolorudne izmjene nastale su

kao produkt karbonatnih, intermedijarnih, bazinih i alkalnih stijenskih masa.

17

LITERATURA :

Leita mineralnih sirovina, Dr. Ramo H. Kurtanovi