Oprema Za Ucvrscivanje-Nadzor i Stete Na Teretu

RUKOVANJE TERETOM I

POMORSKI FAKULTET – SPLIT

Nastavnik: Capt. Goran Belamarić, mag.ing., Master Mariner

E-mail: [email protected]: 091 380 7033

AUTORIZIRANA PREDAVANJA

ECTS 4 boda (30 sati predavanja + 30 sati vježbi)

mailto:[email protected]



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETA NA BRODU

OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETA

Opća načela osiguravanja tereta• Svi tereti moraju biti složeni i osigurani tako da brod i

osoblje na brodu ne bude dovedeno u opasnost ili rizik,

• Sigurno slaganje i osiguravanje tereta ovisi o pravilnomplaniranju, izvršenju i nadzoru,

• Osoblje koje je zaduženo za slaganje i osiguravanje teretamora biti odgovarajude kvalificirano i iskusno,

• Osoblje koje planira i nadzire slaganje i osiguravanje teretamora imati dovoljno praktičnog znanja koje trebaprimjenjivati tijekom rukovanja teretom,

• U slučaju nepravilnog slaganja i osiguranja tereta to možebiti potencijalna opasnost za sigurnost drugog tereta isamoga broda


• Kod krcanja i slaganja tereta isto se mora provoditi takoda mora biti tijekom cijelog toka pomorskog transporta usvakom pogledu sigurno, pa u skladu s tim zapovjednikuvijek mora provoditi maksimalne mjere osiguranjatereta, bez obzira na mogude vremenske prilike, područjeu duljinu trajanja putovanja


Karakteristike tereta

• Neki tereti imaju tendenciju ka deformiranju ili zbijanjutijekom putovanja, a što u konačnici rezultira opuštanjemnjihovog osiguranja.

• Tereti s malim koeficijentom trenja, kada su složeni bezodgovarajudeg materijala koji povedava trenje kao što je„dunnage“, mekane drvene grede, gumeni podmetači,itd., vrlo je problematično osigurati osim ukoliko sečvrsto ne slože po cijeloj površino teretnog prostora.


Oprema• Brodska oprema za osiguranje:

• dostupna u dovoljnim količinama,

• pogodna za namjeravanu svrhu osiguranja tereta, uzimajudi u obzir preporuke iz brodske knjige za osiguranje i slaganje tereta (engl. Cargo Securing Manual),

• dovoljne čvrstode,

• lagana i jednostavna za upotrebu,

• dobro održavana,

• da na brodu ima rezervne opreme za osiguranje i učvršdivanje tereta u dovoljnim količinama.

OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETAPodaci o teretu• Prije ukrcaja krcatelj mora osigurati sve neophodne podatke o

teretu da bi omogudio brodolavsniku, brodaru operateru brodada osigura slijedede:

• Da li je vrsta robe koja se prijevozi kompatibilna jedna sdrugom ili se mora slagati odvojeno.

• Da li je takav teret pogodan za vrstu / tip broda

• Da li je takav brod pogodan za vrstu / tip tereta

• Da li se teret može sigurno složiti i osigurati na brodu i prevestipod svim očekivanim uvjetima prijevoza morem nanamjeravano putovanje

• Zapovjednik de osigurati sve potrebne podatke potrebne da bise planirani teret mogao sigurno složiti i osigurati na brodu, teosigurati siguran način rukovanja i transporta morem.


Pogodnost tereta za transport

• Teret koji se prijevozi kntejnerima, cestovnimvozilima, ukrcanim baržama (maonama),željezničkim vagonima, kao i drugim transportnimsredstvima, moraju biti osigurana unutar takvogprijevoznog sredstva, a kako bi se izbjegla svakamogudnost da uslijed njihovog oštedenja dođe dooštedenja i opasnosti za brod, osoblje na brodu iprirodni okoliš.


Raspored tereta

• Od najvede je važnosti da zapovjednik pristupi planiranju,nadzoru, slaganju i osiguranju tereta s najvedom pažnjom,a u cilju izbjegavanja mogudeg pomaka tereta (sklizanja,naprezanja, rušenja, itd.),

• Raspored tereta u poprečnom smislu mora biti raspoređentako da osigura prihvatljivi stabilitet broda tijekom cijelogputovanja, te da se pretjerana ubrzanja kod ljuljanjasmanje na najmanju mogudu praktični mjeru,

• Raspored tereta obzirom na uzdužnicu broda mora biti takoraspoređen da osigura strukturnu čvrstodu broda, koja nedeimati štetne posljedice za brod.


Postupak osiguravanja tereta

• Posebna pozornost mora se obratiti da rasporedopteredenja / sila između svih naprava kojima je teretosiguran budu izjednačen što je to više mogude, teraspored istih mora u skladu s tim biti napravljen i potrebidodatno osiguran,

• Ukoliko zbog kompleksnosti strukture samog tereta irasporeda postavljenog osiguranja (Lashing-a), ili nekihdrugih okolnost, te osoba koja je zato odgovorna nije umogudnosti svojim znanjem ili iskustvom dobrog pomorcaodrediti da li je postavljeno osiguranje dovoljno, raspored ibroj osiguravajudih točaka mora se odrediti koristediprihvatljive računske metode,


Postupak osiguravanja tereta

• Oprema i uređaji za osiguranje tereta moraju bitiprilagođeni za brod i u dovoljnim količinama, teprilagođeni svojstvima tereta koji se prijevozi, a ukoliko jeto potrebno i dodatna oprema mora se osigurati,

• Osiguranja (lashing) se mora držati što je mogude kradim.Dugačak „lashing“ je problematično i teško pritegnuti iodržavati zategnut.

• Oprema i uređaji za osiguranje tereta mora imati jošdovoljno rezerve (ostatka) čvrstode a što podrazumijevanormalno trošenje i oštedivanje tijekom vijeka trajanjatakve opreme.


Postupak osiguravanja tereta• Gdje je trenje između tereta i palube broda, ili strukture, ili

između samih jedinica tereta koji se prijevoze nedovoljno , da bise izbjegao mogudi rizik sklizanja tereta, odgovarajudi materijalkao što su mekane drvene daske ili „dunnage“ mora se koristitida bi se povedalo trenje.

• Osnovno je pravilo da u cilju prevencije od nepravilnog slaganja i osiguravanja tereta mora se provoditi neprekidan nadzor operacija ukrcaja i kontinuirani pregled slaganja tereta na brod.

• Što je to više mogude teretni prostor, kao i prostore na palubi gdje je složen teret, i gdje to nije, morao bi se redovito pregledavati tijekom cijelog putovanja, da bi se osiguralo da teret koji se prijevozi tijekom cijelog putovanja / transporta ostane sigurno osiguran.


Uzroci gubitka teretaNeki od najčešdih slučajeva gubitka tereta moraju se uzeti u obzirkod osiguranja – učvršdivanja terete:• jaka i teška nevremena,• nedovoljno ili neefektivno korištenje „dunnage“,• Neodgovarajudi „lashing“ po broju i čvrstodi,• Neizbalansiran i neujdnačeno postavljanje „lshinga“ lijevo –

desno, naprijed-natrag,• Završni upletci na čeličnoj užadi ili karike nisu dobro formirane

ili postavljene,• Nepravilno korištenje stezalica za „lashing“ opremu,• Nedovoljna čvrstoda između priključaka na samoj čeličnoj

užadi sa ostalom opremi za učvršdivanje kao lanci, stezalice,okovi (gambeti) i fiksni spojevi na palubi,


Uzroci gubitka tereta• „Lashing“ postavljen i učvršden oko oštrih i nezaštidenih

rubova,• Greška i propusti u procijeni sila generiranih na

prekooceanskim brodovima,• Propusti u osiguravanju dovoljnog broja osoblja ili vremena da

bi se uspješno dovršilo učvršdivanje tereta prije isplovljenja.


Opći elementi koje zapovjednik mora uzeti u obzir

• Imajudi u vidu rizik mogudeg pomaka tereta, prije ukrcajatereta zapovjednik mora osigurati slijedede:

• da su svi palubni prostori za ukrcaj i slaganje tereta čisti,suhi i bez tragova ulja i masnoda,

• teret, koleti tereta kao razna vozila, strojevi moraju biti uprikladnom stanju za prijevoz, te da se sigurno osiguraju,

• sva neophodna oprema za osiguranje (Lashing) teretamora biti na brodu i u dobrom stanju,

• teret u ili na transportnim jedinicama i vozila, moraju bitiispravno složena i učvršdena na samoj transportnojjedinici.


Sredstva i oprema za učvršćivanje tereta kod prijvoza morem

(engl. Lashing equipment / materials)

• Konopi od različitih materijala• Steznici i gambeti (engl. Turnbuckle Shackle)• Čelićne trake (engl. Steel Strapping)• Lanci (engl. Chains)• Tekstilne trake (engl. Textile Lashing Belts)• Drvo (engl. Timber)• Materijal za popunjavanje (engl. Filling Material)• Naptavljeni pritezni material (engl. Artificial Tight Fit)


Podjela i svojstva konopa (užadi) prema načinu i materijalu izrade

• Konopi koji se koriste na brodu u svrhu učvršdivanja iliosiguranja tereta i mogu se podijeliti po materijalu odkojeg su izrađeni te tako razlikujemo:

Vlaknaste konope (engl. Fiber ropes)

Čelične konope (engl. Wire ropes)

Mješovite konope (engl. Composite or mixed ropes)


Postoje dva tipa upletanje koja ovise o smjeru uvijanja, “Z-lay” i “S-lay”.Kada pogledaš konopac vidjeti deš "Z" oznaku na konopu, takav konopnaziva se “Z-lay” (Z-pleteni ili livo pleteni) konop. Gdje vidiš oznaku „S" nakonopu, takav konop naziva se “S-lay” (S-pleteni ili desno pleteni) konop.

OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETALashing materijal – užad od prirodnog i sintetičkog materijala

Lashing materijal – Konopi izrađeni od prirodnih materijala Ovakvi konopi sve se rijeđe koriste kao sredstvo učvršdivanja ili osiguranja tereta u vedini industrijaliziranih zemalja osim u slučaju nekih specifičnijih zahtjeva. Najčešdi materijali koji se koriste u proizvodnji ovih konopa:

Konoplja (engl. Hemp) (Ha) Manila (Ma) Sisal (engl. Sisal (Si)) Manila / Sisal - miješano (Ma/Si)

Loše svojstvo konopa od prirodnih materijala je da su podložni plijesni idrugim mikroorganizmima, nisu otporni na atmosferske prilike i trošese s vremenom. Vrlo su osjetljivi na kiseline i druge kemijske spojeve.Isto tako izloženost vlazi vodi do toga da su takvi konopi postaju kradikad su mokri, a duži kad su suhi, a trajnost i postojanost svojstavatakvih konopa je izrazito skradena kada su izloženi vremenskim(ne)prilikama, a čak su i zapaljivi u dodiru sa određenim kemikalijama.


Lashing materijal–Konopi koji su izrađeni od umjetnih materijala

Poliestera konopi Poliami konopi Polietilenski konopi Hempex je konop Polipropilenski konopi

• Najpoznatiji konop za osiguravanje i učvršdivanje tereta je Herkuleskonop. On pripada skupini višestrukih mješovitih konopa (engl.Composite multifilament rope).

• Herkules (engl. Hercules) je konop napravljen od prirodnih ilisintetičkih vlakana te čelične žice, i ima vrlo dobru otpornost premaagresivnim supstancama. Glavna prednost ovog konopa nad onimod čistog sintetičkog vlakna nije čvrstoda ved olakšano rukovanje.


OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETAVlaknasti konopi su pogodni za učvršdivanje jedrenine i relativno laganih tereta.• Automobili na kontejnerima • Teret bačava, plastičnih kanti i sličnih tereta u malim

grupama i laganim kutijama i spremnicima • Posebno lagani sanduci, male grupe kutija, samostelne

palete, itd. Maksimalno dozvoljeno opteredenje (Maximum Securing Load- MSL) za vlaknaste konope iznosi 33% prekidnog opterečenjakonopa.• Kako se prekidno opterečenje polipropilen konopa može

izračunati koristedi formulu . MSL za konapprikazan na slici je 1 KN ili 100 daN, zavisno od toga da li je presjek izražen u centimetrima ili millimetrima.

2BL 12 d


2MSL od polypropylen konopa d 4

Kako faktor od 33% stvarno odgovara 1/3, MSL se može također izravno izračunati po formuli:

Ako je traku za povezivanje ili konop poduplan, vrednosti se također mogu udvostručiti. Ako se konoppostavi u črtri sloja, vrednosti se također mogu učetvorostručiti, ali svako daljnje povečavanja slojevakonopa ne osigurava povečanje vrijednosti jer ne postoji garancija da de svi slojevi konopca biti jednakoopteredeni.

OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETALashing materijal – čelična užadStandardna čelična užad za učvršćivanje•Standardna čelična užad sastoji se od okova (gambeta), stezalice (turnbuckles), duljine čeličnog užeta s „U-bolt clips“. Kako SWL točaka osiguranja obično ne prelazi 50 kN, nije preporučljivo korištenje čelične užadi čije prekidno opteredenje je vede od 80 kN , te gambeta i stezalice čije prekidno opteredenje je vede od 100 kN. Kod sastavljanja i primjene standardne čelične užadi za „lashing“ trebaju se primijeniti slijededa načela: • Krajevi odsječene čelične užadi trebaju biti osigurana sa

odgovarajudom ljepljivom trakom,• Veličina „U-bolt clips“ mora odgovarati dijametru čeličnog

užeta,


Standardna čelična užad za učvršćivanje• Broj „U-bolt clips“ moraju biti pravilno postavljeni• „U-bolt clips“ moraju sjediti na „mrvom kraju“ č.užeta,• Udaljenost između postavljenih „U-bolt clips“ mora

iznositi 6 x dijametar čeličnog užeta,• Navoji na „U-bolt clips“ moraju biti dobro podmazani, a

matice vijka pritegnute dok „mrtvi kraj“ čeličnog užeta nebude vidljivo savinut,

• Navoji stezalice (turnbuckles) moraju biti dobropodmazane. Kontra matica mora biti pritegnuta suprotnosmjeru okretanja (stezanja) stezalice (turnbuckles) nakonpritezanja „lashinga“,


Standardna čelična užad za učvršćivanje• Nakon prvog pritezanja, matica na „U-bolt clips“ stezalici

„lashinga“ treba biti ponovno dotegnuta,• Dupliranje (doubling) čelične užadi je normalno ne

udvostručuje MSL (Maximum Securing Load) zboggubitka čvrstode na savinutim stranama. Međutim MSLde se udvostručiti ukoliko vrh savijanja ima radijus kojiiznosi najmanje 3 x dijametar čeličnog užeta.


“Clip” treba bit ispravno postavljen i dovoljno osiguran sa stezajučimvijcima, a mora se još jednom pritegnuti nakon što se konop rastegne.

Osiguranje sa “U-vijcima” (engl. U-bolts) mora biti na kraju konopa, a međusobni razmak između mora biti jednak.

“U-vijke” (engl. U-bolts) pritegnuti podjednako,Pravilo je da se koristi četiri (4) steznika za čeličnu u užad 16 mm dia,

a pet (5) steznika za užad 20 mm dia,Ako su “U-vijci” (engl. U-bolts) postavljeni u suprotnim smjerovima,

uže je pritisnuto s “U-vijcima”, a što smanjuje prekidno opteredenje,Ova metoda se rijetko primjenjuje za “slingove”.


• Očekivani MSL standardnog čeličnog užeta mogude je ostvaritijedino u slučaju ako se primjene sva gore navedena načela.Glavni izvor propusta i grešaka kod primjena „Lashinga“ sastandardnom čeličnom užadi je nedovoljan broj „U-bolt clips“,te njihovo nedovoljno pritezanje.

• Čelični konopi imaju široku primjenu u osiguranju iučvršdivanju tereta koji se prevozi morem. Čelični konopi sesastoje od zasebnih žica koje su upletene u uzlove koji su opetskupa upleteni između sebe te tako čine gotov proizvod.Debljina i broj žica i broj strukova direktno utječu na čvrstodute samu cijenu čeličnog konopa.

• Vrste čelične užadi koja se uglavnom koristi za osiguranjetereta su desno-pleteni konopi, a samo u rijetkom slučajevimalijevo-pleteni konopi.


Zbog raznih načina izrade čeličnih konopa postoje i različitiizračuni za MSL (Maximum Securing Load). Evo jednogtakvog primjera za čelični konop promjera 16 mm na slici:



Različita MSL vrijednost mora se primjeniti na ponovno korištene črlične konope. Za čelične konope ove vrste za izračun MSL mora se uzeti samo 30% prekidnog opterečenja:

Značajni je da za niži faktor popunjenosti odgovaraju čeličnikonopi konstrukcijskih karakteristika kao što su konopi 6 x9 + 7 FC, 6 x 12 + 7 FC, 6 x 15 + 7 FC, 6 x 18 + 7 FC ili slični.

Prekidno opterečenje

Breaking loadMSL factor MSL

1.6 x 1.6 x 50 = 128 kN x 0.30 = 38.4 kN (diameter in cm)

16 x 16 x 50 = 12,800 daN x 0.30 = 3,840 daN (diameter in mm)

Prekidno opterečenje MSL factor MSL

d x d x 25 x 0.30 = kN (diameter in cm)

d x d x 25 x 0.30 = daN (diameter in mm)

OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETAMjerenje promjera konopaDebljina konopa se mjeri između dvaju vrhova istoga struka.

• Kada se koriste mm – milimetri, to označava dijametar konopa

• Kada se koristi “inch”(palac), to označava opseg konopa

OPSEG u palcima x 8 = dijametar u “mm”

Dijametar u “mm” / 8 = opseg u “inch”• Uobičajeno je kod mjerenja dijametra novoga konopa da je taj dijametar

vedi nego što govori standard. Dozvoljeno odstupanje je +/- 7%. Ukoliko seuzme standardni dijametar novog konopa od 18 mm, mjerenje de pokazati19 mm.

• Standardna duljina jednog koluta (engl. Coils) je 200 ili 220 met.


Određivanje težine konopaTežina “Ciols-a” konopa dijametra “d” u mm, računa se približno po formuli:• MANILA KONOP (D/8)² x 1/3 ili C² x 1/3• ČELIČNI KONOP (D/8)² x 2,0 (ili 2,5) ili C² x 2,0 (ili 2,5) D – dijametarC – opsegKoeficijent žičanih konopa (2,0-2,5), a varira sa propisima i/ili strukturom i sastavom .- Sigurno radno opteredenje (engl. Safe Working Load

(SWL)) iznosi 1/6 prekidnog opteredenja (engl. BreakingStrength).

- SWL de iznositi 1/10 i manje od prekidnog opretedenjakada se takav konop koristi za podizanje osoba.


Čvrstoča

• Iako je čelična užad vrlo čvrsta , kada se isteže i provlači isavija preko oštrih rubova, njegova čvrstoda se smanjujena gotovo polovinu od originalne čvrstoče.

• Podigač tereta (engl. Running wires) ili svaki čelični konopkoji se savije pod oštrim kutem smanjuje njegovuvrijednost MSL. Dodatni faktori moraju se uzeti u obzir, au niže prikazanoj tablici vidi se kako te vrijednostiopadaju u odnosu na promjer hvatišta oko kojegaosiguranje ptolazi:


MSL kod različitih kuteva savijanja

OSIGURAVANJE TERETA I UČVRŠĆENJA

Uzroci oštećenja čelične užadi

• Kolotur se ne rotira

• Žlijeb kolotura je istrošen

• Dijametar kolotura je jako mali

• Formirani uvojci na užetu

• Kada je uže savinuto i oštrih rubova

• Kada težina podizanja prelazi specificirano opteredenjeužeta

• Nedovoljna pažnja i održavanje dovode užad u lošestanje , a što dovodi do ozbiljnih incidenata i povreda.

OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETAKriteriji za zamjenu čelične užadi• Čvrstoča čelične užadi se postupno smanjuje i slabi tijekom

uporabe. Iste pozicije oštečenja su na bubnju zanamotavanje, pa se ti djelovi trebaji djelomično otkinuti ilikonope okrenuti “kraj – kraj” (engl. End to End).

• U stvari vrlo je teško odrediti standarde za zamjenu čeličnihkonopa, a što ovisi o broju puknutih žica, istrošenosti,deformacijama, trulosti, a pravila kažu slijedede (vidi slijededutablicu):

Uvijek dobro pregledati konop na vidljive tragove istrošenosti. Ukoliko mjerenja pokaže da je

dijametar užeta smanjen ispod 93% od normalnog dijametra, uže se ne smije više koristiti.


Lashing materijal - Čelićne trake (engl. Steel strapping)mogu se koristiti brzo, lagano i pogodne su za osiguravanjeraznih vrsta tereta.

Sljedede vrijednosti mogu se koristiti za izračun opterečenjačeličnih trala:



Lashing materijal – lanci

• Princip učvršdivanja sa lancima sastoji se od dužine lanca čija se duljina može podešavati, zajedno sa stezaljkama i/ili pritezajuda poluga. Ukoliko je ovakva oprema odabrana za učvršdivanje teškog tereta na platformama ili „flatracks“ na slijededa načela treba obratiti pozornost:

• Poluga za pritezanje treba se koristiti i osigurati / učvrstiti u skladu s preporukama samog proizvođača iz instrukcionih knjiga,

• Ukoliko su na krajevima lanaca montirane kuke, ove kuke moraju se zahvatiti na kariku ili drugo pogodno hvatište, a u cilju izbjegavanja popustanja,


Lashing materijal – lanci• MSL (Maximum Securing Load) svakog lanca isporučenog od

ovlaštenog proizvođača pretpostavlja se da iznosi 50% prekidnog opteredenja. Ukoliko je MSL „chain-lashing“ vedi od MSL točke hvatišta (Securing Point) na platformi ili „flatracks“ potrebni broj „lashing-a“ mora se usaglasiti sa uputama MSL vrijednost.

• Lanci se moraju pritegnuti tako da budu dobro pritegnuti ali ne pretegnuti,

• Osigurati da je lanac potpuno rastegnut i bez uvojaka i upletaprije postavljanja,

• Kuka na kraju lanca mora biti postavljena samo na zato specificirano mjesto (lashing point).

OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETALashing materijal – lanciLanci za učvršdivanje uglavnom se koriste samo za učvršdivanjekontejneriziranog tereta, s tim da se lanci po završetkutransporta moraju biti vračena na brod. Na vrlo vrijednimteretima, međutim, ovakvo osiguranje se smatra kao izgubljenaoprema za osiguranje i ispomod kod učvršdivanja tereta (engl.Lost Load Securing Aid). Ovakva oprema ima velike prednostikoje nudi svojom čvrstočom i silom koju može izdržati, tevelikom brzinom i lakodom kojom se ovakva oprema možerastaviti.


OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETAPostoje lanci za učvršdivanje različitih vrsti i različitogstandarda na tržištu. Ako postoji pečat na lanacu, te je istijasno identificira kao kvalitet klase 8, prekidno opteredenjemože se izračunati koristedi formulu d² x 120. Predpostavljase da je MSL 50% prekidnog opteredenja. Iz tablice suvidljivi podaci za sljedede promjere čeličnih lanaca:

Diameter of steel Breaking load MSL factor MSL

0.6 cm

6 mm

43.2 kN

4,320 daN

0.5

0.5

21.6 kN

2,160 daN

0.8cm

8 mm

76.8 kN

7,680 daN

0.5

0.5

38.4 kN

3,840 daN

1 cm

10 mm

120 kN

12,000 daN

0.5

0.5

60 kN

6,000 daN

1.3 cm

13 mm

202.8 kN

20,280 daN

0.5

0.5

101.4 kN

10,140 daN

OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETALashing materijali – Tekstilne trakeTakođer vrlo zastupljeno sredstvo za osiguranje tereta. Svakatraka sa unutarnje strane ima ušivenu tkaninu na kojoj se nalazesve glavne karakteristike te oznake o čvrstodi takve trake.Raširene su pri prijevozu automobila brodom.

Tekstilni remeni za osiguranje

Ne postoji potreba za izračunavanjem dozvoljenog optreredenjajer sintetičke trake ved imaju ušivene oznake o njenimkarakteristikama i priteznom opteredenju Lashing Capacity (LC).Ovo je dozvoljena sila osiguranja (Fmax) koja se može upotrebitiza osiguranje tereta.


Remen od Polyester-a - prikazuje ušivene karakteristike

• Karakteristike priveznih traka upisane na etiketi mogu bitiprihvadene kao MSL. Prekidno opteredenje ovakvih vrstapriteznih traka je dvostruka vrijednost standnog radnogopteredenja.

• Zbog brzine kojom se mogu primjeniti, postotak korištenjaove vrste lashing-a konstantno raste, ali se isti morakoristiti na ispravan i profesionalan način.



Pojasom i trake za osiguranjenikada ne smiju biti uvijene ilipovezane u čvor. Trake se morajupričvršdivati na široke četvrtastekarike / uške, i ne smiju bitipostavljene preko oštrih rubova, asav oštedeni materijal koji služi zaosiguranje i učvršdivanje tereta morabiti izdvojen iz spremišta ispravneopreme.

OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETALashing materijali – drvo

Drvo je neizostavan materijal pri prijevozu vedine generalnih tereta. Uglavnom se koristi kao podloga na koju se teret stavlja, sredstvo sa kojim se pojedini komadi tereta odjeljuju te kao samo sredstvo za učvršdivanje i osiguranje tereta. Pojedine vrste drva se premazuju posebnim sredstvima kako ne bi došlo do kontaminacije tereta sa kukcima iz drva.


Lashing materijali – materijal za popunjavanje (engl. Filling material)

Materijal za popunjavanje praznina tijekom prijevozatereta morem

• U prijevozu morem u svrhu što boljeg učvršdivanja tereta isprječavanja pomicanja istoga potrebno je ispunjavatirazne praznine sa raznim vrstama sintetičkih i plastičnihmasa se koriste u tu svrhu.

• U nekim slučajevima mogu biti korištene čak iautomobilske gume, ali najrasprostranjenija metoda surazne vrste vreda napunjenih zrakom.



OSIGURAVANJE I UČVRŠĆIVANJE TERETA

Otpor trenja – materijali za povečanje otpora trenja• Sila otpora FF uvek se računa za trenutna kretanja predmeta.

Intenzitet sile otpora ovisi od jačine normalne snaga Fn sa kojimkontaktna površina pritišde / naliježe jedna na drugu, te okoeficijent otpora μ. Prema tome, osnovni formula za otpor je:

• Koeficijent otpora ovisi o vrsti materijala, stanju površine (glatka,hrapava, zauljena, itd.). Razlikujemo nekoliko različitih vrsta otporatrenja u ovisnosti dali se određeno tijelo ved pomide kao posljedicaklizanja ili ljuljanja:

Statički trenje (engl. Static friction)

Trenje usljed klizanja (engl. Sliding friction)

Trenje usljed ljuljanja (engl. Rolling friction)

• Statički koeficijent uvijek je vedi od koeficijenta otpora klizanja, a koeficijent otpora ljuljanja obično je mnogo manji od koeficijenta otpora klizanja. Tijekom procesa trenja, mehanička energija pretvara se u toplinsku – zagrijavanje usljed trenja.

• Unutarnja trenja (engl. Internal Friction) nastaje kao posljedica molekularanih sila. To se događa kada pojedinačne komponente tekudina ili plinova, ili različitih slojeva koje čine jednu substancu / materiju, djeluju jedna protiv druge. Tehnički termin naziva se viskozitet. Postoje dvije vrste viskoziteta, dinamički i kinematički.

• Dodirne površine između tekudina i plinova sa jedne strane i stjenki cjevovoda sa druge strane uvijek proizvode trenje koje

nazivamo otpor trenja cjevovoda (engl. Pipe Friction).



PRIPREMA BRODSKIH SKLADIŠTAZA UKRCAJ TERETA

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ TERETA

PRIPREMA SKLADIŠTA• ako se prevozI isti teret uzastopce nije potrebno čišdenje

skladišta

• nekad u ugovoru piše da skladišta moraju biti čista koliko se «teret pokupi lopatama»

• pometanje skladišta se obično ne plada, dok sep ranje skladišta plada

Potreba za cjelokupnim iskrcajem

• Iskrcati što je mogude više tereta

• posao 1. d.p. je da pregovara sa stivadonma

• zamolba stivadoru da pokupI teret u skladištu nakon što posada pomete skladište ili da ukrca grabilicu u skladište


Ispumpavanje vode iz skladišta

• obavlja se ispumpavanjem kaljuža skladišta

• konsti se pumpa i ejektor

• ovaj sustav ne može ispumpati ostatke tereta

• znači da skladišta treba dobro pomesi i pokupiti ostatke

tereta prije pranja

• na nekim brodovIma postoji i manje osjetljivi sistem ispumpavanja

Vrste ostataka tereta

• Sol i slični tereti koji se otapaju u vodi mogu se samo isprati

• tlak za pranje mora biti oko 7 bara

• kvarc i slični tereti moraju se dobro pomesti prije pranja


Odlaganje ostataka tereta

• uređuje ih MARPOL te nacionaInim lokaIni propisi

• određuju gdje se može baciti smeće, a gdje iskrcati u luci

Načini uklanjanja ostataka

• največi dio se ispere i ispumpa

• podizanje dizalicama (ovisi o vremenu)

• dizanje malim pomočmnim dizalicama

• teret se odvaja na palubI te se ispere u more vodom ili izbaci

lopatama na zavjetrinskoj strani

• podignuti ostatke iz skladišta kada ćemo ga i odstraniti da

vjetar ne nosi po brodu

• ako se zbog nevremena teret ne može podignuti iz skladišta

ostavljaju se u skladištu u bačvama i sl. a podižu u luci


Priprema za čišćenje skladišta

• «full astern» na početku balastnog putovanja da zbog vibracIja padne ostatak tereta

• kod npr. žitarIca započeti s čišdenjem odmah tijekom Iskrcaja

• paziti na opasnosti u vezi s načinom iskrcaja

• Jedan član posade nadzirati rad ostalih


Pranje skladišta

• peru se morskom ih slatkom vodom (preporučeno)

• koriste se protupožame pumpe

• koriste se gumene cijevi za pranje, vodeni topovi i stalne instalacije za pranje

• kod pranja gumenim cijevIma jedna osoba na palubi otvara ventile, a dvije osobe peru u skladištu

• konsti se samo voda iz hidranta i tlak koji je u sustavu

• paralelno s pranjem treba ispumpavati kaljuže

• konsti se voda, a za pojačani tlak koristi se zrak

• pranje počinje od poklopaca grotala, pražnice grotla, grotla, potpalublja, korugiranih pregrada, oplate i rebara, pokrova dvodna prema kaljužama, zadnje se ispiru kaljuže

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ TERETAPranje skladišta

• Stalne instalacije za pranje sastoje se od topova postavljenih ispod palube u skladištu

• Pranje se može programirati

• prilikom pranja brod mora biti zatežen

• nekim brodovima odgovara da su nagnuti 1ᵒ

• skladište ima lievu i desnu kaljužu tako da pri nagibu uvijek jedna bolje ispumpava

• ako se pere skladište u luci, a zabranjeno Je ispumpavanje, voda se zadržava u skladištu, ali treba provjeriti stabilitet

• Masnt tereti ne mogu se isprati samo vodom, ved skladište treba oprati i deterđžentom ili visokotlačmom pumpom

• Neki prašnjavi koncentrati se pri pranju lijepe na stjenku te ih prije pranja treba dobro ispuhati s zrakom (isto se radi i s žitom)

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ TERETAPranje skladišta

• Kada se skladišta peru morskom vodom nakon pranja ostaju tragovi soli te skladište treba isprati slatkom vodom

• Inspektor radi testa soli u skladištu srebreni nitrat

• Ispiranje mora biti efikasno radi potrošnje vode

• Može se prat i visoko-tlačnom pumpom, ali je sporo

• Slatka voda se proIzvodi na brodu, ukrcava kad plovImo u slatkoj vodi (negdje je zabranjeno), ukrcava s obale ili barže

• Na polasku treba imati koliko nam vode treba za pranje skladišta

• Često slatku vodu plada unajmitelj

• Opasnost otvaranja poklopaca grotala kada brod posrde ili valja

• U lukama je zabranjeno pranje skladišta i ispumpavanje u more

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ TERETAČišćenje začepljenih kaljuža• Prevencija je bolja od liječenja• dobro pometi skladišta• postaviti prenosnu usisnu košaru i neprekidno nadgledati

ispumpavanje• ako do začepljenja dođe - usmjeriti mlaz topa u kaljužu• pumpati natrag prema skladištu dok se nivo ne počne dizati• nagnuti brod prema drugoj kaljuži• dubina kaljuže može biti 1-2 m• ako se ne može otčepiti ispumpati kaljužu s prenosnom pumpom i

tada udi u nju, i vjerojatno de trebati skinuti dio usisne cijevi• Najvedi problem ako su obje kaljuže žačepljene• Ispumpavanje prenosnom pumpom vrlo je teško zbog visine

skladišta (sporo)• ako je mogude otvoriti poklopac balastnog tanka• pokupljanje vode u bačve 1 dizanje na palubu (sporo)

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ TERETAPosušivanje skladišta• ugovori često zahtijevaju da skladišta budu «čista i suha»• problem kod kratkih putovanja - kondenzIranja koja se provodi

sušenjem ventilacijom ako vrIjeme dozvoljva• posušiti svu vodu u udubinama na poklopcu dvodna• ako je vrijeme dobro otvoriti skladišta• krcatelj vjerojatno nede imati pritužbi na mokra skladišta ako se

teret krca s otvorenog skladišta (lokvice ipak treba posušiti)

Pometanje skladišta• pometanje gdje je zabranjeno pranje, a krca se isti Ili sličan teret• treba dobro pomesti i dignuti ostatke na palubu• nede biti potrebno pranje nakon pnijevoza «steel products» ved

samo pometanje• nemogude prati skladište pri niskim temeraturama kada se voda

ledi na oplati il dnu• negdje se ugrađuju grijači zraka


Priprema kaljuža i oprema

• nakon pranja kaljuže treba očistiti, isprati i posušiti

• kaljuže se satoje od jednog iil dva prostora volumena od 2 -1 10 m³

• mah prostor, zaguŠlJIV, toplo

• Isprati i ispuhati sondu kaljuže i sondu temperatire skladišta

• provjeriti nepovratni ventil

Pregled skladišta

• odgovomođ l č. P

• provjeriti moguda oštedenja u skladištu

• par sati prie ukrcaja pregledati skladište da nema boje koja se ljušti, insekata i sl.

NADZOR NAD TERETOM BRODA U PLOVIDBI

NADZOR NAD TERETOM BRODA Odgovornost zapovjednika broda• Dok brod plovi, treba neprekidno nadzirati teret. Zapovjednik

je broda obvezan, bez obzira na trajanje putovanja, danaručitelju isporuči teret u dobrom stanju. Stoga treba izbjedida se teret kvari ili ošteti, a do toga može dodi za vrijemeputovanja zbog različitih uzroka. Kad brod prevozi teret nadugim relacijama, redovne prolazi različitim klimatskimzonama, gdje postoje velike promjene temperatura i različitihuvjeta vlažnosti zraka. Toplina i vlaga najčešde uzrokuju da seteret kvari za vrijeme putovanja broda. Jedino prokušanosredstvo za suzbijanje vlage i štetnih posljedica topline jestprovjetravanje (ventilacija) skladišnih prostorija, te ukoliko seprovodi kada za to nisu povoljni uvjeti, može uzrokovati višeštete nego koristi.

Provjetravanje teretnih prostorija brodaBrodski teret, u određenim uvjetima, može se uspješno sačuvatisamo ako se za vrijeme putovanja provjetravaju prostorije ukojima je teret. Na trgovačkim brodovima primjenjuju se dvasustava provjetravanja ili ventilacije. Jedan je sustav prirodnog(prirodna ventilacija), a drugi umjetnog provjetravanja (umjetnaventilacija).

• Sustav umjetnog provjetravanja skladišta i ostalih dijelova broda sastoji se od kanala za dovod i jodvod zraka i od raznih kombinacija priključivanja ventilatora (engl. Fan). To mogu biti tlačni (engl. Supply ), usisni (engl. Exhaust), ili njihova kombinacija. Ti se ventilatori obično postavljaju u tlačne ili usisne zračnike, tada su aksijalnog tipa (engl. Axial Flow Type).

NADZOR NAD TERETOM BRODA

• Aksijalni ventilatori često mogu djelovati kao usisni i kao tlačnizbog toga što imaju vijak, a njihovi elektromotori mogu bitiprekretni (engl. Reversible).

• Ventilatori centrifugalnog tipa (engl. Centrifiugal Fan), tražedrukčiji smještaj od aksijalnog i za svaki pojedini poseban, vediprostor.

• Ako osim prisilnog kruženja zraka sustav za provjetravanjeskladišta obuhvati još i sustav za sušenje zraka, kako bi se teretbolje sačuvao od vlage i kvarenja, tada imamo sustavumjetnog provjetravanja i sušenja zraka u skladištu (Engl.Cargocare System).


• Na brodovima koji su opremljeni uređajima za umjetnoprovjetravanje, svako skladište ima termometre kojipokazuju temperaturu u njemu. Posebni aparati,smješteni negdje na palubi broda, pokazuju temperaturu ivlagu atmosferskog zraka. Podaci s termometra izbrodskog skladišta i s aparata na palubi automatski seregistriraju na zapovjedničkom mostu. Na temelju tihpodataka regulira se provjetravanje brodskih skladišta iako treba uključuje umjetna ili prirodna ventilacija.


Reguliranje provjetravanja i temperatura rosišta

• U vezi s provjetravanjem skladišnih prostorija broda namede se vrlovažno pitanje a to je reguliranje provjetravanja, tj. kada ga trebaprimijeniti i kako dugo treba da traje. To je pitanje u uskoj svezi sastanjem vlage i temperature u skladišnoj prostoriji. Cilj jeprovjetravanju da se ukloni vlaga i odstrani vrudina i štetni plinovi izskladišta.

• Mjerenja vlage i temperature u brodskim skladištima vrši se spomodu električnih i elektronskih aparata koji omoguduju očitavanjena daljinu. Davač takvog aparata nalazi se u skladištu, a primad skojega se podaci očitavaju na zapovjedničkom mostu ili na nekomdrugom prikladnom mjestu. Ti su uređaji skupi, vrlo osjetljivi i lakose kvare, a moraju se češde ispitivati i baždariti da bi se osiguralatočnost u davanju podataka.



• Treba li pristupiti provjetravanju ili ne, zavisi od temperaturerosišta koja je u uskoj svezi s relativnom vlagom.

Zrak je mješavina dušika, kisika, nekih drugih plinova i vodenepare. Svi plinovi, osim vodene pare, zadržavaju svoje relativneodnose u mješavini nepromijenjene, nezavisno od promjenetemperature. Međutim, dio vodene pare u mješavini zraka vrlo jepromjenljiv jer se količina vodene pare u mješavini vrlo brzomijenja s promjenom temperature.

Apsolutna vlaga - količina vodene pare u 1 m3 zraka,

maksimalna vlaga - najveda količina vodene pare koju pri određenojtemperaturi može sadržavati 1 m3 zraka.

relativna vlaga - omjer apsolutne i maksimalne vlage pomnožen sa100, a izražen je u postocima.



Prema tome:

• Kad je zbog pada temperature zraka maksimalna vlaga jednakaapsolutnoj, relativna je vlaga 100%. To znači da je u mješavini zrakamaksimalna vodena para koju takva mješavina može primiti priodređenoj temperaturi. Tada se kaže da je zrak zasiden parom, arelativna vlaga iznosi 100%, dok se temperatura pri kojoj taj procesnastaje zove temperatura rosišta (engl. Dew Point). Temperatura jerosišta je ona temperatura pri kojoj neka površina, kod ohlađivanja,počinje pokazivati vidljive znakove kondenzacije u dodiru s mješavinomzraka i vodene pare. Ohlađivanje do temperature rosišta utjecat de davlaga počne mijenjati plinovito stanje u zračnoj mješavini i pretvarati seu sumaglicu ili kapljice tekude vode (orošavanje ili znojenje predmeta,kao što su stijenke brodskih skladišta, površine tereta u brodskimskladištima).


apsolutna vlagarelativna vlaga 100

maksimalna vlaga


• Najviše štete na teretu u brodskim skladištima uzrokujekondenzacija vlage iz atmosfere koja stvara »znoj« bilo na strukturibroda, bilo na teretu. Za stvaranje takve »rose« ili »znoja«potrebne su površine kojih je temperatura niža od temperaturerosišta zraka u skladištu, nezavisno od toga je li zrak ustajao ili jedoveden u brodsko skladište provjetravanjem.

Kada se skladište može uspješno provjetravati?

Opdenito skladišta tereta treba ventilirati kad god treba odstraniti ili spriječiti znojenje tereta, tj. onda samo onda kad je temperatura rosišta okolne atmosfere niža od temperature tereta koji treba zaštititi od znojenja. Temperaturu tereta vrlo je teško izmjeriti, pa jedino preostaje da se izmjeri temperatura zraka u skladištu. Taj je zrak u neposrednom dodiru s teretom i po prirodnom zakonu nastoji poprimiti njegovu temperaturu.



• Za praktične svrhe može redi da se ne smije provjetravati ako zrakoko broda nema izrazito nižu temperaturu rosišta od rosištaunutrašnjeg zraka koji de vanjski zrak nadomjestiti ventilacijom.Prema tome, za provjetravanje brodskog skladišta u kome je složenteret vrijedi praktično pravilo:

Kad god pouzdano mjerenje pokaže da je rosište vanjskog zraka ispod rosišta zraka oko tereta koji treba zaštititi,

vanjski zrak može odstraniti vlagu iz brodskog skladišta, pa se provjetravanje može sa sigurnošću primijeniti.

• Međutim, ako bi se ovo pravilo primijenilo kad je rosište vanjskogzraka više od rosišta zraka oko tereta, vlaga s tereta ne bi seodstranila, nego bi se povedala.


Provjetravanje brod. skladišta - uklanjanja vrućine, štetnih plinova i štetnih mirisa

• Provjetravanjem se uklanja vlaga iz brodskog skladišnog prostora, ali ima i iznimaka kad provjetravanjem treba odstraniti vrudinu, štetne plinove ili štetne mirise. Neki tereti proizvode vlastitu unutrašnju toplinu, zato je prijeko potrebno provjetravati takve terete da bi se odstranila toplina.

• Temperature tereta kad brod plovi, prilagođuju se temperaturi broda i njegove okoline. To prilagođivanje ide svojim tokom, čak ako i nema provjetravanja, ali se njegovom primjenom pospješuje. Ako je teret odviše zbijen, utjecaj provjetravanja osjetit de se samo u njegovim površinskim slojevima, dok de ostali dio tereta biti potpuno neosjetljiv na takav utjecaj.

• Međutim, i kod velike izmijene ventiliranog zraka u skladišti rijetko se može postidi idealan rezultat provjetravanja, tj. da ventilacijski zrak dođe u dodir sa svima dijelovima tereta.


Psihrometri

• Aparat za mjerenje relativne vlage na principu sniženja

temperature ishlapljivanjem. Sastoji se od dva jednaka

termometra učvršćena na stalku jedan kraj drugoga. Kuglica

jednog termometra ovijena je komadićem tanke mrežaste

pamučne tkanine. Drugi kraj te tkanine ulazi u posudicu, u

kojoj je destilirana voda, koja neprekidno kvasi tkaninu. Ali

voda se iz tkanine istodobno i ishlapljuje, trošeći pritom

toplinu. Zbog toga ovaj mokri termometar pokazuje nižu

temperaturu nego drugi (suhi). Ishlapljivanjem vode sa

tkanine mokrog termometra bit će veće, što je manja

relativna vlažnost zraka, pa će i razlika temperatura izmeđuovih termometara biti veća. Razlika ovih temperatura zove se

psihrometrijska razlika ili depresija mokrog termometra .


Određivanje temperature rosišta

• Kada se temperatura mokrog termometra odbije od

temperature suhog termometra (razlika ovih temperatura)

dobivena vrijednost zove se psihrometrijska razlika ili

depresija mokrog termometra. S tom se vrijednošću ulazi u

tablicu rosišta (vidi tablicu) gdje se za određenu temperaturu

zraka (temperatura suhog termometra) dobije vrijednost

temperature rosišta.




Tablica za odreĎivanje temperature rosišta


Aspiracijski psihrometar

Psihrometar rotacijski

Psihrometar digitalni

Psihrometar standardni



//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/05/PsychrometricChart-SeaLevel-SI.jpg

ŠTETAMA NA BRODSKOM TERETU

Štete koje nastaju na brodskom teretu dijele se na:

• Štete od vlage

• Štete od topline

• Štete od trenja

• Štete od pritiska

• Štete od krađa

• Štete od miševa, kukaca i druge gamadi

Štete od vlage• Vlaga je jedan od najčešdih uzroka štetama na brodskim

teretima. Vlažan zrak glavni je izvor stvaranju kondenziranevode/znoja, koji se hvata na stjenke brodskog skladišta i nateret u skladištu.

• Kondenzacija nastaje kad se zrak u kojem uvijek ima neštovodene pare, ohladi ispod svoje temp. rosišta. Naohlađivanje zraka u brodskim skladištima prvenstveno utječemorska voda koja oplakuje brodsku oplatu, te je topotencijalna kondenzacijska površina.

• Ako temperatura na stjenkama i stropu brodskog skladištapadne ispod rosišta zraka u brodskom skladištu, stvorit de sekondenzirana voda koja može smočiti teret izravnimdodirom ili kapanjem na teret.


ŠTETAMA NA BRODSKOM TERETU• Kondenzacija se često stvara i pod gornjom palubom

zbog ohlaĎivanja noću.• Vlaga često potječe i od samog tereta: na primjer od

voća, raznih proizvoda, svježe drvene građe,

životinjskih produkata, osobito vune, kože i sl.

• Opasno je takoĎer kad se teret krca po kiši, jer mokarteret i zaštitni materijal mogu prouzrokovati velikuštetu.

• Neki su tereti po svojoj prirodi higroskopični, pa čak ionda kad zrak nije zasićen vodenom parom. Takvi sutereti, na primjer, jutena vlakna, vuna, pamuk i koža.Stoga mnoga brodarska poduzeća zabranjuju da sekoža i vlaknasti materijal krcaju na brod ako seisporučuju u mokrom ili previše vlažnom stanju.

ŠTETAMA NA BRODSKOM TERETU• Ako se iz neke robe odstrani vlaga kao prirodni element,

takva roba takoĎer ima afinitet prema vlazi i apsorbiratće je nastojeći da se vrati u svoje prirodno stanje. Takvisu tereti, na primjer, mlijeko i jaja u prahu, sušeno voće ipovrće i sl. Takve terete treba najpažljivije zaštititi odvlage.

• Važna je mjera opreza protiv vlage ako se teret ne krca pokiši i po nepovoljnom vremenu, kada je atmosfera previševlažna.

• U pomorskoj praksi nepovoljne vremenske prilike prikrcanju tereta ne daju pravo da se u tom smislu staviopravdavajuća klauzula na Teretnici, nego je jedinodopušteno izjaviti da je teret primljen na brod u prividnodobrom stanju (engl. Apparent good order andcondition).

ŠTETAMA NA BRODSKOM TERETUŠtete od topline• Na neke terete kao što je roba biljnog i životinjskog

podrijetla toplina vrlo štetno utječe.• Neposredno zagrijavanje sunčevim zračenjem osobito je

intenzivno prilikom plovidbe u tropskim predjelima. Tadasunce tako ugrije gornju palubu i/ili palubne kontejnereda ona djeluje kao užarena ploča, s temperaturom višomod 50° C.

• Skladišne prostorije smještene ispod vodene nije nisu takojako izložene tim utjecajima.

• Teretne prostorije griju se i zbog lokalnih izvora toplinekao što su strojarske prostorije broda, tuneli osovine,vrući tankovi goriva, itd. Stoga se osjetljivi tereti /kontejneri ne smiju slagati blizu pregrade koja dijeliteretni prostor od strojornice i tankova goriva.

ŠTETAMA NA BRODSKOM TERETUŠtete od trenja

• Štete od trenja nastaju kad se pojedini komad robetrljaju pri ljuljanju, posrtanju ili valjanju broda te zbogvibracije broskih strojeva i vijaka. MeĎusobnimtrljanjem najprije se ošteti omot tereta, a zatim i samteret. Zbog trenja najviše se oštećuju tereti pakovaniu vreće ili smotke (tekstil, koža, papir i sl.)

• Teret će se najbolje sačuvati od šteta koje nastajutrenjem ako se postavi / upotrijebi dobar zaštitnimaterijal, da se teret poravna i vodoravno i uspravno,te ispuniti sve neravne površine izmeĎu pojedinihkoleta (podloge i obloge od drveta i sl.).

ŠTETAMA NA BRODSKOM TERETUŠtete od pritiska

• Štete od pritiska nastaju kad se teži tereti složu iznad lakših a inače osjetljivih tereta, a mogu nastati ako se slabo rukuje teretom pri krcaju ili iskrcaju.

• Štete od pritiska mogu se izbjeći ako se teži tereti slože na dnu skladišta, a lakši iznad njih. Tako treba postupati i radi stabilnosti broda, jer inače može doći do nepoželjnog smanjenja metacentarske visine. Najbolje da se tereti koji su osobito osjetljivi na pritisak slažu u u manje visine. Preporučuje se da se osobito osjetljivi tereti vodoravno razmjeste i odijele kao gornji sloj tereta u pojedinim brodskim skladištima / kontejneru.

ŠTETAMA NA BRODSKOM TERETUŠtete od krađa

• KraĎe brodskog tereta (engl. Pilferage) javljaju segotovo u svim lukama, te i nema tereta koji se nekrade, a najčešće su tome izloženi tehnička roba,farmaceutski proizvodi, razni instrumenti, hrana,alkoholna pića, odjeća, obuća i dr.

• Katkada kradljivaca imai meĎu samom posadom.• Ako se prilikom krcanja tereta / kontejnera opazi da

je neki kolet / kontejner oštećen, odvaja ga se, i nedopušta da se ukrca na brod. Časnik zadužen za teretodlučit će hoće li takav kolet vratiti krcatelju ili će gaprimiti uz opasku na Teretnici da je ukrcan oštećen.

ŠTETAMA NA BRODSKOM TERETUŠtete od miševa, kukaca i druge gamadi

• Mnogo štete na brodskim teretima, čine miševi,štakori, kukci, crvi i druga gamad. Miševi se nabrodovima najdjelotvornije tamane deratizacijom,koja je inače zakonom propisana.

• Kad se skladišta isprazne, treba pregledati sva mjestagdje se pretpostavlja da bi se miševi mogli zadržavati,kao što su naslage zaštitnog materijala, i sl. Kad jebrod u luci, na vezne konope postave se limeništitnici (engl. Rat-guard) da se miševima spriječiulazak na brod, a preporučuje se takoĎer da brodskisizovi preko noći budu osvijetljeni i podignuti maloiznad obale.


• Brod se, u načelu, deratizira svakih šest mjeseci, tedobivaju Svjedodžbu o deratizaciji. Svjedodžbavrijedi šest mjeseci. Nakon šest mjeseci od posljednjederatizacije lučke sanitarne vlasti moraju kontroliratibrod. Ako se prilikom kontrole ustanovi da na broduima miševa, deratizacija se mora obaviti. Ima limiševa na brodu, može se ustanoviti po tragovimanjihovih izmetina.

• Brodovi koje nije potrebno deratizirati dobivajuSvjedodžbu o oslobođenju od deratizacije kojavrijedi šest mjeseci.


• Protiv kukaca koji nanose štetu brodskim teretima ibrodu upotrebljavaju se razna dezinsekcijska sredstvakojima se prskaju teretne i stambene prostorijebroda. Pri redovnoj deratizaciji (ciklonizacija ilidimljenje broda) uspješno se potamane i kukci koji supreostali u brodskim prostorijama.

• Od gamadi najopasniji su i najneugodniji crvi. Oni senamnože u velikom broju i katkada razmile po brodukad se prevozi takav teret kao što su kosti, papci,rogovi, školjke i slična roba. Kad se takav teret iskrca,skladišta treba dobro oprati i dezinficirati.

Documents

Oprema Za Ucvrscivanje-Nadzor i Stete Na Teretu