Oprema i Objekti u Svinjogojstvu

prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU

Nastambe i oprema u svinjogojstvuPoljoprivredni fakultet u Osijeku Prof.dr.sc. Davor Kralik, izv.prof.

Poloaj farme u odnosu na okolna naselja: Blizina naselja Rua vjetrova Mogunost oneienja vodotoka i sl. Poloaj farme u odnosu na infrastrukturu: Pristup do prometnice Mogunost (kvalitetnog) prikljuka na vodu (vlastiti izvor) i struju. Blizina mosne vage, klaonice ili otkupnog mjesta (trite)

Poloaj objekta

Poloaj farme u gospodarskom dvoritu: izgnojavanje, na koji nain skuplja i skladiti gnoj - kapacitet Utovarno-istovarna rampa, Kako e biti rijeen iskrcaj i ukrcaj stoke te transport stoke od rampe do objekta (tj. Je li rampa u sklopu samog objekta) Da li je predvien dovoljni prostor za manevriranje kamiona (lepera)

1


Osnovna podjela objekata1. ZATVORENI s toplinskom izolacijom i kontroliranom klimom 2. OTVORENI poluotvoreni ili ak zatvoreni ali bez toplinske izolacije i s prirodnom klimom

Zatvoreni objekti- tijekom zime sauvati toplinu - tijekom ljeta odnositi viak topline - tijekom cijele godine osigurati protok istog zraka Osnovne karakteristike: 1. 2. 3. Vrlo intenzivno koritenje (vrlo veliki broj ivotinja na maloj povrini) Visok stupanj mehaniziranosti -> mali utroak rada Visoki trokovi izgradnje i opremanja Najvie zastupljene grupe: 1. 2. s polureetkastim i s potpuno reetkastim podovima

2


Objekti s polureetkastim podovimaCijela povrina se dijeli na: PUNI DIO vei dio boksa (60-75%); s malim nagibom prema reetkastom dijelu; toplinska izolacija; nalazi se uz korito ili hranilice REETKASTI DIO manji dio (25-40%); danas iskljuivo od armirano-betonskih gredica

- najee kod predtova vanost toplotnog bilansa PREDNOSTI lake rjeavanje pitanja topline preko zime NEDOSTATAK vea povrina i vea opasnost od jaeg prljanja boksova

Objekti s potpuno reetkastim podovima re- najskuplja investicija - koristi se najee za tov - cijela povrina reetkasta - najmanje mjesta po jednom tovnom mjestu

-potpuno osigurana mikro-klima; najvea istoa -najbolji proizvodni rezultati; najbri prirast; najmanji gubitci; najmanje iskoritenje hrane; najmanje rada - formira se tekui stajnjak svi dalji postupci s tekuim stajnjakom su manje-vie mehanizirani

3


Otvoreni objekti s prirodnom klimomTri osnovne podjele: 1. S dubokom steljom 2. S kosim podom 3. Sa sanducima za spavanje Razlozi koritenja ovih objekata: 1. Manja ukupna ulaganja 2. Zdravije dranje svinja ima istovremeno dva cilja: Zajednika osobina prirodna klima Ouvati zdravlje svinja Dobiti zdraviji proizvod (meso za nesmetanu iru upotrebu)

Boksovi s dubokom steljomUvjeti: dosta slame (10kg i vie po jednom uvjetnom grlu) i dovoljno radne snage Prave se relativno veliki boksovi za vei broj svinja. PREDNOSTI 1. 2. 3. Jednostavni i jeftini objekti Jednostavnije rjeavanje problema stajnjaka vrsti stajnjak je bolja podloga za gnojidbu naroito kod intenzivne biljne proizvodnje SPUTENI DIO slama i to 2-3 puta tjedno (ienje periodino ili poslije 2 do 3 turnusa odgoja prasadi ili tova) UZDIGNUT DIO (za 3-4 stepenice) s opremom za hranjenje i napajanje Najee se koriste postojei stari objekti bez tavanica (dovoljna visina radi veih koliina zraka)

Boks se sastoji od dva dijela: 1.

2.

4


Podne konstrukcije objekata1. RAVNI POD ( i plitki kanali) Mogue koritenje stelje Manja novana ulaganja Radovi se mogu izvesti jednostavnije Veliki trokovi (ak vie od 50% prve konstrukcije) Koristiti cement bolje kvalitete Svi radovi moraju biti izvedeni vrlo precizno

2. DUBOKI KANAL S GREDICAMA (reetkama)

Konstrukcije zgrada1. OTVORENI OBJEKTINOSEA KONSTRUKCIJA DRVO okruglo ili sjeeno METAL (pocinana) BETON

-zatvaraju se drvenim letvama ili ploama od lakih materijala -kao zatita od vjetra koriste se plastini materijali

2. ZATVORENI OBJEKTI (regulirana klima) OSNOVNA KONSTRUKCIJAMETALNA (termoizolacija) ZIDANA (jedno ili dvoslojno zidanje; manji ili vei blokovi; gotovi dijelovi)

- koeficijent toplinske provodljivosti mora biti to manji (0,5 ili 0,4 i manje W/m2K)

5


Pregradni zidovi- samo za podjelu prema tehnolokim zahtjevima (debljine od 5-6 cm) - ako imaju zadatak noseih konstrukcija 12-17 cm - kao formalna pregradnja od umjetnih materijala (lagani, trajni, lako se odravaju)

Tavan-krov- termo-izolaciona svojstva (koef. toplinske provodljivosti manji od 0,5) - za krovnu konstrukciju najee drvo - nagibi kod zgrada s tavanom 150, kod otvorenih objekata 200 i vie

Prozori i vrata- skuplji graevinski elementi - najpogodniji na bazi umjetnih materijala s izo-staklom - vanjska vrata metalna (zatita od korozije) i s dobrom termo izolacijom

Pregrade1. 2. 3. 4. 5. 6. od metalnih cijevi; punog metalnog materijala; kombinirano; umjetni materijali u kombinaciji s nehrajuim materijalima (pocinani materijali samo ako nisu blizu poda) beton (male debljine i glatke povrine) drvo (samo ako se lake osigura)

Vrata se postavljaju na krajevima a ne na sredini stabilnija su i svinje se lake istjeruju (otvaranje na obje strane) UVJETI da se lako, brzo i potpuno iste da su dugotrajni da su stabilni (da ih svinje ne oteuju) da nisu skupi

6


Automatske pojilice za napajanje svinjaTri tipa: 1. 2. 3. sisaljke (protok od 0,6 0,7 l/min) posuda (protok od 1-1,2 l/min) prskalica

- opsluuju 10-12 grla - postavljaju se iznad mokrog dijela boksa lako prii iz hodnika - tlak vode treba biti to manji (ispod 1 bar) - redukcija tlaka vodovodne mree (4-6 bara) pomou redukcijskog ventila - na redukcijskom ventilu se bira vrijednost smanjenog tlaka pod kojim voda treba doi do pojilice

Pojilica tipa sisaljke Dvije dimenzije: 1. 2. 1/2 - za napajanje prasadi tjelesne mase do 30 kg 3/4 za napajanje starijih kategorija svinja Pojilica tipa posude malo zastupljene posebno obratiti panju na visinu pojilice esto je ispod pojilice stepenica horizontalni razmak od ruba posude do ruba stepenice je 6-22 cm zavisno od uzrasta grla Pojilica tipa prskalice u automatima za kaastu ishranu prasadi i tovljenika i za napajanje krmaa postavljaju se na 8-10 cm iznad korita hranilice njihov zadatak je, da pri svakom dodiru svinje, poprskaju hranu u koritu s manjom koliinom vode tlak se odrava na oko 1-1,3 bara, a protok od oko 0,6 l/minuti

-

7


ienje objekata za svinje 1. ienje objekata uz primjenu odgovarajue opreme i potrebnog rada Prijem, obrada, odlaganje i koritenje stajnjaka uz najvee mjere zatite ivotne sredine VRSTI STAJNJAK 2. runo mehanizirano dvokrani potiskiva

TEKUI STAJNJAK kanali s ustavama kanali s cijevima

najvaniji uvjet je postojanje reetkastog poda (polu ili potpuno) irina nagazne povrine gredice je minimalno 80 mm, prostor izmeu dvije gredice do 18mm, maksimalna duina gredice je do 2400mm reetke od smjesa PVC materijala za manje povrine

Kanali s ustavama- kanal s izvjesnim nagibom ka njegovom zavretku na kraju kanala ustava koja zatvara kanal potpuno po cijelom poprenom presjeku

Prednosti: -potpuno iskoritenje kapaciteta kanala za prikupljanje stajnjaka -potpuno periodino pranjenje kanala Nedostaci: -povremeno uee ljudi u fazi pranjenja kanala Koliina vode za pranjenje kanala ovisi o duini kanala (do 30m a ako je kanal dui prave se popreni kanali dubine vee za 20cm od dubine glavnih produnih kanala) irina kanala se kree od 60-400cm, zavisno od tipa boksa Pranjenje se ostvaruje naglim podizanjem ustave ostatak stajnjaka na poetnim dijelovima kanala se uklanjaju vodom ili naizmjeninim pranjenjem (podizanje ustave naizmjence na jednom i drugom kraju kanala ime se pranjenje obavlja naizmjenino promjenom pravca kretanja stajnjaka)

8


Kanali s cijevimaograniena dubina kanala (do 60cm, a najee izmeu 40 i 60cm) stajnjak se skuplja u kanale manjih ili veih irina a iz kanala izlazi putem cijevi ukopanih ispod dna kanala putanje stajnjaka u cijevi se vri periodinoVeza izmeu cijevi i kanala moe biti: Cijev ispod dna kanala (po sredini) povezana vertikalnim otvorima pranjenje se izvodi pomou ventila na cijevima (periodino otvaranje) da se stajnjak ne zadrava u kanalu kod veih duina kanala se smanjuje duina pregraivanjem kanala zidom Pomou rigola kod kanala malih dubina 25-35cm a veih irina rigoli polukrunog ili trapeznog oblika irine 30-40cm, a poetna dubina od 12-15cm s nagibom od 1% povezanost s cijevi otvorom od 250mm koji se zatvara epom pranjenje svakih 5-7 dana, postupak traje relativno kratko

Objekti za prikupljanje i spremanje tekueg stajnjakauvanje do primjene na poljoprivrednom zemljitu Prijemni bazen ukopan gra. objekt u koji dotie tekui stajnjak krunog presjeka zajedniki za sve proizvodne objekte na farmi

Spremanje stajnjaka 1. 2. nadzemni bazeni (uvanje oko 120 do 180 dana) tehnoloka veza sa prijemnim bazenom - visina bazena oko 4 metra lagune potekoe oko manipulacije sa stajnjakom betonske lagune (kvalitetne; oblau se folijom u cilju poveanja stupnja sigurnosti od otjecanja stajnjaka kroz zidove lagune) laguna s plastinom folijom (zemljana laguna s folijom)

9


Rad s tekuim stajnjakomMuljne crpke pouzdane u radu i vrlo kvalitetne izvedbe Mijeanje homogenizacija tekueg stajnjaka pomou mjeaa (mehaniki) Mehaniki mjeai s vlastitim motorom za krune bazene uvreni su metalnim nosaima i uranjaju se zajedno s motorom u bazen Tijekom rada pomie se i vertikalno i horizontalno. Za pogon je potreban elektromotor snage od 5-20 kW.

Mehaniki mjea koji koristi traktorski motor stabilni i prijenosni. Stabilni se postavljaju jo tijekom gradnje bazena kod bazena veih kapaciteta Prijenosni se koriste kod homogenizacije u lagunama i bazenima. U dvije izvedbe: kao zadnji (ukopani bazeni) i kao prednji (polu ukopani i nadzemni bazeni) traktorski prikljuak.

10


Oprema i ureaji u hranidbi svinja

Nain hranidbePrema vrsti hranidbe odreujemo nain raspodjele hrane i adekvatna tehnika reenja. U osnovi postoje dva naina hranjenja svinja: Sa suhom i mokrom hranom. Suha hranidba svinja: Odvojene hranilice od pojilica Postavljanje pojilica unutar hranilica

11


Razliiti tipovi hranilica za suhu i tekuu hranu

Klasine hranilice za suhu i mokru hranu

Hranilice za individualni uzgoj

12


Automatske hranilice za suhu hranu-iskljuivo za grupnu ishranu na manjim farmama - izraene od kvalitetnog nehrajueg materijala - odravanje trai vie panje i iskustva naroito vezano uz dotok hrane i spreavanje zagaenja Dimenzije: H=40-85 cm B=20-40 cm a=14-25 cm h=10-20 cm f=12-22 cm

Automatske hranilice za kaastu hranu- svaki dodir omoguava da ispadne samo mala koliina hrane jedva 10 grama

1. 2. 3. 4.

Poluga za doziranje Dovod vode Pojilica-prskalica Hranilica

13


Cjevaste automatske hranilice

Dvije izvedbe: - hrana pada u udubljenje korita, gdje se mijea s vodom - hrana pada na sredinju radnu povrinu korita odakle se i uzima

Gotove mjeavine u silosimaBin-ciklon silosi na farmama - rjee metalni a sve ee od umjetnih materijala ili od platna - tip i kapacitet uvjetovan s mogunosti i potrebama farme

Transport hrane od bin-ciklona do mjesta koritenje: -puasti transporter -spiralni transporter -s elinim uetom

14


Bin Ciklon

Dozatori

15


Tekua hrana- sve vie postaje standard - isplativost ve kod 300 tovnih mjesta Pogodnosti: - najbolje odgovara svinjama, pa je iskoritenje hrane najbolje - kao tekua hrana mogu se koristiti mnoga hranjiva, ak i iz prehrambene industrije - sve sigurnija i jeftinija tehnika rjeenja - precizno odmjeravanje malih koliina (krmae) i visok stupanj higijene - kod prostorno velikih farmi s potrebom da se ima jedno mjesto za pripremu hrane - kod planiranog proirenja farme Oprema: rezervoar s mjeaem, pumpa i cijevi, ventili za isputanje ali i za odmjeravanje koliine hrane na mjestima koritenja. Crpke: rotacione (tlak manji, uinak im je od 500 do 1000 l/minuti) puasto-ekscentrine (vei tlak 12 bara, za vee udaljenosti, osjetljive na strana tijela i na prazan hod

Raspodjela tekue hraneElektro-magnetski membranski ventil - potpuno programirani - jedan ventil na dva boksa -dvostruka hranilica sa nagaznom stepenicom (broj HM : broj svinja)Dvostrana hranilica za tekuu hranu

Koritenje senzora Kori - uvijek svjea hrana svje - smanjenje veliine i broj veli hranidbenih mjesta

16


Ventilacija objekata za uzgoj svinja

Prirodna ventilacijaHorizontalna prirodna ventilacija - fasadni otvori; ovisi iskljuivo od strujanja prirodnog zraka

Vertikalna prirodna ventilacija -uslijed uzgona topli zrak izlazi kroz ventilacijske otvore na krovitu dok kroz ulazne otvore vanjski zrak ulazi u objekt - neophodna je to vea visinska razlika ulaznih i izlaznih otvora

Voluminozni protok zraka (m3/h) kroz vertikalni kanal u ovisnosti od njegove visine i promjera

17


Umjetna ventilacija- veliki protok zraka 1000 do 10000 m3/h - promjer ventilatora od 30 do 70 cm, snage su od 160 do 550 W Aksijalni ventilator

Radijalni centrifugalni ventilator

Primjeri ventilacije objekata za uzgoj svinja1. Ventilacija kroz kanale ispod tavanice

18


2. Ventilacija kroz poroznu tavanicu 3. Ventilacija kroz hranidbeni hodnik

Grijanje i proiavanje stajskog zrakaZa dodatno zagrijavanje elektrini ili plinski grijai Elektrini grijai ventilator i grija Plinski grijai ventilator, plamenik smjeten u cilindrino kuite

Zrak iz staje pun tetnih plinova, neprijatnih mirisa, mikroorganizama, praine Filtar za proiavanje zraka vodeni ili tresetni

19

Documents

Oprema i Objekti u Svinjogojstvu