Goranka Blagus Bartolec
-OST
1. Uvod: sustavnost obrade
Opisni pridjevi te njihove tvorenice, otpridjevni prilozi i imenice na -ost, u Mreniku su
sustavno obraeni kao zatvorene skupine rijei prema zadanome modelu s namjerom da se
oblikuje više-manje sustavna struktura tih natuknica. Prema takvu je modelu u prvoj fazi
obrade obraeno ukupno 264 opisnih pridjeva (sa završetcima -an: agresivan, bezbrian,
prolazan itd., -av: hvalisav, kovrav, svojeglav itd., -en: bezazlen, nezaposlen, pošten itd., -
ljiv: dosljetljiv, marljiv, prihvatljiv itd., -at: bahat, bogat, domišljat itd., -it: estit, istinit, srdit
itd.,1 -iv: miroljubiv, neustrašiv, šutljiv itd. i tvorbeno nemotiviranih pridjeva: dobar, glup,
hrabar, mlad, nov, star, lud itd.), 178 od tih pridjeva tvorenih priloga: hrabro, jako, marljivo
itd. i 177 od njih tvorenih imenica na -ost: bahatost, darovitost, marljivost itd. Na primjeru
nekoliko natuknica obraenih u programu TLex prikazat e se obrada znaenjski te tvorbeno
povezanih opisnih pridjeva, priloga i imenica na -ost u Mreniku. Na 1. slici donosi se primjer
obrade pridjeva bahat, priloga bahato i imenice bahatost.
1 U Mrenik su uvršteni i neki pridjevi na završetak -et i -ut, no ne navode se u popisu sufiksa jer su rijetki (npr.
brzoplet) ili je rije o oblicima glagolskih pridjeva trpnih (napet, zabrinut itd.).
Hrvatski mreni rjenik – Mrenik, monografija, radna inaica
1. slika: Rjeniki lanci pridjeva bahat, priloga bahato i imenice bahatost s oznaenim
pokazateljima tvorbene i znaenjske povezanosti
2. Obrada opisnih pridjeva, otpridjevnih priloga i imenica na -ost
2.1. Oblici
Za pridjeve se osim odrednice za vrstu rijei (prid.) u gramatikome bloku navode naglašeni
genitiv jednine muškoga roda, odreeni oblik u nominativu jednine muškoga roda, genitiv
jednine odreenoga pridjeva muškoga roda (s naveskom u zagradi), nominativ jednine
enskoga i srednjega roda te nominativ i genitiv (s naveskom u zagradi) jednine komparativa i
superlativa muškoga roda kako je prikazano na primjeru pridjeva star2:
str prid. (G stàra; odr. str, G strg(a); . stàra, s. stro; komp. stàrij, G
stàrijg(a); sup. najstàrij, G najstàrijg(a)).
Za priloge se uz odrednicu vrste rijei (pril.) u gramatikome bloku navode naglašeni oblici
komparativa i superlativa:
2 U primjerima se uglavnom prikazuju samo oni dijelovi natuknice koji ilustriraju dio natuknice koji se u
odreenome poglavlju opisuje, npr. u poglavlju o gramatici prikazuju se samo podatci iz gramatikoga bloka, u
poglavlju o definiciji prikazuju se samo podatci o definicijama itd.
stro pril. (komp. stàrij; sup. najstàrij).
Za imenice na -ost (koje naješe imaju samo jedninu) uz odrednicu vrste rijei (im. .) u
gramatikome se bloku navode homonimni oblici genitiva i dativa (GD), akuzativ, lokativ te
dvostruki oblici instrumentala (-osti/-ošu):
strst im. . (GD strosti, A strst, L staròsti, I strošu/strosti).
Gramatika ograda kojom se upuuje na to da se neki opisni pridjev u odreenome znaenju
upotrebljava samo u jednome obliku navodi se pod pojedinim znaenjem. Primjerice, pridjev
star u znaenjima koja su definirana Stari je roditelj muškoga spola. i Stari je iji dobar
prijatelj ili poznanik. upotrebljava se samo u imenikoj funkciji, u odreenome obliku i u
muškome rodu, te se taj podatak navodi pod gramatikom ogradom, kako je prikazano na 2.
slici:
2. slika: Gramatika ograda u imenikoj funkciji, odr., m. uz 13. i 14. znaenje pridjeva star
2.2. Definicije znaenja
Definicije su pune reenice i zapoinju rijeju koja se definira. Uz svaku se definiciju navode
najmanje dva reenina primjera preuzeta iz korpusa. Definicija pridjeva zapoinje s X je
koji… (x = Mlad/Nov/Star itd.), kao što se vidi iz primjera definicija danih uz pridjev star
(cijeli rjeniki lanak vidi u Dodatku):
Hrvatski mreni rjenik – Mrenik, monografija, radna inaica
1 Star je koji ve dugo ivi, koji ima mnogo godina. 2 Star je koji ve dugo postoji. 3 (komp.) Stariji od koga ili ega drugog je koji u odnosu na njega dulje ivi ili postoji. 4 (sup.) Najstariji u kakvoj skupini je koji u odnosu na njezine lanove najdulje ivi ili
postoji. 5 Star je koji pripada povijesti. 6 Star je koji se s vremenom ili uporabom istrošio. 7 Star je koji više nije aktualan ili više nije na snazi. 8 Star je koji je sazrio, koji je dosegnuo zrelost. 9 (odr.) Stari je kojega tko poznaje je dulje vrijeme ili koji dugo traje. 10 (u imenikoj funkciji, mn. m.) Stari su neiji predci. 11(u imenikoj funkciji, mn. m) Stari su stari ljudi. 12 (u imenikoj funkciji, jd. s.) Staro je ono što je postojalo prije ili što je ve poznato. 13 (u imenikoj funkciji, odr., m.) arg. Stari je roditelj muškoga spola. 14 (u imenikoj funkciji, odr. m.) arg. Stari je iji dobar prijatelj ili poznanik. 15 (u imenikoj funkciji, .) arg. Stara je roditelj enskoga spola. 16 (u imenikoj funkciji, .) arg. Stara je ija dobra prijateljica ili poznanica.
Definicija priloga izravno je povezana sa znaenjem pridjeva te su prilozi izvedeni od opisnih
pridjeva tipski definirani kao X je tako da odraava… (X = Mlado / Novo/Staro itd.), kao u
primjeru priloga staro (cijeli rjeniki lanak vidi u Dodatku):
1 Staro je tako da odraava da tko dugo ivi. 2 Staro je tako da odraava istrošenost.
Definicija imenica na -ost takoer je izravno povezana sa znaenjem pridjeva te su imenice
tipski definirane kao osobina ili kao svojstvo onoga što znai pridjev: X je osobina onoga koji
je… / X je svojstvo onoga što je… (x = Mladost/Starost itd.), kako je prikazano na primjeru
imenice starost (cijeli rjeniki lanak vidi u Dodatku):
1 Starost je razdoblje izmeu zrelosti i smrti. 2 Starost je osobina onoga koji ima mnogo godina. 3 Starost je svojstvo onoga što je istrošeno uporabom. 4 Starost je osobina onoga koji je dosegnuo odreenu dob ili svojstvo onoga što je
dosegnulo odreeno vrijeme trajanja.
Osim prototipnih znaenja osobine ili svojstva imenica na -ost katkad ima i druga znaenja
koja nisu povezana sa znaenjem pridjeva, te se takve imenice definiraju u skladu s tim
znaenjem, npr. Mladost je razdoblje izmeu djetinjstva i zrelosti. / Starost je razdoblje
izmeu zrelosti i smrti. itd.
2.3. Kolokacije
Kolokacije se navode uz svako znaenje i unose na temelju pretrage korpusa, odnosno na
temelju skica rijei. Za sve tri skupine rijei navode se prototipna kolokacijska pitanja. Za
Hrvatski mreni rjenik – Mrenik, monografija, radna inaica
pridjeve se uvode sljedea kolokacijska pitanja: Tko/Što je x? (x = bahat, krut, njean, star
itd.), Kako je tko/što x? (x = kruto, njeno, staro itd.) te rubrika Koordinacija:
1 Jak je koji ima veliku tjelesnu snagu ili je veih tjelesnih proporcija.
Tko je jak? atletiar, borac, mladi, muškarac, teškaš
Što je jako? bokovi, graa, grudi, listovi, mišii, noge, prsa, ruke, vrat
Kako je tko jak? fiziki, tjelesno, vrlo
Koordinacija: jak i krhak, jak i slab, jak i visok, sve jai i jai
Uz otpridjevne se priloge navode sljedea kolokacijska pitanja: Što se moe x? (x = lijepo,
novo, staro itd.) i Koordinacija: te, ovisno o kolokacijskome potencijalu pridjeva, katkad se
navodi i kolokacijska rubrika x + pridjev:, u kojoj se naješe navode trpni pridjevni oblici:
1 Lijepo je tako da odraava sklad, da je ugodno oku.
Što se moe lijepo? izgledati, urediti
lijepo + pridjev: dizajniran, graen, odjeven, opremljen, skrojen, ureen
Koordinacija: lijepo i elegantno, lijepo i moderno, lijepo i skladno, lijepo i uredno
Uz imenice na -ost ustaljeno se navode sljedea kolokacijska pitanja: Kakva je x?
(x = mladost, starost itd.), Što se moe s x? i Koordinacija:, a po potrebi i sva ostala
kolokacijska pitanja koja se navode uz imenice.
2 Mladost je razdoblje izmeu djetinjstva i zrelosti.
Kakva je mladost? bezbrina, neobuzdana, prohujala, razuzdana, rana
Što se s mladošu moe? provesti je, proivjeti je
Koordinacija: mladost i djetinjstvo
Rjee, uz pojedine pridjeve i imenice na -ost, ovisno o znaenju pridjeva ili imenice, navode
se i druge vrste uporabe, npr. u rubrici U imenima: ako su pridjev ili imenica ustaljeni u
svezama koje oznaavaju kakvo zemljopisno ime, blagdan, naslov, udrugu i sl. (Nova godina,
Novi zavjet, Nova Gradiška; Stara godina, Stari Grad, Stari zavjet; Knjiga mudrosti; Sportske
novosti (naslov dnevnoga lista), Meunarodni dan pismenosti itd.):
2 Star je koji je ve dugo postoji.
Što je staro? cesta, grad, jezgra, obiaj, vijenica, vremena, zanat
U imenima: Stara Gradiška, Stari Kontinent pren. (Europa), Stari Mikanovci, Stari
zavjet rel., Staro Petrovo Selo, Stari Grad (na Hvaru)
Za imenice na -ost uz pojedina se znaenja takoer navodi i rubrika U vezi s x spominje se:, u
kojoj se navode naješi primjeri drugih rijei s kojima se imenica na -ost pojavljuje, a koji se
ne navode pod drugim ustaljenim kolokacijskim pitanjima:, npr.:
3 Sigurnost je svojstvo onoga što jami stanje bez opasnosti ili mogunosti da se dogodi
što neeljeno.
Kakva je sigurnost? aktivna, maksimalna, opa, pasivna, potpuna; domovinska,
dravna, informacijska, nacionalna, nuklearna, prometna, raunalna, socijalna;
kolektivna, osobna, vlastita, graanska, kupaeva, pacijentova, pješakova, vozaeva;
sigurnost hrane, sigurnost podataka, sigurnost proizvoda, sigurnost sustava, sigurnost
ulaganja, sigurnost vonje, sigurnost zemlje
Što se moe sa sigurnošu? jamiti je komu, narušiti je, osigurati je, poboljšati je,
poveati je, pruiti je komu, ugroavati je, ulijevati je pren., unaprijediti je
Koordinacija: sigurnost i kvaliteta, sigurnost i mir, sigurnost i okoliš, sigurnost i
pouzdanost, sigurnost i sloboda, sigurnost i red, sigurnost i uinkovitost, sigurnost i
udobnost, sigurnost i zdravlje
U vezi sa sigurnošu spominje se: mjera, osjeaj, pitanje, podruje, razina, stupanj, test,
zona
2.4. Sveze
Sveze kao posebne višerjene jedinice koje ine kombinacije pridjeva i imenice ne
uspostavljaju se kao podnatuknice pod pridjevnim, nego pod imenikim natuknicama. U
rjenikome lanku pridjeva sve se takve sveze navode samo u kolokacijskome bloku unutar
pojedinoga znaenja. Npr. sveza Nova godina pod natuknicom nov nalazi se u
kolokacijskome bloku U imenima: Nova godina, Nova Gradiška, Novi zavjet, Novi svijet, a
pod natuknicom godina navodi se kao podnatuknica uz koju se donosi definicija, primjeri i
kolokacije (vidi 3. sliku). Pod pridjevnim se natuknicama navode sveze priloga i pridjeva iako
su takve sveze rijetke (npr. pod pridjevom dobar obraena je podnatuknica vrlo dobar).
3. slika: Nova godina u kolokacijskome bloku 2. znaenja pridjeva nov i kao podnatuknica
natuknice godina
Imenice na -ost kao sastavnice sveza s vršim, strunim znaenjem naješe su u
kombinaciji s pridjevom. Sveze pridjeva i imenice u Mreniku sustavno se, kao posebne
podnatuknice, tj. izvan kolokacijskoga bloka, navode pod imenikim natuknicama, pa se u
skladu s tim naelom biljee i pod natuknicama kojih su nositelji imenice na -ost (vidi
primjere nekoliko podnatuknica unutar jednoga znaenja natuknice aktivnost na 4. slici).
Hrvatski mreni rjenik – Mrenik, monografija, radna inaica
4. slika: Neke podnatuknice pod znaenjem ‘Aktivnost je stanje u kojemu tko ili što djeluje ili
se zbiva.’ natuknice aktivnost
2.5. Poveznice
Na znaenjske odnose meu opisnim pridjevima, prilozima i imenicama na -ost, kao što su
sinonimi i antonimi, upuuje se u rubrici Poveznice, kako je sustavno provedeno i u svim
drugim natuknicama u Mreniku. Na antonime i sinonime koji su uvršteni u Mrenik upuuje
se uspostavom poveznice (uvedene sa SINONIM:/SINONIMI:, ANTONIM:/ANTONIMI:, a
navode se i sinonimi i antonimi (uvedeni sa sinonim:/sinonimi:, antonim:/antonimi:) koji nisu
uneseni u Mrenik.
1 Aktivnost je stanje onoga koji je aktivan, koji djeluje ili je ukljuen u kakvo
dogaanje.
ANTONIM: pasivnost; antonim: neaktivnost
1 Star je koji ve dugo ivi, koji ima mnogo godina.
ANTONIM: mlad :1; sinonim: vremešan 2 Star je koji ve dugo postoji.
ANTONIM: nov :2 3 (komp.) Stariji od koga ili ega drugog je koji u odnosu na njega dulje ivi ili postoji.
ANTONIM: mlad 2
4 Najstariji u kakvoj skupini je koji u odnosu na njezine lanove najdulje ivi ili postoji.
ANTONIM: mlad :3
1 Staro je tako da odraava da tko dugo ivi.
ANTONIM: mlado :1 2 Staro je tako da odraava istrošenost.
ANTONIM: novo
U rubrici Vanjska poveznica neke se natuknice upuuju i na vanjske izvore u kojima se
navode sadraji povezani sa znaenjskim potencijalom natuknice i na temelju kojih su
definirana znaenja natuknice i znaenja pojedinih sveza ili iz kojih su preuzete kolokacije
koje se navode pod znaenjem natuknice ili unutar sveze. Vanjska se poveznica navodi na
kraju natuknikoga bloka, unutar pojedinoga znaenja natuknice ili unutar pojedine sveze.
Natuknice iz ove tvorbene skupine naješe su povezane s terminološkom bazom Struna i
Kolokacijskom bazom hrvatskoga jezika, kako je prikazano na primjeru natuknice otpornost:
otpornost im. .
Struna: http://struna.ihjj.hr/search-do/?q=otpornost&naziv=1&polje=0#container
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika:
http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=otpornost&search_type=basic
2.6. Tvorba
Podatci o tvorbi opisnih pridjeva, otpridjevnih priloga i imenica na -ost unose se u rubriku
Tvorba. Polje Tvorba uvodi se izravno iz natuknice (leme) i vrijedi za natuknicu u cjelini,
dakle ne uvodi se pod pojedinanim znaenjima. Za pridjevne se natuknice podatak o tvorbi
donosi ako je natuknica tvorbeno motivirana, tj. ako se moe rašlaniti na tvorbene
sastavnice, naješe osnovu i sufiks (npr. pridjev plaljiv tvorbeno se rašlanjuje na pla-ljiv,
pridjev istinit tvorbeno se rašlanjuje na istin-it) ili prefiks i osnovu (npr. pridjev neistinit
tvorbeno se rašlanjuje na ne-istinit). Ako je pridjev tvorbeno nemotiviran (krut, hrabar, star
itd.), ne navode se podatci o tvorbi pridjeva, ali se u polju tvorenice redovito navode prilozi i
imenice na -ost kao njihove tvorenice. Ako postoje, kao tvorenice unose se i drugi pridjevi
izvedeni od osnovnoga pridjeva (npr. pod pridjevom odluan uz prilog odluno i imenicu
odlunost navodi se i pridjev neodluan kao tvorenica jer je kao natuknica uvrštena u
Mrenik), što se prikazuje na primjeru pridjeva odluan:
odluan prid.
Tvorenice: neodluan, odluno, odlunost Tvorba: odluk-an.
Za priloge izvedene od opisnih pridjeva u tvorbenome se bloku sustavna napomena:
preobrazbom od srednjega roda pridjeva x, npr.:
odluno pril.
Hrvatski mreni rjenik – Mrenik, monografija, radna inaica
Imenice na -ost izvedene od opisnih pridjeva u tvorbenome se bloku rašlanjuju na pridjev i
na sufiks -ost, što je prikazano na primjeru imenice odlunost:
odlunost im. .
zatvorenih skupina u Mreniku pridonosi tipskomu i preglednomu prikazu natuknica koje su
tvorbeno povezane, a iz te tvorbene povezanosti proistjee i znaenjska povezanost definicija
priloga i imenica na -ost s opisnim pridjevima iz kojih su izvedeni. Takva obrada donosi
sustavan uvid u gramatika, znaenjska i uporabna obiljeja tih natuknica te, što je i jedan od
primarnih ciljeva Mrenika, u konanici korisniku olakšava i pojednostavnjuje njihov pregled.
Dodatak
2. Rjeniki lanak natuknice staro
3. Rjeniki lanak natuknice starost
Hrvatski mreni rjenik – Mrenik, monografija, radna inaica
Hrvatski mreni rjenik – Mrenik, monografija, radna inaica
Izvori i literatura
Babi, Stjepan. 2002. Tvorba rijei u hrvatskome knjievnome jeziku. HAZU – Globus.
Zagreb.