OPIS KOLEGIJA (Preddiplomski Studij)

  • View
    41

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

FIN- Dodiplomski dio

Text of OPIS KOLEGIJA (Preddiplomski Studij)

  • OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij)

    Naziv kolegija Latinski jezik 1 Kod

    kolegija

    FFLAB101

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveuilini studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    6

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    30+30+0

    Status kolegija: obvezni

    (A)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    knjievnosti

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostoji, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich[email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Poznavanje pravila klasinog i tradicionalnog izgovora i naglaska.

    Poznavanje i praktina primjena osnova fonologije i dijela morfologije

    latinskog jezika koji se odnosi na imenice, pridjeve, zamjenice i

    brojeve. Sposobnost prevoenja jednostavnih latinskih tekstova.

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Student e moi:

    - pravilno izgovarati sluei se klasinim i tradicionalnim latinskim

    izgovorom,

    - razlikovati osnovne gramatike kategorije (imenice, pridjevi,

    zamjenice i brojevi),

    - primjenjivati gramatika pravila latinskog jezika u obostranom

    prevoenju,

    - koristiti se lingvistikom terminologijom,

    - analizirati osnovne sintagmatske odnose reenica i reeninih

    dijelova,

    - opisivati odreene dogaaje sluei se osnovnim usvojenim

    vokabularom,

    - detaljno analizirati promjenjivost rijei i morfologiju.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Latinska morfologija. Gramatike kategorije. Izgovor. Glasovi i

    glasovne promjene. Vrste rijei promjenjive i nepromjenjive. Osnove

    i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica. Brojevi. Prezent

    glagola. Utvrivanje i proirivanje znanja o morfologiji imenica

    (tvorba i deklinacija), pridjeva (tvorba, deklinacija i komparacija),

    zamjenica (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) te brojeva

    (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) u latinskom jeziku

    klasinog perioda, usporedo s radom na odabranim, manje zahtjevnim

    tekstovima Cezara i Livija (uvjebavanje prijevodnih strategija te

    gramatika analiza teksta s posebnim naglaskom na gore spomenute

    gramatike segmente). Uvjebavanje izgovora i naglaska prema

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • pravilima o naglasku u latinskom jeziku klasinog razdoblja, kao i

    upoznavanje s pravilima tzv. tradicionalnog izgovora.

    Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    Predavanja vjebe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    Ostalo

    Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadae. - - Pisati kolokvije. - - Polagati pismeni ispit. - - Polagati usmeni ispit.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera

    znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angairanost tijekom

    nastave

    60 2 Max 10%

    Samostalni zadatci i

    tjedne zadae

    45 1.5 Max 20%

    Kolokviji i priprema

    za kontinuiranu

    provjeru znanja

    45 1.5 Max 40%

    Zavrni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*

    Zavrni usmeni ispit 30 1 Max 30%

    Dodatna pojanjenja:

    *Student moe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na zavrnom

    pismenom ispitu.

    Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadae studenata.

    Usmeni dio ispita podrazumijeva sadraj pismenog dijela ispita (praktina primjena znanja iz

    gramatike) te opirnije poznavanje teorije i gramatikih pravila.

    Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:

    manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

  • Kolokviji (ili zavrni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedei nain:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 85% do 87% = do 8% ocjene

    od 88% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 93% = do 24% ocjene

    od 94% do 96% = do 32% ocjene

    od 97% do 100% = do 40% ocjene

    Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 6% ocjene

    od 61% do 70% = do 12% ocjene

    od 71% do 80% = do 18% ocjene

    od 81% do 90% = do 24% ocjene

    od 91% do 100% = do 30% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

    A = 89 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Elementa Latina, kolska

    knjiga, Zagreb, 1995. (str. 5.-13., 90.-120.)

    - GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Latinska gramatika, XII.

    izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 15.-76.)

    - KNEZOVI, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, kolska knjiga, 2001.,

    (str. 3.-69.)

    Dopunska

    literatura:

    - Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

    - Cezar, De bello Gallico,

    >>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html

  • gramatika

    III. Naslov: Druga deklinacija i druga konjugacija

    Kratki opis: Nastavci druge deklinacije, nastavci za prezent akt. druge

    konjugacije.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    IV. Naslov: Pridjevi prve i druge deklinacije

    Kratki opis: Deklinacija i zavretci pridjeva prve i druge deklinacije.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    V. Naslov: Suglasnike osnove tree deklinacije i trea konjugacija

    Kratki opis: Nastavci tree deklinacije suglasnikih osnova, nastavci za prezent

    a. tree konjugacije.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    VI. Naslov: Osnove na i i etvrta konjugacija

    Kratki opis: Nastavci osnova na i tree deklinacije, nastavci za prezent akt.

    etvrte konjugacije.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    VII. Naslov: Pridjevi tree deklinacije

    Kratki opis: Deklinacija i zavretci pridjeva tree deklinacije.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    VIII. Naslov: etvrta deklinacija

    Kratki opis: Nastavci etvrte deklinacije.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    IX. Naslov: Peta deklinacija

    Kratki opis: Nastavci pete deklinacije.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    X. Naslov: Komparacija pridjeva

    Kratki opis: Nastavci za tvorbu komparativa i superlativa pridjeva.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    XI. Naslov: Prilozi

    Kratki opis: Tvorba i komparacija priloga.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    XII. Naslov: Osobna zamjenica i osobna povratna zamjenica

    Kratki opis: Deklinacija i upotreba osobnih i osobne povratne zamjenice.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    XIII. Naslov: Posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica, pokazne zamjenice

    Kratki opis: Deklinacija i upotreba posvojnih, povratno-posvojne i pokaznih

    zamjenica.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

  • XIV. Naslov: Odnosne zamjenice i zamjeniki pridjevi

    Kratki opis: Deklinacija i upotreba odnosnih zamjenica i zamjenikih pridjeva.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    XV. Naslov: Brojevi

    Kratki opis: Vrste brojeva, deklinacija i upotreba brojeva.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika

    Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 1 Kod

    kolegija

    FFLAB102

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveuilini studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    3

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    15+0+15

    Status kolegija: obvezni

    (A)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    knjievnosti

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostoji, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Upoznavanje osnovnih injenica i uzusa u struci, razvijanje osjeaja za

    granice sa srodnim strukama, usvajanje strune terminologije.

    Poznavanje specifinosti rimskog podrijetla, rimskog ustava, dravnog

    ureenja, obiaja, vjerovanja, mjernih jedinica te svakodnevice.

    Poznavanje i primjena latinskih poslovica - selektirano prema strukama

    (filozofija, medicina, pravo, ope).

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Student e moi:

    - prepoznavati osnovne injenice vezane za predmet koji studira

    (povijest, srodne discipline, struna terminologija),

    - definirati i analizirati sve specifinosti kulture Rimljana,

    - definirati cursus honorum,

    - argumentirati utjecaj rimske kulture na razvoj europske kulture

    openito,

    - vrednovati jezinu i kulturnu batinu rimskog naroda,

    - opisivati osnovne karakteristike rimske civilizacije,

    - razlikovati konkretne graevine na Forumu.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Povijest struke, srodne discipline, ue discipline latinskog jezika,

    indoeuropski jezici, kultura Rimljana. Magistrature. Rimski bogovi.

    Vojska.

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    predavanja vjebe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Napisati seminarski rad i izloiti ga. - - Polagati pismeni ispit.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski

    rad

    praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angairanosti

    tijekom nastave

    30 1 Max 10%

    Seminarski rad

    (pismeni i usmeni)

    30 1 Max 30%

    Zavrni pismeni ispit 30 1 Max 60%

    Dodatna pojanjenja:

    Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema

    seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.

    Seminarski rad student pie pod metorstvom nositelja kolegija, a izlae pred asistentom i

    ostalim studentima.

    Uspjeno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na zavrni pismeni ispit.

    Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Pisanje seminarskog rada:

    0% = Rad nije napisan.

    3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci na sadrajnom planu.

    9% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne

    pogreke.

    12% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje gramatike i pravopisne

    pogreke.

    15% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.

    Izlaganje seminarskoga rada

    0% = Rad nije usmeno prezentiran.

    3% = Rad je proitan.

    6% = Rad je djelomino proitan i nepripremljen.

    9% = Rad nije proitan, ali su uoeni vei nedostatci u usmenom izlaganju.

    12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoene manje pravogovorne pogreke.

  • 15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

    Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 12% ocjene

    od 61% do 70% = do 24% ocjene

    od 71% do 80% = do 36% ocjene

    od 81% do 90% = do 48% ocjene

    od 91% do 100% = do 60% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

    A = 89 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.

    Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (Dio o rimskim starinama: str. 105.-

    186.)

    - REPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska

    vlada, Zagreb, 1900. (203. str.)

    Dopunska

    literatura:

    - HORNBLOWER, Simon; SPAWFORTH, Antony i EIDINOW,

    Esther (ur.), The Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford

    University Press, Oxford, 2012.

    - IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der

    Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,

    Berlin, 1954.

    - KROLL, W., Geschichte der klassichen Philologie, Berlin und

    Leipzig, W. de Gruyter et co., Berlin, 1919.

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama, pisanje i

    izlaganje seminarskog rada, studiranje zadane literature te polaganje

    ispita. Pohaanje nastave te pisanje i obrana seminarskog rada su

    obvezni. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

    Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Podrijetlo rimskog naroda

    Kratki opis: Podjela i karakteristike italskih plemena. Mjesto u indoeuropskoj

    skupini naroda.

    Literatura:

    - REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

    II. Naslov: Povijest rimskog ustava

    Kratki opis: Pregled povijesti rimskog ustava: kraljevstvo, republika, carstvo.

    Literatura:

    - REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

    III. Naslov: Struktura rimskog ustava

    Kratki opis: Podjela graana na stalee s opisom njihovih prava i dunosti.

    Literatura:

    - REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

    IV. Naslov: Narodne skuptine

    https://archive.org/search.php?query=publisher%3A%22Berlin+und+Leipzig%2C+W.+de+Gruyter+et+co.%22https://archive.org/search.php?query=publisher%3A%22Berlin+und+Leipzig%2C+W.+de+Gruyter+et+co.%22

  • Kratki opis: Podjela, karakteristike i znaenje pojedinih narodnih skuptina.

    Literatura:

    - REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

    V. Naslov: Senat

    Kratki opis: Karakteristike, znaenje i ovlasti senata kroz rimsku povijest.

    Literatura:

    - REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

    VI. Naslov: Magistratura

    Kratki opis: Pojam, znaenje i podjela magistratura prema razliitim

    kriterijima.

    Literatura:

    - REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

    VII. Naslov: Redovite magistrature

    Kratki opis: Karakteristike konzula, pretora, cenzora, pukih tribuna, edila i

    kvestora.

    Literatura:

    - REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

    VIII. Naslov: Izvanredne magistrature

    Kratki opis: Karakteristike diktatora, interrexa, gradskog prefekta.

    Literatura:

    - REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

    IX. Naslov: Uprava Italije i provincija

    Kratki opis: Karakteristike i znaajke gradskih opina i provincija.

    Literatura:

    - REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina

    X. Naslov: Sudstvo i financije

    Kratki opis: Povijesni razvoj i struktura sustava sudstva i rimskih financija.

    Literatura:

    - REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina

    XI. Naslov: Ratne starine

    Kratki opis: Sastav vojske, vojne reforme, vojni inovi, oruje i oprema, naini

    borbe.

    Literatura:

    - REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina

    XII. Naslov: Privatne starine

    Kratki opis: Opis rimske kue, rimska odjea, sklapanje braka, svakodnevica,

    pokopi.

    Literatura:

    - REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina

    XIII. Naslov: Novci, mjere i dioba vremena

    Kratki opis: Sustav rimskih mjera za koliinu i vrijeme. Opis rimskog

    kalendara.

    Literatura:

    - REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina

    XIV. Naslov: Vjerske starine

    Kratki opis: Rimski bogovi. Sveeniki redovi. Bogosluni obredi.

    Literatura:

    - REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina

    XV. Naslov: Robovi

  • Kratki opis: Poloaj rimskih robova. Ustanci robova. Gladijatorske igre.

    Literatura:

    - REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina

    Naziv kolegija Osnove grkog jezika 1 Kod

    kolegija

    FFLAB103

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveuilini studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    3

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    15+15+0

    Status kolegija: izborni

    (B1)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    knjievnosti i Arheologije

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubea, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent

    Kontakt sati/konzultacije:

    E-mail adresa i broj telefona

    Ciljevi kolegija:

    Poznavanje alfabeta. Poznavanje i praktina primjena osnova

    starogrke gramatike i sposobnost sluenja rjenikom grkog jezika i

    prevoenja jednostavnih grkih tekstova.

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Student e moi:

    - definirati osnovnu gramatiku strukturu grkog jezika,

    - sluiti se alfabetom,

    - analizirati deklinacijski sustav grkog jezika (imenice i pridjevi prvi

    dio),

    - usporediti karakteristike i univerzalije grkog i latinskog gramatikog

    sustava,

    - nastaviti samostalno uenje grkog jezika.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Starogrka morfologija. Gramatike kategorije. Izgovor. Glasovi i

    glasovne promjene. Vrste rijei promjenjive i nepromjenjive. Osnove

    i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.

    Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    predavanja vjebe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Napomene:

    Kolegij je prilagoen poetnicima, bez ikakvog predznanja iz grkog

    jezika te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne iskljuivo na

    koliini prijeenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje

    samostalno uenje grkog jezika, prema svojim sklonostima,

    mogunostima i potrebama.

    mailto:[email protected]

  • Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadae. - - Polagati usmeni ispit.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera

    znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angairanosti

    tijekom nastave

    30 1 Max 10%

    Samostani zadatci,

    tjedne zadae i

    priprema za

    predavanja

    30 1 Max 20%

    Zavrni usmeni ispit 30 1 Max 70%

    Dodatna pojanjenja:

    Zavrni ispit je predvien samo kao usmeni, zbog specifinosti kolegija te potrebe da student

    pokae svoje znanje izgovora i naglaska grkog jezika, pored znanja iz gramatike predviene

    kolegijem.

    Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadae studenata.

    Potie se samostalni rad studenata te prevoenje lakih tekstova.

    Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:

    manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 14% ocjene

    od 61% do 70% = do 28% ocjene

    od 71% do 80% = do 42% ocjene

    od 81% do 90% = do 56% ocjene

    od 91% do 100% = do 70% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

    A = 89 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

  • E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - MUSI, August, Gramatika grkoga jezika, kolska knjiga, Zagreb,

    1961. (str. 1.-45.)

    - SABADO, D., SIRONI, M., ZMAJLOVI, Z., Grka vjebenica,

    kolska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 3.-9., 71.-81.)

    Dopunska

    literatura:

    Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

    vjebama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohaanje

    nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

    opravdati.

    Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Grki jezik i njegova narjeja

    Kratki opis: Podjela i karakteristike grkih narjeja.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    II. Naslov: Grki alfabet

    Kratki opis: Karakteristike alfabeta. Izgovor. Pismo. Glasovni znaci.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    III. Naslov: Naglasni sustav - 1. dio

    Kratki opis: Nazivi i podjela naglasaka u grkom jeziku.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    IV. Naslov: Naglasni sustav - 2. dio

    Kratki opis: Karakteristike i pravila naglaavanja u grkom jeziku.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    V. Naslov: Prezent akt.

    Kratki opis: Nastavci za prezent akt.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    VI. Naslov: A-deklinacija - 1. dio

    Kratki opis: Imenice enskog roda na purum.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    VII. Naslov: A-deklinacija - 2. dio

    Kratki opis: Imenice enskog roda na .

  • Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    VIII. Naslov: A-deklinacija - 3. dio

    Kratki opis: Imenice enskog roda na purum i impurum.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    IX. Naslov: A-deklinacija - 4. dio

    Kratki opis: Imenice mukog roda na .

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    X. Naslov: A-deklinacija - 5. dio

    Kratki opis: Imenice mukog roda na .

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    XI. Naslov: Stegnuta A-deklinacija

    Kratki opis: Nastavci stegnute a-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    XII. Naslov: O-deklinacija - 1. dio

    Kratki opis: Nastavci imenica mukog roda O-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    XIII. Naslov: O-deklinacija - 2. dio

    Kratki opis: Nastavci imenica enskog roda O-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    XIV. Naslov: O-deklinacija - 3. dio

    Kratki opis: Nastavci imenica srednjeg roda O-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    XV. Naslov: Pridjevi A i O-deklinacije

    Kratki opis: Nastavci i dekliniranje pridjeva A i O-deklinacije.

    Literatura:

    - SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica; MUSI,

    Gramatika grkoga jezika

    Naziv kolegija Filozofija jezika Kod

    kolegija

    FFFIB519

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski studij Godina

    studija

    III.

  • ECTS vrijednost

    boda:

    3 Semestar 1./5. Broj sati

    po

    semestru

    (p+s+v)

    30+0+0

    Status kolegija: izborni

    (B1)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Filozofije i Latinskog

    jezika i rimske knjievnosti

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Musi, izv. prof.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-424

    Ciljevi kolegija:

    Upoznati poglede na ustroj i funkcije jezika iz triju perspektiva

    znanstvene (strukturalna i generativna lingvistika), analitike i

    refleksivne ili spekulativne.

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Razumijevanje razlika i srodnosti navedenih pristupa te povezanost

    znanstvenih pristupa s estetikom problematikom, ukorijenjenost

    analitikog pristupa u logikoj problematici te mogue premoivanje

    analitikog i refleksivno-spekulativnog pristupa u hermeneutici.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    - Rijei i znaenja kod Platona i Aristotela.

    - Strukturalna teorija jezika F. De Saussure i sljedbenici.

    - Koritenje strukturalnog pristupa jeziku u razliitim antropolokim

    teorijama.

    - Generativno-transformacijska teorija jezika N.A. Chomskog razvoj,

    polemika s behavioristikom teorijom i humanistika kritika amerike

    politike.

    - G. Frege problemi zasnivanja matematike i njihovi filozofijski

    refleksi.

    - L. Wittgenstein radikalizacija i kritika Fregeove i Russellove

    batine.

    - J.L. Austin, J.R.Searle, H.P. Grice i teorija govornih ina.

    - Grananje analitikih pristupa jeziku (Quine, Kripke, Dummett,

    Davidson).

    - Spekulativni (refleksivni) pogledi na jezik a) Gramatika Port

    Royala, Leibniz, b) J.G. Hamann, J.G. Herder i W. Von Humboldt.

    - Nietzsche, Jaspers i Cassirer o jeziku.

    - Ameriki 'humboldtovci' i teorija jezine relativnosti.

    - Heideggerovo transcendentalno miljenje jezika.

    Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    predavanja vjebe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Studentske obveze - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati seminarski rad i izloiti ga. - Usmeni ispit.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    mailto:[email protected]

  • tiskom)

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Pohaanje i aktivno

    sudjelovanje na

    nastavi

    30 1 Max 20%

    Samostalni zadatci 15 0,5 Max 20%

    Zavrni ispit (usmeni) 45 1.5 Min 60%

    Dodatna pojanjenja:

    Prisutnost na predavanju bodovat e se na sljedei nain

    manje od 75% dolazaka = 0% ocjene

    od 76% do 80% = do 4% ocjene

    od 81% do 85% = do 8% ocjene

    od 86% do 90% = do 12% ocjene

    od 91% do 95% = do 16% ocjene

    od 96% do 100% = do 20% ocjene

    Zavrni ispit (usmeni) se ocjenjuje ovako:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 12% ocjene

    od 61% do 70% = do 24% ocjene

    od 71% do 80% = do 36% ocjene

    od 81% do 90% = do 48% ocjene

    od 91% do 100% = do 60% ocjene

    Obvezna literatura:

    - MARTINICH, A. P. (ed.), The Philosophy of Language, Oxford

    University Press, New York, 1996, str. 85.-292.

    - OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), Mostar, 2011., str. 1.-117.

    Dopunska

    literatura:

    - AUSTIN, J. L., How to Do Things with Words, Oxford University

    Press, Oxford, 1962.

    - CASSIRER, E., Prilozi filozofiji jezika, Matica hrvatska, Zagreb,

    2000.

    - OMSKI, N. A., Gramatika i um, Nolit, Beograd, 1972.

    - DAVIDSON, D., Istraivanja o istini i interpretaciji, Demetra,

    Zagreb, 2000.

    - DE SAUSSURE, F., Teaj ope lingvistike, Institut za hrvatski jezik i

    jezikoslovlje, Zagreb, 2000.

    - DEVITT, M. i STERELNY, K., Jezik i stvarnost, Matica hrvatska,

    Zagreb, 2002.

    - ECO, U., Semiotics and the Philosophy of Language, Indiana

    University Press, Bloomington, 1986.

    - FREGE, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.

    - GADAMER, H. G., itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

    - HALE, B. i WRIGHT, C. (ur.), A Companion to the Philosophy of

    Language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.

    - HEIDEGGER, M., Kraj filozofije i zadaa miljenja, Naprijed,

    Zagreb, 1996.

    - HERDER, J. G., Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb,

    2005.

    - KRIPKE, S., Imenovanje i nunost, Kruzak, Zagreb, 1997.

  • - LAKOFF, G., i JOHNSON, M., Metaphors we live by, University of

    Chicago Press, Chicago, 2003.

    - MACAN, I., Wittgensteinova teorija znaenja, Hrvatsko filozofsko

    drutvo, Zagreb, 1996.

    - MIEVI, N., Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

    - QUINE, W. V. O., Rije i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.

    - VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku, Dnevnik, Novi

    Sad, 1988.

    - VUKOVI, A., Dimenzija sluanja u Bitku i vremenu Martina

    Heideggera, Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb, 1993.

    - WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraivanja, Nakladni zavod

    Globus, Zagreb, 1998.

    - WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus, Veselin

    Maslea, Sarajevo,1987.

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Uvodno razmatranje

    Kratki opis: to zapravo znai jezini obrat ('linguistic turn')?

    Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta)

    II. Naslov: Platon o imenima

    Kratki opis: Dvojbe glede konvencionnalnih i prirodnih crta jezika.

    Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta)

    III. Naslov: Od imena prema znaku

    Kratki opis: Aristotel, stoici i Augustin otvaraju sustavna pitanja jezinih

    elemenata.

    Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), ECO, U., Semiotics and the

    Philosophy of Language

    IV. Naslov: Jezikoslovna znanost i filozofija jezika

    Kratki opis: Strukturalna lingvistika vaan je izvor za filozofsku antropologiju.

    Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), DE SAUSSUSRE, F., Teaj

    ope lingvistike

    V. Naslov: Generativna lingvistika i pitanja uma

    Kratki opis: N. A. Chomsky otvorio je brojna pitanja svojim poimanjem naravi

    jezika.

    Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), OMSKI, N. A, Gramatika

    i um

    VI. Naslov: Problemi utemeljenja matematike - izazov filozofiji jezika

    Kratki opis: G. Frege je iz matematike logike organski uao u filozofiju

    jezika.

    Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language; FREGE, G.

    Osnove aritmetike i drugi spisi

    VII. Naslov: Rana filozofija Wittgensteina

    Kratki opis: Wittgenstein pod utjcajem Fregea i Russella razvija svoju

  • monosemiku filozofiju.

    Literatura: WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus

    VIII. Naslov: Wittgeinsteinova kasnija filozofija jezika

    Kratki opis: Jezik se sagledava u okviru ivotnih oblika.

    Literatura: WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraivanja; MARTINICH,

    A.P. (ur.), The Philosophy of Language

    IX. Naslov: Govorni ini - govorne radnje

    Kratki opis: J. L. Austin odupire se svoenju jezine stvarnosti na znanstvene

    iskaze.

    Literatura: AUSTIN, J.L., How to Do things with Words; MARTINICH, A.P.

    (ur.), The Philosophy of Language

    X. Naslov: Intencija i konvencija u govornim radnjama

    Kratki opis: J. R. Searle i H. P. Grice ukazuju na sustavne aspekte govornih

    radnji.

    Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language

    XI. Naslov: Znaenje i istina

    Kratki opis: Na tragu Fregeovih pitanja, pitanje istine ima iznimno znaajnu

    ulogu.

    Literatura: HALE, B., WRIGHT, C., A Companion to the Philosophy of

    Language

    XII. Naslov: Jezik i komunikacija

    Kratki opis: W. Von Humboldt stvorio je dragocjenu vezu izmeu znanosti i

    filozofije jezika.

    Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; OLJI, A.,

    Filozofija jezika (skripta)

    XIII. Naslov: Jezik i izraz

    Kratki opis: Osoba, narod i ovjeanstvo u filozofiji jezika W. Von

    Humboldta.

    Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; OLJI, A.,

    Filozofija jezika (skripta)

    XIV. Naslov: Jezik i politika

    Kratki opis: ifre i maske politikoga govora.

    Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta)

    XV. Naslov: Metaforinost u jeziku

    Kratki opis: Metaforinost je bitno obiljeje jezika, osobito religijskoga

    govora.

    Literatura: LAKOFF, G. & JOHNSON, M., Metaphors we live by;

    MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language

    Naziv kolegija Uvod u latinsku filologiju Kod

    kolegija

    FFLAB104

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveuilini studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    2

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+s+v)

    15+0+15

    Status kolegija: izborni Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

  • (B2)

    Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija

    FF-a

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostoji, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Kolegij daje uvid u klasinu, a time i latinsku filologiju, definirajui je

    kao humanistiku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova prouava

    najrazliitije vidove rimskog (a djelomino i grkog) svijeta u antici.

    Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvistikim, povijesnim i

    knjievno-teorijskim pojmovima, a zatim se razliiti aspekti rimske

    civilizacije (jezik, umjetnost, knjievnost, filozofija, povijest, itd.)

    obrauju na sauvanim (preteno knjievnim) tekstovima. anrovski

    pristup tekstovima omoguava pregledni uvid u osnovne autore i djela

    s kojima e se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga

    upoznaje i s razliitim disciplinama na kojima se filologija temelji.

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Student e se upoznati s razliitim anrovima antikog, prvenstveno

    rimskog svijeta.

    Nakon polaganja ispita student e:

    - znati ime se bavi filologija kao i koje su specifinosti latinske

    filologije,

    - moi prepoznati osnovne knjievne anrove prema formi i sadraju i

    nabrojati njihove osnovne karakteristike,

    - nabrojati glavne predstavnike knjievnih anrova i njihova djela,

    - smjestiti autore u drutveno-povijesni kontekst.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Klasifikacija knjievnosti. Specifinosti latinske filologije. anrovska

    podjela.

    Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    predavanja vjebe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Polagati pismeni ispit.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angairanosti 30 1 10%

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • tijekom nastave

    Samostalni zadatci i

    tjedne zadae

    15 0.5 20%

    Zavrni ispit 15 0.5 70%

    Dodatna pojanjenja:

    Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:

    manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 14%ocjene

    od 61% do 70% = do 28% ocjene

    od 71% do 80% = do 42% ocjene

    od 81% do 90% = do 56% ocjene

    od 91% do 100% = do 70% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

    A = 89 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - VRATOVI, V., Rimska knjievnost u: Povijest svjetske

    knjievnosti 2 (ur. V. Vratovi), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)

    - materijali podijeljeni na satovima kolegija

    Dopunska

    literatura:

    - BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjievne teorije i kulturne

    teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)

    - Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest

    Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i

    Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)

    - Leksikon antikih autora (ur. D. kiljan), Matica hrvatska, Zagreb,

    1996. (odabrani autori)

    - Leksikon antikih termina (ur. D. kiljan), Antibarbarus, Zagreb,

    2003. (odabrani termini)

    - MATASOVI, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika

    latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

    - MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,

    Zagreb, 2002.

    - Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,

    Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi

    povijesni pregled za to razdoblje)

  • - SOLAR, Milivoj, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

    - ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antikih mitova,

    ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitoloki prirunik)

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

    vjebama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohaanje

    nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

    opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je prethodno iz

    svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga

    je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju bodova.

    Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: to je filologija? Znaenje latinskog jezika.

    Kratki opis: Specifinosti latinske filologije.

    Literatura: Leksikon antikih termina; SOLAR, Teorija knjievnosti

    II. Naslov: Izvori za prouavanje povijesti latinskog jezika

    Kratki opis: Zato i kako prouavamo povijest latinskog jezika?

    Literatura: MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina

    III. Naslov: Usporedna kronologija povijest i knjievnost

    Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

    Literatura: Leksikon antikih pisaca

    IV. Naslov: Klasifikacija knjievnosti problemi

    Kratki opis: Zadatci i naela, pojam knjievne vrste, problem terminologije i

    knjievnih rodova.

    Literatura: SOLAR, Teorija knjievnosti

    V. Naslov: Citati i anrovi

    Kratki opis: Literarna topografija.

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    VI. Naslov: Poetci epike

    Kratki opis: Mitoloka epika / Ovidije / Mitologija.

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    VII. Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesnitva

    Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba Pax Augusta.

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    VIII. Naslov: Razvoj tragedije i komedije

    Kratki opis: Rimsko kazalite / Plaut i Terencije.

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    IX. Naslov: Rimska lirika

    Kratki opis: Terminologija i predstavnici.

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    X. Naslov: Antiki roman

    Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    XI. Naslov: Retorika

    Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

  • XII. Naslov: Rimska historiografija

    Kratki opis: Predstavnici

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    XIII. Naslov: Marcijal i epigram

    Kratki opis: Fenomen kominog i smijenog.

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    XIV. Naslov: Treba li nam jo filologija?

    Kratki opis: Svrhovitost filologije

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    XV. Naslov: Ponavljanje

    Kratki opis: Priprema za zavrni ispit

    Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost

    Naziv kolegija

    Grka kultura i civilizacija

    Kod

    kolegija

    FFLAB105

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveuilini studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    2 Semestar 1. Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    30+0+0

    Status kolegija: izborni

    (B2)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    knjievnosti i Povijesti

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent -

    Kontakt sati/konzultacije: -

    E-mail adresa i broj telefona -

    Ciljevi kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima grke kulture od mikenskog

    do helenistikog razdoblja. Cilj je osvijestiti grko nasljee i naglasiti

    koliko su Grci pridonijeli europskoj kulturi.

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Nakon poloenog kolegija studenti e moi:

    - iznijeti pregled grke povijesti,

    - iznijeti pregled grke filozofije,

    - iznijeti pregled grke knjievnosti,

    - analizirati grke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u knjievnosti,

    religiji, umjetnosti i filozofiji,

    - usporeivati ivot Rimljana i Grka,

    - razlikovati reference na grku kulturu i grke autore kojih u rimskoj

    knjievnosti ima u izobilju,

    - opisati ostatke grke kulture naene na podruju Hrvatske, gdje se

    isprepliu s rimskim.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    Kolegij obuhvaa razdoblja grke povijesti, zemljopisni sadraj Grke,

    glavne odlike mikenske kulture. Studenti se upoznaju s grkim stilom

    mailto:[email protected]

  • plana (ukratko):

    odijevanja, uvjetima ivota jednog Grka, s grkom religijom, grkim

    bogovima i svetkovinama. Pregled grke filozofije. Posebna pozornost

    dat e se pregledu grke knjievnosti od Homera do helenistikog

    doba, obrazovanju u antikoj Grkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,

    ekonomije i kolonizacije.

    Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    predavanja vjebe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Napomene:

    Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Polagati pismeni ispit.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski rad praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angairanost u

    nastavi

    30 1 Max 10%

    Samostalni zadatci i

    priprema za

    predavanje

    15 0.5 Max 20%

    Zavrni ispit 15 0.5 Min 70%

    Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedei nain:

    manje od 50% rijeenih zadataka = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4%ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 14%ocjene

    od 61% do 70% = do 28% ocjene

    od 71% do 80% = do 42% ocjene

    od 81% do 90% = do 56% ocjene

    od 91% do 100% = do 70% ocjene

  • Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

    A = 89 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - - KALIN, Boris, Povijest filozofije, kolska knjiga, Zagreb, 1996. (str. 76.-111.)

    - - LISIAR, Petar, Grci i Rimljani, kolska knjiga, Zagreb, 1971. (str. 58.-87., 135.-144., 188.-199.)

    - - MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002. (dio o Grkoj, str. 60.-95.)

    - - EPI, Milan, Pregled grke knjievnosti - od najstarijeg vremena do konca drugog stoljea poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-

    Dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1908. (87 str.)

    Dopunska

    literatura:

    - - LESKY, Albi, Povijest grke knjievnosti, Golden marketing, Zagreb 2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i

    Apoloniju: 685.-719.)

    - - BOARDMAN, J., GRIFFIN J., MURRAY, O., The Oxford History of Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford,

    New York, 1988.

    - - DURANDO, Furio, Drevna Grka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999. - - FLACELIRE, Robert, Grka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb.

    1979.

    - - FRIEDEL, Egon, Povijest grke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001. - JURI, Ante, Grka: od mitova do antikih spomenika, Andromeda,

    Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: Zemljopisni prikaz Grke: 11.-

    20.; od Egejske kulture do Rimskog razdoblja, 24.-51.; Povijest,

    54.-66.; Drama, 121.-126.; Kreta i Mikena, 139.-152., 172.-204.;

    Atena, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; Delfi, 324.-358.;

    Epidaur, 372.-387.; Korint, 397.-413.; Olimpija, 424.-453.;

    Sparta i Sounion, 468.-483.)

    - - SIRONI, Milivoj, Rasprave o helenskoj knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.

    - - STRUVE, V.V., KALISTOV, D. P., Stara Grka, Veselin Maslea, Sarajevo, 1969.

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Pohaanje nastave:

    Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije

    potrebno opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je

    prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova

    (ukupno 20%), stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju

    bodova.

    Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Izvori neolitsko i rano bronano doba

    Kratki opis: Razdoblja grke povijesti, njezin zemljopisni poloaj, glavni centri.

    Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani

  • II. Naslov: Egeida u drugom tisuljeu

    Kratki opis: Kreta u doba minojskih palaa, Helada, dorska seoba i razmjetaj

    Grka.

    Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani

    III. Naslov: Razvitak drutva u grkom polisu

    Kratki opis: to odreuje polis i razlike izmeu polisa

    Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani

    IV. Naslov: Grko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi

    Kratki opis: Kratki prikaz grko-perzijskih i peloponeskih ratova

    Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani

    V. Naslov: Makedonija

    Kratki opis: Filip II. Aleksandar Veliki. Helenistike drave i kultura.

    Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani

    VI. Naslov: Grka mitologija

    Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih boanstava s njihovim obiljejima

    Literatura: MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina

    VII. Naslov: Kozmoloko razdoblje grke filozofije

    Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska kola. Heraklit. Atomisti.

    Literatura: KALIN, Povijest filozofije

    VIII. Naslov: Antropoloko razdoblje grke filozofije

    Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinika kola.

    Literatura: KALIN, Povijest filozofije

    IX. Naslov: Ontoloko razdoblje grke filozofije

    Kratki opis: Platon i Aristotel.

    Literatura: KALIN, Povijest filozofije

    X. Naslov: Demosten

    Kratki opis: Demostenov ivot.

    Literatura: EPI, Pregled grke knjievnosti

    XI. Naslov: Prva perioda grke knjievnosti

    Kratki opis: Grki jezik i poetci epskog i lirskog pjesnitva.

    Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke

    knjievnosti

    XII. Naslov: Druga perioda grke knjievnosti - epsko pjesnitvo

    Kratki opis: Heroiki ep - Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktiki ep.

    Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke

    knjievnosti

    XIII. Naslov: Druga perioda grke knjievnosti - lirsko pjesnitvo

    Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.

    Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke

    knjievnosti

    XIV. Naslov: Trea perioda grke knjievnosti

    Kratki opis: Trajanje i ope karakteristike. Razvitak tragedije. Komedija. Proza.

    Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke

    knjievnosti

    XV. Naslov: etvrta perioda grke knjievnosti

    Kratki opis: Ope karakteristike i dioba. Aleksandrijsko doba. Rimsko doba.

    Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke

    knjievnosti

  • Naziv kolegija Engleski jezik 1

    Kod

    kolegija

    FFZA

    B101

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveuilini studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    2 Semestar 1. Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    15+15+0

    Status kolegija: izborni

    (D)

    Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti 1. godine nastavnikih

    studija koji ne studiraju Engleski

    jezik i knjievnost

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Ivona etka ili, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent -

    Kontakt sati/konzultacije: -

    E-mail adresa i broj telefona -

    Ciljevi kolegija:

    Ciljevi navedenog kolegija su:

    - osposobiti studente za samostalno praenje i razumijevanje pisanog i

    govornog engleskog jezika,

    - pouiti studente pravilnom koritenju gramatikih konstrukcija

    engleskog jezika,

    - potaknuti studente na samostalno istraivanje i obogaivanje rjenika

    itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova na engleskom i

    hrvatskom jeziku vezanim za struku.

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Nakon odsluanog kolegija, studenti e moi/znati:

    - prepoznati i pravilno koristiti odreene gramatike konstrukcije

    engleskog jezika,

    - samostalno itati i prevoditi razliite strune tekstove na engleskom

    jeziku,

    - pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,

    zahtjev, prijava na natjeaj, prijava na posao, itd),

    - obogatiti rjenik itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Gramatike vjebe u kombinaciji s vjebama itanja i prevoenja

    tekstova izvan struke kao i strunih tekstova. Predavanja se kombiniraju s

    komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje

    u raspravama i grupnom radu. Koritenje audio/video/web-materijala.

    Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    predavanja vjebe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Napomene:

    Studentske obveze - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati seminarski rad i izloiti ga. - Pisati domae zadae.

    mailto:[email protected]

  • - Pisati kolokvije. - Pisati test.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski

    rad

    praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angairanost u

    nastavi, aktivnost i

    priprema za

    predavanja

    30 1 20%

    Kolokviji (2) ili

    zavrni pismeni ispit

    30 1 80%

    Dodatna pojanjenja:

    Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

    Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u

    nastavi. Za ovu komponentu studenti e dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju

    osvojenih bodova.

    Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 8% ocjene

    od 61% do 70% = do 16% ocjene

    od 71% do 80% = do 24% ocjene

    od 81% do 90% = do 32% ocjene

    od 91% do 100% = do 40% ocjene

    Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 16% ocjene

    od 61% do 70% = do 32% ocjene

    od 71% do 80% = do 48% ocjene

    od 81% do 90% = do 64% ocjene

    od 91% do 100% = do 80% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

    A = 89 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's

    book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 6.-67.)

    - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,

    Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 8.-61.)

    Dopunska

    literatura:

    -

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Pohaanje nastave:

    Studenti moraju pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom

    procesu. Toleriraju se 3 izostanka.

  • Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Simple present tense, text: An identity card o fan English language

    Kratki opis: Obino sadanje vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    II. Naslov: Present continuous tense, Simple present tense vs. Present continuous

    tense

    Kratki opis: Sadanje trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta.

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    III. Naslov: Simple past tense, text: Povratak u kolske klupe

    Kratki opis: Prolo zavreno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    IV. Naslov: Past continuous tense, Simple past tense vs. Past continuous tense

    Kratki opis: Prolo trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    V. Naslov: Present perfect tense; text: Tea

    Kratki opis: Perfekt sadanji, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    VI. Naslov: Present perfect continuous tense, Present perfect tense vs. Present

    perfect continuous tense, Simple past tense vs. Present perfect tense

    Kratki opis: Perfekt sadanji, Perfekt sadanji trajni, tvorba, uporaba,

    usporedba

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    VII. Naslov: Past perfect tense; text: Britanski i ameriki engleski

    Kratki opis: Pluskvamperfekt, tvorba, uporaba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    VIII. Naslov: Past perfect continuous tense; Past perfect tense vs. Past perfect

    continuous tense; Simple past tense vs. Past perfect tense

    Kratki opis: Pluskvam perfekt, Pluskvamperfeklt trajni, tvorba, uporaba,

    usporedba

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    IX. Naslov: Simple future tense; Going to future form; Simple present tense and

    Present continuous tense for the future; text: Bristol

    Kratki opis: Obino budue vrijeme, Going to oblik, Obino sdanje vrijeme i

    ''Sadanje trajno vrijeme'' za budunost, tvorba, uporaba, usporedba, prijevod

    teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

  • X. Naslov: Prvi kolokvij

    Kratki opis: Provjera znanja

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XI. Naslov: Future continuous tense; Future perfect tense; text: Thanksgiving day

    Kratki opis: Budue trajno vrijeme, Budue zavreno vrijeme, tvorba, uporaba,

    usporedba, prijevod teksta

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XII. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type; writing exercise: formal

    vs. Informal letter

    Kratki opis: Pogodbene reenice: Nulti & Prvi tip, vjebe pisanja: formalno i

    neformalno pismo

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XIII. Naslov: Conditional sentences: second type, third type; writing exercise: a

    description

    Kratki opis: Pogodbene reenice: Drugi i Trei tip, vjeba pisanja: Opisivanje

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XIV. Naslov: Making questions: Yes/No questions; Wh-questions

    Kratki opis: Postavljanje pitanja: Da/Ne pitanja, Pitanja sa WH-rijeima

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    XV. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions

    Kratki opis: Ponavljanje: gl.vremena, pogodbene reenice, pitanja

    Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book

    and Workbook

    Naziv kolegija Njemaki jezik 1 Kod

    kolegija FFZAB102

    Studijski program

    Ciklus Preddiplomski sveuilini studij

    Godina

    studija I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    2

    Semestar

    1.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    0+30+0

    Status kolegija: izborni

    (D) Preduvjeti:

    student

    ima

    predznanje

    njemakog

    jezika na

    razini

    A1/A2

    ZEROJ-a

    Usporedni uvjeti: nema ih

    Pristup kolegiju:

    studenti 1. semestra

    dvopredmetnih studija koji imaju

    predznanje njemakog jezika, a ne

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

  • studiraju Njemaki jezik i

    knjievnost

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marini, izv. prof.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Cilj kolegija je produbljivanje znanja steenog u dosadanjem

    obrazovanju s naglaskom na sve etiri jezine vjetine: itanje, pisanje,

    prianje i sluanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i

    interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice,

    ali i tekstovima koji obrauju tematiku njihovog studija.

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema

    Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se

    studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama

    njemakog govornog podruja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti

    informacije o poznatim i uobiajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju,

    hobiju, poslu i sl.).

    Spoznaje o nainu ivota i kulturnim prilikama u zemljama njemakog

    govornog podruja.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Ponavljanje i dodatno uvjebavanje osnovnih gramatikih struktura u

    njemakom jeziku; ponavljanje osnovnog (ve usvojenog) vokabulara;

    razvijanje komunikacijskih vjetina (predstavljanje, pozdravljanje,

    telefonski razgovor, small talk i sl.); upoznavanje s osnovnim

    podatcima o zemljama njemakog govornog podruja (poloaj, ustroj

    drave, povijest) kao i poloaj unutar Europske unije. Razvijanje

    pismene kompetencije u njemakom jeziku (pisanje eseja na zadanu

    temu, pisanje kraih komentara, priopenja i sl.).

    Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    predavanja vjebe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava ostalo

    Studentske obveze

    Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuuje nazonost, aktivnost i izradu

    domaih uradaka, ini 10% cjelokupnog ispita.

    Uspjeh se u svim segmentima izraava postotcima.

    Student ne moe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvri jednu od

    navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja zavrnom ispitu.

    Nastavnik zadrava pravo osloboditi odreene studente pismenog ili

    eventualno usmenog dijela ispita.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi seminarski rad praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera

    znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • Sudjelovanje na

    nastavi

    30 1 Min 10%

    Kolokviji i priprema

    za kontinuiranu

    provjeru znanja

    ILI*

    Zavrni pismeni ispit

    15 0,5 Max 40%

    Zavrni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%

    Dodatna pojanjenja:

    Da bi se pristupilo zavrnom ispitu studenti su prethodno duni (tijekom nastave) ostvariti

    minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra piu se dva kolokvija. U konanu

    ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zavrnog ispita, i angairanost tijekom nastave.

    *U ovom primjeru kolokviji su alternativa zavrnom pismenom ispitu, tako da u konaan

    zbroj ulaze ili kolokviji ili zavrni pismeni ispit, a ne oboje.

    Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 10% ocjene

    od 61% do 70% = do 20% ocjene

    od 71% do 80% = do 30% ocjene

    od 81% do 90% = do 40% ocjene

    od 91% do 100% = do 50% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

    A = 90 100% 5 (izvrstan)

    B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar)

    C = 70 79,9% 3 (dobar)

    D = 60 69,9% 2 (dovoljan)

    E = 50 59,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - GAIDOSCH, U., MLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber

    Verlag, 2010.

    - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation, Screiben

    und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.

    - KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und

    bungen. Mnchen: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)

    - Struni materijali i aktualni tekstovi iz njemakih tiskovina i s

    interneta.

    Dopunska - DREYER-SCHMITT, Lehr-und bungsbuch der deutschen

  • literatura: Grammatik, Mnchen: Hueber Verlag, 2007.

    - JAKI HURM, Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska knjiga,

    Zagreb, 2004.

    - JAKI HURM, Njemako-hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb,

    2004.

    Dodatne

    informacije o

    kolegiju

    Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj

    nastavne

    cjeline

    TEME I LITERATURA

    I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemakoj, Austriji i

    vicarskoj.

    Kratki opis: Upoznavanje s metodama uenja stranog jezika. Utvrivanje

    studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izraavanje

    miljenja i iskustava na njemakom jeziku. Ponavljanje osnova njemake

    gramatike.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    II. Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.

    Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i voenje

    razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.

    III. Naslov: Moj dan i moj radni tjedan

    Kratki opis: Razumijevanje i voenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih

    osoba. Dijalozi iz svakodnevice.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    IV. Naslov: 1. zadaa (15 minuta); Gradovi i pokrajine Njemake

    Kratki opis: Njemaka: povijest, geografija, politiki sustav, dravni simboli.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    V. Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i vicarske

    Kratki opis: Austrija i vicarska: povijest, geografija, politiki sustav, dravni

    simboli.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    VI. Naslov: ovjek i drutvo

    Kratki opis: ovjek i drutvo. Izraavanje elja, davanje savjeta, prihvaanje i

    odbijanje prijedloga.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    VII. Naslov: 2. zadaa (15 minuta); itanje i razgovor na zadanu temu

    Kratki opis: Pismena zadaa iz do sada obraenog gradiva.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    VIII. Naslov: Poslovna komunikacija

    Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za

    pisane i elektronske medije, usmenu i pismenu komunikaciju.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    IX. Naslov: Moj grad i drava

    Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i drave.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

  • X. Naslov: 3. zadaa (25 minuta); Europska unija

    Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XI. Naslov: Umjetnost zemalja njemakog govornog podruja

    Kratki opis: Vanije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemakog

    govornog podruja.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XII. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izraavanje

    Kratki opis: Razumijevanje itanja i pismeno izraavanje na razini A2/B1.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XIII. Naslov: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje

    Kratki opis: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje na razini A2/B1.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XIV. Naslov: 4. zadaa (20 minuta): Ljudi u Njemakoj (Austriji i vicarskoj)

    Kratki opis: Zemlja s puno lica, specijaliteti, obitelj, kolstvo.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit

    Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja; predispit.

    Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature

    Naziv kolegija Latinski jezik 2 Kod

    kolegija

    FFLAB206

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveuilini studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    6

    Semestar

    2.

    Broj sati po

    semestru

    (p+v+s)

    30+30+0

    Status kolegija: obvezni

    (A)

    Preduvjeti: poloen

    kolegij

    Latinski

    jezik 1

    Usporedni

    uvjeti:

    -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i

    rimske knjievnosti

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostoji, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Temeljito poznavanje glagolskog sustava latinskog jezika.

    Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaenje na latinskom

    tekstu. Poveanje kapaciteta i kvalitete prevoenja s latinskog na

    hrvatski jezik. Stvaranje temelja za sloenije analize sintaktikih i

    stilskih struktura na viim godinama studija.

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Student e moi:

    - napraviti morfoloku analizu rijei,

    - analizirati i pojasniti konjugacijski sustav latinskog jezika,

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • - prepoznati, tvoriti i koristiti glagolske oblike (vremena, naine,

    imena),

    - samostalno prevoditi laki tekst na latinskom jeziku,

    - definirati verba anomala,

    - usporediti glagolska imena hrvatskog i latinskog jezika.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    plana (ukratko):

    Utvrivanje i proirivanje znanja o morfologiji glagola (tvorba

    glagolskih oblika, upotreba vremena i naina, osobitosti glagolskih

    imena) u latinskom jeziku klasinog perioda, usporedno s radom na

    odabranim, manje zahtjevnim tekstovima Cezara i Livija (uvjebavanje

    prijevodnih strategija te gramatika analiza teksta s posebnim

    naglaskom na gore spomenute gramatike segmente).

    Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    predavanja vjebe seminari samostalni zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Pisati tjedne zadae. - - Pisati kolokvije. - - Polagati pismeni ispit. - - Polagati usmeni ispit.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski

    rad

    praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera

    znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI

    (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-

    u

    UDIO U OCJENI

    Angairanost tijekom

    nastave

    60 2 Max 10%

    Samostalni zadatci i

    tjedne zadae

    45 1.5 Max 20%

    Kolokviji i priprema

    za kontinuiranu

    provjeru znanja

    45 1.5 Max 40%

    Zavrni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*

    Zavrni usmeni ispit 30 1 Max 30%

    Dodatna pojanjenja:

    *Student moe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na zavrnom

    pismenom ispitu.

    Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadae studenata.

    Usmeni dio ispita podrazumijeva sadraj pismenog dijela ispita (praktina primjena znanja iz

    gramatike) te opirnije poznavanje teorije i gramatikih pravila.

    Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

  • od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:

    manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Kolokviji (ili zavrni pismeni ispit) ocjenjuju se na sljedei nain:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 85% do 87% = do 8% ocjene

    od 88% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 93% = do 24% ocjene

    od 94% do 96% = do 32% ocjene

    od 97% do 100% = do 40% ocjene

    Zavrni usmeni ispit se ocjenjuje na sljedei nain:

    manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 6% ocjene

    od 61% do 70% = do 12% ocjene

    od 71% do 80% = do 18% ocjene

    od 81% do 90% = do 24% ocjene

    od 91% do 100% = do 30% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

    A = 89 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:

    - GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Elementa Latina, kolska

    knjiga, Zagreb, 1995. (str. 13.-21., 121.-152.)

    - GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Latinska gramatika, XII.

    izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 78.-148.)

    - KNEZOVI, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, kolska knjiga, 2001.,

    (str.70.-153.)

    Dopunska

    literatura:

    - Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

    - Cezar, De bello Gallico,

    >>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html

  • Kratki opis: Nastavci ind. imperfekta akt. Prezent i imperfekt glagola na io.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    II. Naslov: Futur 1. akt.

    Kratki opis: Tvorba i nastavci futura 1. akt.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    III. Naslov: Ind. perfekta akt.

    Kratki opis: Tvorba perfektne osnove. Nastavci za ind. perfekta akt.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    IV. Naslov: Ind. pluskvamperfekta akt. I futur 2. akt.

    Kratki opis: Tvorba i nastavci ind. pluskvamperfekta akt. i futura 2. akt.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    V. Naslov: Imperativ 1. i 2.

    Kratki opis: Tvorba i znaenje imperativa 1. i 2. za sve konjugacije.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    VI. Naslov: Glagol esse i njegove sloenice

    Kratki opis: Tvorba oblika glagola esse te tvorba i znaenje njegovih sloenica.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    VII. Naslov: Ind. prezenta pas. Ind. imperfekta i futur 1. pas.

    Kratki opis: Tvorba i nastavci prezenta pas., ind. imperfekta i futura 1. pas.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    VIII. Naslov: Ind. perfekta, pluskvamperfekta i futur 2. pas.

    Kratki opis: Tvorba participske osnove i njezinih pasivnih vremena.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    IX. Naslov: Konjunktiv prezenta i imperfekta akt.

    Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konjunktiva prezenta i imperfekta akt.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    X. Naslov: Konjunktiv perfekta i pluskvamperfekta akt.

    Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konjunktiva perfekta i

    pluskvamperfekta akt.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    XI. Naslov: Konjunktivni oblici u pasivu

    Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konj. prezenta, imperfekta, perfekta i

    pluskv.p. pas.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    XII. Naslov: Participi i Infinitivi

    Kratki opis: Podjela, tvorba, deklinacija i znaenje participa i infinitiva

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

  • XIII. Naslov: Verba deponentia i semideponentia

    Kratki opis: Tvorba vremena i karakteristike deponentnih i semideponentnih

    glagola.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    XIV. Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica

    Kratki opis: Izuzetci u rodu i deklinacijama.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    XV.

    Naslov: Verba anomala

    Kratki opis: Nepravilni glagoli u latinskom jeziku.

    Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska

    gramatika.

    Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 2 Kod

    kolegija

    FFLAB207

    Studijski program

    Ciklus

    Preddiplomski sveuilini studij

    Godina

    studija

    I.

    ECTS vrijednost

    boda:

    3

    Semestar

    2.

    Broj sati

    po

    semestru

    (p+v+s)

    15+0+15

    Status kolegija: obvezni

    (A)

    Preduvjeti: poloen

    kolegij

    Uvod u

    studij

    latinskog

    jezika 1

    Usporedni uvjeti: -

    Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

    knjievnosti

    Vrijeme

    odravanja

    nastave:

    prema

    rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

    Asistent Jelena Ostoji, asist.

    Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona [email protected]

    Ciljevi kolegija:

    Upoznavanje osnovnih injenica i dogaaja iz rimske povijesti.

    Prepoznavanje uzrono-posljedinih veza izmeu povijesnih dogaaja i

    razvoja rimske kulture i knjievnosti.

    Ishodi uenja

    (ope i specifine

    kompetencije):

    Student e moi:

    - utvrditi kronoloki tijek rimske povijesti kao dio tijeka ope svjetske

    povijesti,

    - utvrditi kronoloki tijek rimske povijesti kao jedinstvene cjeline,

    - definirati i analizirati utjecaj rimske povijesti na povijest naeg

    naroda.

    Sadraj

    silabusa/izvedbenog

    Legenda i znanost o Rimu, kljuni dogaaji rimske povijesti, kljune

    osobe rimske povijesti, kronologija rimskih careva, pad Zapadnog

    mailto:[email protected]:[email protected]

  • plana (ukratko): Rimskog Carstva.

    Nain izvoenja

    nastave

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    predavanja vjebe seminari samostalni

    zadatci

    konzultacije mentorski rad terenska

    nastava

    ostalo

    Napomene: -

    Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - - Napisati seminarski rad i izloiti ga.

    - Polagati pismeni ispit.

    Praenje i

    ocjenjivanje

    studenta

    (oznaiti masnim

    tiskom)

    pohaanje

    nastave

    aktivnosti u

    nastavi

    seminarski

    rad

    praktini rad

    usmeni ispit pismeni ispit

    kontinuirana

    provjera znanja

    esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE

    STUDENTA

    SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

    Angairanosti

    tijekom nastave

    30 1 Max 10%

    Seminarski rad

    (pismeni i usmeni)

    30 1 Max 30%

    Zavrni pismeni ispit 30 1 Max 60%

    Dodatna pojanjenja:

    Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema

    seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.

    Seminarski rad student pie pod metorstvom nositelja kolegija, a izlae pred asistentom i

    ostalim studentima.

    Uspjeno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na zavrni pismeni ispit.

    Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

    manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    od 81% do 84% = do 2% ocjene

    od 85% do 88% = do 4% ocjene

    od 89% do 92% = do 6% ocjene

    od 93% do 96% = do 8% ocjene

    od 97% do 100% = do 10% ocjene

    Pisanje seminarskog rada:

    0% = Rad nije napisan.

    3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci na sadrajnom planu.

    9% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne

    pogreke.

    12% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje gramatike i pravopisne

    pogreke.

    15% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.

    Izlaganje seminarskoga rada

    0% = Rad nije usmeno prezentiran.

  • 3% = Rad je proitan.

    6% = Rad je djelomino proitan i nepripremljen.

    9% = Rad nije proitan, ali s