OPĆINE RADOBOJ...7. Zaštita okoliša 8. Obrazovanje 9. Zdravstvo i socijalna skrb 10. Kultura, sport, informiranje, udruge 11. Lokalna samouprava II. ANALIZA RAZVOJNIH PRIORITETA

Polinom d.o.o. Zabok za nakladničku djelatnost, usluge, proizvodnju, unutarnju i vanjsku trgovinu

Gajeva 7, 49210 Zabok -Tel.: 049/221-372-Mob.: 091/764-3975

PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA

OPĆINE RADOBOJ

2014. - 2020. godine

Autor:

Dr. Željko Lončar, dipl. oec.

Zabok, lipanj 2014. godine

Program ukupnog razvoja Općine Radoboj

2

SADRŽAJ

I.UVOD

1.1.Temeljne značajke projekta

1.2.Način rada, metodologija i primjena u JLS

1.3. Ocjena uspješnosti upotrijebljenih metoda i rezultata rada

1.4. Posebnosti Općine Radoboj

I. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA 1. Smještaj, zemljopisna i prometna obilježja

2. Stanovništvo i domaćinstvo

3. Gospodarstvo

4. Zaposlenost

5. Infrastruktura

6. Uređenje prostora

7. Zaštita okoliša

8. Obrazovanje

9. Zdravstvo i socijalna skrb

10. Kultura, sport, informiranje, udruge

11. Lokalna samouprava

II. ANALIZA RAZVOJNIH PRIORITETA OPĆINE RADOBOJ

III. ANALIZA RAZVOJNIH PROBLEMA OPĆINE RADOBOJ

IV. ANALIZA RAZVOJNIH PRIJEDLOGA ZA OPĆINU RADOBOJ

V. SWOT ANALIZA

VI. POSEBNI DIO RAZVOJNOG PROJEKTA-RAZVOJNI CILJEVI,

MJERE, MODELI I PROJEKTI RAZVOJA

VII. OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. GODINE

VIII. POVEZANOST PRIORITETA PUR-a OPĆINE RADOBOJ SA

STRATEGIJOM RAZVOJA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE


3

IX. PROVEDBENI PLAN PUR-a

X. PLAN RAZVOJNE KAMPANJE

XI. ZAKLJUČAK

Dodatak A: Mapa projekata i razvojnih modela

Dodatak B: Povezanost projekata i mjera PUR-a Općine

Radoboj sa Strategijom razvoja Krapinsko-zagorske županije


4

1. Uvod

1.1.Temeljne značajke projekta

U listopadu mjesecu 2012. godine Općina Radoboj, u suradnji sa tvrtkom Polinom

d.o.o., Zabok, započela je rad na izradi svog projekta ukupnog razvoja .

Temeljni cilj kojim je motivirana izrada ovog dokumenta, jest stvaranje vizije razvoja

Općine Radoboj, identifikacija dugoročnih i kratkoročnih ciljeva te mjera i projekata

koji se trebaju realizirati.

Temeljna zadaća ovog projekta, jest da svim sudionicima razvoja Općine iz

gospodarstva i društvenih djelatnosti te upravnih i drugih struktura posluži kao

zajednički dogovoreni predložak modela razvoja u dugoročnom smislu.

Obilježja koja u sadašnjem trenutku karakteriziraju ovu JLS, odnose se na dobre

prirodne osobine, šaroliki, razvedeni i pejzažno zanimljivi krajolik. Nadalje dovoljne

količine pitke vode visoke kvalitete, kao i zadovoljavajuću energetiku i druge

infrastrukturne kapacitete (telekomunikacije, plin, prometnice).

Poljoprivreda je dominantno razvijena u mješovitim domaćinstvima, a desetak

poljoprivrednika orijentira se isključivo na specijaliziranu robnu proizvodnju

(mlijeko, kupine, vinogradarstvo, kozarstvo). Poduzetništvo i obrt čine metalski

pogoni, graditeljstvo, pržionica kave, ljevarstvo, repariranje TV ekrana, plastika,

pjenaste izolacije, brusni alati, uslužne djelatnosti, trgovine i gostionice.

Na spomenutim prirodnim prednostima, infrastrukturi i poduzetništvu baziraju se

osnovni pravci daljnjeg razvoja Općine Radoboj.

Iz navedenog slijedi da resursni temelji potencijalnog razvitka postoje. Ovaj Projekt

ukupnog razvoja trebao bi postati inicijalni pokretač realizacije tog razvitka.

Valja reći da koncept ovog dokumenta i u njemu predloženi projekti temelje se na

konceptu tzv. održivog razvoja što znači da treba čuvati prirodu i okoliš za buduće

generacije.

Dobre strane područja Općine Radoboj su prirodna bogatstva, raspoloživost

značajnim prirodnim resursima (ugljen, sumpor, kamen), povijesna i kulturna

ostavština (arhelološka nalazišta, brojni spomenici kulture), kao i infrastrukturni

kapaciteti.


5

Nedostatak koji se može uočiti na području Općine Radoboj je stanoviti nedostatak

gospodarskih kapaciteta za intenzivnije zapošljavanje, posebno visokostručnih

kadrova koji trebaju biti idejni nosioci razvoja i glavni realizatori razvojnih projekata.

Ti kadrovi, čiji se nedostatak osjeća osobito sada kada se iz okruženja JLS pružaju

povoljnosti poput činjenica da se sve više otvaraju pretpristupni fondovi EU za

financiranje projekata, odnosno drugih, posebno kohezijskih fondova, kada je

Hrvatska primljena u članstvo EU. Tu su također i nacionalni fondovi i drugi izvori

za financiranje gospodarstva i infrastrukture (banke, fondovi i dr.).

Izvori financijskih sredstava traže i tražit će što kvalitetniju ponudu razvojnih

projekata koji će biti financirani. Stoga postoji opasnost da ukoliko se ne stvore

mehanizmi kreacije takvih razvojnih projekata ta sredstva ne budu, barem u malom

dijelu, alocirana i na područje Općine Radoboj.

Ovaj Projekt ukupnog razvoja i sustav investicijskih programa u okviru njega trebao

bi započeti proces stvaranja takvih mehanizama.

U izradi ovog PUR-a sudjelovali su predstavnici Općine Radoboj kroz svoju Radnu

skupinu i Upravne odjele.

Bitna komponenta PUR-a, bilo je nastojanje da se kroz njegovu izradu uključi što veći

broj neposrednih sudionika, kako bi se kroz njihovu suradnju i raspravu došlo do što

boljih i realnih identifikacija problema Općine ali i sagledavanja ciljeva, prioriteta,

mjera i projekata s kojima se ti problemi trebaju riješiti.

Tijekom vremena izrade programa, nastojalo se raditi na način da se svi sudionici u

njegovoj izradi identificiraju s njime, i da ga prihvate kao osnovni instrument, koji će

im poslužiti kao usmjerenje u razvoju njihove tvrtke, djelatnosti, a s time i Općine.

Kod toga su se sudionici oslanjali na dokumente Općine Radoboj, izrađenu Strategiju

razvoja Krapinsko-zagorske županije(u svrhu uspoređivanja ciljeva, mjera i projekata

Županije sa ciljevima, mjerama i projektima Općine Radoboj), i na Prostorni plan

Općine Radoboj.

Iz ovoga slijedi da je jedno od bitnih obilježja ovog dokumenta i mogućnost njegovog

stalnog dinamiziranja i ažuriranja.

Treba napomenuti, da će se ovaj PUR kontinuirano nadopunjavati tijekom vremena,

kako zbog utjecaja okruženja, tako i zbog utjecaja djelovanja njegovih nosilaca i to

kroz kreiranje novih ideja i inicijativa.


6

Ovaj PUR je prema tome, dinamička kategorija koja se kontinuirano prilagođava

utjecajima i promjenama tijekom vremena.

Ovo proizlazi iz činjenice da je temeljni instrument u dinamici plana razvojni nacrt

Projekta ukupnog razvoja koji će se kontinuirano ažurirati u smislu dodavanja novih

projekata za realizaciju naznačenih prioritetnih ciljeva.

Ovaj Projekt ukupnog razvoja Općine Radoboj, s obzirom na svoju dinamičnost,

pruža mogućnost i eventualnog njegovog povezivanja sa drugim gradovima i

općinama Krapinsko-zagorske županije pa i šire na zajedničkim projektima, a

ukoliko budu prepoznati od potencijalnih sudionika.

U okviru ovog Projekta ukupnog razvoja, na temelju SEA i SWOT analize definirani

su polazište, misija, vizija te dugoročni prioritetni ciljevi, kao i mjere odnosno

projekti za njihovu realizaciju.

Vremenski horizont Projekta ukupnog razvoja odnosi se na realizaciju projekata u

razdoblju od 2014. do 2020. godine.

PUR je izrađen u razdoblju od listopada do prosinca 2013. godine.

Socio-ekonomska analiza stanja Općine izrađena je tijekom listopada u suradnji

Radne skupine, vanjskih stručnjaka te interesnih skupina.

Tijekom mjeseca studenog pristupilo se izradi strategije, da bi se u 12-tom mjesecu

izvela sinteza Projekta ukupnog razvoja Općine Radoboj.

Nakon aktiviranja PUR-a, u nastavku slijede faze izrade konkretne dokumentacije

projekata, njihova realizacija, te praćenje izvođenja programa, odnosno poduzimanje

aktivnosti potrebnih eventualnih korekcija.


7

1.2. Način rada, metodologija i primjena u JLS

Temelj za metodološki pristup izradi Projekta ukupnog razvoja Općine Radoboj bila

je Metodologija izrade projekata ukupnog razvoja jedinica lokalne samouprave, koju

je izradila tvrtka Sinergija d.o.o. za poslovne usluge Zagreb 2005. godine (grupa

autora).

Prema ovoj metodologiji podrazumijeva se nekoliko koraka u izradi PUR-a:

Prvi korak odnosi se na: pripreme za izradu PUR-a koje obuhvaćaju pokretanje

inicijative za izradu PUR-a, donošenje zaključka JLS o izradi PUR-a ili sporazuma

ako se radi o više JLS, sklapanje ugovora s izvođačem usluge, imenovanje

koordinatora i Radne skupine.

Drugi korak odnosi se na uvođenje PUR-a, a sastoji se od postupka prikupljanja

podataka sekundarne konstatacije iz različitih izvora kao što su: dokumentacija JLS,

statistički izvori i stručna literatura i izvori, te izrade razvojnog nacrta koji se temelji

na prikupljanju podataka primarne konstatacije. Pored toga, provedene su i akcije

istraživanja projektnih ideja kod poduzetnika i drugih subjekata gospodarskog i

društvenog razvoja za mapu poduzetničkih projekata.

Na taj način stvorene su podloge za definiranje razvojnog nacrta Općine Radoboj i s

time, podloge za definiranje vizije, ciljeva i mjera za njegov razvoj.

Za svaki od nominiranih projekata izradit će se konkretan poslovni plan te ostali

potrebni dokumenti koji će precizno sadržavati potrebna financijska sredstva za

njegovu realizaciju, kao i ostale potrebne elemente.

Definiranjem ocjene postojeće situacije, SWOT analize, razvojnog nacrta JLS, te

pravaca razvoja i popisa projekata, stvorene su mogućnosti za definiranje vizije,

ciljeva i mjera za realizaciju razvoja Općine Radoboj.

Glavni izrađivač projekta bila je tvrtka Polinom d.o.o. iz Zaboka.

U JLS su u realizaciji projekta, učešće uzeli, prije svega upravni organi Općine

Radoboj, a glavni koordinator projekta na razini Općine Radoboj bio je Općinski

načelnik g. Anđelko Topolovec.

Pored toga, sudjelovanje u realizaciji projekta imali su i poduzetnici, predstavnici

udruga građana i drugi.


8

1.3.Ocjena uspješnosti upotrijebljenih metoda i

rezultata rada

U razdoblju od 10. mjeseca 2013. do 11. mjeseca 2013. godine članovi Radne skupine,

kontaktirali su sa pojedinim gospodarstvenicima i predstavnicima organizacija

društvene infrastrukture, u svrhu razmatranja problematike postojećeg stanja u

Općini Radoboj i procjene razvojnih pravaca i prioriteta, kroz ispunjavanje ankete za

istraživanje projektnih ideja, te razvojne ankete, gdje su determinirani pravci razvoja.

Ankete za istraživanje projektnih ideja upućivane su prema poduzetništvu,

obrtništvu te infrastrukturnim organizacijama, i udrugama, a razvojne ankete

popunili su članovi Radne skupine u sastavu:

- Članovi radne skupine za područje gospodarstva

Božidar Cerovečki

Anđelko Ferek-Jambrek

Vladimir Vidović

- Članovi radne skupine za područje poljoprivrede i turizma

Dragutin Kiseljak

Marko Martinolić

Anđelko Topolovec

Luka Čuljak

- Članovi radne skupine za područje infrastrukture

Josip Krleža

Stjepan Sirovec

Sandra Jakopec

Branka Oslić

-Članovi radne skupine za područje kulture

Robert Mikša

Vinko Rihtar

Vlasta Krklec

Dragica Pospiš


9

- Članovi radne skupine za lokalnu samoupravu

Marija Pernjek

Andrea Cobović

Kristina Hlebec

Dragica Ferek-Jambrek

Nastojalo se maksimalno usuglasiti partnerstvo javnog i privatnog sektora, a isto

tako, konzultirana je brojna stručna i statistička literatura i izvori, kao i

dokumentacija JLS.

Konzultanti tvrtke Polinom d.o.o., Zabok, u više navrata kontaktirali su sudionike

rada na projektu u JLS u neposrednom kontaktu radi prikupljanja podataka i davanja

razjašnjenja, a kontakti su višestruko obavljani i drugim sredstvima komuniciranja

(prije svega Internetom).

Rezultati svih tih akcija na prikupljanju podataka primarne i sekundarne konstatacije

obrađeni su u poglavljima o socio-ekonomskoj analizi – postojeće stanje, SWOT

analizi, te projekcijama pravaca razvoja JLS kroz izražene ciljeve, mjere i projekte.

U tijeku rada definirani su pravci razvoja za Općinu Radoboj koji bi trebali riješiti

probleme razvoja područja JLS .

Za obradu i projekciju podataka korištene su uobičajene metode statističke obrade,

analize i projekcije.


10

1.4. Posebnosti Općine Radoboj

Govoreći o posebnostima po kojima je poznata Općina Radoboj u prvom redu

potrebno je istaknuti njezino kulturno-povijesno naslijeđe te prirodna bogatstva i

arheološka nalazišta na području Općine.

U tom smislu možemo spomenuti gotičku crkvu Sv. Jakova iz 12. stoljeća s

prigradnjama iz 1766. godine kao i Župnu crkvu Presvetog Trojstva koja predstavlja

jednobrodnu gotičku građevinu .

U svrhu očuvanja i promicanja kulturne tradicije u Radoboju djeluju KUD “Zagorec”,

KUD “Sida Košutić” te orkestri limene glazbe “Mirna - Radoboj” i “Radobojska

zvona”.

Iz Radoboja potječu poznate ličnosti iz svijeta politike, kulture i umjetnosti kao npr.

hrvatska književnica Sida Košutić koja je rođena u Radoboju 1902. godine i tu je

polazila osnovnu školu.

Nadalje, kako smo ranije spomenuli, područje Radoboja bogato je prirodnim i

arheološkim nalazištima. U Radoboju je 1811. godine otkriveno nalazište sumpora, a

nakon toga i ugljena. Tako je ovdje nastao jedan od rijetkih rudnika sumpora u

Europi s originalnom tehnologijom prerade te rude koji nakon završetka 2. svjetskog

rata prestaje sa radom.

U Radoboju se nalazi i jedno od najvećih svjetskih fosilnih nalazišta flore i faune od

prije 19 milijuna godina. O dugom povijesnom kontinuitetu naseljenosti svjedoče

arheološki nalazi iz željeznog doba te grčki zlatni novac koji prikazuje glave Atene i

Nike. Tu je pronađen i najstariji poznati fosil ove vrste u svijetu, okamina vinove loze

stara više od 12 milijuna godina.

Radoboj je, isto tako poseban i po narodnim legendama vezanim uz ovaj kraj. Tu

možemo spomenuti legendu o „Dedeku, Babici i Unučici“ za koju su inspiracija bile

velike prirodne kamene gromade. i legendu o TURKOVOM POLJU, o borbi s

Turcima u dolini kod župne crkve.

Posebnost Općine Radoboj svakako predstavlja i pejzaž, gorski šumoviti predjeli,

vinogradi i pašnjaci na padinama te šarolik i razveden krajolik.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gotika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Jakov

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trojstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Politika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sumpor

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rudnik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sumpor

http://hr.wikipedia.org/wiki/Europa

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rude

http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat

http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat

http://hr.wikipedia.org/wiki/Flora_%28biljke%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Fauna

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest

http://hr.wikipedia.org/wiki/Arheologija

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezno_doba

http://hr.wikipedia.org/wiki/Atena_%28mitologija%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nika


11

I. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA

1. Smještaj, zemljopisna i prometna obilježja

U okviru teritorijalnog područja Krapinsko-zagorske županije, Općina Radoboj

zauzima sjeverni i središnji pogranični dio na istoku Županije, a prema unutrašnjosti

županije graniči sa gradom Krapinom te općinama Jesenje, Novi Golubovec i

Mihovljan.

Općina Radoboj ima površinu od 33,22 km2 i po veličini se nalazi u prosjeku

Županije.

Zauzima svega oko 3% površine Županije. Područje Općine smješteno je južno od

Strahinjčice, a općinsko središte Radoboj u podbrežju Strahinjčice.

Područje Općine Radoboj je prometno interno i eksterno dobro povezano cestovnim

vezama i to preko županijskih cesta te autocestom.

Međutim taj povoljan položaj ipak nije bio dovoljno iskorišten u dosadašnjem

razdoblju u smislu podizanja kvalitete gospodarstva i ukupnog životnog standarda

stanovništva.

Relativno dobar položaj unutar Županije, te Strahinjčica kao vrijedan prirodni

krajolik, građevine kulturno-povijesnog karaktera, nalazište fosila Europskog

značaja, reljefne, klimatske, prometne i ostale karakteristike blizina Krapine i

Zagreba trebale bi biti kvalitetna osnovica potencijalnih mogućnosti razvoja i

migracijskih kretanja stanovništva iz većih gradova, koji bi na području Općine

pronašli ugodan ambijent za vlastito prebivalište.


12

2. Stanovništvo i domaćinstvo

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Općina Radoboj imala je 3.665

stanovnika, u 2001. godini prema popisu stanovnika imala 3.513 stanovnika odnosno

152 manje stanovnika u odnosu na prethodni popis stanovništva dok je prema

zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Radoboj imala je 3.400

stanovnika ( DZS, 1441 - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., prvi

rezultati po naseljima)

Uočljivo je dakle, da se trend smanjivanja broja stanovnika i dalje nastavlja.

Naime, od 1948. godine, kada je na prostoru Općine Radoboj boravilo 4.453

stanovnika, 1971. godine 3.624, 1981. godine 3.412 pa do 1991. godine 3.665, 2001.

godine sa 3.513 stanovnika, te 2011. 3.400 stanovnika dakle u vremenskom razdoblju

od 64 godine, iskazan je apsolutni pad od 1.053 stanovnika ili prosječno godišnje 16

stanovnika.

Isto tako može se konstatirati, da nema značajnijeg povećanja broja stanovnika

putem imigracije, dakle dolaskom stanovništva iz drugih područja, već je nazočan

dugogodišnji trend smanjivanja stanovništva Općine.

Također treba istaći značajne dnevne i tjedne migracije stanovništva Općine.

To se prije svega odnosi na stanovništvo koje obavlja zanimanja u drugim mjestima

općine, županije odnosno drugim županijama, u odnosu na njihovo mjesto

stanovanja te učenike osnovnih i srednjih škola i studente.

Ukupan broj dnevnih migranata prema popisu stanovništva iz 2001. godine iznosi

925. To čini 26,3 % ukupnog broja stanovnika.

Pretežito se ovdje radi o dnevnim migrantima. Od toga se 723 odnosi na zaposlene u

drugim gradovima i općinama Krapinsko-zagorske županije odnosno drugim

županijama, što od ukupnog broja zaposlenih 1.183 sa područja Općine Radoboj

iznosi 61,1 %.

Drugim riječima skoro praktički ukupno zaposleno stanovništvo putuje na svoja

radna mjesta u drugim općinama i gradovima Krapinsko-zagorske županije odnosno

drugim županijama. Ovo govori da nema dovoljan broj radnih mjesta u Općini

Radoboj i za relativno mali broj stanovnika koji se nalazi na njezinom području.

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf


13

Treba napomenuti i da 45 učenika osnovnih i srednjih škola te studenata također

svakodnevno putuje u svoje škole odnosno na fakultet.

Ukupan broj domaćinstava prema popisu iz 2001. godine u Općini Radoboj iznosio je

1.015. dok je u 1991. godini njih bilo za 30 više dakle 1045.

Prema najnovijem popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broj kućanstava na

području Općine Radoboj bio je 998. a stanova za stalno stanovanje 1.459.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, nazočna je dominacija kućanstava sa 4

člana i to njih 225 od ukupnog broja kućanstava, zatim dvočlana 201 kućanstava i

tročlana 141 kućanstava.

Prema tome te tri kategorije po broju članova predstavljaju ukupno 55,8 %

kućanstava Općine.

Očigledno je da je u Općini Radoboj nazočna relativno viša struktura domaćinstava

po broju članova u odnosu na Županiju i druge općine. Naime prosjek je 3,46 članova

u domaćinstvu što je relativno visok pokazatelj.

KUĆANSTVA PO NASELJIMA U OPĆINI RADOBOJ U 2011. GODINI

Naselje Kućanstva

Bregi Radobojski 134

Gorjani Sutinski 44

Gornja Šemnica 170

Jazvine 107

Kraljevec Radobojski 17

Kraljevec Šemnički 28

Orehovec Radobojski 90

Radoboj 389

Strahinje Radobojsko 19

Ukupno 998

Iz ove analize, proizlaze nalazi o kontinuiranom smanjivanju broja stanovnika

Općine, izrazitoj dnevnoj migraciji radnika i učenika odnosno studenata što znači da

postoji insuficijencija mogućnosti zapošljavanja u Općini Radoboj te relativno

značajan broj članova u strukturi domaćinstava.


14

Ovo upućuje na izrazitu potrebu značajnijeg gospodarskog razvoja koji bi potaknuo

pozitivna kretanja u zapošljavanju, povećanju stvaranja novih domaćinstava,

odnosno naseljavanje stanovništva iz drugih područja.

3. Gospodarstvo

Podaci o broju trgovačkih društava registriranih na području Općine Radoboj po

djelatnostima za 2009., 2010., i 2011. godinu, postotku koji zauzima svaka pojedina

djelatnost na području Općine Radoboj, udjelu izvoza Općine Radoboj u ukupnom

gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije te dinamici rasta u pojedinim

djelatnostima u obrtima dani su u slijedećim tabelama i grafikonima.

Broj trgovačkih društava koja su registrirana na području općine Radoboj:

Sva trgovačka društva spadaju u mala poduzeća, nema srednjih ili velikih poduzeća.

2009. god – ukupno 13 trgovačkih društava

Grana djelatnosti Broj poduzeća

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 4

GRAĐEVINARSTVO 2

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

2

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 1

POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 2

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1

Ukupno 13

2010. god – ukupno 13 trgovačkih društava



GRAĐEVINARSTVO 2


4





Ukupno 13

2011. god – 13 ukupno trgovačkih društava



15


GRAĐEVINARSTVO 1


4

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

1





Ukupno 13

Postotak koji zauzima svaka djelatnost na području općine Radoboj:

Udio pojedinih djelatnosti u ukupnom gospodarstvu općine Radoboj

Grana djelatnosti 2009. 2010. 2011.

1. Prerađivačka industrija 30,76 % 23,07 % 23,07 %

2. Građevinarstvo 15,38 % 15,38 % 7,69 %

3. Trgovina na veliko i malo; Popravak motornih vozila i motocikala

15,38 % 30,76 % 30,76 %

4. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

_______ ________ 7,69 %

5. Informacije i komunikacije 7,69 % 7,69 % 7,69 %

6. Poslovanje nekretninama 7,69 % 7,69 % 7,69 %

7. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 15,38 % 7,69 % 7,69 %

8. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 7,69 % 7,69 % 7,69 %

Udio svake pojedine djelatnosti u ukupnom prihodu za 2009., 2010. i 2011. godinu:

Udjel djelatnosti u ukupnom prihodu

Br. Grana djelatnosti 2009. 2010. 2011.

1. Prerađivačka industrija 0,5065 0,5437 0,6457

2. Građevinarstvo 0,2391 0,0618 0,0068

3. Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala

0,0046 0,2249 0,2352

4. Informacije i komunikacije 0,0811 0,0657 0,0221

5. Poslovanje nekretninama 0,0050 0,00006 0,0046

6. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 0,0869 0,0014 0,0010

7. Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti

0,0766 0,1021 0,0835

8. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

__________ __________ 0,0007

UKUPNO 1,0000 1,0000 1,0000


16

Postotak koji zauzima svaka djelatnost na području općine Radoboj:

Udio pojedinih djelatnosti u ukupnom gospodarstvu općine Radoboj

.Udio izvoza općine Radoboj u ukupnom gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije:

Prihodi od prodaje u inozemstvu

2009. 2010. 2011.

Prihodi KZŽ od prodaje u

inozemstvu

1943072556 2044208051 2256903825

Prihodi Općine Radoboj od

prodaje u inozemstvu

13258600 14440094 24112019

Udio prihoda Općine Radoboj u

prihodima KZŽ od prodaje u

inozemstvu

0,6 % 0,7 % 1,0 %

Dinamika rasta pojedinih djelatnosti u obrtima u 2009., 2010 i 2011.

redni broj vrsta djelatnosti 2009 2010 2011

1 uslužni obrti 16 16 14

2 Proizvodnja 17 17 14

3 Prijevoz 2 1 1

4 Trgovina 5 6 5

5 Ugostiteljstvo 6 6 5

6 Graditeljstvo 8 5 5

7 Frizeri 3 3 3

ukupno 57 54 47


17

Gospodarska kretanja posljednjih desetljeća proteklog milenija na području Općine

Radoboj karakterizirana su u najvećoj mjeri nestajanjem odnosno konkretno

zatvaranjem rudnika ugljena i sumpora koji se nalaze na teritoriju Općine. Oni su bili

praktički i temeljni pokretači gospodarskih zbivanja na području Općine.

Premda područje Općine raspolaže sa kvalitetnom drvnom masom koja se za sada ne

obrađuje finalno, te turističkim resursima, ništa značajnije nije učinjeno i na tom

planu.

Prema podacima za 2011. godinu na području Općine postoji 13 trgovačkih društava

i 47 obrtničkih gospodarskih kapaciteta. Strukturalno oni nisu pretjerano raspršeni

po djelatnostima.

Temeljem ovih podataka moguće je konstatirati da u strukturi gospodarstva

Dominira prerađivačka djelatnost, ali da postoje i elementi građevinske djelatnosti i

trgovine , uslužnih djelatnosti (smještaj, pripremanje usluživanje hrane), informacija i

komunikacija, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te administrativnih i

pomoćnih uslužnih djelatnoati.

Na području obrta uočljiva je dominacija proizvodnih obrta, zatim uslužnih obrta,

trgovine, ugostiteljstva, graditeljstva, i frizerske sekcije.


18

Radoboj je orijentiran i prema robnoj razmjeni sa inozemstvom. Udio prihoda Općine

Radoboj u prihodima KZŽ od prodaje u inozemstvu u 2011. Godini iznosio je 1,0%

dok je u 2009. i 2010. On bio niži od 1,0% (2009. godine iznosio je 0,6% a 2010. 0,7%).

Uočljiva je dakle tendencija povećanja ovog udjela.

U cilju intenziviranja razvoja industrije, poduzete su aktivnosti na izgradnji dviju

gospodarskih zona.

Na području Općine Radoboj planirana je zona gospodarske namjene – proizvodna

na području "Brod" u površini od cca 8 ha, zona gospodarske namjene – poslovna

(pretežito uslužna i pretežito trgovačka) na području Jazvina u površini od cca 3,5 ha,

zona poslovne namjene – poslovna (pretežito komunalno-servisna) na području

naselja Radoboj u površini od 0,3 ha. Također je na području centra naselja Radoboj

planirano dodatnih 1,5 ha poslovne namjene.

Bitno je reći da sadašnjim planom nisu predviđeni veći industrijski pogoni već se

pretpostavlja orijentacija isključivo na male i srednje tvrtke. Sukladno tome planirane

su i djelatnosti temeljem županijskog plana:

Proizvodnja piljene građe i ploča te finalnih proizvoda od drveta;

Proizvodnja prehrambenih proizvoda;

Proizvodnja građevinskih materijala;

Metaloprerađivački obrti;

Proizvodnja stočne hrane.

S obzirom na važnost zona za gospodarski razvoj značajne aktivnosti općine biti će

usmjerene na izvođenje akcija za popunjavanje zona prije svega gospodarskim

proizvodnim kapacitetima.

Značajne prednosti i povoljnosti za popunjavanje zona ima i činjenica da Radoboj

kao mjesto, ima industrijsku tradiciju, posebno iz doba eksploatacije rudnika.

Pored lokacijskih prednosti važno je naglasiti da postoje i povoljnosti iz okruženja

koje se manifestiraju u sve širem dijapazonu potencijalnih financijskih izvora za

realizaciju projekata, dok je trenutačni nedostatak nedovoljna organiziranost za

pronalaženje programa iz gospodarstva koji će se upravo ispraviti radom na ovom

Projektu ukupnog razvoja Općine.


19

Gospodarska zona smještena je u jugoistočnom dijelu Općine Radoboj uz vodotok-

pritok Šemnice, a uz koridor državne ceste D 35 na istoku te poljoprivrednih i

šumskih površina na zapadu. Sjeverno od planirane gospodarske zone nalazi se

odvojak županijske ceste Ž 2122 sa državne ceste D 35. Područje obuhvata zauzima

površinu od 11,5 ha.

Nadalje u svrhu pomoći poduzetnicima početnicima u pokretanju vlastitog posla ali i

već etabliranim poduzetnicima u daljem razvoju i unapređenju njihove djelatnosti

osnovan je poduzetnički inkubator Radboa čija je svrha pružanje pomoći

poduzetnicima u realizaciji njihove projektne ideje, pripremi projektne

dokumentacije za prijavu na različite natječaje za dobivanje financijskih sredstava

potrebnih za realizaciju projekta kao i obavijesti o otvorenim natječajima i dobivanju

svih potrebnih informacija vezano za ove natječaje.

Voditelj inkubatora je Poljoprivredna zadruga Radoboj čiji je upravitelj g. Marko

Martinolić, dipl.oec.

Na području Općine postoji stanoviti interes za razvoj agrara u smislu malih

poduzetnih eko-farmi, a biti će potrebno kroz razvojnu koncepciju Općine ovom

obliku gospodarstva dati daleko veći značaj kao i poticajne mjere.

Usitnjenost parcela primarno uvjetuje poljoprivredne djelatnosti na razini obiteljske

proizvodnje za vlastite potrebe. Parcele su nastale na područjima udolina ili na

padinama bregova, te je uzgoj vrste kultura u ovisnosti o položaju i veličini parcele:

područje u dolinama i podbrežju pokriveno je sadnjom kukuruza i žitarica, a na

područjima padina brijega razvijaju se kulture vinove loze, raznog voća i nešto

povrća.

Karakteristični zagorski krajolik, koji pobuđuje interes za povremenim stanovanjem i

uzgojem vinove loze i ovdje je nazočan.

Kategorizacijom tla ustanovljene su kategorije na području Općine, te se može

zaključiti da je veoma malo površina osobito vrijednog obradivog tla, nešto više

vrijednog obradivog tla koje se pruža u uskim udolinama smjera sjever-jug i najviše

ostalog obradivog tla.

Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine broj poljoprivrednih kućanstava na

području Općine Radoboj iznosi 788 što je 77,6 % što je više od tri četvrtine ukupnog

broja kućanstava. Iz ovoga proizlazi da je područje Općine po stanovništvu agrarni

kraj u izrazitom smislu, što predstavlja i solidnu podlogu za inicijalizaciju

intenzivnijeg razvoja ove grane i pokazuje s obzirom na resurse punu opravdanost

takvog opredjeljenja.


20

Poljoprivredna kućanstva raspolažu sa 1.081 ha površine zemljišta od čega se stvarno

u poljoprivredne svrhe koristi 646 ha. Dakle skoro samo polovica raspoloživog

zemljišta, što jasno ukazuje na razinu neiskorištenosti resursa u poljoprivredi.

Jedan od važnih problema koji otežava intenzivniji razvitak pojedinih grana

poljoprivrede koje su primjerene ovim prostorima je i poznata karakteristika

zagorskih prostora koja se odnosi na isparceliziranost zemljišta u vlasničkom smislu.

Na području Općine Radoboj radi se o 4.204 parcela koje se odnose samo na zemlju

koja se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Ovakva minijaturizacija posjeda

smanjuje potencijale proizvodnje i mogućnost njezinog intenziteta.

U poljoprivrednoj djelatnosti Općine zastupljeno je ratarstvo sa proizvodnjom

žitarice i krumpira u manjoj meri.

Isto tako, nazočna je voćarska proizvodnja (šljive sa 2.838 rodnih stabala, jabuke sa

3.770 rodnih stabala, kruške sa 1.182, trešnje sa 655, višnje 263, breskve 403, marelice

sa 268, orasi sa 1.105), ali i ono što se radi to je uglavnom za vlastite potrebe i

povremenu prodaju viškova na tržnicama, bez organizacije plasmana i općinskog

nosioca te intenzivnijeg razvoja.

U Općini je nazočno i vinogradarstvo sa 198.000 rodnih trsova i površinom od 50,12

ha. Ovo dakako predstavlja također solidnu osnovu za razvoj ove grane.

Svinjogojstvo se nalazi također na 14 mjestu u Županiji sa proizvodnjom svinja i

odojaka, njih 1.766; konjarstvo je kao im općenito u Županiji slabo razvijeno tj. prema

popisu postoji samo 4 konja; peradarstvo sa 16.295 komada peradi je 22 mjestu i to sa

uzgojem zagorskog purana, kokoši, gusaka i pataka te pčelarstvo na 232 košnice je na

6 mjestu u Županiji.

Razvoj pčelarstva se mora temeljiti na geografskom porijeklu - izrada pašnih karata,

što sve pruža velike mogućnosti zapošljavanja u okviru pčelarstva.

Ovčarstvo i kozarstvo su razvijeni u simboličnim okvirima. Postoji 8 ovaca i 80 koza.

Ove pozicije pojedinih djelatnosti Općinu Radoboj govore zapravo o neiskorištenom

poljoprivrednom potencijalu Općine i stanovništva stoga ju i svrstavaju u područja

koja mogu ostvariti značajniji razvoj poljoprivrede u Krapinsko-zagorske Županije

koja zapravo nije iskorištena u dovoljnoj mjeri u cjelini.


21

Bitni nedostatci su svakako organizacija intenzivnije povrtlarske proizvodnje i

voćarstva te stočarstva za tržište te osiguranje plasmana.

Na temelju analize postojećeg stanja u oblasti poljoprivrede radna grupa je na svojim

sastancima definirala i preporuke za aktivnosti razvoja ove grane. One se sastoje u

slijedećem :

Potrebno je stvoriti uvjete za organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda i

njihov plasman na tržište. Kod toga treba koristiti komparativnu prednost

područja Općine s obzirom na blizinu tržišta grada Zagreba;

Nosilac organizirane poljoprivredne proizvodnje, trebala bi biti

Poljoprivredna zadruga u Radoboju.

Maksimalno treba poticati i educirati proizvođače za proizvodnju nedostatnih

poljoprivrednih proizvoda za koje postoje realne mogućnosti proizvodnje u

općini (financijski poticaji i subvencije, besplatna edukacija, povoljno

kreditiranje i sl.)

Proširiti pčelarsku proizvodnju;

Organizirati i povećati proizvodnju mlijeka;

Poticati razvoj voćarstva podizanjem novih voćnjaka, te potencirati razvoj

povrtlarstva;

Razvijati sadnju novih vinograda konkurentnim sortama i pri tome angažirati

i potpomagati vinogradarsku udrugu;

financirati razvoj ekološke proizvodnje u poljoprivredi;

Uz nabrojene poljoprivredne proizvodnje, trebalo bi poticati i ostale

zanimljive i isplative proizvodnje kao što su: kunićarstvo, proizvodnja puževa,

gljivarstvo, proizvodnja ljekovitog bilja, ribnjačarstvo, i druge proizvodnje;

Da bi se ovakvi projekti mogli realizirati nužna je i suradnja sa državnim i

županijskim institucijama koje se bave problematikom poljoprivrede, kao i

susjednim općinama i gradovima zbog ostvarivanja projekata od zajedničkog

interesa.


22

Šumarstvo

Na teritoriju Općine najvrijednije šumske površine nalaze se na području

Strahinjčice, a ukupni teritorij Općine pokriven je Programom za gospodarenje

šumama.

Šumske površine na teritoriju općine Radoboj spadaju u nadležnost Šumarije

Krapina i Šumarije Zlatar

Teritorij pokriven šumama je gospodarske, zaštitne i posebne namjene, a područje

općine pokriveno je većim dijelom gospodarskim šumama (predio Strahinjčice uz

izuzeće južnih grebena koje su uglavnom zaštitne šume hrasta kitnjaka, graba i

mjestimično hrasta medunca).

Strahinjčica, koja dominira sjevernim dijelom općine Radoboj, uglavnom je

pokrivena visokim raslinjem šuma hrasta, bukve i graba – većim dijelom

gospodarske namjene. Gospodarska jedinica Strahinjčica – Trnovec pripada pojasu

gorskih i pretplaninskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma panonskog sektora Ilirske

provincije eurosibirske – sjevernoameričke regije. Glavno obilježje takvog

biljnogeografskog položaja je izražena visinska zahvalnost vegetacije. Ovdje su

prisutne dvije zone: niži položaji pripadaju klimazonskoj zajednici hrasta kitnjaka i

običnog graba, a viši klimatskoj zoni bukovih šuma.

Gorski dio Strahinjčice predstavlja križanje predalpskog, dinarskog i panonskog

sektora. Karakteristične su asocijacije jela i bukve, mjestimice s gorskim javorom i

bijelim jasenom, a u nižim položajima s lipom, hrastom kitnjakom i običnim grabom.

Na području općine nije razvijena prerada drveta, te nažalost općina Radoboj nema

veće koristi, koju bi imala da razvije proizvodnju finalnih proizvoda, a ne da se

koristi samo kao drvna masa za prodaju ili se koristi za trupce i ogrijev.

Stoga je preporuka da se u sklopu planiranih gospodarskih zona male privrede

podupre poticajnim mjerama (na razini županije i općine) razvoj drvno prerađivačke

proizvodnje finalnih proizvoda (namještaj, građevinski i tesarski elementi i dijelovi i

sl.).


23

Turizam

U sadašnjem trenutku razvoja općine turizam predstavlja više deklarativnu

komponentu, nego što je materijalizirao postojeće resurse koji nisu beznačajni.

Unatoč resursima s kojima općina raspolaže turizam nije razvijen.

Postoje sve pogodnosti za razvoj vjerskog, lovnog, izletničkog turizma, ali obzirom

na uslužne i smještajne sadržaje koji moraju pratiti turizam, a kojih nema dovoljno,

turizam je ograničen isključivo na eventualni dnevni - izletnički.

Nadalje, postoje pretpostavke za razvoj tematskog turizma kao što je, vjerski, lovni,

izletnički, zdravstveni, sportsko- rekreativni, seoski i drugi aspekti ove djelatnosti.

Radobojem prolazi stara rimska cesta koja je u doba Carstva povezivala Varaždin i

Krapinu.

Razvoj seljačkog turizma uz preduvjet razvoja vinskih cesta sa kušaonicama vina

svakako ima značajnog potencijala na području općine. Isto tako postoje uvjeti za

razvoj eko i etno-turizma, povijesnog turizma, uvjetno rečeno i zimskog turizma sa

mogućnošću skijanja na padinama Strahinjčice, pa i političkog turizma i to u

konkretnim aktivnostima i objektima.

Pri kraju je uređenje zavičajne zbirke a planira se i uređenje akvarija i terarija u

sklopu Zavičajne zbirke

U Zavičajnoj zbirci biti će izloženi stari rudarski eksponati, replika najstarije okamine

vinove loze koja ja pronađena u Općini Radoboj, te brojne druge okamine i predmeti

značajni za povijest općine.

Bujna prirodna bogatstva na stepenastim proplancima, koji se kao prirodna zaštita

propinju oko Radoboja, daju posjetitelju dojam da promatra uzburkano more zelenih

zaobljenih valova.

Obnovljenom Rimskom cestom, koja je u doba Rimskoga Carstva povezivala

Varaždin i Krapinu, može se prošetati do vinograda i voćnjaka, čiji marljivi vlasnici

proizvode vrhunska vina i različite delikatesne voćne rakije.

Značajan je potencijal za razvoj vinskih cesta s kušaonicama vina, a gradi se i ostala

potrebna infrastruktura u cilju razvoja tematskog turizma: vjerskoga, lovnoga,

zdravstvenoga i sl.


24

Općina Radoboj ima sve potrebne pretpostavke da postane sredina u koju će

suvremeni turist poželjeti doći kako bi iz urbanih centara, od stresa, otuđenja,

zasićenja i umora pobjegao u mjesto iz bajke gdje ponovno može doživjeti

pustolovine iz djetinjstva.

S ciljem razvoja turističke ponude, u Radoboju su 22.9.2012. otvorene prve označene

biciklističke rute tj. biciklističke staze – staza Rimska cesta i staza Mirna. Ove rute

prvenstveno su namijenjene posjetiteljima i turistima koji će se odlučiti na

upoznavanje općine uz pomoć bicikla. Općina Radoboj otvaranjem ovih biciklističkih

ruta započinje sa sustavnim označavanjem i trasiranjem ruta kako bi ih što smislenije

ponudila svim posjetiteljima.

Staza Rimska cesta nazvana je prema cesti kojom u cijelosti prolazi, a završava na

granici općina Radoboj i Jesenje i ondje usmjerava bicikliste na rute općine Jesenje.

Staza je dugačka više od 5,5 kilometara. Staza Mirna je više prilagođena

posjetiteljima koji bicikl voze rekreativno. Dugačka je 6 kilometara te se jednim

dijelom preklapa sa prvom stazom. Osim postavljenim znakovima, staze su trasirane

i GPS uređajem a karte se mogu preuzeti na internetskim stranicama općine Radoboj.

Postoje i smještajni kapaciteti u privatnom smještaju – apartmani Jurinjak.

Za razvoj turizma na području Općine Radoboj vrlo je značajan i Edukacijsko-

promidžbeni centar JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima koji je

otvoren u travnju 2013. godine.

Ostale grane gospodarstva uglavnom su zastupljene sa vrlo malim brojem nosilaca,

izuzev trgovine, koja je usitnjena i po našim sagledavanjima ima karakteristike

nekoncipiranog razvoja.

4. Zaposlenost

Od ukupnog broja stanovnika u Općini Radoboj prema službenim statističkim

podacima iz Popisa stanovništva 2001. godine zaposleno je ukupno njih 1.183. ili 52,8

% od radno sposobnog stanovništva kojeg ima prema podacima DZS 2.238.

Struktura zaposlenih po djelatnostima dana je u tablici:

Struktura zaposlenih prema djelatnostima u Općini Radoboj

Općina Radoboj 1.183


25

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 93

Ribarstvo -

Rudarstvo i vađenje 4

Prerađivačka industrija 416

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 21

Građevinarstvo 129

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za o 136

Hoteli i restorani 39

Prijevoz, skladištenje i veze 92

Financijsko posredovanje 10

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 25

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 77

Obrazovanje 39

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 46

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 23

Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem -

Izvanteritorijalne organizacije i tijela -

Na radu u inozemstvu 26

Nepoznata djelatnost 7

Podaci o broju zaposlenih u trgovačkim društvima po djelatnostima u Općini

Radoboj za 2009., 2010. i 2011. godinu dani su u slijedećim tabelama

Broj zaposlenih u trgovačkim društvima na području općine po djelatnostima:

2009. god – ukupno 88 zaposlenih



2009. godina

Grana djelatnosti Broj zaposlenih


GRAĐEVINARSTVO 22


2





26


Ukupno zaposlenih u 2009. godini 88

2010. godina



GRAĐEVINARSTVO 15


23






2011. godina



GRAĐEVINARSTVO 4


24

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

2






Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Područni ured Krapina)

prosječan broj nezaposlenih osoba na području Općine Radoboj u 2009.godini iznosio

je 142 u 2010. godini 197, u 2011. godini 185 a u 2012. 217 ( za razdoblje siječanj-

listopad)

5. Infrastruktura Na području Općine uspostavljen je složen sustav infrastrukture. Zastupljeni su

cestovni sustavi, sustavi vodoopskrbe i odvodnje, vodnogospodarski sustav, sustav

plinoopskrbe i telekomunikacije te elektroenergetski sustav.


27

Cestovni promet

Krapinsko-zagorska županija leži na osnovnom državnom koridoru sjever-jug koji je

od međudržavnog značaja i spaja se na dva koridora od državnog značaja u smjeru

istok-zapad.

Općina Radoboj ima oko 20 km asfaltiranih prometnica višeg reda i oko 45 km

asfaltiranih nerazvrstanih cesta.

U tom sustavu teritorij općine je donekle ostao po strani, ali blizina autoceste i

Krapine trebala bi osigurati dobru prometnu povezanost.

Komunalno-infrastrukturni objekti kao dijelovi sustava državnog i županijskog

značaja prvenstveno obuhvaćaju:

- državnu prometnicu D35

- planirani koridor D35 brze ceste za Zagreb i Varaždin

- županijske ceste Ž2123 kojom se Radoboj povezuje sa Krapinom

- županijske ceste Ž2122 kojom se Radoboj spaja sa državnom cestom D35, te

- županijska cesta 2257 koja Radoboj povezuje sa Novim Golubovcem

- lokalnu prometnicu L22014 koja povezuje Ž2123 i D35

Cjelokupni teritorij Općine dobro je pokriven prometnicama. Njihova mreža pokriva

cjelokupni teritorij Općine Radoboj. Premda su prometnice asfaltirane, nedovoljnog

su profila i standarda.

Područjem Općine prolazi 20-ak kilometara županijskih i državnih cesta. U

prometnu infrastrukturu treba ubrojiti i gotovo 50 kilometara tzv. nerazvrstanih

asfaltiranih putova, koji sva naselja spajaju s glavnim prometnicama.

Pored toga, ulažu se maksimalni napori Općine da se nerazvrstane prometnice

redovito održavaju.

Na razini državnih prometnica temeljem Prostornog plana uređenja općine Radoboj

položena je i nova planirana trasa D - 35, a u skladu sa PPKZŽ-om. Predložen je i

tunelski proboj u skladu sa PPKZŽ-om, a na trasi D - 35.

Općinom Radoboj prolaze tri važna cestovna pravca: županijska cesta 2122 (A. G.

Grada Krapina-Radoboj-D 35), županijska cesta 2123 (Radoboj (Ž 2122)-Jazvine-A. G.


28

Grada Krapina) i županijska cesta 2257 (Radoboj-Gorjani Sutinski-Novi Golubovec

(D 29)).

Na razini županijskih prometnica novoplanirana je kontinuirana mreža do svakog

naselja i zaseoka odnosno grupacije građevina. Uspostavljena je vinska cesta koja

najvećim dijelom prati postojeće prometnice i nastavno povezuje susjedne Općine

(kontinuirana vinska cesta kroz sve Općine županije).

Realizacija planirane lokalne prometnice nastavno na Ž2122 u skladu je sa

prijedlogom turističke ceste južne Ivančice (Strahinjičice za općinu Radoboj) koja bi

bila trasirana: Krapina – Radoboj - Novi Golubovec – Lobor – Belec - Budinšćina.

Trasa je preuzeta iz dokumenta PPKZŽ s time da je korigirana u skladu s

topografijom terena. Trasa je dijelom položena na postojeće županijske prometnice,

dijelom su novoplanirane dionice, a potrebno je korigirati profile, nagibe i regulaciju.

Predložena je i vinska cesta u predjelu Vinivrh i nastavno prema općini Mihovljan.

Područje Strahinjčice aktivirano je Prostornim planom putem polaganja

nerazvrstanih cesti koje su dijelom korištene polaganjem na šumske puteve, a

dijelom planski trasirane. Omogućen je kolni pristup do najviše točke Strahinjčice, a

podnožje je u cjelosti pokriveno cestom.

Samo se naselje Radoboj nalazi na prometnom križanju županijskih cesta i, što je

nepovoljno za formiranje centra, te će biti potrebno u budućnosti kad se realizira

planirana lokalna prometnica, izmjestiti odnosno ukinuti dio županijske ceste koji

prolazi kroz centar naselja Radoboj.

U planu je rekonstrukcija i proširenje nerazvrstane ceste od naselja Crneki prema

naselju Strahinje Radobojsko te dalje prema planinarskom domu na Strahinjčici.

Isto tako, uređena je šumska cesta koja spaja općine Radoboj i Jesenje, a važna je i kao

protupožarna cesta, te je otvorila planinu Strahinjčicu sa sjeverna strane,a osim toga

od velike je važnosti za vlasnike šuma na tom području.

Elektroničke komunikacije

Općina Radoboj dio je Krapinsko – zagorske županije koja u pogledu TK strukture ne

predstavlja neko značajnije čvorište u Županiji.


29

Pristupna mreža elektroničkih komunikacija općine Radoboj vezna je na AXE

centralu u Krapini.

Područjem općine Radoboj prolaze TK vodovi koji predstavljaju samo segment

pristupnih veza sjevernog dijela Krapinsko-zagorske županije koji gravitira matičnoj

TK centrali instaliranoj na području grada Krapine.

Optički TK kapaciteti, osim u tranzitnom prometu povezuju udaljeni pretplatnički

stupanj Radoboj s nadređenom TK centralom.

Na području općine Radoboj instaliran je jedan udaljeni pretplatnički stupanj RSS-a

koji se nalazi neposredno uz centar naselja Radoboj u zgradi Hrvatskih pošta.

Ovi telekomunikacijski uređaji svojim telekomunikacijskim kablovima, povezuju

stanovništvo naselja oko Radoboja na mrežu elektroničkih komunikacija.

U pogledu mobilnih komunikacijskih mreža područje Općine zadovoljavajuće je

pokriveno signalom mobilnih komunikacija, a u proteklom razdoblju je u naselju

Bregi Radobojski instalirana jedna bazna postaja mobilnih komunikacija.

One se nalaze na području susjednih općina i grada Krapine.

Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500

m) utvrđuju se prostornim planom županije. Na području Općine planirana je jedna

zone elektroničke komunikacijske infrastrukture, a središte druge se nalazi na

području Općine Mihovljan.

Potrebno je napomenuti da je u planu projekt uspostavljanja bežične informatičke

mreže na području općine za besplatan pristup internetu (ili uz simboličnu

naknadu).

Sukladno navedenom može se zaključiti da je cijelo područje općine Radoboj

relativno zadovoljavajuće pokriveno javnom pokretnom i nepokretnom mrežom.

Elektroopskrba

Područje općine potrebe za električnom energijom podmiruje iz pojne točke:

TS 35/10 kV, 2x8 MVA KRAPINA (STRAHINJE).


30

Položaj navedene pojne točke relativno je povoljan i omogućava daljnji razvoj

elektroopskrbe na području općine.

Navedena TS 35/10 kV napaja se električnom energijom iz pojne točke: TS 110/35kV,

2x40 MVA STRAŽA preko odgovarajućeg 35 kV dalekovoda.

Općinsko središte Radoboj jedino je naselje stanovite koncentracije stanovništva, sa

razvijenim upravnim i uslužnim funkcijama. Ostala naselja disperznog su karaktera

više u smislu stambenih susjedstva lociranih po brežuljcima.

Unutar granica općine Radoboj u pogonu je 20 kom. distributivnih TS s ukupnom

snagom instaliranih transformatora od 2.100 kVA.

Sve te transformatorske stanice su za potrebe široke potrošnje i poslovnih sadržaja,

razmještaj TS-a je zadovoljavajući.

Iz TS 10/(20)/0,4 kV formirana je niskonaponska mreža koja je većim dijelom

nezadovoljavajućeg presjeka i tehničkog stanja. Izgrađena je većim dijelom na

drvenim stupovima vodičima Al/Fe 4x16 mm2; 4x25mm2; 4x35 mm2.

Djelomično je obnovljena stara NNM vodičima Al/Fe 4x50/8 mm2 i X00/0-A

3x70+71,5+2x 16 mm2 na jelovim impregniranim i betonskim stupovima.

Trasa niskonaponske mreže izvedena je uz postojeće prometnice a jednim dijelom

prolazi preko poljoprivrednih površina i ne zadovoljava razvoj naselja.

Javna rasvjeta u naseljima Općine izvedena je u manjem opsegu uz glavne ulice.

Taj dio javne rasvjete ne zadovoljava i potrebno je njezino proširenje i zamjena sa

modernijim rasvjetnim svjetiljkama koje su ekonomičnije i sa kvalitetnijim

svjetlotehničkim rješenjima.

Općina Radoboj poklanja osobitu pažnju zaštiti i očuvanju okoliša te energetskoj

učinkovitosti. Posebno se to odnosi na rezerve pitke vode, šume, zrak, nezagađena

tla, zaštićene dijelove prirode te prirodni i kultivirani krajobraz.

Na području elektroopskrbe u planu su projekti (u sklopu projekta „Radoboj- Zeleni

otok) izgradnje energetski učinkovite zgrade poticajne stanogradnje, izgradnja

bioelektrane koja bi kao gorivo koristila drvnu masu te izgradnja vjetroelektrane i

sunčane elektrane.


31

Građevine namijenjene proizvodnji električne ili toplinske energije iz obnovljivih

izvora (vode, sunca, vjetra, biomase, bioplina i sl.) te kogeneracijska i trigeneracijska

postrojenja moguće je graditi u gospodarskim zonama (namjena I) uz poštivanje

uvjeta za gradnju propisanih za zonu. Iznimno je moguća gradnja ovih postrojenja i

unutar ostalih namjena, za postrojenja snage do 500 kW prema uvjetima osnovne

namjene.

Plinoopskrbna mreža

Područjem Krapinsko-zagorske županije uspostavljen je osnovni sustav opskrbe

plinom koji je potrebno razvijati u cilju povećanja i poboljšanja opskrbe, te njene

sigurnosti.

Na području općine Radoboj plin se koristi u širokoj potrošnji (domaćinstva) za

grijanje građevina, pripreme sanitarne potrošnje tople vode, pripremu hrane u

ustanovama (škole i sl.) te manjim obrtničkim radionicama.

Postojeće stanje opskrbe plinom područja općine je uglavnom zadovoljavajuće.

Opskrba područja općine odvija se preko redukcijske postaje u Krapini i plinovoda

od 160 PE maksimalnog radnog tlaka 3 bara koji se pruža centralnim dijelom

teritorija općine. Od ovog cjevovoda se odvajaju distributivni cjevovodi manjih

teritorija općine. Distributivnom mrežom pokrivena su sva veća naselja u općini.

Distributivni cjevovodi izvedeni su u cijelosti iz PE cijevi.

Distribuciju plina za područje općine Radoboj vrši distributer Gradska plinara

Krapina.

Vodoopskrba

Distribuciju vode na području vodoopskrbnog sustava „Radoboj“ provodi KRAKOM

d.o.o. – Krapina.

Opskrba vodom temelji se na zahvatu vode na izvorištu „Beli zdenci“ ukupnog

kapaciteta 12 l/s (zahvat vode iz tri bušotine). Zahvaćena voda distribuira se prema


32

potrošačima iz dva vodospremnika (VS „Beli zdenci 1“ V = 28 m3 – za naselje

Radoboj i istočni dio općine te VS „Beli zdenci 2“ V = 50 m3 – za naselje Jazvine i

zapadni dio općine). Kapacitet postojećih vodospremnika ne zadovoljava potrebe

vodoopskrbnog sustava, kao ni dimenzije glavnih opskrbnih cjevovoda.

Na području općine Radoboj izvedena je u periodu studeni - prosinac 2006. godine

vodozahvatna bušotina Radoboj-2. Probnim crpljenjem i provedenim proračunom

ustanovljen je optimalni kapacite bušotine je Q = 7,0 l/s (25,2 m3/sat odnosno 604,8

m3/dan) i maksimalni kapacitet Q = 11,2 l/s (40,3 m3/sat odnosno 967,7 m3/dan).

Dubina ugradbe crpke 95 m.

Uvažavajući pronađene nove količine vode na području općine Radoboj (bušotina

Radoboj-2) usvojenim tehničkim rješenjem predviđeno je uvođenje novih količina

vode u postojeći vodoopskrbni sustav „Radoboj“ iz bušotine Radoboj-2, a na

postojećem sustavu potrebno je izgraditi vodospremnik „Radoboj“ zapremnine V=

400 m3 i glavni opskrbni cjevovod DN 200 mm, L= 1850 m do prekidne komore

„Kapelica“ (postojeći objekt) te izvršiti sanaciju postojećih komora zdenaca sa

spojnim cjevovodima na izvorištu „Beli zdenci“.

Osim navedenog potrebno je proširiti postojeći vodoopskrbni sustav na istočno i

zapadno područje općine Radoboj. Proširenjem vodoopskrbnog sustava biti će

omogućena opskrba vodom naselja Šemnica Gornja (istočni dio) te naselja Jazvine i

Orehovec Radobojski (zapadni dio).

Opskrba vodom naselja Šemnica biti će vezana na novi cjevovod VS „Jambreki“ –

Radoboj DN 200 mm u zaselku Potočki.

Tehničkim rješenjem za opskrbu vodom naselja Šemnica predviđena je izgradnja

magistralnog cjevovoda zaselak Potočki (spoj na cjevovod DN 200 mm) – VS

„Košutići“, DN 150 mm, L = 1250 m i DN 125 mm, L = 735 m, vodospremnika

„Košutići“ zapremnine V = 100 m3 s kotom preljeva +250 m.n.m. te magistralnog

cjevovoda DN 150 mm VS „Košutići“ – Šemnica Radobojska (gospodarska zona) –

Donja Šemnica (spoj na sustav Zagorskog vodovoda), L = 3630 m.

Radi kvalitetnije opskrbe vodom istočnog dijela područja Općine Radoboj, a posebno

gospodarske zone planiran je i spoj na sustav Zagorskog vodovoda preko VS „Donja

Šemnica“ s kotom preljeva +250 m.n.m. u koji se voda dovodi iz izvorišta Lobor

putem magistralnog cjevovoda „Lobor – Mihovljan – Dukovec“ DN 400mm.

Predloženim rješenjem daje se sigurnost pogona i mogućnost transporta vode u oba

smjera te nije neophodna njegova realizacija u početnoj fazi.

Uz navedene temeljne objekte sustava opskrbe vodom istočnog dijela općine Radoboj

potrebno je izgraditi i opskrbne cjevovode (vodovodnu mrežu) DN 80 mm – DN 125

mm ukupne dužine 7260 m.


33

Opskrba vodom naselja Jazvine i Orehovec Radobojski biti će vezana na prekidnu

komoru „Kapelica“ s kotom preljeva +265 m.n.m.

Tehničkim rješenjem za opskrbu vodom naselja Orehovec Radobojski potrebno je

izgraditi magistralni cjevovod PK „Kapelica“ – Jazvine DN 150 mm, L = 3520 m te

nastavno na njega magistralni cjevovod Jazvine (zaselak Tuški) – Orehovec

Radobojski DN 125 mm, L= 1585 m.

Uz navedene temeljne objekte sustava opskrbe vodom zapadnog dijela općine

Radoboj potrebno je izgraditi i opskrbne cjevovode (vodovodnu mrežu) DN 80 mm –

DN 100 mm ukupne dužine 2815 m.

Potreba vode izračunata je za tri karakteristična razdoblja (faze) i to za 2006., 2021. i

2031. godinu u Studiji „Novelacija studije razvitka vodoopskrbe na području

Krapinsko-zagorske županije“ koju je izradila tvrtka IGH d.d. Zavod za studije i

projekte, Odjel za hidrotehničke građevine iz Zagreba u studenom 2006. godine.

Vezano uz vodoopskrbu potrebno je spomenuti i projekt rekonstrukcije

vodoopskrbnog sustava u vrijednosti 1.500.000,00 kuna koji će se izvesti u tri faze, a

u potpunosti se financira iz sredstava Hrvatskih voda.

Prva faza odnosi se na izgradnju bazena zapremine 400 m3 u zaselku Jambreki,

magistralnog voda do prepumpne stanice kod Kapelice i izgradnje nove prepumpne

stanice u zaselku Košutići za područje Gornje Šemnice. Druga faza odnosi se na

izgradnju magistralnog voda do Gornje Šemnice i naselja Bregi Radobojski sa spojem

na vodoopskrbni sustav Krapina. Treća faza odnosi se na izgradnju još jednog

bazena na postojećem izvorištu Beli zdenci kao i na cjelokupnu sanaciju izvorišta.

Pitka voda visoke je vrijednosti. S obzirom na bogata nalazišta vode na području

Općine Radoboj postoji mogućnost otvaranja punionice flaširane vode.

Odvodnja

Na području općine skoro da i nema izgrađene kanalizacijske mreže. Postoji izgrađen

samo dio kanalizacijske mreže mješovitog sustava za uži centar naselja Radoboj koja

se upušta nepročišćena u korito potoka.

U ostalim naseljima nema izgrađene kanalizacijske mreže, niti uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda.


34

Otpadne vode se uglavnom prikupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju

direktno u meliorativne kanale ili kanale uz prometnicu.

U svrhu unapređenje sustava odvodnje na području Općine Radoboj u planu je

izgradnja četiri uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te sekundarne kanalizacijske

mreže. Sukladno cjelovitom rješenju na području Krapinsko-zagorske županije

predložena je i alternativna varijanta koja isključuje izgradnju uređaja na području

općine Radoboj već se otpadne vode odvode na uređaj u Krapini.

Zbrinjavanje otpada

Na području Općine nema odlagališta otpada, već se on odvozi u susjednu općinu

Jesenje na deponij Gorjak. U Općini je nužno organizirati separiranje otpada.

6.Uređenje prostora

Prostor općine Radoboj zauzima sjeverni dio Krapinsko-zagorske županije. Krajolik

ima tipične zagorske karakteristike.

Približno trećinu površine zauzima Alpski ogranak planine Strahinjčice. Teritorij

općine je podvrgnut, intervencijama u prostoru, međutim treba istaći da su još uvijek

prirodna obilježja izrazito nazočna te na taj način čine kvalitetnu podlogu za

kreiranje njezinog razvoja.

Kod ovoga valja posebno naznačiti da je sačuvan krajolik Strahinjčice sa gorskim

šumama visokog raslinja i lovištem, a on zauzima gotovo trećinu teritorija općine

Radoboj.

Podbrežje Strahinjčice ima blaži reljef i na njemu se nalaze zaseoci, i poneke

gospodarske cjeline.


35

Zagorski bregi zauzimaju gotovo dvije trećine terena. Postoje i dvije nešto šire doline

uz potoke Radobojčica i Šemnica.

Uščuvane su i padine vinograda i voćnjaka, poljoprivredne površine blaže

topografije, a u krajolik su inkorporirane šumske površine.

Brežuljci su pretežito pokriveni šumskim raslinjem, voćnjacima i vinogradima a

doline su pokrivene poljprivrednim površinama, ali se u vizurama krajolik značajno

razlikuje u ovisnosti o klimatskoj izloženosti padina brijegova.

U slikovit krajolik bregovitog dijela Općine skladno se uklapaju disperzno razbacane

grupacije ruralnih naseobina te tako stvaraju idealnu podlogu za razvoj seoskog

turizma.

U gorskoj zoni Strahinjčice zauzima trećinu teritorija Općine ima značajne površine

gospodarskih šuma (drvna masa: hrast, bukva, grab, jela, gorski javor, bijeli

jasen,lipa, obični grab, kruška) izvorišta pitke vode, građevinskog kamena i divljači

(lovišta).

U prigorskom pojasu Strahinjčice nalaze se šumske površine, a niži dio povoljan je za

razvoj vinogradarstva i voćarstva. Osojne strane prekrivene su šumskim raslinjem.

Pobrđa i brežuljci najviše su zastupljeni na teritoriju Općine i pogodni su za razvoj

voćarstva i vinogardarstva.

Naselja su locirana u nižim predjelima teritorija Općine, pojedine grupacije

naseobina nalaze se po obroncima, uz izuzeće vikendica i klijeti koje su na vrhovima

bregova.

Na teritoriju Općine nalaze se dva značajnija potoka Radobojčica i Šemnica koje se

pružaju u smjeru sjever-jug u uskim dolinama.

O najranijim oblicima naseljenosti na teritoriju Općine govore arheološki nalazi iz

povijesti, antičkog i srednjovijekovnog razdoblja.

Prvi tragovi naseljenosti potiču iz 1334. godine kada se prvi puta spominje Radboa.

Radoboj je ujedno i jedino naselje s karakterom lokalnog središta. Njegovo

gravitacijsko područje obuhvaća cijelu općinu. U njemu su smještene skoro sve

funkcije.


36

Pored Radoboja oblikovala su se naselja Jazvine i Gornja Šemnica kao potencijalna

razvojna središta koja jedina imaju i područnu školu. Ostala naselja nemaju

gravitacijski potencijal u smislu koncentracije funkcija. Postoji mogućnost razvoja

naselja Gorjani Sutinski za vjerski turizam.

Naselja su uglavnom sa malim brojem stanovnika između 100 i 300. Disperzirane su

izgradnje izuzev Radoboja, pa nije moguće formiranje jačih središta.

Najveći potencijal predstavljaju naselja Jazvine, Gornja Šemnica i Gorjani Sutinski.

Naselja u blizini županijskih prometnica brže će se razvijati sa mogućnostima

realizacije raznih funkcija i sadržaja, Naselja na bregovima sporije će se razvijati i ali

će imati veći sklad sa okolišem i etno i eko - potencijale za turizam što svakako treba

iskoristiti.

Može se reći da je Radoboj još industrijski netaknut i prava mogućnost za razvoj eko i

etno turizma.

Stanovništvo, naravno u cjelini gravitira prema Krapini kao županijskom središtu.

Zatečeno stanje prema uređenju prostora može se svesti na:

Naselje Radoboj je povijesno-tradicionalno ruralno područje sa elementima

urbanog;

Ruralna naselja sa elementima urbaniteta na području Općine;

Zaseoci i izolirane nastambe disperzno grupirane na padinama i vršnim

platoima brijega;

Zone sporta i rekreacije;

Poljoprivredne i šumske površine na okolnim bregima;

Doline potoka Radobojčica i Šemnica;

Državna cesta D 35;

Dobra cestovna povezanost (državne, županijske, lokalne prometnice); lijepi i

ugodni krajolik; mogućnost ugodnog stanovanja; zaposlenje u Krapini .

U sklopu naselja Radoboj, Gornja Šemnica i Jazvine nalaze se poslovni objekti malog

poduzetništva i obrtništva sa malim brojem zaposlenih.

Izgrađeni objekti javnih i društvenih funkcija: općinska uprava, osnovna škola,

ambulanta i pošta nalaze se u naselju Radoboj. Područne škole su u Jazvinama i

Gornjoj Šemnici.


37

7.Zaštita okoliša

Što se tiče aktivnosti na zaštiti krajolika općine postoji temeljna podjela na: područje

Strahinjčice kao posebno vrijedni dio općine te ostali dio općine Radoboj kao

kultivirani krajolik.

U tom smislu treba pažnju na čuvanju i zaštiti krajolika koncentrirati na:

Rezerve pitke vode (Jazvine, izvor Beli zdenci);

Prirodne šume (Strahinjčica);

Zrak;

Nezagađena tla (eko proizvodnja);

Spomenike graditeljske baštine;

Zaštićene dijelove prirode (Strahinjčica-zaštićeni krajolik, doline potoka);

Područja ekološke mreže - sjeverni dio - Strahinjčica HR2001115

te cijelo područje Općine - Hrvatsko Zagorje HR1000007

Očuvani prirodni i kultivirani krajobraz (zone zaštite).

Što se tiče zaštite prirodnih vrijednosti prema prostornom planu treba obratiti pažnju

na :

lokalitet dolina potoka Radobojščica, Vnučica, Šemnica i dr. .

kultivirani krajolik;

Lokalitet šireg područja oko crkve sv. Trojstva;

lokalitet šireg područja oko kapele sv. Jakoba;

zone zaštite dijelova zaselaka Radoboja, Jazvina, Gorjana Sutinskih.

Zaštita kulturno povijesne baštine odnosi se na:

Povijesna naselja i dijelove povijesnih naselja

Povijesne građevine i graditeljski sklopovi

Arheološki lokaliteti i nalazišta

Memorijalna područja i obilježja

Kulturni krajolik

Cilj je zaustaviti devastaciju zatečenih vrijednosti i afirmacija novih vrijednost.

Potrebno je zadržati autohtoni biljni fond sa minimalnim unosom novih vrsta.


38

Šume je potrebno tretirati kao eko vrijednost, a ne kao gospodarski resurs. S obzirom

da su šume obnovljiv resurs moguća je intenzivnija eksploatacija gospodarskih šuma

u skladu sa važećom osnovom gospodarenja šumama.

Zaštita voda izvorišta Beli Zdenci, Jazvine. Moguća je realizacija projekta izgradnje

punionice vode.

Zaštita tla kroz njegovo iskorištenje adekvatnim kulturama i racionalnim širenjem

građevinskih zona.

Površinska eksploatacija mineralnih sirovina treba zaštiti kroz zatvorene rudnike kao

muzej.

Odlaganje otpada na teritoriju Općine nije primjećeno u obliku divljih deponija osim

pojedinačnih slučajeva što se za sada uspješno rješava na razini općinske uprave.

U svrhu upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima i njihove prezentacije,

promidžbe i očuvanja u Radoboju je osnovan i Edukacijsko-promidžbeni centar

Javne ustanove koji ujedno predstavlja prvi objekt takve vrste u Županiji.

To se odnosi na područja europske mreže NATURA 2000, zaštićenog područja

Hrvatsko zagorje, kao i na ostale znamenitosti ovoga kraja i čitave Županije.

8.Obrazovanje

U okviru djelatnosti obrazovanja, na području Općine Radoboj postoje samo tri

obrazovna kapaciteta.

I to Osnovna škola Side Košutić u Radoboju kao Općinskom centru te dvije

područne škole u Jazvinama i Šemnici Gornjoj.

Ne postoji dječji vrtić za djecu predškolskog uzrasta što predstavlja značajan problem

u životu lokalne zajednice.

Rekonstrukcija zgrade stare škole u Radoboju završena je u travnju 2013. te je ona

postala prva energetski učinkovita zgrada u Krapinsko-zagorskoj županiji, a u tijeku

su radovi na uređenju muzeja koji će se nalaziti u pritemlju objekta.

U planu je i dogradnja zgrade središnje osnovne škole u svrhu održavanja

jednosmjenske nastave za sve učenike sa područja Općine a zgrada područne škole u

Jazvinama bi se prenamijenila i preuredila u vrtić.


39

9.Zdravstvo i socijalna skrb

Od zdravstvenih ustanova u Radoboju postoje ambulanta obiteljske medicine i dvije

stomatološke ordinacije. Od ustanova socijalne skrbi ne postoji niti jedna. U planu je

projekt izgradnje doma zdravlja u sklopu kojeg bi se nalazila ambulanta opće

medicine, dvije stomatološke ambulante i ljekarna.

10.Kultura, sport, informiranje, udruge

Brojni spomenici kulture svjedoče o bogatoj povijesti kraja: prethistorijski humci,

okamine živih bića stare i do 19 milijuna godina te najstarija okamina vinove loze u

svijetu. Uskoro će se ta povijest moći doživjeti i u muzeju Zavičajne zbirke.

Od sakralnih spomenika kulture valja spomenuti gotičku crkvu sv. Jakova iz 12.

stoljeća s prigradnjama iz 1766. godine. Župna crkva Presvetog Trojstva jednobrodna

je gotička građevina barokizirana u 18. stoljeću.

Iz Radoboja potječu poznate osobe iz svijeta kulture i umjetnosti: znamenita hrvatska

književnica Sida Košutić.

S obzirom na izrazitu koncentraciju značajnih osoba iz prošlosti Općine Radoboj i

raznovrsnih događanja tijekom minulih stoljeća, valja konstatirati da postoje značajni

događaji i nalazišta koji mogu poslužiti kao osnovica kulturnih ali i turističkih

događanja. Ovdje posebno treba istaći Arheološko nalazište oruđa iz iz željeznog

doba te fosilne nalaze stari oko 12 milijuna godina, a kao potencijalni muzej i rudnik

sumpora.

U dosadašnjem razvoju Općine te ideje su samo razmatrane, ali nikada nije došlo do

njihove realizacije.

Na području Općine od kulturnih sadržaja i organizacija postoje kulturno-umjetnička

društva «Zagorec» i «Sida Košutić». Postoje i dvije limene glazbe «Mirna Radoboj» i

«Radobojska zvona» .

S obzirom na mogućnosti i dosegnuti stupanj urbaniziranosti planira se koncentracija

kulturnih sadržaja samo u općinskom središtu.


40

U pogledu informiranja postoje povremene publikacije o Radoboju i njegovoj

povijesti, a u novije vrijeme pokrenuto je općinsko glasilo „Radobojski list“ koje se

kasnije proširilo i na općinu Jesenje pa sada list nosi ime „Radobojsko-Jesejanski list“.

Tu su sportske udruge i klubovi poput Udruge kuburaša “Radobojska kubura”,

Kluba padobranskog jedrenja “Jastreb”, Moto kluba „Borje“, Kinološkog kluba

“Radoboj” Nogometnog kluba “Radoboj”. Karate klub «Sokol», te udruga za

paragliding.

Od udruga na području Općine Radoboj postoji još i udruga umirovljenika Općine

Radoboj a na području Općine Radoboj djeluje i Kinološki klub Radoboj te dva

dobrovoljna vatrogasna društva DVD Gornja Šemnica i DVD Jazvine

Nadalje osnovana je i športsko-kulturna udruga građana Josip Poljak Jazvine koja je

jedan od nositelja sportskih i kulturnih aktivnosti na području općine.

Nosioci kulturnih događanja u pravilu su kulturna društva i udruge.

Uz postojeće sportske terene, u planu je izgradnja modernog sportsko-rekreacijskoga

centra s teniskim terenima i prostorom za skejtere, kao i daljnje uređenje

biciklističkih i motociklističkih staza,.

U planu su i slijedeći projekti:

- uređenje 50 km biciklističkih staza

- izgradnja mini-golf igrališta

- izgradnja zida za penjanje

- obnova kapele Sv. Jakova te mogućnost komercijalizacije iste u svrhu

vjenčanja

- pri kraju je uređenje Zavičajne zbirke

- Uređenje akvarija i terarija u sklopu Zavičajne zbirke

- rekonstrukcija temelja i fasade Župnog dvora (projekt prijavljen na

natječaj Ministarstva kulture)

- obnova gotičkog svoda na kapeli Sv. Jakova (projekt prijavljen na


- arheološka istraživanja na lokaciji Podstenje (projekt prijavljen na


- daljnje sufinanciranje nabavke potrebne opreme za Zavičajnu zbirku

(projekt prijavljen na natječaj Ministarstva kulture)

- nabavka novih instrumenata za limenu glazbu Mirna. (projekt

prijavljen na natječaj Ministarstva kulture)


41

11.Lokalna samouprava

Radoboj je 1993. godine opet postao samostalna jedinica lokalne uprave i

samouprave. Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Radoboj održana je 21.

travnja 1993. godine.

Upravna struktura Općine Radoboj je slijedeća:

- Načelnik

- Općinsko vijeće

- Jedinstveni upravni odjel

Općina je u značajnoj mjeri informatizirana. Uglavnom se raspolaže sa računalnim

programskim rješenjima za računovodstvene poslove, dok za ostale aktivnosti još

nema programskih rješenja. Proračun Općine Radoboj kretao se uglavnom u

posljednjim godinama na razini od 8 do 10 mil. kuna i u značajnoj mjeri je razvojnog

karaktera.

Treba napomenuti da se sada u značajnijoj mjeri pokreću akcije na razvitku

gospodarstva, a jedna od njih je i izrada ovog strateškog programa.

Komunikacija i informiranost su vrlo važni faktori u razvoju lokalne samouprave. Uz

oglasne ploče, javne sjednice Općinskog vijeća, javno objavljivanje akata

predstavničkog i izvršnih tijela, godišnje proračunske poruke Načelnika građanima,

uključivanjem udruga, VMO, organizacija i drugih čimbenika u donošenju

proračuna, razvijeni su i kanali s povratnim informacijama putem pisama građana,

telefonskih poziva, provođenje anketa i dr. Također Općina ima izrađene svoje web

stranice u cilju intenzivnijeg komuniciranja sa okruženjem.

Uz napredak koji se primjećuje u komunikaciji između građana i Općinske vlasti

nužno je i dalje na ovom planu razvijati i poticati participiranje građana u lokalnoj

samoupravi, ali ne samo kroz traženje prava već i izvršavanje obveza.


42

II.ANALIZA RAZVOJNIH PRIORITETA OPĆINE

RADOBOJ

Za definiranje razvojnog nacrta pored istraživanja projektnih ideja sekundarnim

istraživanjem odnosno anketiranjem poduzetnika i stanovništva izvedena je i analiza

razvojnih prioriteta, problema i prijedloga po specificiranim područjima za općinu

Radoboj. U svezi razvojnih prioriteta dobiveno je sljedeće:

1. Prostor - razvojni prioriteti

Temeljni prioriteti u području prostora općine Radoboj odnosili bi se na potrebe:

a) razvoj kapaciteta za bavljenje seoskim turizmom, eko i etno turizmom

b) turistička valorizacija Strahinjčice s ciljem privlačenja ljudi iz drugih krajeva da

posjete općinu - u sklopu sportsko rekreacijskog centra izgradnja žičare prema vrhu

Strahinjščice sa posebnim kabinama za prijevoz bicikala, uređenje 50-km

biciklističkih staza, izgradnja mini-golf igrališta, zid za penjanje, obnova kapele Sv.

Jakova te mogućnost komercijalizacije iste u svrhu vjenčanja, izgradnja akvarija i

terarija

2.Stanovništvo-razvojni prioriteti

Ključni prioritetni ciljevi za upravljanje dinamikom i statikom stanovništva, dakle

demografski ciljevi na području Općine Radoboj, odnosili bi se na:

a) poboljšanje obrazovne strukture stanovništva

b) poboljšanje demografske slike

c) privlačenje stanovništva da iz drugih mjesta dođu živjeti ili raditi u općinu


43

3.Prirodno i kulturno nasljeđe-razvojni prioriteti

Prioriteti u sklopu prirodnog i kulturnog nasljeđa općine Radoboj odnosili bi se na:

a) zaštita prirodnih vrijednosti krajolika

b) zaštita kulturnih vrijednosti

4. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura-razvojni

prioriteti

Prioritetni ciljevi u segmentu gospodarstva i gospodarske infrastrukture za općina

Radoboj sastoje se u sljedećim naznakama:

a) potaknuti razvoj gospodarstva na području općine

b) potaknuti razvoj primarnih gospodarskih djelatnosti, poljoprivrede

c) iskoristiti potencijal drvne mase kojom općina raspolaže

d) razvoj poduzetništva

5. Stanovanje, javne zgrade i površina –

razvojni prioriteti

U području stanovanja te javnih zgrada i površina prioritetni ciljevi se odnose na:

a) Izgradnja stambene zgrade po modelu POS-a

b) obnova prema standardima energetske javne zgrade te postavljanje sunčevih

kolektora na te zgrade

c) izgradnja ambulantne zgrade u koju bi se smjestile ordinacije obiteljske medicine

te stomatolozi i ljekarna

d) izgradnja parkirališta u blizini crkve u Radoboju

e) uređenje hostela od 60-ak ležajeva za primarno prihvat učenika osnovnih škola


44

6. Komunalna infrastruktura-razvojni prioriteti

Prioriteti Općine Radoboj na području komunalne infrastrukture su slijedeći:

a) uspostaviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

b) poboljšati primarnu reciklažu i odvojeno prikupljanje otpada

c) dovršenje kompletne vodovodne mreže na području općine

d) uspostavljanje bežične računalne mreže na području općine za besplatan pristup

internetu (ili uz simboličnu naknadu)

7. Društvena infrastruktura- razvojni prioriteti

Na području društvene infrastrukture u općini Radoboj nužno je realizirati slijedeće

prioritete:

a) izgradnja dječjeg vrtića

b) dogradnja zgrade središnje osnovne škole Side Košutić

8. Proračun Općine Radoboj- razvojni prioriteti

U okviru politike proračuna Općine Radoboj potrebno je ugraditi mogućnosti većeg

izdvajanja za:

a) Osiguranje financijskih sredstava

b) Stvaranje što šire strukture izvora financijskih sredstava

c) Koncept razvojnog proračuna


45

III. ANALIZA RAZVOJNIH PROBLEMA OPĆINE

RADOBOJ

Nakon analize prioriteta pokušalo se idenificirati koji bi bili razvojni problemi

odnono ograničenja koja spriječavaju ostvarivanje naznačenih pojedinih prioriteta u

pojedinim oblastima.

U suradnji sa predstavnicima Općine Radoboj dobiven je sljedeći pregled razvojnih

problema:

1. Prostor - razvojni problemi

a) što se prostora tiče, postoje sve predispozicije za razvoj seoskog turizma u općini,

no taj vid turizma je u začetku i treba ga razvijati

b) problem neodgovornog odlaganja otpada u prirodi

2.Stanovništvo - razvojni problemi

I u području kretanja stanovništva njegove statike i dinamike, postoji određeni broj

problema koji neposredno utječu na kretanje stanovništva. To su:

a) nedostatak financijskih sredstava djeluje kao otežavajući čimbenik za puno mladih

koji bi htjeli otići na studij

b) mladi ljudi se sve kasnije odlučuju na brak i rađanje djece. Bilježi se trend

smanjenja broja ukupnog stanovništva, i povećava se udio starijeg stanovništva

c) ne postoje stambeni kapaciteti koji bi privukli stanovnike iz drugih mjesta za život

u općini, kao što se ni ne otvaraju radna mjesta koja bi ih privukla na doseljavanje


46

3.Prirodno i kulturno nasljeđe - razvojni problemi

Suštinski razvojni problemi u području prirodnog i kulturnog nasljeđa i njihove

zaštite očituju se u:

a) na području općine Radoboj poželjan je gospodarski rast koji bi omogućio razvoj

ovoga područja, ali može se dogoditi da gospodarski rast bude u sukobu sa željom

da se zaštiti prirodni okoliš

b) nedostatak financijskih sredstava za sanaciju sakralnih objekata

4. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura -

razvojni problemi

Ključni problemi koji se javljaju u području gospodarstva i gospodarske

infrastrukture na području općine Radoboj očituju se u sljedećem:

a) nedostatna financijska sredstva koja bi investitori mogli uložiti u gospodarske

kapacitete na području općine

b) rascjepkanost parcela predstavlja problem ukoliko se želi razvijati poljoprivredna

proizvodnja na nekom području, a drugi problem predstavlja nezainteresiranost

lokalnog stanovništva za bavljenje poljoprivredom jer su inicijalni troškovi za razvoj

djelatnosti veliki

c) na području općine dominira trgovina, dok prerađivačka industrija ne zauzima

veliki udio u ukupnoj gospodarskoj djelatnosti općine

d) gospodarska kriza, sporost administracije prilikom rješavanja potrebne

dokumentacije


razvojni problemi

I u području stanovanja, javnih zgrada i javnih površina postoje ključni problem na

području Općine Radoboj. On se očituje u slijedećem:


47

a) Nedostatak financijskih sredstava za uređenje i održavanje javnih zgrada i

površina

6. Komunalna infrastruktura - razvojni problemi

Problemi općine Radoboj na području komunalne infrastrukture odnosili bi se na:

a) pomanjkanje financijskih sredstava predstavlja problem zbog kojega se sustav za

odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te vodovod nije izgradio

7. Društvena infrastruktura-razvojni problemi

Osnovni problemi u vezi razvoja i realizacije prioritetnih ciljeva na području

društvene infrastrukture su:

a) izgradnja dječjeg vrtića zahtijeva veće financijske izdatke, koje općina nije mogla

financirati

8. Proračun JLS-razvojni problemi

Osnovni razvojni problemi Općine Radoboj u području proračuna sagledavaju se u:

a) Stvaranje što šire strukture izvora financijskih sredstava

b) Teškoće u naplati prihoda


48

IV. ANALIZA RAZVOJNIH PRIJEDLOGA ZA

OPĆINU RADOBOJ

1. Prostor - razvojni prijedlozi

Razvojne prioritete i probleme u području prostora u općini Radoboj rješavat će se

kroz sljedeće razvojne prijedloge:

a) Realizacija projekata vezanih za razvoj turizma

b) Realizacija projekata vezanih za rješavanje problema nedogovornog odlaganja

otpada

c) Korištenje pretpristupnih i kohezionih fondova EU i fondova Republike Hrvatske

2.Stanovništvo - razvojni prijedlozi

Rješavanje problema koji se javljaju u području demografije i kroz to ostvarivanje

prioritetnih ciljeva temeljit će se na realizaciji sljedećih razvojnih prijedloga:

a) davanje novčanih subvencija učenicima i studentima koji se žele školovati, a

nemaju financijskih mogućnosti

b) novčana pomoć za dijete djeluje kao poticajan čimbenik pri odluci. Otvaranjem

vrtića stvara se prilika za roditelje koji se ne odlučuju na djecu jer ih nemaju kome

ostaviti na čuvanje za vrijeme dok su na poslu

c) potrebno je pokrenuti gospodarski razvoj kako bi se stanovništvo moglo zaposliti,

ali i izgraditi stambene kapacitete za život stanovništva

3.Prirodno i kulturno nasljeđe - razvojni prijedlozi

Za realizaciju prioritetnih ciljeva u području prirodnog i kulturnog nasljeđa i njihove

zaštite planiraju se razvojni prijedlozi:


49

a) održivi rast i razvoj gospodarstva na području općine, uz brigu za prirodno

naslijeđe, može pomoći u očuvanju okoliša

b) potrebno je renovirati sakralne objekte. S obzirom na činjenicu kako u općini ima

potencijala za razvoj vjerskog turizma, potrebno je pronaći način da se to napravi.

c) Korištenje pretpristupnih i kohezionih fondova EU te priprema za strukturne

fondove EU

d) Kvalitetni programi

4. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura -

razvojni prijedlozi

Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura su glavni pokretači razvoja bilo koje JLS.

Razvojni prijedlozi za općinu Radoboj u tom području odnose se na slijedeće:

a) otvaranjem poslovne zone moguće je investitorima, tj. poduzećima koja bi

djelovala u takvim zonama ponuditi povoljnije uvjete za poslovanje

b) komasacijom zemljišta može se riješiti problem rascjepkanosti parcela, a davanjem

poticaja i odobravanjem kreditnih linija s povoljnom kamatnom stopom rješava se

problem nedostatnih financijskih sredstava

c) drvna industrija bi se počela razvijati ukoliko bi se drvna masa počela obrađivati i

prodavati kao finalni proizvod, a to bi utjecalo na povećanje broja radnih mjesta, kao

i na razvoj prerađivačke industrije

d) potaknuti razvoj poduzetništva raznim subvencijama, poticajima; privlačenje

investitora dobro pripremljenim projektima

e)Korištenje pretpristupnih fondova EU

f) Korištenje izvora Republike Hrvatske

g) Korištenje poduzetničkih kredita banaka

Treba izraditi projekt ukupnog razvoja što je i realizirano kroz izradu ovog

dokumenta i započeti aktivnosti na stvaranju kolekcije konkretnih razvojnih

projekata što će se postupno stvarati nakon izrade ovog PUR-a. Naravno sve te

projektne ideje treba dovesti u fazu izrađenih konkretnih poslovnih planova

odnosno investicijskih programa.

Treba raditi na intenzivnijem razvitku turizma i stvaranju robne marke u tom

području kao i na stvaranju uvjeta za smještaj poduzetnika u tzv., poduzetničke

zone. Isto se odnosi i na ekološku poljoprivredu za koju također postoje realne

mogućnosti razvoja i stvaranje robnih marki.


50

Posebne aktivnosti treba obaviti u analizi i provjeri mogućnosti i realnosti

financiranja projekata kroz sada dostupne financijske izvore.

Značajan naglasak stavlja se na znanje i obrazovanje te u sklopu toga i na

obrazovanje odraslih dakle permanentno obrazovanje za cijeli život, bez čega

zapravo i nema napretka.


razvojni prijedlozi

U području stanovanja, javnih zgrada i površina razvojni prijedlozi se odnose na

sljedeće:

a) Korištenje sredstava EU fondova i fondova Republika Hrvatske

6. Komunalna infrastruktura - razvojni prijedlozi

Komunalna infrastruktura je temeljni problem i istovremeno važan prioritetni cilj na

području općine Radoboj. Rješenja se vide u sljedećim prijedlozima razvoja:

a) uspostaviti pročišćivač otpadnih voda

b) uvođenjem prakse odvojenog skupljanja otpada i iskorištavanjem sastojaka iz

komunalnog otpada mogu se bitno smanjiti troškovi, a od prodaje materijala koji se

mogu iskoristiti kao sekundarna sirovina mogu se ostvariti prihodi. Ovime se

također minimalizira štetan utjecaj na okoliš.

7. Društvena infrastruktura - razvojni prijedlozi

Projekti koji se planiraju u općini Radoboj na području društvene infrastrukture

odnose se na:

a) Osiguranje odgovarajućih društvenih sadržaja u pojedinim dijelovima općine


51

b) Dogradnja, rekonstrukcija, eventualno proširenje postojeće elektroničke

komunikacijske infrastrukture

c) Projekti usmjereni na poticanje razvoja obrazovanja

d) Korištenje sredstava EU fondova i fondova Republike Hrvatske

8. Proračun Općine Radoboj-razvojni prijedlozi

Razvojni prijedlozi u području Proračuna odnosili bi se na:

a) Izrada i realizacija konkretnih poslovnih planova za gospodarske subjekte

b) Korištenje sredstava EU fondova

c) Korištenje sredstava fondova Republike Hrvatske

d) Korištenje vlastitih sredstava u raspoloživoj mjeri

V. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je instrument ekonomske analize s kojim se identificiraju tzv. dobre i

loše strane subjekta koji se analizira, traže se dakle njegove prednosti i nedostatci, ali

isto tako i prijetnje odnosno povoljnosti, koje se nalaze u njegovom okruženju i mogu

pozitivno ili negativno djelovati na njegove aktivnosti.

Temeljem prikazane socio - analize stanja u općini Radoboj, izrađena je SWOT

analiza, kako bi se sagledale snage (Strengths) i slabosti (Weakness) grada, odnosno

prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats) u odnosu na nju iz okruženja.

Radi detaljnije analize i preciznijih sagledavanja, postupilo se metodom prikaza

sektorskih SWOT analiza i to za područja: gospodarstva, društvenih djelatnosti,

infrastrukture, uređenja prostora, zaštite okoliša i lokalne uprave.

SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ – Gospodarstvo

Snage:

- povoljan geografski smještaj;

- mogućnost razvoja voćarstva i

povrtlarstva;

Slabosti:

- stagniranje gospodarskog rasta;

- mali broj proizvodnih tvrtki;

- nedovoljno investiranje postojećih


52

- industrijska tradicija;

- poljoprivredna tradicija;

- razvijenost poljoprivredne proizvodnje u

kućanstvima;

- tradicija proizvodnje stočarstva;

- raspoloživost drvne mase za razvoj

proizvodnje namještaja;

- raspoloživost smještajnog prostora za

prihvat novih proizvodnih, trgovačkih i

drugih gospodarskih kapaciteta;

- cestovna povezanost sa većim

središtima;

- potencijali za razvoj turizma na

padinama Strahinjčice;

- orijentacija mladih ljudi na sveučilišno

obrazovanje.

tvrtki u razvoj;

- nepostojanje konkretnih razvojnih

programa;

- nepostojanje nosioca turističkog

razvoja;

- nedovoljan broj visokoobrazovanog

stanovništva.

Prilike:

- blizina velikog tržišta grada Zagreba;

- blizina državne granice;

- mogućnost ulaganja stranih i domaćih

investitora u gospodarske zone;

- mogućnost korištenja većeg broja

domaćih financijskih izvora za kreditiranje

poduzetništva;

- mogućnost korištenja pretpristupnih i

kohezionih fondova EU;

- mogućnost preseljenja industrijskih

kapaciteta iz grada Zagreba.

Prijetnje :

- intenzivniji razvoj gradova i mjesta u

okruženju i privlačenje stanovništva

općine kroz zapošljavanje i servisiranje

usluga;

- izostanak domaćih i stranih ulaganja u

gospodarstvo;

- suočenje industrije i poljoprivrede s

jakom konkurencijom iz EU;

- izostanak iskorištenja pretpristupnih

odnosno kohezionih fondova EU;

Iz prikazane SWOT analize gospodarstva u općini Radoboj vidi se da postoje

mogućnosti razvoja poljoprivrede, turizma i prerađivačke industrije za što postoje

stanovite prednosti i potencijali općine.

Isto tako, temeljni nedostatci su premali broj tvrtki i nepostojanje nosilaca turističke

djelatnosti kao i nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništve. Eksterne

pretpostavke za razvoj gospodarstva također postoje prije svega zbog blizine grada

Zagreba, otvaranja mogućnosti pristupa fondovima EU, te mogućim ulaganjima

stranih i domaćih investitora.

Moguće prijetnje razvoju općine nalazimo u intenzivnijem razvitku okolnih gradova

i općina, izostanku pojave domaćih i stranih ulagača kao i mogućnosti korištenja

financijskih sredstava domaćih i stranih fondova

SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ - Društvene djelatnosti

Snaga:

- raspoloživost usluga primarne

Slabosti:

- nedovoljna opremljenost ustanova


53

zdravstvene zaštite;

- raspoloživost ustanova osnovnog

obrazovanja:

- povijesna i kulturna ostavština.

društvenih djelatnosti;

- nepostojanje dječjeg vrtića;

- nedostatak prostora za rad ustanova

kulture;

- nedostatak prostora za rad udruga;

- nedovoljna opremljenost udruga;

Prilike:

- proces decentralizacije pojedinih

funkcija u društvenim djelatnostima

- doprinosi međunarodnih programa

razvoju društvenih djelatnosti;

- mogućnosti međudržavne suradnje u

pojedinim sektorima društvenih

djelatnosti;

- korištenje domaćih i stranih fondova

potpore udrugama;

Prijetnje :

- izostanak domaćih i inozemnih

potpora za realizaciju programa;

- intenzivan razvoj društvenih djelatnosti

u okruženju;

U okviru društvenih djelatnosti na području općine raspolaže se sa primarnom

zdravstvenom zaštitom i osnovnim obrazovanjem, te malim brojem raznovrsnih

udruga unatoč značajnoj povijesnoj i kulturnoj ostavštini minulih stoljeća i

generacija.

Činjenica jest da ima želje i entuzijazma stanovništva za razvojem kulturnih,

sportskih i drugih djelatnosti društvenog standarda. Ali nedostaje financijskih

sredstava.

Problem svih društvenih organizacija je prije svega u nedovoljnoj opremljenosti i

nedostatku prostora, posebno za djelovanje udruga.

U prilog razvoju društvenih djelatnosti na području općine ide svakako proces

njihove decentralizacije te mogućnosti međudržavne suradnje odnosno financiranja

iz domaćih i stranih fondova potpore za razne sektore društvenih djelatnosti.

Nedostatak može biti intenzivan razvoj institucija i organizacija društvenih

djelatnosti u drugim gradovima i općinama okruženja, što može izazvati još jače

gravitiranje stanovništva Općine Radoboj prema njima.

Mogući čimbenik prijetnji razvoju društvenih djelatnosti općine Radoboj iz okruženja

je i izostanak mogućnosti korištenja međunarodnih financijskih fondova.


54

SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ- Infrastruktura

Snage:

- povezanost sa cestovnim prometnicama

od državnog i međunarodnog značaja;

- prometna povezanost sa većim

središtima;

- dobra pokrivenost plinskom mrežom;

- dobra pokrivenost mrežom elektroničkih

komunikacija;

- izgrađenost mreže za opskrbu

električnom energijom;

- raspoloživost izvora vode;

- „zeleni otoci“ – reciklažna dvorišta

Slabosti:

- neizgrađenost kanalizacijskog

sustava;

- neasfaltirane lokalne ceste;

- nedovoljno održavanje nerazvrstanih

cesta;

- starost mreže za opskrbu električnom

energijom.

- neizgrađenost javne rasvjete u

pojedinim mjestima;

- nepostojanje centralnog reciklažnog

dvorišta (oporabilišta)

Prilike:

- korištenje domaćih kreditnih linija i

fondova za investiranje u infrastrukturu;

- korištenje pretpristupnih i kohezionih

fondova EU za financiranje

infrastrukturnih projekata.

Prijetnje :

- nemogućnost iskorištenja

pretpristupnih i kohezijskih fondova EU;

- nepovoljna ekonomska situacija u

zemlji.

Iz gornje tablice, uočava se da su u području prometne i komunalne infrastrukture,

povoljnosti općine u povezanosti cestovnim i željezničkim prometnicama na

državnom i međunarodnom planu, pokrivenost plinskom mrežom te dobra

pokrivenost TK sustavom.

Slabosti se odnose na, prije svega nedovoljno razvijenu vodovodnu mrežu,

neizgrađenost kanalizacijskog sustava, nepostojanje pročistača.

Eksterne povoljnosti odnose se prije svega na sada iskazane mogućnosti za korištenje

domaćih i stranih fondova za realiziranje infrastrukturnih projekata, dok eksterne

prijetnje mogu biti u izostanku korištenja pretpristupnih i kohezionih fondova EU

odnosno domaćih fondova zbog nepovoljne ekonomske situacije u zemlji.

SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ - Uređenje prostora

Snage:

- Prostorni plan uređenja Općine:

- U značajnoj mjeri očuvan tradicijski

Slabosti:

- zaštita krajolika je manja od njegove

stvarne vrijednosti;


55

krajolik;

- sačuvanost šumovitih predjela;

- sačuvanost dolina potoka i rijeka;

- dobar uvid u stanje uređenja prostora;

- disperzan način izgradnje;

Prilike:

- izrađen Prostorni plan uređenja

Krapinsko-zagorske županije;

- izrađen UPU centra naselja Radoboj i

UPU gospodarske zone proizvodno-

poslovne namjene "Brod"

- priblizavanje EU standardima.

Prijetnje :

- opasnost od neracionalne izgradnje

potencijalnih investitora;

Iz SWOT analize koja se odnosi na uređenje prostora općine, snage se očituju prije

svega u vidu osnovnog prostornog planskog dokumenta uređenja općine kao

najvažnijeg dokumenta za regulaciju uređenja prostora općine, te da je na terenu

najveći dio općine tradicijski očuvan što se očituje u sačuvanosti šumovitih predjela

te doline potoka i rijeka i poljoprivrednih prostora.

Slabosti se javljaju planiranjem sela uz prometnice koja će u konačnici postati

linearna što se svakako mora izbjegavati, s obzirom da su zagorska sela tradicionalno

zbijena (grupirana). Najlakše je planirati sela uz prometnice s obzirom na

infrastrukturu i imovinske odnose, ali se tako gubi vizualni identitet sela te slika

kulturnog krajolika koja je vrlo važna ako želimo razvijati turizam.

Povoljnosti iz okruženja odnose se na činjenicu da je izrađen prostorni plan uređenja

Županije te da u planovima uređenja prostora postoji orijentacija približavanja EU

standardima.

Moguće eksterne prijetnje nalaze se u opasnosti od pretjerane neracionalne izgradnje

koja može doći pod utjecajem investiranja domaćih i stranih investitora uz što je

povezano i neracionalno korištenje prostora i uništavanje vizurno atraktivnih

prostora.

SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ - Zaštita okoliša

Snage:

- opredjeljenje za koncepciju održivog

razvoja;

Slabosti:

- nepostojanje prečistača otpadnih

voda;


56

- Prostorni plan uređenja prostora općine;

- dobar uvid u stanje okoliša.

- nedovoljna izgrađenost kanalizacijske

mreže;

- neodgovarajuće organiziran odvoz

smeća.

Prilike:

- rješavanje problema deponije

komunalnog otpada u suradnji sa

Županijom;

- regionalno povezivanje i rješavanje

problema deponije komunalnog

otpada;

- uključivanje u međunarodne razvojne

trendove;

- približavanje EU i primjena njezinih

standarda;

- mogućnost korištenja pretpristupnih i

kohezionih fondova EU;

- mogućnost korištenja domaćih fondova

za zaštitu okoliša.

Prijetnje :

- izostanak regionalnog rješenja

deponije komunalnog otpada;

- izostanak mogućnosti korištenja

pretpristupnih i kohezionih fondova

EU.

Održivi razvoj je temeljno opredjeljenje Općine Radoboj i uz Prostorni plan glavni

čimbenik zaštite okoliša.

Temeljne slabosti su postojanje još uvijek nazočnog izvora aerozagađivanja i

nepostojanje kanalizacijske mreže u najvećem dijelu općine i pročistača otpadnih

voda.

Općina provodi čišćenje javnih površina, saniranje divljih deponija, svake godine se

nekoliko puta u sva naselja postavljaju kontejneri za glomazni otpad dok se

organizirani odvoz smeća obavlja preko poduzeća Krakom Krapina.

Povoljnosti iz okruženja su u regionalnoj suradnji na rješavanju problema deponije

komunalnog otpada, mogućnostima korištenja domaćih i stranih financijskih

fondova, a nedostatak u eventualnom izostanku tih aktivnosti.

SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ - Lokalna uprava

Snage:

- postojanje programskih inicijativa;

- usmjerenost na razvoj općine;

- intenzivno praćenje zbivanja u općini i

njezinom okruženju;

- reagiranje na razvojne inicijative;

- razvojno orijentirano rukovodstvo;

- dobri ljudski potencijali.

Slabosti:

- nedostatak sredstava za unapređenje

rada lokalne uprave;

- nedostatak statističkih i drugih baza

podataka o općini.


57

Prilike:

- decentralizacija lokalne samouprave;

- mogućnost međunarodne suradnje;

- rast značaja regionalnog razvoja;

- mogućnost korištenja međunarodnih

potpornih fondova i programa.

Prijetnje :

- izostanak državnih proračunskih

potpora;

- izostanak mogućnosti korištenja

sredstava domaćih i stranih fondova

- poteškoće u odnosu lokalne i

središnjih vlasti;

- sporost u donošenju novih zakona.

Temeljno, što se može naznačiti u pogledu snaga lokalne uprave Općine je činjenica

da je ona razvojno orjentirana i da postoje programske inicijative za razvoj

gospodarskih i društvenih djelatnosti općine.

Nedostatci su u nedovoljnoj informatizaciji, nepostojanju baza podataka i nedostatku

sredstava za unapređenja rada organa lokalne uprave i povećanje sudjelovanja

stanovništva u kreiranju općinskih dokumenata.

Pozitivna kretanja iz okruženja odnose se na decentralizaciju uprave te mogućnost

međunarodne suradnje, a s time i aplikacije međunarodnih standarda rada lokalne

uprave.

Nedostatci iz okruženja mogu se odnositi na izostanak proračunskih potpora, što

neposredno ugrožava realizaciju razvojnih projekata, te utjecaj stranačkih opcija u

procesu odlučivanja i relacijama odnosa lokalnih i središnjih vlasti.


58

VI. POSEBNI DIO RAZVOJNOG PROJEKTA -

RAZVOJNI CILJEVI, MJERE, MODELI I PROJEKTI

RAZVOJA

U okviru ovog posebnog dijela Projekta ukupnog razvoja naznačit ćemo uvodno

razvojne ciljeve općine Radoboj i to počevši od sintetskog cilja koji se odnosi na

misiju i viziju razvoja općine, nadalje dugoročne ciljeve razvoja te posebno

prioritetne ciljeve, mjere i projekte za njihovo ostvarivanje. Na taj način definirat će se

ukupni planski i realizacijski mehanizam PUR-a Općine Radoboj.

1. Razvojni ciljevi

1.1. Misija

Misija JLS pokazuje razloge postojanja JLS, njezinu osnovnu svrhu i zadatke koje bi

trebala obavljati kao i sredstva kojima će ih obavljati. Misija se definira uzimajući u

obzir snage, slabosti, prilike i prijetnje JLS.

Misija Uprave Općine Radoboj je rješavanje životnih problema njezinih građana

poticanjem razvoja gospodarskih, komunalnih i društvenih djelatnosti na području

općine i usavršavanjem postojećih administrativnih metoda upravljanja Općinom tj.

ona se sastoji u realizaciji definirane vizije Općine Radoboj.

MISIJA

Misija Općine Radoboj je rješavanje životnih problema njezinih građana

poticanjem razvoja gospodarskih, komunalnih i društvenih djelatnosti na

području Općine Radoboj i usavršavanjem postojećih administrativnih metoda

upravljanja Općinom Radoboj korištenjem proračunskih sredstava i drugih izvora

financiranja.

Realizacija definirane Vizije razvoja Općine Radoboj.


59

1.2. Vizija

Svaki strateški program razvoja, pa tako i ovaj kojeg nazivamo Projekt ukupnog

razvoja općine Radoboj , mora imati i svoj konačni sintetski cilj koji se naziva vizijom.

Vizija po definiciji opisuje sintetski cilj u kojem je naznačeno stanje Općine prema

kojem trebaju dugoročno težiti sudionici planiranja u Općini Radoboj odnosno

opisuje stanje prema kojem treba dugoročno težiti Općina Radoboj.

Vizija je definirana kroz analizu na temelju izložene SEA analize, SWOT analize te

ankete o razvojnim usmjerenjima, gdje su prikazane osnovne prepreke i problemi

razvoja Općine, ali i prilike te mogućnosti razvoja.

Iz vizije proizlazi da Općina mora postati prije svega ugodno mjesto za život kako

postojećeg stanovništva tako i potencijalnih stanovnika iz velikih urbanih sredina,

bitno različito od naseljenih urbanih mjesta, a opet opskrbljeno svim relevantnim

servisima visokog životnog standarda.

Preduvjet je vizije da se i dalje sačuva zdravi prirodni okoliš koji je za sada praktički

netaknut.

Na taj način Općina je atraktivna za doseljavanje stanovnika iz velikih urbanih

sredina.

Koncept definiran kroz viziju razvoja, omogućit će rješavanje ključnih problema

zapošljavanja kroz razvoj kvalitetnog gospodarstva u poljoprivredi, industriji i

turizmu.

Isto tako ona pretpostavlja u cijelosti rješavanje nazočnih infrastrukturnih problema

posebno u području vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

Vizija pretpostavlja i razvojno orijentiranu upravu čiji proračuni su upravo usmjereni

razvojnom konceptu, ali i upravu koja je okrenuta stanovništvu da u suradnji sa

njime rješava probleme.

Ona dakako pretpostavlja i ekološku educiranost stanovništva i maksimalnu zaštitu

okoline.

Iz vizije proizlazi i briga za građane. Isto tako i briga za održivi ekonomski razvoj,

nadalje za gospodarstvo sa prepoznatljivim robnim markama, jer samo takvo


60

gospodarstvo može osigurati realizaciju ciljeva koji teže ostvarivanju definirane

vizije.

Iz vizije proizlazi potreba rješavanja ključnih problema zapošljavanja kroz razvoj

kvalitetnog gospodarstva u poljoprivredi, turizmu i prerađivačkoj industriji osobito

u proizvodnom i uslužnom sektoru čiste industrije i usluga. Isto tako, ona

pretpostavlja u cijelosti rješavanje infrastrukturnih problema, ali i koncept ruralnog

razvoja područja Općine.

U tom smisli vizija je dana kako slijedi:

VIZIJA

Općina koja pruža odmor od užurbanih urbanih cijelina. Ugodno mjesto za život

sa funkcionalnom infrastrukturom, očuvanim okolišem i društvenim servisima uz

intenzivan gospodarski razvoj turizma, poljoprivrede i industrije.

1.3. Dugoročni ciljevi razvoja

Dugoročni ciljevi razvoja osiguravaju smjer strategije Projekta ukupnog razvoja i

definiraju sve njegove aktivnosti.

Za Općinu Radoboj postavljena su tri dugoročna cilja. Svaki od ta tri cilja ima

jednaku težinu i važnost. Radi se o tri dugoročna cilja koji se moraju respektirati kao

principi.

Instrumenti za postizanje ta tri cilja su prioritetni srednjoročni i kratkoročni ciljevi i

mjere za njihovo ostvarivanje. Projekti su na kraju i financirani prema mjerama

Projekta ukupnog razvoja.

Gospodarski rast je uvjet i strateški dugoročni cilj bez kojeg praktički nema nikakvog

razvoja.


61

Samo intenzivan i kvalitetan rast gospodarskih aktivnosti može potpomoći

rješavanju svih problema u Općini i poticati njezin razvoj. Prema tome on je svakako

jedan od važnih prioriteta.

Gospodarski rast, ukoliko se ostvaruje, ne gledajući što se događa sa prirodom i

okolišem, ne znači praktički ništa, jer će se budućim generacijama ostaviti uništen

okoliš u kojem neće biti moguć daljnji razvoj.

Razvoj Općine mora se dakle, temeljiti na održivom rastu, dakle onom koji

omogućuje standard i razvoj postojećim generacijama, ali ujedno i čuva okoliš, a s

time i mogućnosti razvitka i za buduće generacije.

Društvena stabilnost je dugoročni cilj koji treba izbalansirati odnose među

spolovima, marginalnim grupama, i osigurati ravnopravnost svima bez obzira na

diferencijacije po bilo kojem kriteriju ili ključu.

Samo stabilne društvene zajednice koje imaju vremenska razdoblja mira i suradnje

mogu ostvarivati intenzivne gospodarske, ali i ekološki održive ciljeve.

U suprotnom društvena nestabilnost u općinskim strukturama, sukobi stranaka,

samo dovode do usporavanja i ometanja razvoja u druga dva dugoročna cilja, a time

su i zapreka ostvarivanju srednjoročnih i kratkoročnih ciljeva razvoja.

Temeljem analize identificiranih problema i postavljene misije i vizije, dugoročni

ciljevi ovog plana su:

DUGOROČNI CILJEVI PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA

Cilj 1: Općina prepoznatljiva po kulturnom i povijesnom turizmu, proizvodnji

eko - poljoprivrednih proizvoda i industriji finalnih proizvoda od drveta

Cilj 2: Rješene infrastrukturne potrebe i očuvan okoliš

Cilj 3: Društveni servisi primjereni potrebama stanovništva i gospodarstva

Gospodarstvo je fokusirano na strukturu tvrtki sa prepoznatljivim robnim markama.

Naravno, radi se o potencijalnim robnim markama koje to mogu biti s obzirom na

resurse i već eventualnu postojeću tradiciju.


62

U sklopu toga je i turistička ponuda Općine Radoboj gdje već postoje kvalitetni

preduvjeti u vidu netaknutog krajolika, čistog zraka, zemlje, vodotoka i šuma.

PUR podrazumijeva i rješavanje demografskih problema na području Općine

Radoboj jer su oni i kvalitetna pretpostavka realizacije svih drugih ciljeva.

U cijelosti razvijena infrastruktura za zadovoljavanje potreba stanovništva i

gospodarstva uvjet je bez kojeg se ne može.

Ovaj cilj povezan je i sa ostvarivanjem gospodarskog rasta. Oni su međusobno

povezani. Naravno, zaštita okoliša dakle, održivi rast je neminovnost.

Nikakav gospodarski rast nije opravdan ako je temeljen na uništavanju prirodnih

resursa za generacije koje dolaze. Samo rast na bazi ekološke održivosti ima

racionalnu komponentu i smisao, a sve ostalo je kratkoročno.

Društvene djelatnosti, dakle društvena infrastruktura, obrazovanje, zdravstvo

školstvo, kultura, informiranje, lokalna uprava moraju biti osposobljene da pružaju

maksimalno kvalitetne usluge stanovništvu i gospodarstvu. To je treći dugoročni cilj.

Njegovom realizacijom osigurava se društvena stabilnost što je dakako povezano i sa

prethodna druga dva dugoročna cilja. Svi ti ciljevi su kao što će se kasnije pokazati

međusobno integrirani.

Instrumenti za postizanje dugoročnih ciljeva su prioritetni srednjoročni i kratkoročni

ciljevi i mjere za njihovo ostvarivanje. Projekti su materijalizacija zacrtanih mjera i oni

realiziraju postavljene ciljeve projekta ukupnog razvoja.

1.4. Prioriteti

Definirana misija,vizija i tri dugoročna cilja su svakako temelj i glavni usmjerivači

razvoja Općine Radoboj.

Međutim oni su dugoročnog karaktera i označavaju dugoročni trend kretanja i smjer

razvoja.

Za njihovu realizaciju potreban je i sustav srednjoročnih i kratkoročnih ciljeva.

Oni označavaju prioritete i ostvaruju se u danom vremenskom razdoblju ovog

operativnog plana. Prioritetni ciljevi ovog plana su definirani u tablici:


63

VIZIJA

Općina koja pruža odmor od užurbanih urbanih cijelina. Ugodno mjesto za život sa

funkcionalnom infrastrukturom, očuvanim okolišem i društvenim servisima uz

intenzivan gospodarski razvoj turizma, poljoprivrede i industrije

DUGOROČNI CILJEVI PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA

Cilj 1: Općina prepoznatljiva po kulturnom i povijesnom turizmu, proizvodnji

eko - poljoprivrednih proizvoda i industriji namještaja

Prioritet 1: Iskorištenje turističkih resursa Općine

Prioritet 2: Stvaranje ekoloških brandova poljoprivredne proizvodnje

Prioritet 3: Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Cilj 2: Riješene infrastrukturne potrebe i očuvan okoliš

Prioritet 4: Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta

Prioritet 5: Zaštita okoliša

Cilj 3: Društveni servisi primjereni potrebama stanovništva i gospodarstva

Prioritet 6: Stvaranje uvjeta za razvoj društvenih djelatnosti

Prioritet 7: Učinkovita, opremljena, razvojno i stanovništvu orijentirana lokalna

Uprava

Program razvoja kao što se vidi ima tri dugoročna cilja i sedam prioriteta. Prioriteti

su ostvarivi u navedenom roku od 2014. do 2020. godine. Oni proizilaze iz

identificiranih problema u SEA i SWOT analizi.

Ostvarivanje ovih ciljeva i prioriteta prioriteta, treba dati kao rezultantu,

gospodarstvo sa prepoznatljivim robnim markama od poljoprivrede do turizma.

Naravno da ono ostvaruje i dio vizije, prije svega u konceptu zaposlenosti i

funkcioniranja poljoprivrednih kućanstava.

Drugi dugoročni cilj vezan je za ostvarivanje visoke razine infrastrukturnih usluga i

zaštite okoliša. On je vezan na prioritetne ciljeve izgradnje infrastrukturnih objekata i

provođenja svih aktivnosti zaštite okoliša.

Treći dugoročni cilj odnosi se također na dva prioriteta i to stvaranje uvjeta za razvoj

društvenih djelatnosti te učinkovite, opremljene, te razvojno i stanovništvu

orijentirane lokalne uprave.


64

1.5. Mjere

Aktivnosti razvojne politike odvijat će se prema odgovarajućim mjerama. To su

sredstva za ostvarivanje zadanih ciljeva.

One definiraju aktivnosti koje je potrebno izvesti da bi se ostvarili prioriteti navedeni

u ovom planu.

Aktivnosti za izvođenje mjera precizirane su pojedinačnim projektima. Svaki od

projekata, a s time i dio odgovarajuće mjere, su planirani za financiranje iz

odgovarajućih financijskih resursa, čime se materijalizacijom tih odnosa dolazi do

konkretnog ostvarenja projekta, mjere, prioritetnog cilja, dugoročnog cilja odnosno u

konačnici i vizije.

Za mjere je bitno ne samo da su one zajedno sa projektima operativni instrument

izvršenja planskih ciljeva, nego i čimbenik koji je prožet u elementima, kao što su

jednake mogućnosti dakle dostupnost prilika za sve, partnerstvo, informacijsko

društvo i zaštita okoliša u horizontalnom iskazu, što će se definirati odgovarajućom

matricom. Mjere za ostvarivanje prioriteta u ovom planu dane su u tablici.

PRIORITETI / MJERE Prioritet 1: Iskorištenje turističkih resursa Općine

Mjera 1: Izgradnja objekata za prihvat turista

Mjera 2: Poticanje investiranja u projekte turizma

Mjera 3: Osnivanje institucija za promociju turizma Općine

Mjera 4: Izrada promotivnih materijala za djelatnost turizma

Prioritet 2: Stvaranje ekološki utemeljene poljoprivredne proizvodnje

Mjera 5: Poticanje zadružnog udruživanja poljoprivrednih kućanstava

Mjera 6: Poticanje investiranja u projekte povrćarske proizvodnje

Mjera 7: Poticanje investiranja u projekte voćarske proizvodnje

Mjera 8: Poticanje investiranja u projekte uzgoja ljekovitog bilja

Mjera 9: Poticanje investiranja u projekte proizvodnje meda

Mjera 10: Poticanje investiranja u projekte uzgoja purana i ostale peradi

Mjera 11: Poticanje investiranja u projekte razvoja vinogradarstva

Mjera 12: Poticanje investiranja u projekte razvoja mljekarstva

Mjera 13: Poticanje investiranja u projekte razvoja svinjogojstva

Mjera 14.Poticanje investiranja u projekte razvoja gljivarstva

Mjera 15: Poticanje investiranja u projekte pužarstva


Mjera 16: Poticanje investiranja u projekte industrije

Mjera 17: Sufinanciranje kreditnih linija za malo i srednje gospodarstvo

Mjera 18: Izgradnja poduzetničkih zona

Prioritet 4: Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta


65

Mjera 19: Građenje objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

Mjera 20: Građenje objekata i uređaja za opskrbu pitkom vodom

Mjera 21: Izgradnja i modernizacija cesta i ostale cestovne infrastrukture

Mjera 22: Izgradnja i rekonstrukcija elektroenergetskih objekata

Mjera 23: Izgradnja i rekonstrukcija objekata mreže elektroničkih komunikacija

Mjera 24: Izgradnja objekata za opskrbu plinom

Prioritet 5: Zaštita okoliša

Mjera 25. Daljnje aktivnosti na unapređenju zaštite okoliša

Prioritet 6: Stvaranje uvjeta za razvoj društvenih djelatnosti

Mjera 26: Izgradnja i opremanje objekata društvenih djelatnosti

Prioritet 7: Učinkovita, opremljena, razvojno i stanovništvu orjentirana lokalna uprava

Mjera 27: Unapređenje rada lokalne uprave i njezino opremanje

Za realizaciju sedam prioritetnih razvojnih ciljeva prema ovom planu predviđeno je

ukupno 27 mjera. Njihovom primjenom kroz pojedinačne projekte sustavno će se

realizirati planirani dugoročni, a prije svega kratkoročni i srednjoročni ciljevi.

Za realizaciju prvog prioritetnog cilja koji se odnosi na korištenje turističkih resursa

Općine predviđene su četiri mjere. U okviru prve je izgradnja objekata za prihvat

turista, druga poticanje investiranja u projekte turizma, treća je osnivanje institucija

za promociju turizma i četvrta izrada promotivnih instrumenata za djelatnost

turizma.

Za ostvarivanje ekološki utemeljene poljoprivrede predviđeno je ukupno 11 mjera

(od 5 – 15) od kojih se prva odnosi na animaciju poljoprivrednih kućanstava za

udruživanje u poljoprivrednu zadrugu koja treba biti glavni pokretač, organizator i

realizator svih aktivnosti u području poljoprivrede u Općini.

Samo intenzivno okupljanje poljoprivrednih kućanstava i njihova suradnja temeljena

na interesnom partnerstvu može dati rezultate. Zadruga će u tom slučaju imati

kvalitetnu kooperantsku bazu za realizaciju projekta razvoja poljoprivrede.

Ostale mjere odnose se na pojedine vrste poljoprivrednih djelatnosti kao što su

poticanje investiranja u povrćarske i voćarske proizvodnje, uzgoja ljekovitog bilja,

proizvodnju meda, uzgoja purana i ostale peradi, razvoja vinogradarstva,

mljekarstva, svinjogojstva, gljivarstva i pužarstva.

Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva je drugi važan cilj ovog

plana i za njegovu realizaciju predviđene su 3 mjere (16, 17 i 18) koje se odnose na

poticanje investiranja u projekte industrije, sufinanciranje kreditnih linija za malo i

srednje gospodarstvo te izgradnju poduzetničkih zona.

Četvrti prioritetni cilj odnosi se na izgradnju potrebnih infrastrukturnih objekata i za

njegovu realizaciju planirano je šest mjera (od 19 do 24), a odnose se na izgradnju

objekata u područjima uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda; građenje

objekata i uređaja za opskrbu pitkom vodom, izgradnju i modernizaciju cesta i ostale


66

cestovne infrastrukture te izgradnju i rekonstrukciju elektroenergetskih objekata

odnosno objekata mreže elektroničkih komunikacija i izgradnju objekata za opskrbu

plinom.

Peti prioritetni cilj obuhvaća mjeru koja se odnosi na zaštitu okoliša, a predviđa

daljnje aktivnosti na unapređenju zaštite okoliša na području Općine.

Prioritetni cilj broj šest odnosi se na stvaranje uvjeta za razvoj društvenih djelatnosti,

a obuhvaća samo jednu mjeru koja predviđa projekte izgradnje, i opremanja objekata

društvenih djelatnosti.

Posljednji sedmi prioritet koji također obuhvaća samo jednu mjeru se odnosi na

učinkovitu, opremljenu, razvojno i stanovništvu orijentiranu lokalnu upravu. Mjera

je usmjerena za unapređenje rada lokalne uprave i njezino opremanje.

VII. OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZDOBLJE

2014. – 2020. GODINE

1.Uvod u operativni program za razdoblje 2014.-2020. godine Temeljem SEA i SWOT analize definirani su problemi ali i razvojni ciljevi koji su

ostvarivi u nekom srednjoročnom razdoblju u ovom slučaju od 2014. do 2020.

godine.

Kroz raspravu i suradnju sa interesnim skupinama i nosiocima pojedinih djelatnosti

koje su analizirane u ovom programu došlo se i do sustava mjera kojima će se

ostvariti pojedini od ciljeva.

Za realizaciju mjera definirani suod konkretnih nosilaca i projekti koji realiziraju

određenu mjeru.

Stoga u operativnom programu, koji je sustavni pregled mjera i projekata za

realizaciju razvojnih dugoročnih ciljeva kao i težnje prema ostvarivanju vizije razvoja

Općine, treba minimalno prikazati: mjere i projekte, odgovornu instituciju i

sudionike za realizaciju projekta, razdoblje u kojem će se projekt provesti te

napomene, koje pobliže obilježavaju specifičnosti projekta, ukoliko ih ima.


67

OPERATIVNI PROGRAM PREMA SEKTORIMA Br. Mjera/projekt

Cilj 1. Općina prepoznatljiva po kulturnom i povijesnom turizmu,

proizvodnji eko-poljoprivrednih proizvoda i industriji namještaja

Prioritet 1. Iskorištenje turističkih resursa Općine

Mjera 1. Izgradnja objekata za prihvat turista

Projekt 1. Dom za starije i nemoćne

Projekt 2. Kamp

Projekt 3. Seljački turizam (Svaki projekt za sebe)

Projekt 4. Uređenje hostela od 60-tak ležajeva za primarno prihvat učenika

osnovnih škola

Mjera 2: Poticanje investiranja u projekte turizma

Projekt 5. Vinska cesta

Projekt 6. Kulinarski turizam

Projekt 7. Paintball

Projekt 8. Trekking –pješačenje

Projekt 9. Bikeing

Projekt 10. Muzej na otvorenom

Projekt 11. Muzej u rudniku

Projekt 12. Paragliding

Projekt 13. Skijanje na Strahinjčici

Projekt 14. Rimska cesta i taverna

Projekt 15. Team building

Projekt 16. Uređenje turističkih staza (planinarskih, biciklističkih i jahaćih staza)

na lokacijama Sv. Jakob – Malogorski – Pospiši – Kamenečki –

Strahinje – Planinarski Dom – Krapina

Projekt 17. Planinarsko-poučna staza putevima orhideja – 13 km dugačka

staza koja prolazi južnim

padinama gore Strahinjčice kroz područje zaštićeno programom

NATURA 2000, a stanište je 30-ak različitih vrsta orhideja.

Mjera 3: Osnivanje institucija za promociju turizma Općine

Projekt 18. Osnivanje turističke agencije

Mjera 4. Izrada promotivnih materijala za djelatnost turizma

Projekt 19. Izrada turističkog vodiča Općine Radoboj

Projekt 20. Izrada turističkih WEB stranica

Projekt 21. Izrada putokaza, označavanje naselja i turističkih odredišta

Prioritet 2. Stvaranje ekoloških brandova poljoprivredne proizvodnje

Mjera 5. Poticanje zadružnog udruživanja poljoprivrednih kućanstava Projekt 22. Edukativna, promidžbena i organizacijska aktivnost na planu

zadružnog udruživanja i okrupnjavanja posjeda.

Projekt 23. Poticanje aktivnosti Poljoprivredne zadruge

Mjera 6. Poticanje investiranja u projekte povrćarske proizvodnje

Projekt 24. Proizvodnja presadnica

Projekt 25. Razvojni projekti iz područja povrćarstva

Mjera 7. Poticanje investiranja u projekte voćarske proizvodnje

Projekt 26. Razvojni projekti iz područja voćarstva

Mjera 8. Poticanje investiranja u projekte uzgoja ljekovitog bilja

Projekt 27. Razvojni projekti iz područja uzgoja ljekovitog bilja

Mjera 9. Poticanje investiranja u projekte proizvodnje meda

Projekt 28. Razvojni projekti iz područja proizvodnje meda

Mjera 10. Poticanje investiranja u projekte uzgoja purana i ostale peradi

Projekt 29. Razvojni projekti iz područja uzgoja purana i ostale peradi

Mjera 11. Poticanje investiranja u projekte razvoja vinogradarstva

Projekt 30. Izgradnja i opremanje vinskog podruma za proizvodnju i čuvanje

vina sa ovog podneblja

Mjera 12. Poticanje investiranja u projekte razvoja mljekarstva

Projekt 31. Razvojni projekti iz područja razvoja mljekarstva

Mjera 13. Poticanje investiranja u projekte razvoja svinjogojstva

Projekt 32. Razvojni projekti iz područja svinjogojstva


68

Mjera 14. Poticanje investiranja u projekte razvoja gljivarstva

Projekt 33. Razvojni projekti iz područja gljivarstva

Mjera 15. Poticanje investiranja u projekte razvoja pužarstva

Projekt 34. Razvojni projekti iz područja pužarstva


Mjera 16. Poticanje investiranja u projekte industrije

Projekt 35. Poticanje izgradnje punionice vode

Mjera 17. Sufinanciranje kreditinih linija za malo i srednje gospodarstvo

Projekt 36. Participacija u kreditnim linijama ministarstva, županije i dr.

Mjera 18. Izgradnja poduzetničkih zona

Projekt 37. Izgradnja dvije poduzetničke zone( u realizaciji)

Projekt 38. Poticanje aktivnosti Poduzetničkog inkubatora- Radboa

Cilj 2. Rješene infrastrukturne potrebe i očuvan okoliš

Prioritet 4. Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta.

Mjera 19. Građenje objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih

voda

Projekt 39. Izgradnja kanalizacije Općine Radoboj, te zbrinjavanje otpadnih

voda

Projekt 40. Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže

Mjera 20. Građenje objekata i uređaja za opskrbu pitkom vodom

Projekt 41. Rekonstrukcija vodovoda, izgradnja centralnog sabirnog bazena,

rješavanje visinskih zona

Mjera 21. Izgradnja i modernizacija cesta i ostale cestovne infrastrukture

Projekt 42. Izmještanje trase državne prometnice D-35

Projekt 43. Trasa nove lokalne ceste u smjeru istok-zapad Radoboj – Mihovljan

Projekt 44. Poboljšanje profila postojećih prometnica Ž21,22, Ž21-23 i Ž21-24

Projekt 45. Asfaltiranje nerazvrstanih cesta i postavljanje signalizacije

Projekt 46. Utvrđivanje lokacije vinske ceste – Vinivrh

Projekt 47. Nastavak izgradnje i uređenje makadamskih puteva koji povezuju

poljoprivredne zone

Projekt 48. Izgradnja i asfaltiranje nogostupa

Projekt 49. Rekonstrukcija i proširenje nerazvrstane ceste od naselja Crneki

prema naselju Strahinje Radobojsko te dalje prema planinarskom

domu na Strahinjčici.(projekt prijavljen u sklopu mjere IPARD 301)

Projekt 50. Uređenje šumske ceste koja će nakon izgradnje spajati općine

Radoboj i Jesenje, a biti će važna i kao protupožarna cesta, te će

otvoriti planinu Strahinjčicu sa sjeverna strane,a osim toga biti će i

od velike važnosti za vlasnike šuma na tom području.

Mjera 22. Izgradnje i rekonstrukcija elektroenergetskih objekata

Projekt 51. Izgradnja bioelektrane koja bi kao gorivo koristila drvnu masu

Projekt 52. Izgradnja energetski učinkovite zgrade poticajne stanogradnje

Projekt 53. Izgradnja vjetroelektrane i sunčane elektrane

Mjera 23. Izgradnja i rekonstrukcija objekata telekomunikacije

Projekt 54. Uspostavljanje bežične informatičke mreže na području Općine

Radoboj za besplatan pristup Internetu(ili uz simboličnu naknadu)

Mjera 24. Izgradnja objekata za opskrbu plinom

Projekt 55. Projekti iz područja proširenja i rekonstrukcije plinske mreže

Prioritet 5. Zaštita okoliša.

Mjera 25. Uklanjanje zagađivača okoliša i organizacija odvoza komunalnog

otpada

Projekt 56. Izraditi plan zaštite od poplava

Projekt 57. Izgradnja kanalizacijskih sustava za odvodnju otpadnih voda

CILJ 3 Društveni servisi primjereni potrebama stanovništva i gospodarstva

Prioritet 6. Stvaranje uvjeta za razvoj društvenih djelatnosti.


69

Mjera 26. Izgradnja i opremanje objekata društvenih djelatnosti

Projekt 58. Izgradnja doma zdravlja u sklopu doma za starije i nemoćne u

kojem će se nalaziti ambulanta opće medicine, 2 stomatološke

ambulante i ljekarna

Projekt 59. Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića

Projekt 60. Izgradnja rekreacijskog centra prema vrhu Strahinjščice sa

posebnim kabinama za prijevoz bicikala

Projekt 61. izgradnja žičare u sklopu sportsko-rekreacijskog centra

Projekt 62. uređenje 50 km biciklističkih staza

Projekt 63. izgradnja mini-golf igrališta

Projekt 64. obnova kapele Sv. Jakova te mogućnost komercijalizacije iste u

svrhu vjenčanja

Projekt 65. Poticanje aktivnosti sportske zajednice općine ŠKUG Josip Poljak

Projekt 66. Uređenje zavičajne zbirke

Projekt 67. Uređenje akvarija i terarija u sklopu Zavičajne zbirke

Projekt 68. Rekonstrukcija temelja i fasade Župnog dvora (projekt prijavljen na


Projekt 69. Obnova gotičkog svoda na kapeli Sv. Jakova (projekt prijavljen na


Projekt 70. Arheološka istraživanja la lokaciji Podstenje (projekt prijavljen na


Projekt 71. Daljnje sufinanciranje nabavke potrebne opreme za Zavičajnu

zbirku (projekt prijavljen na natječaj Ministarstva kulture)

Projekt 72. nabavka novih instrumenata za limenu glazbu Mirna. (projekt

prijavljen na natječaj Ministarstva kulture)

Projekt 73. Dogradnja zgrade središnje osnovne škole u svrhu održavanja

jednosmjenske nastave za sve učenike sa područja općine a

zgrada područne škole u Jazvinama bi se prenamijenila i

preuredila u vrtić

Projekt 74. Izgradnja dječjih igrališta po mjesnim odborima

Projekt 75. Izgradnja društvenih prostorija po mjesnim odborima

Projekt 76. Uređenje i proširenje mjesnog groblja

Prioritet 7. Učinkovita, opremljena, razvojno i stanovništvu orijentirana lokalna

uprava.

Mjera 27. Unapređenje rada lokalne uprave i njezino opremanje

Projekt 77. Intenziviranje rada Vijeća mjesnih odbora.

Projekt 78. Provođenje modela orijentacijskih seminara i radionica za

sudjelovanje građana u radu lokalne samouprave.

Projekt 79. Poticanje daljnjeg izdavanja općinskog glasila

Projekt 80. Izrada publikacije o mogućnostima ulaganja u Općinu Radoboj

Projekt 81. Komuniciranje građana s lokalnom vlašću.

Projekt 82. Podržavanje kvalitetnih projekata udruga.

Projekt 83. Informatizacija Općinskih stručnih službi.

Projekt 84. Monitoring izvođenja Strateškog programa razvoja.

Projekt 85. Izrada investicijske dokumentacije za projekte.

Projekt 86. Izrada Statističkog godišnjaka Općine Radoboj.

Iz izloženog proizilazi da se ovaj Projekt ukupnog razvoja sastoji od vizije, misije i tri

dugoročna cilja, te 7 prioritetnih kratkoročnih odnosno srednjoročnih ciljeva, te 27

mjera i 86 projekata.

Sudionici realizacije navedenih projekata su: jedinica lokalne samouprave,

poduzetnici iz pojedinih grana djelatnosti te organizacije i institucije komunalne i

društvene infrastrukture ovisno o vrsti programa.


70

Projekti su rezultat rasprava radnih grupa sastavljenih od predstavnika interesnih

skupina. Za svaki od projekata u daljnjoj fazi realizacije Projekta ukupnog razvoja

izraditi će se odgovarajući poslovni plan.

Razvojni program nije statička kategorija. Ovaj program će se svake godine

podvrgavati analizi i reviziji, vezano za eventualne promjene pod utjecajima

okruženja u kojem se realizira.

To se odnosi prije svega na eventualne dopune sa novim projektima odnosno novo

vrednovanje postojećih, u skladu sa izrađenom projektnom dokumentacijom tj.

poslovnim planovima, troškovnicima, investicijskim programima, koji će se

usklađivati sa aktualnim inputima.

Prilikom kreiranja Projekta ukupnog razvoja, treba naznačiti da je u radu bila

nazočna konstantna insuficijencija potrebnih podataka, što govori da se u okviru

razvoja Općine mora dosta raditi na statističkim i drugim bazama podataka budući

da one u nekom konzistentnom obliku uopće ne postoje. Jedini podaci do kojih se

može doći su uglavnom u statističkoj dokumentaciji iz raznih eksternih izvora.

U cilju saniranja ovakve situacije koja nije povoljna ako se uzme u obzir ulazak

Hrvatske u EU i da će se pojačati potreba za statističkim podacima o Općini, u ovom

Projektu ukupnog razvoja, izradit će se statistički godišnjak općine Radoboj, koji bi se

svake godine izdavao kao publikacija i čime bi se osiguralo dinamičko praćenje

razvoja Općine kao podloga za analitička i razvojna sagledavanja.

VIII. POVEZANOST PRIORITETA PUR-a OPĆINE

RADOBOJ SA STRATEGIJOM RAZVOJA

KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

Prioritetni ciljevi PUR-a povezani su i sa prioritetnim ciljevima Strategije razvoja

Krapinsko - zagorske Županije kako je vidljivo iz tablice.

POVEZANOST PRIORITETA PUR-A OPĆINE RADOBOJ I STRATEGIJE RAZVOJA

KRAPINSKO –ZAGORSKE ŽUPANIJE

PRIORITETI PUR-a OPĆINE RADOBOJ PRIORITETI STRATEGIJE RAZVOJA

KRAPINSKO – ZAGORSKE ŽUPANIJE

Prioritet 1.Iskorištenje turističkih resursa Općine Prioritet 1.2 Razvoj turističkog gospodarstva

Prioritet 2. Stvaranje ekoloških brandova

poljoprivredne proizvodnje

Prioritet 2.1. Razvoj komercijalne poljoprivredne

proizvodnje


71

Prioritet 3: Stvaranje uvjeta za razvoj malog i

srednjeg poduzetništva

Prioritet 1.1. Poticanje razvoja

poduzetništva(korporativnog, malog i srednjeg) i

obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u

gospodarstvo

Prioritet 4. Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta. Prioritet 2.3. Izgradnja tržišne infrastrukture i

povezivanje malih proizvođača

Prioritet 4.4. Razvoj komunalne i prometne

infrastrukture

Prioritet 5. Zaštita okoliša Prioritet 4.3. Očuvanje okoliša i održivi razvoj

Prioritet 6. Stvaranje uvjeta za razvoj društvenih

djelatnosti.

Prioritet 3.1.Razvoj ljudskih potencijala

Prioritet 3.3. Unapređenje kvalitete života

Prioritet 3.5. Stvaranje društva znanja

Prioritet 4.1. Očuvanje biološke i krajobrazne

raznolikosti u funkciji razvoja

Prioritet 7. Učinkovita, opremljena, razvojno i

stanovništvu orijentirana lokalna uprava.

Prioritet 3.3. Unapređenje kvalitete života

IX.PROVEDBENI PLAN PUR-a

Za realizaciju Projekta ukupnog razvoja kao operativni izvršilac nadležan je Načelnik

općine, a kao savjetodavna tijelo nadležno je Općinsko vijeće .

Za realizaciju svakog projekta odgovornost nosi institucija koja ga je i nominirala.

Praćenje izvođenja operativnog programa odnosno cijelog PUR-a obavljat će se

tijekom cijele godine, a rasprava o tome provodit će se minimalno jednom godišnje

temeljem izvješća koja će podnositi načelnik općine Općinskom vijeću.

Ova tijela definirat će ocjenu o stupnju, kvaliteti i kakvoći realizacije plana te potrebi

revizije sukladno promjenama koje će se eventualno događati.

Svake godine definirat će se dokument u kojem će se precizirati planirane aktivnosti

iz PUR-a za slijedeću godinu. Taj dokument bit će prezentiran na Općinskom vijeću i

usvojen od Općinskog vijeća.

Prva faza u realizaciji projekata PUR-a, odnositi će se na izradu potrebne projektne

dokumentacije ovisno o fondovima odnosno izvorima sredstava prema kojima će biti

kandidirani.

1. Načela za provedbu PUR-a

Temeljna načela za provedbu PUR-a osnivat će se na principima partnerstva između

sudionika koji učestvuju u njegovoj realizaciji. To su:


72

dogovaranje sudionika na principu konsenzusa;

jednakost i ravnopravnost partnera;

odgovornost partnera;

transparentnost i otvorenost u razgovorima i raspravama;

konzultacije kod pojave problema i njihovog rješavanja;

obveza za realizaciju dogovorenog.

2.Institucije provedbe PUR-a

U provedbi PUR-a Općine Radoboj sudjelovat će čitav niz činilaca iz sfere javnog i

privatnog sektora. To su:

Jedinica za provedbu PUR-a kao operativno tijelo koje neposredno obavlja

aktivnosti na provedbi PUR-a, a imenuje je Općinski načelnik nakon donošenja PUR-

a.

Jedinica za provedbu PUR-a imala bi 5 članova te Općinski načelnik koji je po

funkciji predsjednik Jedinice za provedu PUR-a. Ona je odgovorna za izmjene

sadržaja i provedbu PUR-a u cijelosti te konzultiranje eksperata i zainteresiranih

interesnih skupina. Članovi ove jedinice za provedbu PUR-a bit će predstavnici

Općine ali i vanjski članovi. To iz razloga što je PUR- sam po sebi multidisciplinaran.

Njezini temeljni zadaci odnosit će se na:

Nadziranje provedbe PUR-a;

Reviziju i ažuriranje PUR-a;

Koordinaciju i partnerstva na razini područja Općine i regije ;

Privlačenje dodatnih financijskih sredstava za provedbu PUR-a;

Organizaciju izrade pojedinačnih projekata;

Koordinaciju provedbe PUR-a i pojedinih projekata;

Poslovi i aktivnosti razvojne kampanje.

Općinski načelnik - kao predsjednik Jedinice za provedbu PUR-a neposredno nadzire

njezin rad i predlaže potrebne mjere za njegovo učinkovito izvršavanje te pruža svu

operativnu pomoć na realizaciji projekta ukupnog razvoja, ali i u suradnji sa

lokalnim interesnim skupinama.

Općinsko vijeće - donosi PUR, prihvaća ili odbija prijedloge za njegovu izmjenu.


73

Lokalne interesne skupine - Iskustvo EU pokazuje da su razvojni projekti uspješniji

kada ih podupire mišljenje većine zainteresiranih strana što onda dovodi i do pojave

partnerskih odnosa. Zbog toga se veliki rad i aktivnosti moraju posvetiti suradnji sa

interesnim skupinama na lokalnoj razini.

Suradnja sa eksternim institucijama - Nema realizacije projekata PUR-a ili ih može

biti samo manji broj, bez sudjelovanja i eksternih partnera kako u javnom tako i

privatnom sektoru. Stoga se mora kontinuirano razvijati suradnja sa njima na

problematici realizacije projekata PUR-a.

3.Pribavljanje financijskih sredstava

Jedinica za provedbu PUR-a zajedno sa nosiocima projekata operativno djeluje i

pruža im pomoć kod realizacije pribavljanja financijskih sredstava od izvora koji su

planirani za realizaciju pojedinih projekata

Pribavljanje financijskih sredstava je izuzetno značajan aspekt realizacije PUR-a. Bez

uspješne realizacije tog dijela projekta praktički upitna je i njegova cjelokupna

realizacija. Planirano je da se koriste sredstva iz sljedećih izvora.

Proračunska sredstva Općine Radoboj u mjeri raspoloživih mogućnosti i to

sredstva koja su namijenjena kapitalnim ulaganjima;

Proračunska sredstva Krapinsko - zagorske županije namijenjena kapitalnim

ulaganjima kao potpore projektima JLS;

Nacionalna sredstva drugih ministarstava i fondova za te namjene;

Sredstva dostupna temeljem pretpristupnih i EU a nakon priključenja RH u

EU i strukturnih fondova EU koja će biti raspoloživa za ključne i prioritetne

projekte

Sredstva drugih domaćih i međunarodnih izvora financiranja.

Obzirom na nedostatna sredstva proračuna Općine Radoboj a isto tako i Krapinsko-

Zagorske županije strategija financiranja trebala bi biti značajnije usmjerena prema


74

nacionalnim financijskim fondovima i sredstvima resornih ministarstava te pristupu

međunarodnim izvorima financijske pomoći.

Poznato je da svaki nosilac financiranja bez obzira da li je domaći ili inozemni ima i

zahtjeve koji se u vezi toga moraju zadovoljiti. Stoga i projekti koji se predlažu

nosiocima financiranja moraju biti na adekvatnoj razini kvalitete. Jedan od zadataka

jedinice za provedbu PUR-a je da osigurava da će ponuđeni konkretni projekti biti

predloženi na pravilan način potencijalnim nosiocima financiranja.

4.Praćenje provođenja PUR-a

Jedinica za provedbu PUR-a dva puta godišnje podnosi izvješće Općinskom vijeću o

stanju realizacije PUR-a.

Temeljem tih izvješća procjenjuje se napredak u realizaciji Projekta ukupnog razvoja i

predlažu potrebne mjere koje provodi Jedinica za provedbu PUR-a. Praćenje učinaka

provodi se temeljem pokazatelja koji su iskazani u pojedinoj mjeri u projektu PUR-a

odnosno na agregatnoj razini analizom stupnja ostvarenih projekata.

5. Ažuriranje PUR-a

PUR je dinamička kategorija. S obzirom da se kontinuirano mijenja i okruženje u

kojem se on realizira dolazi i do promjena koje utječu na njegove konstrukcije

struktura i koncepata razvoja.

To znači da svaki njegov element i sastavni dio može biti podvrgnut analizi i

eventualnoj reviziji, dakle ažuriranju . Ažuriranje PUR-a obavlja se u slučajevima:

a) Provođenja istraživanja prikupljanja projektnih ideja koje se obavljaju jednom

godišnje , a provodi ga Jedinica za provedbu PUR-a putem oglašavanja na Internetu

i drugim sredstvima.

b) Promjene u okruženja realizacije PUR-a za koje se procjenjuje da će bitno utjecati

na nemogućnost realizacije pojedinih projekata, mjera, prioriteta i sl. Reviziju PUR-a

provodi Jedinica za provedbu PUR-a, a odluke donose Općinski načelnik i Općinsko

vijeće koji su i najodgovornija tijela za izradu i realizaciju provedbe PUR-a.


75

6.Izrada projekata

Konkretne projekte PUR-a za financiranje, kako za nacionalne fondove, banke i

druge domaće izvore financiranja, tako i za EU fondove izrađivat će odgovarajuće

profesionalne stručne institucije, organizacije odnosno konzultanti koji se bave

profesionalno tim poslovima.

7. Odabir projekata

Projekti se odabiru u skladu sa preciziranom vizijom, misijom te ciljevima,

prioritetima i mjerama naznačenim u PUR-u.

X. PLAN RAZVOJNE KAMPANJE

Razvojna kampanja su promotivne i operativne aktivnosti u realizaciji provedbe

PUR-a, na području JLS.

Ona se provodi u najvećoj mjeri nakon izrađenog projekta ukupnog razvoja JLS, ali

svoje početne faze ima sa početkom izrade PUR-a.

Pojedinci ili članovi čelništva JLS mogu u formalnim i neformalnim razgovorima

animirati svoje poslovne partnere o svojoj namjeri izrade PUR-a JLS i pružati

osnovne informacije o mogućnostima suradnje odnosno započinjati sa preliminarnim

razgovorima o potencijalnim ulaganjima. Prema tome, to su ujedno i prvi neformalni

koraci provođenja razvojne kampanje u vezi PUR-a.

Projekt ukupnog razvoja je važan dokument. Treba ipak napomenuti da će on ostati

samo mrtvo slovo na papiru ako se u njegovu realizaciju i prezentaciju javnosti dakle

razvojnu kampanju i njegovu implementaciju ne uključe predstavnici svih interesnih

grupa u lokalnoj zajednici, ali i veliki broj sudionika izvan nje.

Osnovni instrumenti i logistika koja se planira u izvođenju razvojne kampanje na

području Općine Radoboj su:

Osnivanje povjerenstva za provođenje razvojne kampanje. Ono se treba sastojati

od predstavnika svih interesnih skupina u JLS.


76

Ovo tijelo će organizirati i obavljati sve aktivnosti razvojne kampanje u suradnji sa

interesnim skupinama i JLS.

Ono djeluje na području Općine, ali i izvan nje a osobito prema bivšim stanovnicima

JLS u dijaspori. Dakle prema jednom segmentu potencijalnih ulagača ili lobista.

Najbolje je ako se ti poslovi povjere Jedinici za provedbu PUR-a Općine, koja će na taj

način objediniti sve poslove provedbe PUR-a. Ovo je učinkovito osobito ako se radi o

manjoj JLS a koja i nema veliki broj stručnjaka za realizaciju takvih poslova.

Izrada promotivnih materijala o Projektu ukupnog razvoja - Prva aktivnost

povjerenstva je da izradi u suradnji sa JLS promotivne materijale koje će dijeliti

posjetiteljima Općine Radoboj i s kojima se postiže njihova maksimalna

informiranost o koncepciji razvoja Općine Radoboj.

Pronalaženje potencijalnih ulagača-Daljnja aktivnost je angažman na pronalaženju

potencijalnih ulagača. I to kako na području Općine Radoboj tako i izvan nje. Osobit

naglasak treba staviti na dijasporu. Treba aktivirati sve poznate osobe koje su uspjele

u biznisu ili drugim djelatnostima a porijeklom su iz Općine Radoboj na animaciji

razvojnog koncepta njihovog rodnog mjesta.

Izrada ulagačkog prospekta u kojem će se prezentirati sve mogućnosti ulaganja kroz

projekte ali i olakšice i povoljnosti koje JLS nudi ulagačima je daljnji projekt

Povjerenstva u razvojnoj kampanji.

Izrada promotivnog filma-Posebna aktivnost je izrada istovrsnog filma o

mogućnostima ulaganja koji će se definirati na CD i kao takav moći emitirati na

računalu, putem e – maila, na video zidu i u bilo kojoj prigodi davati posjetiteljima i

potencijalnim ulagačima odnosno svima koji dolaze u Općinu Radoboj. Isto će se

dostaviti na adrese diplomacije, dijaspore i dr.

Prezentacija PUR-a na internetskim stranicama Općine Radoboj-Daljnja aktivnost

je prezentacija koncepcije PUR-a na web stranicama Općine Radoboj, čime će se

prezentirati mogućnosti ulaganja u Općinu Radoboj.

Organizacija posebnih promotivnih manifestacija za PUR- Pored gornjih aktivnosti

Povjerenstvo će za posjetitelje koji će biti namjerno pozvani organizirati i posebna

događanja na kojima će se prikazati između ostalog i mogućnosti ulaganja uOpćinu

Radoboj .


77

XI. ZAKLJUČAK

Na temelju izložene socioekonomske (SEA) analize, SWOT analize te razvojnog

nacrta, i projekta ukupnog razvoja moguće je definirati slijedeće konstatacije i

zaključke u vezi koncepcije ukupnog razvoja Općine Radoboj.

a) Podaci iz analiza govore da je nužno povećati broj radnih mjesta kako bi se

stanovništvo zadržalo na području Općine Radoboj.

b) Nedovoljna je iskorištenost raspoloživih resursa u pogledu poljoprivrede i

turizma.

c) Iz analiza i projekcija te raspoloživih resursa, proizlazi da su temeljni pravci

razvoja gospodarstva na području Općine Radoboj.razvoj turizma prerađivačke

industrije, građevinarstva, trgovine, usluga, razvoj gospodarske infrastrukture,

ekološke poljoprivrede, te komunalne i društvene infrastrukture kao temeljnih

odrednica njezinog razvoja, koje će služiti i kao element prepoznatljvosti Općine

Radoboj. Ostale grane služit će kao sinergijska podrška tim temeljnim granama sa

svojim doprinosom koji nije manje značajan.

Realizacija navedenih razvojnih projekata koji su evidentirani u mapi projekata,

zajedno sa potencijalnim novim projektima na temelju daljnjih analiza mogućnosti

razvoja, s obzirom da je PUR dinamičkog karaktera, omogućit će postupno

ostvarenje postavljenih dugoročnih razvojnih ciljeva Općine Radoboj.

Dodatak A: Mapa projekata i razvojnih modela

Naziv projekta Nosilac projekta Šifra projekta Dom za starije i nemoćne Općina Radoboj 001/2013

Kamp Općina Radoboj,

Turistička agencija

002/2013

Seljački turizam (Svaki

projekt za sebe)

Općina Radoboj,


003/2013

Uređenje hostela od 60-tak

ležajeva za primarno

prihvat učenika osnovnih

škola

Općina Radoboj,


004/2013

Vinska cesta Općina Radoboj,


005/2013

Kulinarski turizam Općina Radoboj,


006/2013

Paintball Općina Radoboj,


007/2013

Trekking –pješačenje Općina Radoboj, 008/2013


78


Bikeing Općina Radoboj,


009/2013

Muzej na otvorenom Općina Radoboj,


010/2013

Muzej u rudniku Općina Radoboj,


011/2013

Paragliding Općina Radoboj,


012/2013

Skijanje na Strahinjčici Općina Radoboj,


013/2013

Rimska cesta i taverna Općina Radoboj,


014/2013

Team building Općina Radoboj,


015/2013

Uređenje turističkih staza

(planinarskih, biciklističkih i

jahaćih staza) na

lokacijama Sv. Jakob –

Malogorski – Pospiši –

Kamenečki – Strahinje –

Planinarski Dom – Krapina

Općina Radoboj,


016/2013

Planinarsko-poučna staza

putevima orhideja – 13 km

dugačka staza koja prolazi

južnim

padinama gore

Strahinjčice kroz područje

zaštićeno programom

NATURA 2000, a stanište je

30-ak različitih vrsta

orhideja.

Općina Radoboj,


017/2013

Osnivanje turističke

agencije

Općina Radoboj 018/2013

Izrada turističkog vodiča

Općine Radoboj

Općina Radoboj,


019/2013

Izrada turističkih WEB

stranica

Općina Radoboj,


020/2013

Izrada putokaza,

označavanje naselja i

turističkih odredišta

Općina Radoboj,


021/2013

Edukativna, promidžbena i

organizacijska aktivnost na

planu zadružnog

udruživanja i okrupnjavanja

posjeda

Općina Radoboj,


022/2013

Poticanje aktivnosti

Poljoprivredne zadruge

Općina Radoboj,

Poljoprivredna zadruga

023/2013

Proizvodnja presadnica Poljoprivredna zadruga 024/2013

Razvojni projekti iz područja

povrćarstva

Poljoprivredna zadruga 025/2013


voćarstva



uzgoja ljekovitog bilja



proizvodnje meda



uzgoja purana i ostale

peradi


Izgradnja i opremanje

vinskog podruma za



79

proizvodnju i čuvanje vina

sa ovog podneblja


razvoja mljekarstva



svinjogojstva



gljivarstva



pužarstva


Poticanje izgradnje

punionice vode

Poduzetnički inkubator,

potencijalni poduzetnik

035/2013

Participacija u kreditnim

linijama ministarstva,

županije i dr.


Izgradnja dvije

poduzetničke zone( u

realizaciji)



Poduzetničkog inkubatora-

Radboa


Izgradnja kanalizacije

Općine Radoboj, te

zbrinjavanje otpadnih voda

Općina Radoboj, izvođači

radova

039/2013

Izgradnja sekundarne

kanalizacijske mreže


radova

040/2013

Rekonstrukcija vodovoda,

izgradnja centralnog

sabirnog bazena,



radova

041/2013

Izmještanje trase državne

prometnice D-35


radova

042/2013

Trasa nove lokalne ceste u

smjeru istok-zapad Radoboj

– Mihovljan


radova

043/2013

Poboljšanje profila

postojećih prometnica

Ž21,22, Ž21-23 i Ž21-24


radova

044/2013

Asfaltiranje nerazvrstanih

cesta i postavljanje

signalizacije


radova

045/2013

Utvrđivanje lokacije vinske

ceste – Vinivrh


Nastavak izgradnje i

uređenje makadamskih

puteva koji povezuju

poljoprivredne zone


radova

047/2013

Izgradnja i asfaltiranje

nogostupa


radova

048/2013

Rekonstrukcija i proširenje

nerazvrstane ceste od

naselja Crneki prema

naselju Strahinje

Radobojsko te dalje prema

planinarskom domu na

Strahinjčici.(projekt

prijavljen u sklopu mjere

IPARD 301)


radova

049/2013

Uređenje šumske ceste koja

će nakon izgradnje spajati


radova

050/2013


80

općine Radoboj i Jesenje, a

biti će važna i kao

protupožarna cesta, te će

otvoriti planinu Strahinjčicu

sa sjeverna strane,a osim

toga biti će i od velike

važnosti za vlasnike šuma

na tom području.

Izgradnja bioelektrane koja

bi kao gorivo koristila drvnu

masu


radova

051/2013

Izgradnja energetski

učinkovite zgrade

poticajne stanogradnje


radova

052/2013

Izgradnja vjetroelektrane i

sunčane elektrane


radova

053/2013

Uspostavljanje bežične

informatičke mreže na

području Općine Radoboj

za besplatan pristup

Internetu(ili uz simboličnu

naknadu)


radova

054/2013

Projekti iz područja

proširenja i rekonstrukcije

plinske mreže


radova

055/2013

Izraditi plan zaštite od

poplava


Izgradnja kanalizacijskih

sustava za odvodnju

otpadnih voda


radova

057/2013

Izgradnja doma zdravlja u

sklopu doma za starije i

nemoćne u kojem će se

nalaziti ambulanta opće

medicine, 2 stomatološke



radova

058/2013


dječjeg vrtića


radova

059/2013

Izgradnja rekreacijskog

centra prema vrhu

Strahinjščice sa posebnim

kabinama za prijevoz

bicikala


radova

060/2013

izgradnja žičare u sklopu

sportsko-rekreacijskog

centra


radova

061/2013

uređenje 50 km biciklističkih

staza


radova

062/2013

izgradnja mini-golf igrališta Općina Radoboj, izvođači

radova

063/2013

obnova kapele Sv. Jakova

te mogućnost

komercijalizacije iste u svrhu

vjenčanja


radova

064/2013


sportske zajednice Općine

ŠKUG Josip Poljak


Uređenje Zavičajne zbirke Općina Radoboj 066/2013


81

Uređenje akvarija i terarija u



Rekonstrukcija temelja i

fasade Župnog dvora

(projekt prijavljen na

natječaj Ministarstva

kulture)


Obnova gotičkog svoda na

kapeli Sv. Jakova (projekt

prijavljen na natječaj

Ministarstva kulture)


Arheološka istraživanja la

lokaciji Podstenje (projekt




Daljnje sufinanciranje

nabavke potrebne opreme

za Zavičajnu zbirku (projekt




Nabavka novih

instrumenata za limenu

glazbu Mirna (projekt




Dogradnja zgrade središnje

osnovne škole u svrhu

održavanja jednosmjenske

nastave za sve učenike sa

područja općine a zgrada

područne škole u

Jazvinama bi se

prenamijenila i preuredila u

vrtić


radova

073/2013

Izgradnja dječjih igrališta po

mjesnim odborima


radova

074/2013

Izgradnja društvenih

prostorija po mjesnim

odborima


radova

075/2013

Uređenje i proširenje

mjesnog groblja


radova

076/2013

Intenziviranje rada Vijeća

mjesnih odbora.


Provođenje modela

orijentacijskih seminara i

radionica za sudjelovanje

građana u radu lokalne

samouprave.


Poticanje daljnjeg

izdavanja općinskog glasila


Izrada publikacije o

mogućnostima ulaganja u

Općinu Radoboj


Komuniciranje građana s

lokalnom vlašću.


Podržavanje kvalitetnih

projekata udruga.


Informatizacija Općinskih

stručnih službi.


Monitoring izvođenja

Strateškog programa



82

razvoja.

Izrada investicijske

dokumentacije za projekte.


Izrada Statističkog

godišnjaka Općine

Radoboj.


Dodatak B: Povezanost projekata i mjera PUR-a Općine Radoboj sa

Strategijom razvoja Krapinsko-zagorske županije

Naziv projekta Šifra projekta Mjera PUR-a Mjera Strategije

razvoja Krapinsko-

zagorske županije Dom za starije i nemoćne 001/2013 Mjera 1.Izgradnja

objekata za prihvat

turista

Mjera 1.2.4. Razvoj

potporne infrastrukture

Kamp 002/2013 Mjera 1.Izgradnja

objekata za prihvat

turista

Mjera 1.2.4. Razvoj


Seljački turizam (Svaki

projekt za sebe)

003/2013 Mjera 1.Izgradnja

objekata za prihvat

turista

Mjera 2.2.3. razvoj

turizma u ruralnom

prostoru

Uređenje hostela od 60-tak

ležajeva za primarno

prihvat učenika osnovnih

škola

004/2013 Mjera 1.Izgradnja

objekata za prihvat

turista

Mjera 1.2.4. Razvoj


Vinska cesta 005/2013 Mjera 2.Poticanje

investiranja u projekte

turizma

1.2.2 Razvoj novih

selektivnih turističkoih

programa

Kulinarski turizam 006/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa

Paintball 007/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa

Trekking –pješačenje 008/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa

Bikeing 009/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa

Muzej na otvorenom 010/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa

Muzej u rudniku 011/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa

Paragliding 012/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa

Skijanje na Strahinjčici 013/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa

Rimska cesta i taverna 014/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa


83

Team building 015/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

1.2.2 Razvoj novih


programa

Uređenje turističkih staza

(planinarskih, biciklističkih i

jahaćih staza) na

lokacijama Sv. Jakob –

Malogorski – Pospiši –

Kamenečki – Strahinje –

Planinarski Dom – Krapina

016/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

Mjera 1.2.4. Razvoj


Planinarsko-poučna staza

putevima orhideja – 13 km

dugačka staza koja prolazi

južnim

padinama gore

Strahinjčice kroz područje

zaštićeno programom

NATURA 2000, a stanište je

30-ak različitih vrsta

orhideja.

017/2013 Mjera 2.Poticanje


turizma

Mjera 1.2.4. Razvoj


Osnivanje turističke

agencije

018/2013 Mjera 3.Osnivanje

institucija za

promociju turizma

Općine

Mjera 1.2.4. Razvoj


Izrada turističkog vodiča

Općine Radoboj

019/2013 Mjera 4. Izrada

promotivnih

materijala za

djelatnost turizma

1.2.1 Unapređenje

postojećih oblika turizma

s posebnim naglaskom

na toplički i wellness

turizam

Mjera 1.2.4. Razvoj


Izrada turističkih WEB

stranica


promotivnih

materijala za

djelatnost turizma

1.2.1 Unapređenje




turizam

Mjera 1.2.4. Razvoj


Izrada putokaza,

označavanje naselja i

turističkih odredišta


promotivnih

materijala za

djelatnost turizma

1.2.1 Unapređenje




turizam

Mjera 1.2.4. Razvoj


Edukativna, promidžbena i

organizacijska aktivnost na

planu zadružnog

udruživanja i okrupnjavanja

posjeda

022/2013 Mjera 5. Poticanje

zadružnog

udruživanja

poljoprivrednih

kućanstava

2.3.2 Osnivanje i jačanje

zadruga i udruga

proizvođača


Poljoprivredne zadruge


zadružnog

udruživanja

poljoprivrednih

kućanstava


zadruga i udruga

proizvođača

Proizvodnja presadnica 024/2013 Mjera 6. Poticanje 2.1.2 Razvoj povrtlarske i


84


povrćarske

proizvodnje

cvjećarske proizvodnje


povrćarstva



povrćarske

proizvodnje

2.1.2 Razvoj povrtlarske i

cvjećarske proizvodnje


voćarstva 026/2013 Mjera 7. Poticanje

investiranja u

projekte voćarske

proizvodnje

Mjera 2.1.1 Razvoj

voćarske i

vinogradarske

proizvodnje Razvojni projekti iz područja





Mjera 2.3.3 Razvoj

autohtonih i

poljoprivredno

prehrambenih proizvoda

s višom dodanom

vrijednosti


proizvodnje meda



proizvodnje meda

Mjera 2.3.3 Razvoj

autohtonih i

poljoprivredno


s višom dodanom

vrijednosti


uzgoja purana i ostale

peradi



uzgoja purana i

ostale peradi

Mjera 2.1.4. Razvoj

proizvodnje mesa


vinskog podruma za

proizvodnju i čuvanje vina

sa ovog podneblja



razvoja

vinogradarstva

Mjera 2.1.1 Razvoj

voćarske i

vinogradarske

proizvodnje


razvoja mljekarstva



razvoja mljekarstva

2.1.3 Razvoj proizvodnje

mlijeka


svinjogojstva



razvoja svinjogojstva

Mjera 2.1.4. Razvoj

proizvodnje mesa


gljivarstva



razvoja gljivarstva

Mjera 2.3.3 Razvoj

autohtonih i

poljoprivredno


s višom dodanom

vrijednosti


pužarstva



razvoja pužarstva

Mjera 2.3.3 Razvoj

autohtonih i

poljoprivredno


s višom dodanom

vrijednosti

Poticanje izgradnje

punionice vode



industrije

Mjera1.1.1Unapređenje

poduzetničke i obrtničke

infrastrukture

Participacija u kreditnim

linijama ministarstva,

županije i dr.

036/2013 Mjera 17.

Sufinanciranje

kreditnih linija za malo

i srednje

gospodarstvo

Mjera 1.1.6 Razvoj

financijskih i drugih

instrumenata za potporu

poduzetništvu i

obrtništvu

Izgradnja dvije

poduzetničke zone( u

realizaciji)

037/2013 Mjera 18. Izgradnja

poduzetničkih zona

Mjera 1.1.3 Razvoj

regionalnih poslovnih,

obrtničkih i turističkij zona

Poticanje aktivnosti 038/2013 Mjera 18. Izgradnja Mjera 1.1.1 Unapređenje


85

Poduzetničkog inkubatora-

Radboa

poduzetničkih zona poduzetničke i obrtničke

infrastrukture

Izgradnja kanalizacije

Općine Radoboj, te

zbrinjavanje otpadnih voda

039/2013 Mjera 19. Građenje

objekata i uređaja za

odvodnju i

pročišćavanje

otpadnih voda

Mjera 4.4.3 Izgradnja

sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih

voda

Izgradnja sekundarne

kanalizacijske mreže



odvodnju i

pročišćavanje

otpadnih voda


sustava odvodnje i


voda

Rekonstrukcija vodovoda,

izgradnja centralnog

sabirnog bazena,




opskrbu pitkom

vodom

Mjera 4.4.2. Izgradnja i

unapređenje sustava

vodoopskrbe

Izmještanje trase državne

prometnice D-35

042/2013 Mjera 21. Izgradnja i

modernizacija cesta i

ostale cestovne

infrastrukture


održavanje sustava

prometne infrastrukture

Trasa nove lokalne ceste u

smjeru istok-zapad Radoboj

– Mi¸¸hovljan



ostale cestovne

infrastrukture


održavanje sustava


Poboljšanje profila

postojećih prometnica

Ž21,22, Ž21-23 i Ž21-24



ostale cestovne

infrastrukture


održavanje sustava


Asfaltiranje nerazvrstanih

cesta i postavljanje

signalizacije



ostale cestovne

infrastrukture


održavanje sustava


Utvrđivanje lokacije vinske

ceste – Vinivrh



ostale cestovne

infrastrukture


održavanje sustava


Nastavak izgradnje i

uređenje makadamskih

puteva koji povezuju

poljoprivredne zone



ostale cestovne

infrastrukture


održavanje sustava


Izgradnja i asfaltiranje

nogostupa



ostale cestovne

infrastrukture


održavanje sustava


Rekonstrukcija i proširenje

nerazvrstane ceste od

naselja Crneki prema

naselju Strahinje

Radobojsko te dalje prema

planinarskom domu na

Strahinjčici.(projekt

prijavljen u sklopu mjere

IPARD 301)



ostale cestovne

infrastrukture


održavanje sustava


Uređenje šumske ceste koja

će nakon izgradnje spajati

općine Radoboj i Jesenje, a

biti će važna i kao

protupožarna cesta, te će

otvoriti planinu Strahinjčicu

sa sjeverna strane,a osim

toga biti će i od velike



ostale cestovne

infrastrukture


održavanje sustava



86

važnosti za vlasnike šuma

na tom području.

Izgradnja bioelektrane koja

bi kao gorivo koristila drvnu

masu¸¸


rekonstrukcija

elektroenergetskih

objekata

4.1.4 Jačanje svijesti o

važnosti energetske

učinkovitosti i obnovljivih

izvora energije i

očuvanju prirode

Izgradnja energetski

učinkovite zgrade

poticajne stanogradnje


rekonstrukcija

elektroenergetskih

objekata




izvora energije i

očuvanju prirode

Izgradnja vjetroelektrane i

sunčane elektrane


rekonstrukcija

elektroenergetskih

objekata




izvora energije i

očuvanju prirode

Uspostavljanje bežične

informatičke mreže na

području Općine Radoboj

za besplatan pristup

Internetu(ili uz simboličnu

naknadu)


rekonstrukcija

objekata

telekomunikacija

3.5.5 Dostupna i

kvalitetna informacijsko-

komunikacijska

tehnologija

Projekti iz područja

proširenja i rekonstrukcije

plinske mreže

055/2013 Mjera 24. Izgradnja

objekata za opskrbu

plinom

4.4.4 Plinofikacija

Županije

Izraditi plan zaštite od

poplava

056/2013 Mjera 25. Uklanjanje

zagađivača okoliša i

organizacija odvoza

komunalnog otpada

4.4.5 Zaštita od poplava

Izgradnja kanalizacijskih

sustava za odvodnju

otpadnih voda

057/2013 Mjera 25. Uklanjanje

zagađivača okoliša i

organizacija odvoza

komunalnog otpada


sustava odvodnje i


voda

Izgradnja doma zdravlja u

sklopu doma za starije i

nemoćne u kojem će se

nalaziti ambulanta opće

medicine, 2 stomatološke


058/2013 Mjera 26.Izgradnja i

opremanje objekata

društvenih djelatnosti

3.4.3. Razvoj institucija za

brigu o starijim

osobama, osobama s

poteškoćama i

osobama s posebnim

potrebama


dječjeg vrtića


opremanje objekata


3.1.1 Jačanje

sposobnosti i kvalitete

obrazovnih

institucija(predškolskog,

osnovnog i

srednjoškolskog te

stručnog obrazovanja)

Izgradnja rekreacijskog

centra prema vrhu

Strahinjščice sa posebnim

kabinama za prijevoz

bicikala


opremanje objekata


3.3.4.Razvoj športskih

programa, sadržaja i

izgradnja športskih

objekata

izgradnja žičare u sklopu

sportsko-rekreacijskog

centra


opremanje objekata





objekata

uređenje 50 km biciklističkih

staza


opremanje objekata






87

objekata

izgradnja mini-golf igrališta 063/2013 Mjera 26.Izgradnja i

opremanje objekata





objekata

obnova kapele Sv. Jakova

te mogućnost

komercijalizacije iste u svrhu

vjenčanja


opremanje objekata


4.2.1 Očuvanje i održivo

korištenje materijalne i

nematerijalne kulturne

baštine


sportske zajednice Općine

ŠKUG Josip Poljak


opremanje objekata





objekata

Uređenje Zavičajne zbirke 066/2013 Mjera 26.Izgradnja i

opremanje objekata





baštine

Uređenje akvarija i terarija u



opremanje objekata





baštine

Rekonstrukcija temelja i

fasade Župnog dvora

(projekt prijavljen na

natječaj Ministarstva

kulture)


opremanje objekata





baštine

Obnova gotičkog svoda na

kapeli Sv. Jakova (projekt




opremanje objekata





baštine

Arheološka istraživanja la

lokaciji Podstenje (projekt




opremanje objekata





baštine

Daljnje sufinanciranje

nabavke potrebne opreme

za Zavičajnu zbirku (projekt




opremanje objekata





baštine

Nabavka novih

instrumenata za limenu

glazbu Mirna (projekt




opremanje objekata


4.4.4Poticanje kulturnog

stvaralaštva

Dogradnja zgrade središnje

osnovne škole u svrhu

održavanja jednosmjenske

nastave za sve učenike sa

područja općine a zgrada

područne škole u

Jazvinama bi se

prenamijenila i preuredila u

vrtić


opremanje objekata


3.1.1.Jačanje sposobnosti

i kvalitete obrazovnih

institucija(predškolskog,

osnovnog i

srednjoškolskog te

stručnog obrazovanja

Izgradnja dječjih igrališta po

mjesnim odborima


opremanje objekata


3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne

uprave

Izgradnja društvenih

prostorija po mjesnim

odborima


opremanje objekata


3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne


88

uprave

Uređenje i proširenje

mjesnog groblja


opremanje objekata


3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne

uprave

Intenziviranje rada Vijeća

mjesnih odbora.

077/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje

3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne

uprave

Provođenje modela

orijentacijskih seminara i

radionica za sudjelovanje

građana u radu lokalne

samouprave.

078/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje

3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne

uprave

Poticanje daljnjeg

izdavanja općinskog glasila

079/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje

3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne

uprave

Izrada publikacije o

mogućnostima ulaganja u

Općinu Radoboj

080/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje

3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne

uprave

Komuniciranje građana s

lokalnom vlašću.

081/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje

3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne

uprave

Podržavanje kvalitetnih

projekata udruga.

082/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje


zadruga i udruga

proizvođača

Informatizacija Općinskih

stručnih službi.

083/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje

3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne

uprave

Monitoring izvođenja

Strateškog programa

razvoja.

084/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje

Mjera 1.1.6 Razvoj



poduzetništvu i obrtništvu

Izrada investicijske

dokumentacije za projekte.

085/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje

Mjera 1.1.6 Razvoj



poduzetništvu i obrtništvu

Izrada Statističkog

godišnjaka Općine

Radoboj

086/2013 Mjera

27.Unapređenje

rada lokalne uprave

i njezino opremanje

Mjera 3.5.2 Jačanje

institucionalne

sposobnosti lokalne

uprave

Documents

OPĆINE RADOBOJ...7. Zaštita okoliša 8. Obrazovanje 9. Zdravstvo i socijalna skrb 10. Kultura, sport, informiranje, udruge 11. Lokalna samouprava II. ANALIZA RAZVOJNIH PRIORITETA