Operativno planiranje i budetiranje u

hotelu

Pripremljeno na osnovu:

Baier, P.: Handbuch der Unternehmensplanung, Peter Bauer, Linz, 1998.

Osmanagi Bedenik, N., Operativno planiranje, kolska knjiga, Zagreb, 2002.

Osnovne aktivnosti operativnog planiranja

jesu:

operativno planiranje prodaje

operativno planiranje proizvodnje

operativno planiranje nabave

operativno planiranje financija

operativno planiranje zaposlenika

SAMOSTALNOST ALI: USKLAIVANJE!!

Povezanost planova:

Sadrajna (promjene u jednom od planova nose sa sobom promjene u svim drugim planovima)

Vremenska povezanost (rokovi i razdoblja)

Povezanost odgovornosti (nositelja odgovornosti ili odgovornih osoba)

Metodoloka povezanost (istolikost)

Operativno se planiranje protee na sva poslovna podruja, te se govori o planovima poslovnih

podruja; no, operativno planiranje zahvaa i u sva podruja istodobno te se govori o

planovima koji prelaze granice pojedinih podruja.

OPERATIVNO PLANIRANJE

PLANIRANJE PODRUJA

Planiranje marketinga

Planiranje proizvodnje

Planiranje istraivanja i razvoja

Planiranje nabave

Planiranje opreme

PLANOVI KOJI PRELAZE GRANICE PODRUJA

Planiranje djelatnika

Planiranje trokova

Planiranje rezultata

Planiranje financija

Operativno je planiranje usko povezano s pojmom budetiranja.

Pod budetiranjem se podrazumijeva pretvaranje kratkoronih

planova u novane vrijednosti i koliine. Planiranje je

pretpostavka za budetiranje!

Uobiajeno, budet ili proraun monetarni je (osobito trokovni)

plan koji po podrujima odgovornosti prikazuje (trokove)

vrijednosti za odreeno plansko razdoblje (najee godinu

dana ili krae), obvezujue za odnosne nositelje odgovornosti.

(Weber, p.132, u: Bahtijarevi iber, p. 100)

U operativnom podruju budet se predstavlja kroz

trokove i usluge /proizvode odnosno prihode i rashode,

a u podruju financija kroz primitke i izdatke, odnosno

uplate i isplate.

Rezultat budetiranja stoga uvijek ine:

kratkoroni (pro)raun uspjenosti,

raun dobiti i gubitka i

(pro)raun likvidnosti.

Pri tome njihova forma ovisi o obliku organizacije

pojedinog poduzea i o razini zahtjeva koje postavlja

Kontroling.

FLEKSIBILNOST KORITENE

VELIINE

PREMA

TROKOVIMA

PODRUJA U

PODUZEU

PODRUJA

ODGOVORNOSTI

BUDETSKO

RAZDOBLJE

apsolutno fiksni /

vrsti budet

B. prodaje B. primarnih

trokova

B. za proizvodnu

liniju / proizvod /

uslugu

B. mjesta troka mjeseni B.

fiksni / vrsti

budet uz

korekcije

B. trokova B. sekundarnih

trokova

B. profitnog

centra X

B. odjeljenja kvartalni B.

fleksibilni budet

prema stupnju

zaposlenosti

B. doprinosa

pokriu

B. projekta

izgradnja

B. odjela polugodinji B.

godinji B.

viegodinji B.

Budeti se mogu klasificirati prema vie kriterija, a osnovni su:

Izvor: Baier, P.: Handbuch der Unternehmensplanung, p. 78.

BUDETIRANJE

Izvor: Baier, P.: Handbuch der Unternehmensplanung, p. 71.

Tradicionalno budetiranje Novi pristupi budetiranju

Apsolutno fiksni / vrsti

budet

Fiksni / vrsti budet s

korekcijama

Fleksibilni budet prema

stupnju zaposlenosti

Zero Base Budgeting

Target Costing

Activity Based Costing

Value Analysis

.

ZBB je posebna tehnika budetiranja koja se temelji na analitikom planiranju zadataka,

a ne samo na produetku vrijednosti iz prolosti (Osmanagi Bedenik, 2002.).

Ishodite prorauna s bazom nula jest baza nula, dakle, ne ono postojee,ne proraun

prethodnog razdoblja, ne stvarni trokovi i uinci prethodnog razdoblja, nego je jedino

vaan cilj poduzea.

Dakle, prilikom budetiranja kree se iz poetka od nule, kao da se budet priprema

po prvi puta. ZBB iziskuje znatno vie utroenog vremena od ostalih oblika

budetiranja. Ovaj pristup pretpostavlja strukturirani analitiki proces promiljanja

svake stavke budeta i prisiljava managere na sustavno promiljanje opravdanosti

svake od njih pojedinano. Zbog obujma resursa (vrijeme i novac) potrebnih za

ovakav pristup budetiranju, poduzea rijetko primjenjuju ZBB za izradu sveukupnog

sustava svojih budeta. Mnogo ee ZBB se primjenjuje selektivno (za jednu vrstu

budeta, za jedan centar odgovornosti i sl.) ili se budetiranje zapoinje ne od iste

nule aktivnosti, ve od odreene razine (npr. 70%) aktivnosti.

ZBB Zero Based Budgeting, budetiranje s bazom nula,

proraun s bazom nula

Slika. Budeti po profitnim centrima

Budet poduzea

Budet

profitnog centra 1Budet

profitnog centra 2

Budet

profitnog centra 3

Plan

prodaje/prometa

Plan

proizvodnje

Plan

nabave

Plan

prodaje/prometa

Plan

prodaje/prometa

Plan

proizvodnje

Plan

proizvodnje

Plan

nabave

Plan

nabave

plan investicija, plan financija, plan opih trokova, plan

marketinga, planska bilanca, planski raun dobiti i

gubitka

Ciljevi (profit, trini udio,)

s s

Izvor: Baier, P.: Handbuch der Unternehmensplanung, p. 73.

Section 12

Operations Budgeting and Budgetary Control

(Operativno budetiranje i budetska kontrola)

Uniform System of Accounts for the Lodging

Industry, Educational Institute of the AHMA, New

York, 1996, pp. 177-182

PLANIRANJE MARKETINGA

IZVOR: Osmanagi Bedenik, N., Operativno planiranje, kolska knjiga, Zagreb, 2002.

Planiranje marketinga je iri pojam koji obuhvaa plan prodaje, plan prometa, plan

mjera i plan trokova. Dakle, pod pojmom planiranja marketinga podrazumijeva

se planiranje koje je usmjereno na trine ciljeve, kao i mjere i sredstva za

ostvarenje tih ciljeva.

Uporabom pojma PLANIRANJE MARKETINGA umjesto PLANIRANJA PRODAJE

izraava se dosljedno usmjerenje poduzea na sadanje i budue odnose na

tritu.

PLAN MARKETINGA

Plan prodaje Plan mjera Plan trokova Plan prometa

PLANIRANJE CILJNE DOBITI uz plan prodaje, drugo je naelo planiranja marketinga i nalazi svoju primjenu osobito kod orijentacije na proizvode i usluge.

Uprava definira cilj dobiti odreenog proizvoda ili usluge, nakon ega manager proizvoda provodi planiranje marketinga u slijedeim koracima:

planiranje prometa

planiranje varijabilnih trokova

planiranje doprinosa pokriu za pokrie fiksnih trokova, dobiti i izdataka marketinga

planiranje fiksnih trokova

planiranje doprinosa pokriu za pokrie dobiti i izdataka marketinga

planiranje dobiti

planiranje raspoloivih sredstava za marketing

rasporeivanje sredstava prorauna za marketing.

1. Planiranje prodaje

Plan prodaje dio je poslovnog plana kojim se dokumentira politika prodaje za idue razdoblje. On je ishodite za sve sljedee dijelove poslovnog plana, a izravno utjee na: plan prometa, proizvodnje, nabave i rezultata.

Odgovorne osobe za marketing i prodaju procjenjuju mogunosti prodaje, uzimajui u obzir sposobnosti pojedinih trita za prihvaanje proizvoda tj. usluga poduzea.

Temelj za definiranje ciljeva prodaje, prometa i trinog udjela, kao i za definiranje potrebnih mjera su analize i prognoze poslovanja poduzea, te analize i prognoze njegove okoline.

2. Planiranje mjera

Planiranje mjera obuhvaa traganje, ocjenu i izbor mjera u podruju

marketinga, prikladnih za ostvarenje definiranih ciljeva.

U ovom se dijelu istrauju mogunosti instrumenata marketinga, kao i

njihove kombinacije, koje pridonose ostvarenju ciljeva. Odabrane

mjere ine cjelinu marketing-mixa za razdoblje.

3. Planiranje trokova

Trokovi marketinga obuhvaaju sve trokove koji nastaju kao

posljedica ponude i prodaje proizvoda/usluga na tritu. Trokove

marketinga mogue je ralaniti prema razliitim kriterijima.

Prema vrstama trokova oni se mogu grupirati u:

trokove osoblja

materijalne trokove (prospekti, uredski materijal itd.)

trokove komunikacija ( putni trokovi, reprezentacija, novine,

asopisi, struna literatura)

trokove ostvarivanja prava i usluga (najamnine, pravni trokovi i

trokovi savjetovanja, licence i koncesije, takse, premije osiguranja)

otpise, kamate, poreze

ostale trokove.

Transparentnost marketinkih trokova osobito je vana za

planiranje marketinga pa stoga treba teiti jasnoj klasifikaciji

trokova, jasnom razgranienju meu trokovima, grupiranju samo

homogenih elemenata te klasificiranju trokova prema vrstama, a ne

prema nositeljima.

Zbog bolje mogunosti pridruivanja i vee prikladnosti za

odluivanje esto se preporuuje ralanjivanje marketinkih

trokova na FIKSNU i VARIJABILNU komponentu.

DOPRINOS POKRIU FIKSNIH TROKOVA nezaobilazan

je instrument planiranja, kontrole i informiranja. To je

jedan od instrumenata upravljanja s pomou ciljeva;

bitno poveava transparentnost trokova i otkriva

mogunosti njihova snienja.

PRIHOD

- varijabilni trokovi

= DOPRINOS POKRIU

- fiksni trokovi

= REZULTAT (DOBIT)

4. Planiranje prometa

Prognoza prometa temelji se na:

raunovodstvenim informacijama o obujmu i strukturi