Operativni marketinški plan turizma grada Zagreba za razdoblje

Operativni marketinški plan turizma grada Zagrebaza razdoblje 2011. - 2016.

04. svibnja 2010.

NARUČITELJ:Turistička zajednica grada ZagrebaKaptol 5

© 2010. sva prava pridržava HORWATH CONSULTING ZAGREBSva prava pridržana; niti jedan dio ovog izdanja ne može biti ponovo izdan, pohranjen u sustav za pretraživanje ili prenesen bilo kojim sredstvom: elektronskim, mehaničkim, preslikom, snimanjem ili kakvim drugim načinom bez prethodnog pismenogodobrenja Horwath Consultinga Zagreb ili bez dozvole za ograničeno umnožavanje. Ovo izdanje se ne može posuditi, ponovo prodati, iznajmiti niti se njime može trgovati na bilo koji način u bilo kakvom uvezu osim u onom u kojem je originalno izdano, bezprethodnog pismenog pristanka Horwath Consultinga Zagreb.

OPERATIVNI MARKETINŠKI PLAN TURIZMA GRADA ZAGREBA ZA PERIOD 2011. - 2016.

Grand CentarPetra Hektorovića 210000 Zagreb

tel. 385 1 4877 200fax.385 1 4877 205

www.horwath.hrwww.horwathhtl.com

I. EVALUACIJA DESTINACIJE / REVIZIJAPRETHODNOG PLANA

1. Evaluacija izvedbe TZGZ2.Interna analiza

a. Smještajna ponudab. Ponuda restorana i barova

c. Kulturna ponudad. Ponuda za kongrese, sastanke, velika

doga đ anjae. Ponuda sajmovaf. Ostala ponuda

g. Prometna infrastrukturah. Definiranje strateških snaga i slabosti

3. Eksterna analizaa. Analiza turističke potražnje

i. Dolasciii. Noćenja

iii. Prosječni boravakiv. Iskorištenost kapaciteta

v. Sezonalnostvi. Tržištavii. Posjetitelji kazališta, muzeja,

viii. Sudionici na poslovnim skupovimaix. Broj posjetitelja sajmova

x. Karakteristike gostiju (TOMAS)b. Konkurencija i benchmark

c. SWOT

4. Revizija PRMP 2002. - 2010.

II. OKVIR RAZVOJA DESTINACIJE

1. Kontekst razvoja destinacije2.Strateška uporišta razvoja

3. Strateške preporuke razvoja turizmaa. Vizija

b. Pozicioniranjec. Proizvodni portfelj

d. Ključne strategije4.Algoritam rasta

2


PROVEDENE PROCEDUREVoditelj projekta

[email protected]

Članovi tima 1. izvještaja

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

UvodTuristička zajednica grada Zagreba je 20. studenog 2009.godine raspisala javni natječaj za izradu Operativnogmarketinškog plana turizma grada Zagreba za razdoblje2011.-2016. godine.Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o. je dana 21.prosinca 2009. g. predao ponudu za izradu navedenogOperativnog marketinškog plana, koja je usvojena odstrane Turističke zajednice grada Zagreba.Ovaj izvještaj predstavlja radnu verziju prvog faznogizvještaja i dovršen je u svibnju 2010. godine.

KLJUČNI ZADACIPrimarni cilj ovog projekta izgraditi profesionalnuoperativnu strukturu i sustav upravljanja marketingomturizma Grada za nadolazeće razdoblje turističkeglobalizacije i napose ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

S time u skladu se postavljaju sljedeći ključni zadaci:Objektivizirati tržišni potencijal grada Zagreba nameđunarodnom turističkom tržištu, a posebno ukontekstu usporedivih europskih urbanih destinacija,Identificirati i iskoristiti konkurentske tržišne prilikekoje daju najveći efekt na kratki rok,Razviti efikasne poluge upravljanja marketinškimsustavom turizma Grada,Iskoristiti moderne alate i tehnologije u marketinguradi postizanja optimalnog efekta uloženo /dobiveno.

Procedure u ovom projektu su sukladne standardnojinternacionalnoj konzultantskoj praksi, standardnompristupu i metodologiji tvrtke Horwath HTL za ovakvuvrstu poslova te su provedene kako bi se krozzadovoljavanje internih standarda kvalitete i zahtjevaNaručitelja projekt izradio na najbolji način.

Ključne metode rada na projektu uključivale suistraživačke i analitičke metode:

Istraživačka i analitička metodologijaInicijalni ("kick-off") Analiza ključnih faktora

strateški sastanak konkurentnostiIstraživanje SWOT analizasekundarnih

podatakaIntervjui sa ključnimsubjektima turizmagrada ZagrebaIntervjui sa domaćimi stranim touroperatorima ugradskom turizmu

Istraživanje turističkihportala

Obilasci terena

3


Evaluacija izvedbe TZGZ

4


5

Glavni ciljevi 2010.:

unapređenje izadržavanje tržišnepozicije

valoriziranje kulturne ponude

unapređenje turističkogproizvoda

otvaranje novihtržišta

podizanje svijesti građana o turizmu

Financiranje TZGZ-a u većini financiraju poslovnisubjekti putem članarina (preko 80% ukupnih prihoda)te boravišne pristojbe sa otprilike 7% gdje u 2010. seočekuje smanjeni doprinos od naplate članarina zbogsmanjenog volumena poslovanja protekle godineposlovnih subjekata s jedne strane kao i smanjenidoprinos od boravišne pristojbe direktno uzrokovansmanjenjem volumena gostiju.

Rashodi se dijele između administrativnih (19%ukupnih rashoda) i funkcionalnih (81% ukupnihrashoda) gdje funkcionalni rashodi predstavljaju"prave" marketinške aktivnosti povezane sa konkretnimzadacima i strukturom TZGZ-a.

Administrativni rashodi otprilike 2/3 ukupnog iznosaodvajaju za operativno funkcioniranje ureda(plaće,najam prostora, potrošni materijal), dok ostatak sealocira na transfere boravišne pristojbe Gradu tetroškove rada Turističkog vijeća i NO-a, odnosnoadaptaciju unajmljenog prostora.

Program rada i budžetiranje

RASHODI

administrativni

funkcionalni


Ukupna strukturabudžeta nekorespondira sadanašnjim

zahtjevima iizazovimamarketingorganizacije

glavnog gradadržave

Iznosi i pozicijeunutar budžeta semoraju prilagoditikonkurentskomnačinu planiranjabudžeta

Struktura budžetase mora znatnoizmijeniti i

prvenstvenoorijentirati premaemitivnim

tržištima

42% ukupno planiranih rashoda u sklopu kategorijeunapređenja proizvoda je planirano za sufinanciranje irazvoj pri čemu se ne vidi direktna korelacija većinealociranih sredstava sa kreiranjem novih turističkihproizvoda Grada (pozitivni primjeri su TIC, povećanjesredstava za kulturu i festivale, pojačana suradnja saturoperatorima i agencijama)Marketinška infrastruktura (6% ukupno planiranihsredstava) je fokusirana na izradu operativnogmarketing plana i na primarna istraživanja, dok suostale stavke (izuzev izrade promo filmova) zadržanena razini prethodnih godina. Može se zaključiti da većpostoji dovoljno velika baza multimedijalnih sadržaja.

Komunikacija prema tržištu (25% ukupno planiranihsredstava) stavlja fokus na oglašavanje (1/3 na "offline",1/3 na "online" i 1/3 na TV), dotisak postojećih i izradunovih brošura te izradu suvenira. Ne primjećuje sestrateški pristup oglašavanju prema pojedinimtržištima niti procjene efekta tako definiraneoglašavačke kampanje.Prodaja, promocija i distribucija nema niti 9% uukupnoj preraspodjeli planiranih sredstava gdje se 2/3alociranih sredstava fokusira na sajmove (u suradnji sHTZ-om ili samostalno) te posebne prezentacije (poputEXPO-a u Shangai-u i "road show" u regiji). Izdvojenasredstva za web stranicu se procjenjuju kao preniskaputem kojih se ne može napraviti ključni korak umarketingu turizma Grada.

Kongresni ured upravo zbog važnosti za turizamglavnog grada države(kao što i pokazuju rezultatiproteklih godina) ima skromnu ulogu u planiranombudžetu (6% ukupno planiranih sredstava) koja je jošmanja ukoliko se oduzme dio za bruto dohodak (kojinije u administrativnom marketingu). Dodatno, premaobavljenim intervjuima i prikupljenim podacima,smatra se da je proizvod došao do maksimuma svojihmogućnosti i da bi se dalje razvijao potrebna su bitnaulaganja u turističku infrastrukturu(konferencijskicentar, aerodrom, konferencijski hoteli)

Kulturni turizam(1% ukupno planiranih sredstava)ima problem da li je potrebno ga izdvajati kaoposeban segment u budžetu(prvenstveno zbogveličine sredstava namijenjenih) ili mu se trebasukladno važnosti znatno povećati budžet (također jeunutar planiranih sredstava za 2010. i iznos za brutodohodak što je u biti dio administrativnog dijelabudžeta).Interni marketing (0.6% ukupno planiranih sredstava)u potpunosti zadovoljava svoju normu i svrhu - slanjeelektronskih obavijesti svim zainteresiranim subjektimai pojedincima te davanje priznanja zaslužnim ljudima uturizmu Grada.Edukacija (0.8% ukupnih planiranih sredstava) zasadaje fokusirana samo na bazične obuke i studijskaputovanja te članstva u organizacijama što zadovoljavasadašnju formu funkcioniranja i operativnih aktivnosti.

6


Broj službenihbrošura u skladusa trenutačnomsituacijom i

zadovoljavajusvoju "imidž"funkcijuMultimedijalnimaterijali se

trebaju fokusiratina web 2.0platformu i bitiprilagođeni tomformatu terazvijani u tomsmjeru

TIC-ovi upotpunosti

zadovoljavajusvoju primarnufunkciju saprostorom zatehnološkumodernizaciju

Promocija i promotivni materijaliAnaliza promotivnih aktivnosti i materijala je uključilačetiri logičke cjeline - brošure, multimedijalnimaterijali, informativni centri i suvenire. Nastupe nasajmovima nismo analizirali osim sa gledišta troškanastupa u poglavlju analize programa i budžetiranja.

Brošure koje izdaje TZGZ su kvalitetom tiska, brojemjezika kao i sadržajem informacija dovoljno kvalitetne idostatne za inicijalno informiranje gosta. Broj brošuraje u skladu objektivnog stanja turističkih proizvodagdje se naglasak stavlja na opće karakteristike iatrakcije Grada, kulturu, događaje, pješački vodič izagrebački prsten kao prostor izleta. Dizajn brošuraprati glavnu karakteristiku dosadašnjeg pokušajakreiranja tržišne marke Grada milijun srca i logomlicitarskih srca.

Brošure je moguće i preuzeti u elektronskom obliku,no u znatno manjem broju nego u fizičkom obliku.Prema planu za 2010. godinu u planu jeinformatizacija svih sadržaja za distribucijuelektronskim oblikom.

U sklopu općih i ciljanih brošura postoji i veliki brojletaka, specijaliziranih magazina, raznih tiskanihizdanja vezanih na turizam općenito kao ispecijalizirano, koji nisu službeni materijali TZGZ-a većnapori pojedinaca, koje je potrebno uskladiti premakorporativnom identitetu Grada i TZGZ-a.Multimedijalni materijali uključuju promotivne i "imidž"filmove Grada koji su sastavni dio press materijalaodnosno paketa za kongresne partnere. Na ovomsegmentu se preporuča aktivan rad povodom skorog

fokusa na elektronski oblik komunikacije prematržištima te razvoj dodatnih multimedijalnih alata.Informativni centri (na Trgu i na aerodromu) sadržedostatne materijale(TZGZ-a kao i od poslovnihsubjekata) za prikupljanje informacija o destinaciji.Djelatnici su dovoljno informirani i obrazovani dapruže sve dodatne informacije kao i da dogovoreorganizaciju vođenih tura Gradom prema većorganiziranim programima. Prodaja suvenira, citycarda i ostalih materijala(knjiga i sl.) je dobroorganizirana.

Ponuda suvenira, prvenstveno zbog nepostojanjaprofesionalno napravljene arhitekture tržišne marke injenih vrijednosti, limitirana na izradu standardnihformata(papirnata galanterija, odjevni predmeti,magneti i razni oblici i motivi licitarskih srca) što je uskladu sa objektivnom situacijom i moguće suintervencije u smislu dodatnih suvenira na istu ili sličnutematiku licitara.

Veliki broj privatnih poduzetnika, obrtnika i pojedinacaizrađuje veliki broj "neslužbenih" suvenira i sličnememorabilije, na koju TZGZ nema mogućnosti vršitiutjecaj prilikom izrade i prodaje u smislujednoobraznog identiteta Grada.

7


Konkurencija nasličnoj razinirazvoja i statusaweb stranicagledano u cjelini.

Zadovoljena formai minimalni kriterijiza pretraživače.

Dostupneinformacije igrafički elementikao prostor zaunaprjeđenje.

Analiza web stranice1

Analiza web stranica podrazumijeva ocjenu njenihtehničkih osobina i sadržaja. Standarde postavljajuprogramska rješenja velikih internetskih tvrtki kojestrukturiraju informacije i utječu na prisutnost stranica uinternetskom prostoru te svi koji trenutno definirajuinternetsku medijsku industriju.

Provedena je analiza sljedećih web stranica:www.zagreb-touristinfo.hrwww.visitljubljana.si,http://visit.bratislava.sk,www.budapestinfo.hu,

koje predstavljaju službene stranice turističkih zajednicagradova iz imena domena, izuzevši TZ grada Bratislavekoja službeno ne postoji, a stranicu administriraju izureda gradonačelnika.

Analizirane su sljedeće cjeline:Tehničke specifikacije i detaljiVažnost i pojavnost u Google mrežiPovezanost sa društvenim mrežamaEksterna evaluacija

Većina analiziranih web stranica, s izuzetkom turističkihweb stranica grada Bratislave, zadovoljavaju minimalnekriterije koji su potrebni kako bi Google i ostalipretraživači napravili odgovarajuće indeksiranje i analizu.

1 Izvor: McCann Digipark, Analiza web stranica, veljača i svibanj 2010.

U smislu vizualnog aspekta, logička i vizualna gradacijavažnosti informacija treba uvesti promjene koje biolakšale pregledavanje stranica gdje dvobojni koloritonemogućava jasno i trenutačno fokusiranje na interesnekategorije, a moduli jednake veličine(ponajviše nanaslovnici) još više odmažu u navigaciji.U slučaju da se slike u zaglavljima zadrže u trenutnojdimenziji, bilo bi dobro uvesti neku vrstu rotacije slika, ilisvakoj kategoriji pridružiti po jednu fotografiju koja jasnoasocira na kategoriju u kojoj se korisnik trenutno nalazi(npr. trenutno kategorija "Kultura - Kazališta" u zaglavljuima sliku parka Zrinjevac, dok bi logičnije bilo postavitifotografiju nekog ili više zagrebačkih kazališta).

Također, potrebna je tehnološka, logička i vizualnaprilagodba stranica pretraživanju na širem spektruuređaja, prije svega prilagodba mobilnim uređajima, azatim i uređajima s manjim dijagonalnim rasponomzaslona od stolnih računala.

8


Prema pojavnosti i važnosti u Google-ovoj mreži,utvrđeno je da web stranice Zagreba zadovoljavaju skorosve bitne faktore.

Ključni faktoriuspjeha za stjecanjekonkurentskih

prednosti:

Osvježivanjesadržaja,kontinuirana

aktivnost ikomunikacija sakorisnicima

Tehnološka,logička, vizualnaprilagodba web-aza širi spektaruređaja (mobilniaparati i sl.)

Redizajnom i promjenom strukture, stranice su ostvarileviši Google Page Rank koji sada iznosi 7 od mogućih 10,što je dobar rezultat. Kad ocjenu usporedimo skonkurentskim gradovima, jedino su web straniceturističke zajednice grada Ljubljane u rangu sa Zagrebom

Što se tiče povezanosti s društvenim mrežama, vidljiv jenapredak, koji se očituje u otvaranju Facebook grupe iTwitter računa.

Budući se većina internetske komunikacije i razmjenesadržaja odvija upravo putem društvenih mreža, Zagrebbi svakako trebao razviti i taj aspekt komunikacije(Facebook, Twitter). S tim da je na društvenim medijimavažna kontinuirana aktivnost, redovito osvježavanjesadržaja i konstantna komunikacija s korisnicima.S turističkog aspekta, analizirani su objektivni podaci sastranica TripAdvisor, a ujedno je i otvorena za svojekorisnike jer im omogućava dodavanje komentara, slika ivideo sadržaja. Budimpešta najbolje kotira od svihkonkurenata, posebno zbog iznimno velikog brojaprijavljenih smještajnih kapaciteta, restorana i različitihaktivnosti. Grad Zagreb trebao bi, na tim stranicama,dodati nove sadržaje npr. smještajne kapacitete tepokazati veći broj aktivnosti koje postoje u gradu.

9


Ključni faktoriuspjeha za stjecanjekonkurentskih

prednosti:

Daljnje povezivanjesa društvenim

mrežama i aktivnaparticipacija

Otvaranje stranicakorisnicima - blog /forum

Razvoj mobilnihaplikacija samogućnosti

osvježenja

Tehnička analiza pokazuje da je "Breadcrumbs" (pomoćninavigacijski indikator) trebao biti pozicioniran na stalnojpoziciji u zaglavlju, te jasnije istaknut.Količina i vrsta multimedijalnog sadržaja trebala bi bitiprilagođena većini korisnika i načinu pristupanjastranicama (primjerice, serviranje video materijalapreporuča se korištenjem YouTube-a, foto aplikacije igrupe na Flickr servisu).

Ključne preporuke za poboljšanje stanja:korekcija tehničkih nedostataka,

izrada vizualnog rješenja koje prati logičku strukturuinformacija,

otvaranje stranica prema korisnicima,integracija u društvene mreže,angažiranje "community managera".

10


Interna analiza

11


Smještajna ponudaUkupan broj kreveta u gradu Zagrebu je 2009. godinedosegao 11.712.

Smještajni kapaciteti grada Zagreba od 2005. - 2009.(broj kreveta)

14.00012.000 11.209 11.233 11.712

Cjelokupnismještajni

kapaciteti bilježestalan rast, osim u2009. godini

Prevladavajuhotelski kapaciteti

Ostale vrstesmještajnihkapaciteta

predstavljaju tekmanji udio uukupnoj strukturi

Smještajna ponuda Zagreba bilježi stalan rast (premabroju kreveta) od 2005. godine.Prosječan godišnji rast svih smještajnih kapacitetagrada Zagreba od 2005. do 2009. godine iznosi 4,9%(prema broju kreveta).U strukturi smještajnih kapaciteta prevladavajuhotelski smještajni kapaciteti(opet prema brojukreveta).

Kategorija Hosteli/smještaj za mlade se većim dijelomodnosi na studentske i đačke domove koji se ljetikoriste kao smještaj za turiste mlađe dobi. Zajedno shostelima, ta kategorija obuhvaća čak37% svihkapaciteta.Iako je 2009. godina zabilježena u statistikama kaokrizna godina, smještajni kapaciteti grada Zagreba su itada ostvarili rast.

Ostale vrste smještajnih kapaciteta čine neznačajneudjele u ukupnoj strukturi, a većinom se odnose napansione, prenoćišta, kampove, gostionice i ostale

9.674 10.18610.000 0,2%10% 4,3%8.000 5,3%

6.0004.0002.000

02005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Izvor: Turistička zajednica grada Zagreba, Izvještaji 2005. - 2009.

Struktura smještajnih kapaciteta grada Zagreba u 2009.prema vrsti kapaciteta (broj kreveta)

OstaloHosteli/smještaj 2,2%

za mlade37,0%

Privatni smještaj(sobe i

apartmani) Hoteli5,3% 55,6%


12


Od 2005. do 2009. godine došlo je do velikog rasta(preko45%) kapaciteta privatnog smještaja (soba iapartmana). Iako njihov udio u ukupnoj smještajnoj

strukturi još uvijek nije velik, rast tih kapaciteta uNajveći rastkapaciteta

ostvario je privatnismještaj

Postoje vrstesmještajnih

kapaciteta koje sejoš uvijek nisu

uspjelemodernizirati

posljednjih pet godine svakako nije zanemariv.Pad i stagnaciju bilježe smještajni kapacitetizastarjelog tipa koji zadnjih godina teško pronalazesvoje mjesto u urbanoj destinaciju kao što je Zagreb.Tu se, prije svega, misli na prenoćišta i gostionice, ali ina druge vrste kapaciteta koji se nisu uspjelimodernizirati kao u drugim zemljama (npr. moteli ipansioni).

Unatoč svim trendovima, Zagreb je još uvijek gradhotelskog smještaja i prema tome pokazuje svekarakteristike tipične europske gradske destinacije.

Hotelska smještajna ponuda

Pad

MoteliPansioni

Rast od 0 doStagnacija 10% Rast preko 10%

Privatni smještajKampovi Hoteli(sobe i apartmani)Prenoćišta Hosteli/ smještajPlaninarski

Gostionice za mlade domovi

Najveći je udiohotela s četiri

zvjezdice, a oni suostvarili i najvećirast kapaciteta od2005. godine

U 2009. godini je broj kreveta u hotelima gradaZagreba dosegao 6.510.

Od 2005. do 2009. godine najveći rast (oko 12%prosječno godišnje) su ostvarili hoteli s četiri zvjezdice(prema broju kreveta).Hoteli s jednom zvjezdicom te nekategorizirani hoteliviše ne postoje u smještajnoj ponudi grada Zagreba.Obzirom da je oko 60% hotelskih kreveta smješteno uhotelima više kategorije(4 i5 zvjezdica), može sezaključiti kako je Zagreb grad s pretežno visokokvalitetnom hotelskom ponudom.

Struktura hotelskih smještajnih kapaciteta gradaZagreba u 2009. prema kategorijama (broj kreveta)

2**10,0% 5*****

20,6%

3***30,8%

4****38,6%

Izvor: Turistička zajednica grada Zagreba, Izvještaj 2009.

13


Broj poslovnihjedinica restoranai barova je u

stalnom padu

Iako velika većinarestorana nudinacionalnu hranu,različitost ponuderestorana uZagrebu je dobra

Ponuda barova jetakođer dobra, aosim toga, nudi sei veliki brojrazličitih klubovaza noćne provode

Ponuda restorana i barovaBroj poslovnih objekata restorana i barova je u 2008.godini dosegao2.157(broj obuhvaća i obrte itrgovačka društva).

U razdoblju od 2004. do 2008. godine taj broj sesmanjivao za prosječno 2,6% godišnje.

Veći pad broja poslovnih jedinica doživjeli su restorani(3,7% prosječno godišnje).Većina poslovnih jedinca restorana i barova poslujukao obrti (gotovo 89%), a ostali posluju kao trgovačkadruštva.Najveći broj restorana nudi nacionalnu hranu(hrvatske specijalitete), a slijede ih restorani koji nudeinternacionalnu hranu te riblji i talijanski restorani.Osim njih, postoji još 14 različitih vrsta hrane kojenude restorani Zagreba. Međutim, valja napomenutikako do sada niti jedan restoran Zagreba ne nosimeđunarodnu oznaku kvalitete u vidu „Michelinovezvjezdice".

Nadalje, kategorija barova, osim kafića i kavana,obuhvaća i objekte namijenjene noćnom provodu pase njihovom analizom može dobiti uvid u ponudunoćnog života Zagreba.

Najveći broj objekata namijenjenih noćnom provodu suklubovi, a slijede ih pivnice, pubovi i lounge barovi.Osim toga, Zagreb raspolaže i s nekoliko jazz klubova,cocktail barova te diskoteka.

Struktura restorana i barova Grada Zagreba prema brojuobjekata u 2008. godini.

Restorani25,6%

Barovi74,4%

Izvor: Grad Zagreb, Odjel za statistiku, Statistički ljetopisi Grada Zagreba 2009. godine

Gastronomska ponuda Zagreba

Štrukli Kotlovina

Purica s mlincima Paprenjaci

14


Broj predstava ukazalištima je upadu što je znaklaganog padapopularnosti

kazališta

Iako se broj kinasmanjio, brojpredstava je ustalnom porastušto znači da kinadobivaju sve većupopularnost

Broj muzeja je ustalnom porastu, anovi MSU dokaz jekulturne

orijentiranostiGrada

Kulturna ponuda, događanja i atrakcijegrada Zagreba

Kazališta - Zagreb je 2008. godine ponudio oko 3.500kazališnih predstava u25 kazališta. Broj kazališta ipredstava je u padu od2004. godine(za1,9%godišnje su u padu kazališta i za2,3% godišnjepredstave). Najviše predstava odigrano je u Hrvatskomnarodnom kazalištu.

Kina - U Zagrebu je 2008. godine bilo 7 kina u kojimase nudilo za gledanje 41,473 predstava. Ipak, valjanapomenuti kako danas neka kina imaju više dvoranapa bi statistički točnije bilo pratiti broj dvorana, a nekina. Nadalje, broj kina se smanjivao od2004. do2008. godine za16% prosječno godišnje, a brojpredstava je rastao za 5,6% prosječno godišnje.

Koncertne dvorane - U Zagrebu postoje samo dvijekoncertne dvorane(KD Lisinski i Hrvatski glazbenizavod). Osim toga, Grad Zagreb je sjedište Zagrebačkefilharmonije,17 različitih orkestara i zborova teansambla narodnih plesova i pjesama Lado.

Muzeji, galerije i umjetničke zbirke - U Zagrebu je2006. godine bilo27 muzeja,19 galerija i37umjetničkih zbirki. Od 2000. godine broj galerija je ublagom padu, broj umjetničkih zbirki stagnira, a brojmuzeja se povećao kao i broj predmeta u njima. Odmuzeja se ističe novootvoreni Muzej suvremeneumjetnosti (MSU).

Zoološki vrt - Zagrebački Zoološki vrt je 2008. godineraspolagao s oko 2,500 životinja. Od 2004. do 2008.godine broj životinja je u stalnom porastu (za 6,1%

prosječno godišnje). Osim toga, Zagreba raspolaže i sBotaničkim vrtom s oko 10,000 biljnih vrsta.

Br. predstava u kazalištima i kinima Zagrebaod 2004. do 2008. godine

Kina Kazališta50.000

40.00030.00020.00010.000

02004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Izvor: Grad Zagreb, Odjel za statistiku, Statistički ljetopisi Grada Zagreba 2005. - 2009.

Struktura muzeja, galerija i umjetničkih zbirki u GraduZagrebu u 2006. godini

MuzejiUmjetničke 32,5%

zbirke44,6%

Galerije22,9%


15


Svake godineZagreb nudi velikibroj različitih

događanja

Najzastupljenija sukulturna

događanja, aslijede ih glazbenadogađanja

Iako brojne,atrakcije Zagrebasu uglavnom odnacionalnog

značenja

Događanja u Zagrebu su šarolika te obuhvaćaju:o kazališne predstave,

o koncertna i glazbena događanja,o izložbe,

o sajmove,o sportska te

o ostala događanja.U 2010. godini Zagreb nudi oko 135 različitihdogađanja. Najveći udio (oko 45% od ukupnog brojadogađanja) čine kulturna događanja (kazališnepredstave, izložbe i sl.), a slijede ih glazbenadogađanja (a oko 22%) te sportska (21%).Osim toga, Zagreb nudi i veliki broj ostalihdogađanja koja obuhvaćaju festivale vina, sajmovecvijeća, modne revije, sajmove ljepote i slično.Atrakcije grada Zagreba osim već navedenih muzeja,galerija i umjetničkih zbirki obuhvaćaju i brojne javnespomenike, arhitekturne spomenike, ambijente,parkove i ostalo.Od svih valja naglasiti Zagrebačku katedralu, CrkvuSv. Marka, Kulu Lotrščak, Zgradu HNK-a, Dolac, itd.

Od prirodnih atrakcija posebno se ističe najvećizagrebački park Maksimir te Park prirode Medvednicakoji se nalazi u neposrednoj blizini, iznad Zagreba.Iako brojne, atrakcije Zagreba su uglavnom odnacionalnog značenja što znači da ne služe kaoprimarni atraktori već samo kao sekundarni atraktori.

Neka od najvećih događanja Grada Zagreba

Snježna kraljica - skijaška utrka Noć muzeja

ATP teniski turnir Zagreb Indoors T-Mobile INmusic Festival

ZagrebDox Interliber

Advent u Zagrebu Zagreb Wine Gourmet Festival

16


Ponuda sadržaja za kongrese, sastanke i Sadržaji za kongrese, sastanke i velika događanjaMaksimalni kapacitet najvećevelika događanja

Trenutno Zagreb raspolaže sa ukupno 149 prostorijaprostorije prema obliku razmještaja

sjedalica*Broj

prostorija

Zagreb trenutnoraspolaže s 149prostorija

namijenjenih održavanju kongresa, sastanaka i drugihdogađanja.

Prema najvećim prostorijama i dvoranama s kojima

A C R BKongresne4.051 600

2.600 1.150dvorane

23

(dvorana i hala) za raspolažu desno navedeni sadržaji, može se dobiti Hypo Expo XXI 1.000 - 1.400 550 7sastanke ikongrese

Tek je manji brojkapaciteta

ukupan maksimalan kapaciteta za kongrese, sastankei događanja u gradu Zagrebu prema obliku razmještajasjedalica:

o u obliku auditorija: 12.075;o u obliku učionice: 4.230;

KD VatroslavaLisinskog

Zagrebačkivelesajam

Stara i posebnamjesta

1.851 - - -

1.200 600 1.200 600

3.404 1.425 3.420 1.000

8

8

30

primarnonamijenjen ispecijaliziran zaovakav tip ponude

o za prijem: 11.385;o za bankete: 5.338.

Važno je napomenuti kako veliki dio navedenihkapaciteta ipak nije primarno namijenjen za kongrese

Klovićevi dvori 300 400 700 200Gliptoteka HAZU 200 100 300 100HDLU 220 150 400 150

Hrvatski državni700 300900 250arhiv

4313

Iako u planu,Zagreb još nemavlastiti kongresnicentar

i sastanke te da je tek manji dio specijaliziran zaovakve vrste događanja.Nadalje, svi kapaciteti, osim starih i posebnih mjesta,raspolažu i s poslovnim centrom koji sadrži svepotrebno za održavanje kongresa i sastanaka.U budućnosti je planiran i veliki kongresni centar,međutim, njegova izgradnja i rok dovršetka su upitni.Kongresni centar bi trebao raspolagati s oko 3.500sjedalica u velikoj dvorani, a osim velike dvorane naraspolaganju bi trebao biti i veći broj manjih dvorana

HNKIlirska dvoranaMuzej gradaZagrebaMuzej Mimara

Muzej za umjetnosti obrtUmjetnički paviljonZlatna dvoranaUKUPNO:

714 - - -220 - 220 -

200 100 200 100

200 - - -250 200 300 200

300 150 400 -100 25 - -

7.455 2.025 6.020 2.150

51

1

44

13

53

za oko 50 do 500 osoba. Novi kongresni centar bi setrebao nalaziti kod hotela Westin.

* A = Auditorij, C = Učionica, R = Prijem, B = Banket

17


Za velikadogađanja koristese još i sportskedvorane kao štosu Arena, Dom

sportova i KC

Za velika događanja često se koriste i sljedećešportske dvorane:

o Arena Zagreb - ova dvorana, kapaciteta za oko20.000 gledatelja, najčešće je domaćin glazbenim izabavnim događanjima, ali isto tako i sportskim teostalim vrstama događanja(sajmovi, priredbe,izložbe, kongresi i sl.). U 2009. godini Arena je bilazakupljena160 dana i kroz nju je prošlo oko500.000 posjetitelja.

o Dom sportova - je dvorana namijenjenaprvenstveno sportskim događanjima. Cijeli komplekssastoji se od8 dvorana različitih veličina kojeukupno imaju11.758 sjedećih mjesta. Osim zasportska događanja, dvorane unutar Doma sportova

Hoteli sa sadržajima za kongrese i sastankeMaksimalni kapacitet najveće

Hoteli prostorije prema obliku razmještajasjedalica*

A C R B5***** 1.680 750 2.165 1.242Regent Esplanade 280 150 365 232Sheraton 600 250 800 450Westin 800 350 1.000 5604**** 2.390 1.095 2.500 1.546Antunović Zagreb 900 160 800 550Dubrovnik 200 110 400 180International 300 240 250 200

Brojprostorija

339

1212519

114

Dražena Petrovića se najčešće koriste za glazbena i zabavna Panorama 400 280 400 280 5događanja. Arcotel Allegra 140 40 100 90 7

o KC Dražena Petrovića (Cibona) - je dvorana koja seuglavnom koristi za košarkaške utakmice, a tek unekim posebnim prilikama za, najčešće, glazbena i

Aristos 300 165 350 176Palace 150 100 200 703*** 550 360 700 400

123

12zabavna događanja. Dvorana je kapaciteta za 5.400 Holiday 250 150 300 150 5gledatelja. Phoenix 200 150 300 190 4

Tomislavov Dom 100 60 100 60 3UKUPNO: 4.620 2.205 5.365 3.188 96

* A = Auditorij, C = Učionica, R = Prijem, B = Banket

18


Ponuda sajmova

Broj sajmova, kao iizlagača na

Zagrebačkomvelesajmu, je u

stalnom padu od2004. godine

Relativno slaborazvijena ponudasuvenira i

suvenirnica

Postoji određenibroj športskih

sadržaja, ali ih semalo koristi uturističke svrhe

U 2008. godini Zagrebački velesajam je ponudio 20različitih sajmova na kojima je svoje proizvode i uslugenudilo 5.106 izlagača.Od 2004. do 2008. godine broj sajmova i izlagača je ustalnom padu.Broj sajmova je u tom periodu padao za prosječno 9%godišnje, a broj izlagača za 11%. Veći pad ostvarili sudomaći izlagači.

Osim na Zagrebačkom velesajmu, sajmovi u Zagrebu seodržavaju i na drugim mjestima(Arena Zagreb,Boćarski dom Zrinjevac, različiti trgovi i druga mjestana otvorenom, itd.).

Ostala ponudaOd ostale ponude valja spomenuti još mogućnosti zakupovinu te športske sadržaje.Zagreb nudi 14 trgovačkih centara, od kojih je jedan iWest Gate - najveći trgovački centar u regiji koji seprostire na 226 tisuća kvadrata.Što se tiče ponude suvenira, postoji samo 13trgovina koje ih nude, a tek je manji dio njih usmjerenna Zagreb dok većina nudi suvenire cijele Hrvatske.Od športskih sadržaja, Zagreb nudi 172 športskaobjekta. Prevladavaju igrališta i vježbališta(121), aslijede ih športske dvorane (28), bazeni (13) i skijaškestaze (4). Od posebne važnosti je i ŠRC Jarun.

Struktura izlagača na Zagrebačkom velesajmu u 2008.godini

Domaći49,1%

Inozemni50,9%

Izvor: Grad Zagreb, Odjel za statistiku, Statistički ljetopisi Grada Zagreba 2009.

Ponuda suvenira grada Zagreba

Licitari Paprenjaci

Zagrebački slatki pušlek Šestinski kišobran

19


Zračna lukaZagreb, koja jeujedno i najvećazračna luka

Hrvatske, doseglaje svoj maksimalankapacitet

Zagreb jecestovno jakodobro povezan teje uspio postatiregionalno

čvorište cestovnogprometa

Zagrebačkomautobusnomkolodvorupotrebna jeobnova i

modernizacija

Prometna infrastrukturaZračna dostupnost grada Zagreba uglavnom jeorijentirana na Zračnu luku Zagreb. Osim Zračne lukeZagreb postoji i manja sportska zračna luka - Lučko.U 2010. godini Zračna luka Zagreb je opsluživala 14zračnih prijevoznika koji su povezivali Zagreb s 36destinacija Europe.

Sadašnji terminal Zračna luke Zagreb ima maksimalnikapaciteta nešto iznad2 milijuna putnika(brojputnika koji je dosegnut još 2008. godine).

U planu je izgradnja novog terminala površine većeod 65 tisuća kvadrata i s 11 aviomostova, međutim, tainvesticija od 212 milijuna eura je stavljena na čekanje.Novi terminal mogao bi primiti oko3,3 milijunaputnika godišnje.

Cestovna dostupnost automobilom je relativnodobra. Zagreb ima vlastitu obilaznicu te kroz njegaprolazi5 autocesta koje idu u svim smjerovima(Budimpešta, Beograd, Split, Ljubljana i Maribor). Uzto, Zagreb se nalazi na dva velika Pan-Europskakoridora - Koridor Vb i Koridor Xa.

Cestovna dostupnost autobusima je nešto manjedobra obzirom da Zagreb raspolaže samo s jednimautobusnim kolodvorom - Autobusni kolodvor Zagreb.AK Zagreb je poprilično zastario i potrebne suodređene investicije. Trenutno AK Zagreb raspolaže s

44 perona te opskrbljuje 18 međugradskih i 4gradska prijevoznika.

Zrakoplovni prijevoznici Zračne luke Zagreb (2010.)Prijevoznik Destinacije

Moskva

Pariz

Beč

Domaći: Bol, Dubrovnik, Pula, Split i ZadarMeđunarodni: Amsterdam, Atena, Barcelona, Beč,

Bruxelles, Frankfurt, Kopenhagen, London-Gatwick/Heathrow, Lyon, München, Pariz, Podgorica,

Priština, Rim, Sarajevo, Skopje, Tel Aviv i Zürich.

Prag

Berlin, Hannover, Köln i Stuttgart.

Frankfurt i München

Madrid

Budimpešta

Kopenhagen i Stockholm

Barcelona

Bologna i Lisabon

Istambul

Dortmund i London

20


Unatoč vrlodobrom

geografskompoložaju, ulaganjau infrastrukturuželjeznica su bilavrlo mala, što imaza rezultat nizakstupanj razvoja

Gradski prijevozZagreba je

relativno dobar, sdobrim vezama idobrom ponudomrazličitih

prijevoznihsredstava

Parking u Zagrebupredstavljaproblem, kako zalokalnostanovništvo takoi za turiste

Dostupnost željeznicom je relativno dobra, iako jecjelokupna infrastruktura Hrvatskih željeznica na jakoniskom stupnju razvoja te su potrebne velikeinvesticije za modernizaciju cjelokupnog sustava.S druge strane, Zagreb je veliko željezničko čvorištejer se, također kao i kod cestovnog prometa, nalazi nadva velika Pan-Europska koridora (Vb i Xa). Osim toga,tu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak.Pravci Koridora Vb i Xa su označeni plavom, odnosnocrvenom bojom na karti desno.

Gradska prometna infrastruktura je riješenasljedećim vidovima prijevoza:

o Tramvajskim linijama kojih je 2010. godine ukupno19 (15 dnevnih i 4 noćne linije);

o Autobusnim linijama kojih je 2010. godine ukupno134 (130 dnevnih linija i 4 noćne linije);

o Željezničkim linijama koje prolaze kroz središteZagreba, a spajaju Zaprešić s Dugim Selom;

o Taxi prijevozom koji broji oko 1.150 taxi vozilakoja posluju na području grada Zagreba. U

usporedbi s drugim gradovima u regiji, taxi usluge uZagrebu su relativno skupe. Prikaz cijena moguće jevidjeti desno u tablici;o Uspinjačom za koju valja napomenuti da više služi

kao atrakcija grada Zagreba, nego kao prijevoznosredstvo.

Zagreb raspolaže s 9 javnih garaža i oko 7.000parkirnih mjesta pod naplatom. Prema istraživanju

TOMAS, problem parkinga se ističe kao jedan od većihproblema Zagreba.

Koridor Vb

Koridor Xa

Cjenik taxi usluga u ZagrebuStart 19,00 knVožnja po km 7,00 kn

Noćna vožnja 20% skupljaDo Zračne luke 150,00 kn

21


Veliki prostor zaunaprjeđenje

ponude turističkeinfrastrukture iusluga

Potreba izgradnjekapaciteta ljudi uturističkim

uslugama

Stagnacija irestrukturiranjehotelskog

smještaja usljedećih 3 do 5godina

Sažetak i zaključak interne analizeTuristička ponuda grada Zagreba ima prostora zanapredovanje, prvenstveno u turističkoj infrastrukturi(zračna povezanost, kongresni centar, interaktivniinterpretativni centri i sl.). Ovdje se uglavnom računana dodatne napore prije svega Grada kao i privatneinicijative u upotpunjavanju mozaika turističkeinfrastrukture.Turističke usluge, prije svega još uvijek imaju relativnoslabu orijentiranost ponude stranim turistima. Npr.postoji veliki broj kulturnih i ostalih događanja, odčega je tek manji broj orijentiran turistima putempromocije istih i prilagodbe. Ovdje se uglavnom računana izgradnju kapaciteta (capacity building) sudionikaponude usluga i njihovoj osjetljivosti na podizanjekvalitete usluga putem treninga, obrazovanja iakvizicije dodatnih znanja u turizmu.Smještajna struktura trenutačno zadovoljava svojomstrukturom i ponudom, no konstatira se da je usrednjoj kategoriji hotelskog smještaja mali broj"brandiranih" hotela. Dodatno, hotelski smještaj čekastagnacija u rastu kapaciteta u idućih 3 do 5 godina irestrukturiranje (manji pritok investicija u nove objektekao i slabije investiranje u obnovu i podizanje kvalitetepostojećih).

Ukupna ponuda Grada se može ocijeniti kaozadovoljavajuća, sa velikim prostorom unaprjeđenja akoji prvenstveno ovisi o suradnji svih ključnih subjekataponude javnog i privatnog sektora.

Smještajnaponuda

Hotelskasmještajna

ponuda

Ponudarestorana i

barova

Kulturnaponuda,

događanja i

Ponuda sadržaja zakongrese, sastankei velika događanja

Ponuda sajmova

Ostala ponuda

Prometnainfrastruktura

+

Veliki udio hotela.

Relativno visok udiohotelskih kapaciteta s 4

i 5 zvjezdica.

Raznolika ponudarestorana i barova.

Cjelogodišnja ponudadogađanja.

Visok udio kapaciteta uhotelima.

Korištenje različitihobjekata za sajmove.

Veliki broj trgovačkihcentara.

Dobra cestovnadostupnost.

-Veliki udio privremenih

kapaciteta(studentskih domova).

Mali udio brendiranihhotela niže kategorije.

Broj poslovnih jedinica ustalnom padu.

Događanja uglavnomdomaćeg karaktera. Mali

broj atrakcijaregionalnog značaja.

Nepostojanjekongresnog centra.

Nespecijalizirani sadržaji.

Broj izlagača i sajmova upadu.

Ponuda suvenirnica islužbenih suvenira.

Kapacitet Zračne lukeZagreb.

22


Eksterna analiza

23


Analiza turističke potražnjeTuristički dolasci u grad Zagreb su 2009. godinedosegli 577 tisuća što je pad od 9,6% u odnosu na2008. godinu. Od2005. do2009. godine, broj

Turistički dolasci grada Zagreba od 2005. - 2009.700.000 638.237

U Zagrebu je2009. godinezabilježen pad iturističkih

dolazaka iturističkih noćenja

Najveći udionoćenja ostvarenje u hotelima štoodgovara

postojećojsmještajnoj

turističkih dolazaka u grad Zagreb se povećavao za3,8% prosječno godišnje.

Turistička noćenja su 2009. godine dosegla 1.012.979što je pad od 11% u odnosu na 2008. godinu. Od2005. do 2009. godine, broj turističkih noćenja u gradZagreb se povećavao za 2,3% prosječno godišnje.U Zagrebu prevladavaju strani turisti te njihov udio2009. godine iznosi oko 73% u noćenjima i dolascima.U razdoblju od 2005. do 2009. godine prosječan raststranih turističkih dolazaka (4,5%) nadmašujeprosječna rast domaćih dolazaka(2,0%), dok sudomaća noćenja prosječno u padu (-1%).

607.594600.000 538.726 576.829

496.015 5,0%500.000 12,8% -9,6%

400.000 8,6%300.000

200.000100.000

02005. 2006. 2007. 2008. 2009.


Turistička noćenja Grada Zagreba od 2005. - 2009.1.102.774 1.137.675strukturi Obzirom na gore navedene trendove, prosječan 1.200.000

boravak u Zagrebu (prema ostvarenim noćenja po 1.000.000 926.287turističkom dolasku) je također u padu od 2005.

1.000.3043

,2%10,2%

1.012.979

-11,0%Najvišu

iskorištenostkapaciteta postižuhoteli

godine te je 2009. godine iznosio 1,76 noćenja.Najviše noćenja 2009. godine ostvareno je u hotelima(čak 85%), a slijede ih noćenja ostvarena uhostelima/smještaju za mlade(8,6%) te noćenjaostvarena u privatnim smještajnim kapacitetima(4,5%). Najveći prosječni rast ostvario je privatnismještaj od čak 40% godišnje (2005. - 2009.).Najvišu iskorištenost kapaciteta postižu hoteli, od oko36%.

800.000 8,0%600.000

400.000

200.000

02005. 2006. 2007. 2008. 2009.


24


Sezonalnostnoćenja pomjesecima i

kvartalima nijetoliko izražena

Njemačka jenajveće emitivnotržišta gradaZagreba premabroju noćenja

Najveći rast uproteklih pet

godina ostvarili sujapanski turisti

Sezonalnost noćenja u gradu Zagrebu nije tolikoizražena kao u priobalnim dijelovima Hrvatske.

Sagledavajući sezonalnost prema kvartalima, najvišenoćenja je ostvareno u trećem kvartalu, njih 30,4%.Dva mjeseca s najvećim ostvarenim brojem noćenja sukolovoz i rujan.Noćenja u ljetnim mjesecima su uglavnom povezana smotivom zabave i doživljavanja novih iskustava2, doksu noćenja u jesenskim i proljetnim mjesecimapovezana uglavnom s poslovnim motivima posjetaGradu.Noćenja prema zemljama prebivališta su uglavnomravnomjerno raspoređena što znači da niti jednotržište nema prevladavajući udio u cjelokupnojstrukturi noćenja.

Najveći udio noćenja ostvarili su Nijemci i turisti izSAD-a, a slijede ih Talijani, Austrijanci i Francuzi.

Sagledavajući prvih deset emitivnih tržišta Zagreba,najveći rast u periodu od2005. do2009. godineostvarili su Japanci (čak 29% prosječno godišnje).Svih prvih deset emitivnih tržišta grada Zagrebazabilježila su pad u broju noćenja 2009. godine uodnosu na 2008. godinu.

2 Klasifikacija motiva dolaska preuzeta je iz TOMAS Zagreb istraživanja(2008.).

Sezonalnost noćenja u gradu Zagrebu 2008. i 2009. godine

2008.

2009.140.000

120.000100.000

80.00060.00040.00020.000

0


Struktura stranih turističkih noćenja grada Zagreba u2009. prema zemlji prebivališta

Njemačka10,0%

SAD6,7%

Italija6,5%

Ostali Austrija66,5% 5,2%

Francuska5,1%


25


Analiza hotelske potražnjeDolasci u hotele grada Zagreba su 2009. godinedosegli 501 tisuću što je pad od 10,2% u odnosu na

Turistička noćenja u hotelima grada Zagrebaod 2005. - 2009.

Noćenja i dolasci uhotele grada

Zagreba sutakođer zabilježilipad 2009. godine

Najviše noćenjaostvareno je uhotelima s četirizvjezdice

2008. godinu. Od 2005. do 2009. godine, brojdolazaka u hotele grada Zagreba se povećavao za4,3% prosječno godišnje.Noćenja u hotelima grada Zagreba su 2009. godinedosegla 862 tisuće što je pad od 11,3% u odnosu na2008. godinu. Od2005. do2009. godine, brojturističkih noćenja u hotelima grada Zagreba sepovećavao za 2,3% prosječno godišnje.

U hotelima Zagreba prevladavaju strani turisti te jenjihov udio2009. godine iznosio oko75% i unoćenjima i u dolascima.Prosječan boravak u hotelima grada Zagreba bilježi

1.000.000 936.745859.035787.601 3,8%800.000 9,0%9,1%600.000

400.000

200.000

02005. 2006. 2007.


972.369862.182

-11,3%

2008. 2009.

Došlo je do padauspješnostiposlovanja hotelakao i u drugimgradovima Europe

stalan pad u zadnjih pet godina te je 2009. godineiznosio 1,72 noćenja po dolasku što je nešto niže uusporedbi s prosječnim boravkom svih turista Zagreba.Obzirom na kategoriju hotela, prevladavaju noćenja uhotelima s četiri zvjezdice, a slijede ih noćenjaostvarena u hotelima s tri zvjezdice.Što se tiče ključnih indikatora uspješnosti poslovanjahotela,2009. godine je zabilježen je pad prosječnepostignute cijene (na 87€), poslovnog prihoda po sobi(na 27.500€) te godišnje zauzetosti (na 50,5%).

Struktura noćenja u hotelima grada Zagreba u 2009.prema kategoriji hotela

5*****2**10,5% 18,8%

3*** 4****29,6% 41,2%

Prognoze za 2010. godinu također predviđaju paduspješnosti poslovanja hotela, a oporavak se predviđatek 2011. godine s rezultatima na razini 2009. godine.


26


Posjetitelji kulturnih događanja i

Kina bilježe rastbroj posjetitelja tepredstavljaju novigenerator rastakulture u Gradu

Noć muzejaobuhvaća skoro1/3 godišnjegprometa muzeja

Nedostatnostatističkopraćenjeposjetiteljakulturnim

događanjima iustanovama

ustanovaBroj posjetitelja kazališnih predstava je 2009. godinedosegao 831 tisuću. Nakon pada 2005. godine, brojgledatelja je u stalnom rastu (3,8% prosječnogodišnje).

Broj posjetitelja kino predstava je u stalnom rastu od2005. godine (2,7% prosječno godišnje) te je 2009.godine dosegao razinu od 1,9 milijuna što je za višeod dva puta više posjetitelja nego u kazalištima.

Ukupan broj posjetitelja u muzejima, galerijama iumjetničkim zbirkama je 2006. godine dosegao razinuod676 tisuća. Najveći udio posjetitelja posjećujegalerije, a slijede ih muzeji.U 2008. godini je broj posjetitelja u zoološkom vrtu bio284 tisuće. Nakon stalnog rasta od 2004. godine, brojposjetitelja se 2008. godine smanjio za 85 tisuća.

Posjetitelji sajmova na Zagrebačkomvelesajmu

Od 2004. do 2008. godine broj posjetitelja naZagrebačkom velesajmu pada za8,7% prosječnogodišnje.2008. godine je broj posjetitelja dosegao 399 tisućašto je rast u odnosu na 2007. godinu, ali i pad uodnosu na 2006. godinu.

Broj posjetitelja u kazalištima i kinima Zagrebaod 2004. do 2008. godine

Kazališta Kina2.500.000

2.000.0001.500.0001.000.000

500.0000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.


Broj posjetitelja sajmova na Zagrebačkom velesajmuod 2004. do 2008. godine

Posjetitelji sajmova600.000

400.000

200.000

02004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Izvor: Grad Zagreb, Odjel za statistiku, Statistički ljetopisi Grada Zagreba 2009.

27


Sudionici na poslovnim skupovima

Zagreb jenacionalni lider u

Zagreb je nacionalni lider i prema broju skupova (49%)i prema broju sudionika na poslovnim skupovima(53%).

U 2009. godini je održano 2,379 poslovnih skupova,

Struktura poslovnih skupova u Gradu Zagrebu u 2009.godini Javne

konferencije6,9%

Kongresi Ostalosegmentuposlovnih skupova

Domaće tržište jeglavni konzumentovog proizvoda uZagreba

a čak 35% čine poslovni sastanci koji od svih vrsta 46,2%poslovnih skupova uključuju najmanji broj sudionika.

Kao što je vidljivo iz grafikona dolje desno, najveći brojsudionika su sudionici iz Hrvatske što ukazuje načinjenicu da se Zagreb još nije uspio pozicionirati kaograd za poslovne skupove niti na regionalnoj niti nameđunarodnoj razini.

11,9%

Poslovni sastanci35,1%

Izvor: Grad Zagreb, Odjel za statistiku, Tromjesečno priopćenje, IV. tromjesečje 2009.Nadalje, od ukupnog broja domaćih sudionika tek

manji udio noći u Zagrebu (40%), tj. proizvodi direktanPostoji statističkiproblem praćenjaposlovnih skupova

učinak na povećanje turističku potrošnju gradaZagreba.Najveći broj poslovnih skupova se održava u hotelima(čak 92%) što znači da su hoteli glavni nosioci ovogproizvoda u Zagrebu.Osim toga, postoji i statistički problem praćenja svihodržanih poslovnih skupova(posebno u segmentuincentive i team bulding putovanja koji zajednoobuhvaćaju manje od 2% održanih poslovnihskupova).

Struktura sudionika na poslovnim skupovima u GraduZagrebu u 2009. godini

Strani4,2%

Domaći95,8%

Izvor: Grad Zagreb, Odjel za statistiku, Tromjesečno priopćenje, IV. tromjesečje 2009.

28


Karakteristike gostiju

Najveći udioturista dolazi zbogposlovnih obveza

Sociodemografskiprofil

Prosječna dobStupanj obrazovanjaMjesečna primanja

Hotelski gosti

43Fakultet i više

3.501 Eura i više

Hostelski gosti

28Fakultet i više

1.001. do 1.500 Eura

Jednodnevni posjetitelji

36Srednja škola

1.001. do 1.500 Eura→ Poslovne obveze (40,9%) → Nova iskustva i doživljaji (55,3%) → Kratki odmor u gradu (29,6%)

Mali udio turistakoristi uslugeorganiziranograzgleda grada,TIC-ova i Zagrebcard-a

Motivi dolska

Obilježja putovanja

Obilježja boravka

Vrsta putovanjaNačin organizacija

Pratnja na putovanju

Posjećene turističkeatrakcije

→ Nova iskustva i doživljaji (24,4%)→ Kratki odmor u gradu (21,3%)Zagreb je jedino i glavno odredišteSamostalno organizirano

Sam(a)▪ Trg bana Jelačića▪ Katedrala

▪ Gornji i Donji grad▪ Dolac

→ Zabava (36,2%)→ Kulturne znamenitosti Zagreba (34,2%)Zagreb je jedno od odredišta

Samostalno organiziranoS prijateljima/poznanicima▪ Trg bana Jelačića

▪ Katedrala▪ Gornji i Donji grad▪ Dolac

→ Posjet rodbini ili prijateljima (24,7%)→ Kupnja/shopping (22,6%)

Zagreb je jedino i glavno odredišteSamostalno organizirano

S prijateljima/poznanicima▪ Trg bana Jelačića

▪ Gornji grad▪ Katedrala▪ Donji grad

Mogućnost zaparkiranje se

navodi kao glavinedostatak

Zagreba

Najbolje ocijenjeni Vrlo visokoelementi ponude zadovoljstvo

Najgore ocijenjeni Vrlo niskoelementi ponude zadovoljstvo

▪ Ljubaznost osoblja u hotelu

▪ Mogućnost za parkiranje

▪ Kvaliteta usluga hostela▪ Komfor smještaja

▪ Kvaliteta gastronomske ponude hostela▪ Mogućnost za parkiranje

▪ Radno vrijeme kulturnih institucija▪ Ponuda suvenira

▪ Ulična događanja

▪ Mogućnosti za kupnju/shopping▪ Pogodnost za kratki odmor

▪ Gastronomska ponuda▪ Osobna sigurnost

▪ Mogućnost za parkiranje

Potrošnja turista Prosječna dnevnapotrošnja

143,62 Eura(najviše na smještaj - 61,2%)

51,18 Eura(najviše na smještaj - 35,2%)

61 Euro(najviše na kupnju - 58,5%)

Izvor: TOMAS 2008. Zagreb, Institut za turizam, Zagreb, Svibanj 2009.

29


Način dolaska turistaNakon zračnog prijevoza, za turiste grada Zagrebanajveće značenje ima cestovni prijevoz(osobnimautomobilom i autobusom) te, na kraju, željeznički

Prijevozno sredstvo prema vrsti gostiju 2008. godine

100,0% 1,1% 0,0% 1,7%7

,7%90,0% 27,0%Različiti segmenti

gostiju Zagrebaima svojpreferirani načindolaska

Najveće značenjeza turizam imazračni prijevoz

prijevoz.Valja naglasiti kako je za neke turiste određena vrstaprijevoza važnija od druge:

o Hotelski gosti → Zrakoplovo Hostelski gosti → Vlak

o Jednodnevni posjetitelji → AutomobilObzirom na strukturu noćenja turista (prevladavajuhotelski gosti), ipak se može zaključiti kako većina

80,0%70,0%60,0%50,0%40,0%30,0%20,0%10,0%0,0%

16,4%50,5% 1,0% Ostalo

32,9% 24,4% Zrakoplov8,5% Vlak

0,7% 1,0%8,7% Motocikl/bicikl

21,7% 48,8% Autobus30,5%

17,4% Automobil

Hotelski gosti Hostelski gosti Jednodnevni posjetitelji

Izvor: TOMAS 2008. Zagreb, Institut za turizam, Zagreb, Svibanj 2009.turista u Zagreb dolazi zračnim prijevozom (čak 51%

Promet ZL Zagrebdoseže oko 2milijuna svakegodine što je njen

hotelskih gostiju).Zračni prijevoz grada Zagreba je usko vezan za Zračnuluku Zagreb. Tek se manji broj turista koji dolaze uZagreb služi drugim zračnim lukama (npr. Budimpešta,

Promet putnika u Zračnoj luci Zagreb od 2005. do 2009. godine

2.500.000 2.192.453

maksimalnikapacitet

Ljubljana).Kroz ZL Zagreb je 2009. godine prošlo oko 2 milijunaputnika što je pad od gotovo 6% u odnosu na 2008.godinu.Ipak, valja napomenuti kako se u razdoblju od 2005.do 2009. godine broj putnika u ZL Zagreb povećavaoza 7,6% prosječno godišnje.

2.000.0001.539.824

1.500.000

1.000.000

500.000

02005.

2.062.2421.992.4551.582.713

10,0% -5,9%2,8% 25,9%

2006. 2007. 2008. 2009.

ZL Zagreb nema previše izraženu sezonalnost, a najvišeIzvor: Zračna luka Zagreb, www.zagreb-airport.hr, Travanj 2009.putnika kroz nju prođe u srpnju i kolovozu.

30


Potražnja u

Sažetak i zaključak eksterne analizeU periodu 2002. - 2008. turistički promet Zagreba jeskoro udvostručen kao rezultat djelomice jaketurističke promocije države i predstavljanja Zagrebakao glavnog grada ali i kroz rast i razvoj poslovnihaktivnosti (može se i dodati da je pozitivan trend rasta

i unaprjeđenje potrošnje gostiju nije pratilo rastfizičkog prometa.

+ -Umjerena sezonalnost.višegodišnjem

pozitivnom trendurasta

Hotelska potražnjai dalje glavni

generatorturističkogprometa

Rast fizičkogprometa nijerezultiralo i saadekvatnimrastom u izvansmještajnoj

potrošnji

ostvaren i otvaranjem novih zračnih linija).Fokus turističkog prometa je ostvaren u hotelima, sasnažnim rastom u segmentu hostela i privatnogsmještaja prvenstveno zbog latentne / usputnepotražnje gostiju koji idu prema / sa obale Jadrana.Usprkos realiziranom prometu u hotelima sapozitivnim trendom rasta, poslovni rezultati hotelijerasu u posljednjih 3 poslovne godine u padu, što semože povezati sa padom diskrecijskog dohotka/poslovnog budžeta poslovnih gostiju domaćeg tržišta(ako se izuzmu makroekonomske i ostale zadanekategorije).

Jednodnevni poslovni skupovi imaju visok udjeldomaćih sudionika, dok strani gosti prevladavaju uskupovima sa noćenjima. Nejasnost misije i budućnostiVelesajma rezultira sa padom interesa, ali i sa pojavomspecijaliziranih sajmova na neuobičajenim mjestima(npr. Sajam vjenčanja i sl.)Karakteristike gostiju se prate periodično i rezultatipokazuju postupno poboljšanje kvalitativnih ocjenagostiju, dok se u segmentu potrošnje jasno pokazujeprevladavajuća potrošnja na segment smještaja.Ukupna turistička potražnja rezultirala je pozitivnimtrendovima u fizičkim brojevima, dok poslovni rezultati

Turističkapotražnja

Hotelskapotražnja

Posjećenostkazališta,

muzeja i kina

Sudionici naposlovnimskupovima

Posjećenost iponuda sajmova

Karakteristikegostiju

Veliki prosječan rastdolazaka i noćenja od

2005.

Visok udio ostvarenihnoćenja u hotelima više

kategorije (4 i 5*).

Rast posjetitelja ukinima.

Zagreb lider u strukturiposlovnih skupova u

Hrvatskoj.

Pojava novih sajmova nanovim lokacijama.

Mali broj elemenataponude s kojima su

turisti vrlo zadovoljni.

Jak pad u 2009. Kratakboravak turista uZagrebu.

Pad uspješnostiposlovanja.

Mala razina posjećenostimuzeja i galerija.

Mali broj stranihsudionika.

Pad broja posjetitelja naZagrebačkom velesajmu.

Veliko nezadovoljstvohostelskih gostiju s više

elemenata ponude.

31


Analiza konkurencije

Ključni elementianalizekonkurentskogspleta:

Struktura ponude

Karakteristikepotražnje

Hotelsko tržište

Upravljanje imarketingdestinacijom

Kritičan faktor turizma gradskih destinacija je konstantnaponuda dodane vrijednosti i njeno permanentnounaprjeđenje kroz inteligentno kreiranje novih iinovativnih proizvoda i usluga.Evaluacija izvedbe turizma konkurentskih gradskihdestinacija se procjenjuje kroz korist / korisnost koje gostidestinacije dobivaju spletom turističke ponude gradskedestinacije kao i objektivnim/ fizičkim rezultatima/parametrima.Ključne pretpostavke za definiranje konkurentskog spletagrada Zagreba kao turističke destinacije:

glavni grad sa glavnim administrativnim funkcijamadržave

dostupnost svim vrstama prijevozasjedište najvećih domaćih i međunarodnih kompanijasnažna edukacijska osnova

postojanje bazične turističke infrastrukturesmještaj (naglasak hoteli),

dve do tri turističke atrakcije,kulturološko-umjetničko-događajna podloga.

Odabrani konkurentski splet je okvir u kojemu Zagrebprirodno pripada bez obzira na sadašnju poziciju ikomercijalizaciju gdje Zagreb može na njemu bliskimprimjerima uvidjeti vlastite prednosti i mane na kojimamože graditi svoju turističku budućnost.

Varšava

Budimpešta

Bratislava

Prag

Ljubljana

32


Ponuda 2008.:22.300 kreveta77% hoteli, 7%hosteli, 1%

kampoviHoteli - 17.400kreveta:o 5* - 30%o 4* - 19%o 3* - 25%

Prisutnost velikihhotelskih brandova

Konferencijski centri:EXPO XXI - 14.100

Palača kulture -8.500

Torwar - 6.700MT Polska - 6.500Gromada - 4.300

VaršavaKratki pregled

Smještena u centralnom dijelu Poljske;sa 1.7 milijuna stanovnika predstavlja najvećugradsku destinaciju u Poljskoj;2008. godine ostvarila 2.0 milijuna dolazaka sa 3.6milijuna noćenja (ukupni kumulativni porast fizičkogprometa 2006.- 2008. od 15%);

60% ostvarenog prometa su domaći gosti.Ključna resursno - atrakcijska osnova:

Stari grad Palače i dvorci

Muzeji i galerije Frederic Chopin

Dodatno, Varšava naglašava svoj "ležeran" pristupturizmu putem promocije svojih parkova ivrtova,kraljevskih ruta, naslijeđem pape Ivana Pavla II.

Glavna poruka promocije Varšave je "Zaljubiti se uVaršavu" što je u skladu sa ključnom resursno-atrakcijskom osnovom.

Turistički proizvodiVaršava, zbog visoke stope emigracije tretira posjetprijateljima i rođacima kao relevantnu kategoriju turizma.Izuzevši VFR segment, sljedeći turistički proizvodi čineokosnicu turizma Varšave:

Poslovni turizamKratki odmori

Kultura i događaji vezani uz kulturuPosebni interesi - arhitektura, povijest, parkovi, ZOO

Veza povijesti i naslijeđa sa modernitetom naglašava sekroz kreiranje "novih" turističkih proizvoda koji su uprocesu razvoja:

Sport i rekreacija (povezano sa Eurom 2012.)Varšava za djecu

ShoppingNoćni život i

gastronomijaTuristička organizacijaKljučni turistički subjekti koji daju okvir razvoja gradske

destinacije Varšave kao i vršenje njene promocije su:Varšavska Komora Turizma (kao dio PoljskeKomore Turizma), osnovana od strane subjekataindustrije(operatori, agencije, hoteli, restorani) i

33


Potražnja 2008.:91% dolazakaostvareno uhotelima

Prosječan boravak1.8 dana

Hotelski rezultati:o Zauzetost 66%o ADR - 89,36 EURo RevPAR - 59.000

EUR

Sezonalnost bezvelikih amplituda,između 6,7% i 10%po mjesecu (odukupnog prometa)

glavne aktivnosti su razvoj turizma, unaprjeđenjekonkurentnosti i dostup novim tehnologijama;Gradska Uprava Varšave - Odjel za turizam,uključena direktno u razvoj turizma putem dvaspecijalizirana odjela

Warsaw Tour - zadužen za promociju Varšave nadomaćem i stranom tržištu koji se dijeli na trifunkcije - publikacije, Internet i komunikacijaWarsaw Convention Bureau - zadužen zapromociju poslovne ponude na stranom tržištu

Warsaw Destination Alliance, kao udruženjeturističkih subjekata (hoteli, restorani, agencije) kojezajednički promoviraju Varšavu na tržištima kao ipoticanje na korištenje njihovih usluga

Sve navedene organizacije svoje odnose postavljaju nasljedeći način:

Poljska Komora Turizma Poljski parlamentNacionalna (PKT)

razina

Zakon o turizmu

Regionalna Mazowieckie

Marketing i promocijaOperativni marketing proizlazi iz godišnjeg planaGrada koji alocira sredstva i verificira plan rada.

Turistička marka Varšave se promovira kao "Zaljubitise u Varšavu" za postavljenom vizualizacijom marke ipratećim materijalima;U 2010. godini se planira jača promocija Grada zbogproglašenja 2010. godine kao Godina Chopina kojeuključuje dodatno promoviranje na emitivnimtržištima;

Publikacije koje se distribuiraju (na više jezika):Fall in love with Warsaw (turistički vodič)

Frederic Chopin - o poznatom skladateljuHotels - smještaj

Vjerski vodiči - John Paul II i JudaicaKratki odmori, Varšava za aktivne, Varšava zadjecu

Top 10 atrakcija

Glavna tržišta:V.Britanija 16%,Njemačka 11%,

SAD 8%, Francuska7%, Španjolska iItalija 5%

razina Zaštita interesa članova

Ured PKT u Varšavi

Gradskarazina

Razvoj turističke Regionalna Turističkaindustrije Organizacija (MROT)

Varšavska Komora Turistički Odjel GradskeTurizma Uprave

DobrodošlicaMarketingUnaprjeđenje usluga Promocija

Varšava za ljude sa posebnim potrebamaVaršava turistička karta

34


Ponuda 2009.:18.500 smj.jedinica

83% hoteli, 8%privatni smještaj,4% hosteli

Hoteli - 17.000 smj.jedinica:

o 5* - 23%o 4* - 40%o 3* - 33%Prisutnost

hotelskih brandova

Konferencijski centri:Fair Centre - 8.000Congress & WorldTrade Center -

2.000Veliki broj

konferencijskihhotela sa

dvoranama od 5do 1.000

BudimpeštaKratki pregled

Smještena u sjevernom dijelu Mađarske;1.7 milijuna stanovnika (urbana aglomeracija oko 2.5milijuna) okupira prostor od 520 km2 i jedini je praviurbani centar Mađarske;2009. godine ostvarila 2.2 milijuna dolazaka sa 5.4milijuna noćenja (sa padom od 12% fizičkog prometa09/08);

11% ostvarenog prometa su domaći gosti.Ključna resursno - atrakcijska osnova:

UNESCO atrakcije Avenija kulture

Gradske terme Gradski parkovi

Obzirom da Budimpešta ima vrlo jaku resursnoatrakcijsku osnovu, sve ostale atrakcije/ atraktori su

stavljeni u funkciju poboljšanja doživljaja primarnihsimbola grada.

Promocija grada vrši se pod sloganom "Grad osjeta / čula"gdje se vidi jasna smjernica odvajanja od fizičke resursnoatrakcijske osnove ka emocijama i doživljajima.

Turistički proizvodiPoslovni turizam

Kratki gradski odmoriKultura i događaji vezani uz kulturuWellness / spa (terme)

Osim primarnih turističkih proizvoda (vezanih primarnona resursno atrakcijsku osnovu), Budimpešta ne izdvajaspecijalno određenu vrstu proizvoda već se onipromoviraju pod jedinstvenim nazivom "Slobodnovrijeme" :

Gastronomija, shopping, za djecu, sport i rekreacija,noćni život, alternativa i sl.

Turistička organizacijaKljučni turistički subjekti uključeni u upravljanje turizmomgrada Budimpešte:

Nacionalna turistička organizacija, osnovana odstrane resornog ministarstva koje kroz regionalnemarketing direktorate te regionalne urede turističkihprojekata razvija odnose sa tržištima kao i sa ključnimsubjektima;Tourinform - Turistički informacijski uredi,osnovani od strane nacionalne organizacije a dani na

35




Hotelski rezultati:o Zauzetost 40-

58%o ADR - 30-99 EURo RevPAR - 13 -

27.000 EUR

Sezonalnost -problem siječnja iveljače

Glavna tržišta:V.Britanija iNjemačka 10%,SAD 8%,

Španjolska i Italija6%, Francuska 5%.

upravljanje regionalnim turističkim uredima -Budimpešta ima 4 takva ureda;

Turistička organizacija Budimpešte (kao dio GradskeUprave) - neprofitna organizacija sa sljedećimključnim odgovornostima:

izgradnja imidža i branda destinacije, promocija ipružanje relevantnih informacija na domaćem imeđunarodnom tržištu;proizvodnja i distribucija promotivnih materijala,nastup na sajmovima i provođenje kampanja;suradnja na izgradnji turističkog proizvoda iusluga kroz unaprjeđenje atrakcija, opće iturističke infrastrukture.

Budžet u 2009. godini (alociran od strane Grada) jeiznosio€1.6 milijuna koji se raspodjeljuje naoperativne troškove - plaće (12 djelatnika + 21 u infocentrima), najam prostora i tekući troškovi;Prihodi od komercijalne djelatnosti (prodaja oglasnogprostora, CityCard-a, suvenira i provizije odorganiziranja tura i sl.) su dosegli u 2009. godini € 2milijuna i koriste se za unaprjeđenje ključnihodgovornosti;

Marketing i promocijaGodišnji operativni planovi se planiraju premapreporukama strateškog dokumenta razvoja turizma;Fokus planova je na tri ključna tržišta - VelikaBritanija, Njemačka i SAD;

Zbog krize planira se nastup i na drugim tržištima,traže se partnerstva sa drugim gradovima izvanzemlje (paketi kreirani za Daleki Istok)Elektronski oblik promocije se vrši putem centralnogportala (www.budapestinfo.hu) kao i putem posebnokreiranog proizvodnog portala kao predvodnikaturizma grada(www.culturalbudapest.com)- objestranice rezultiraju sa 2.5 milijuna posjeta godišnjeGlavne publikacije koje se distribuiraju:

Budapest Guide (1 milijun primjeraka, 17 jezika)City Map (1.2 milijuna, 3 jezika)Castle Walks (100 tisuća, 3 jezika)

Well informed in Budapest (210 tisuća, 5 jezika)Cultural guide to Budapest (u planu)

36


Ponuda 2008.:5.400 smj. jedinica

74% hoteli, 3%hosteli


o 5 i 4* - 39%o 3* - 41%Nekoliko

sekundarnihbrandova

Konferencijski centri:Inchebo Expo -

3.400Tenis Centar -

2.500Technopol Center -380

BratislavaKratki pregled

Grad je pozicioniran na samoj granici između Austrijei Mađarske;

0,5 milijuna stanovnika (sa okolnim područjem oko0,6 milijuna) i najveći je grad u Slovačkoj;

2008. godine ostvarila 759 tisuća dolazaka sa 1.5milijuna noćenja (do krizne 2009. stabilan rast od 7%prosječno godišnje);

55% ostvarenog prometa su domaći gosti;Ključna resursno - atrakcijska osnova:

Palače i dvorci Muzeji i galerije

Obala Dunava Centar grada

Zbog relativno slabih atraktora Bratislava pokušavaizgradnjom umjetnih atrakcija pojačati poziciju na tržištu(neobične statue, novi most preko Dunava, obala Dunavai sl.)

Brand Bratislava je u biti generički proizašao iz GradskeUprave i ne daje nikakve emotivno iskustvene elementeniti poruka "Posjetite Bratislavu" nije prepoznat tržištu.

Turistički proizvodiPoslovni turizam

Kultura i događaji vezani uz kulturuDnevni posjetitelji (ture) - kruzeri i autobusne ture izBeča

Uz ove turističke proizvode se paralelno nude aktivnosti idoživljaji koji upotpunjavaju primarni razlog dolaska:

Gastronomija, događaji, shopping, sport i rekreacija,noćni život i sl.

Turistička organizacijaBratislava nema formalnu turističku organizaciju većsvu promociju vrši Ured gradonačelnika - Odjel zamarketing i turizam.

Odjel ima sljedeće odgovornosti:gradski marketing i promocija povijesti, kulture idogađaja - ograničen direktni utjecaj na razvojturizmaizgradnja branda Bratislava i njeneprepoznatljivostiizrada strateških dokumenata - niti jedan još nijenapravljen

Ukupan broj direktno zaposlenih je 12 (8 promocija,2 destinacijski menadžment, 2 administracija) dok

37





50%o ADR - 35-75 EURo RevPAR - 15 -

23.000 EUR

Sezonalnost -problem prva dva izadnja dva

mjesecaGlavna tržišta:Njemačka 63%,Češka 13%,

Austrija 6% .

postoji još 40-tak osoba za logistiku i operativneaktivnosti za razne kulturne događajeBudžet za 2009. godinu je iznosio € 2.6 milijuna zasljedeće aktivnosti(plaće se vode na GradskuUpravu):

Promocija i aktivnosti oko kulturoloških događajaSudjelovanje na turističkim sajmovima(samostalno)

Proizvodnja i distribucija promotivnih materijalaMedijske kampanje - tisak, TV, radio

Elektronički marketing (Internet, društvene mreže)Gradska Uprava je vlasnik većeg dijela ključnihatrakcija, kulturno-povijesnih objekata, muzeja i da biupravljala sa tim objektima je osnovala Kulturni iInformacijski Centar- www.bkis.sk) sa ključnimodgovornostima:

upravljanje sa 3 informativna centra u gradu (4 uplanu)

ponuda informacija i uputstava o svimatrakcijama i događajima u gradu

organizacija naplate ulaznica, komercijalni najamprostora, prodaja suvenira i memorabilije gdje seprihodi koriste za daljnji razvoj djelatnostibudžet se posebno izdvaja iz Grada - € 2 milijuna

Marketing i promocijaNema pravog godišnjeg planiranja već se na baziodređenog budžeta Gradske Uprave sredstva dijeleprema ponderu od prošle godine;

Convention Bureau nije u planu zasada;Elektronski oblik promocije se vrši putem centralnogportala Gradske Uprave(www.bratislava.sk) saposebnim dijelom posvećenim turizmu sa skromnimdosegom u smislu materijala i sadržaja.

Glavne publikacije koje se distribuiraju:Welcome to Bratislava (engleski)

Bratislava City & Region Info Guide 2010(engleski)

Monuments and Culture (engleski)Bratislava for the Young (engleski)Map of Bratislava (engleski)

38


Ponuda 2009.:39.000 smj.jedinica

81% hoteli, 18%pansioni, 0,6%hosteli


o 5* - 16%o 4* - 45%o 3* - 34%

Svi relevantnibrandovi prisutni

Konferencijski centri:Incheba ExpoPraha - 6.000

Kongresni Centar -2.700

Nacionalni muzejVinohrady - 1.500

PragKratki pregled

Grad je smješten u centru regije Bohemia na rijeciVltavi i predstavlja politički, gospodarski i prometnicentar Češke;

u gradu živi 1,2 milijuna stanovnika (sa okolnimpodručjem oko 1,9 milijuna);

2009. godine je ostvareno 4,3 milijuna dolazaka sa11,2 milijuna noćenja (zadnje dvije godine lagani padfizičkih pokazatelja - 3 do 5%);

domaći gosti su realizirali 9,5% ukupnog prometa;Ključna resursno - atrakcijska osnova:

Centar grada Hradčany

Karlov most Arhitektura

Prag je za razliku od ostalih konkurentskih gradova ostaosačuvan tijekom 2. svjetskog rata i sve ključne atrakcije su

sačuvane u izvornom obliku te je brojnost pojedinačnihobjekata i atraktora velik.

Turistički proizvodiGradski odmori (3 do 5 dana)Kultura i događaji vezani uz kulturuPoslovni turizam

Posebni interesi (povijest, romantika, gastronomija,noćni život, poznate ličnosti)

Prag, iako relevantna gradska turistička destinacija, tek jeu protekloj godini počeo promovirati i raditi kampanje sajasno definiranim turističkim proizvodima.

Turistička organizacijaUpravljanje turističkom destinacijom kao i njenmarketing se obavlja u sklopu Gradske Uprave, Odjelza spomenike i kulturu(http://cestovniruch.praha-mesto.cz).2006. godine je osnovana Divizija za turizam, usklopu Odjela za spomenike i kulturu saspecijaliziranim odgovornostima:

Proizvodnja i distribucija marketing materijalaSudjelovanje na sajmovimaProvođenje marketing i promotivnih kampanja

Suradnja sa privatnim i javnim turističkimsubjektima

Budžet Divizije je do 2008. godine bio financiran odstrane Gradske Uprave, dok se u 2009. promijenio

39





55%o ADR - 40-100

EURo RevPAR - 22 -

40.000 EUR

Sezonalnost -problem siječnja iveljačeGlavna tržišta:Njemačka 12%,

Velika Britanija 9%,Rusija 8%, Italija

7%, SAD iŠpanjolska 6%.

način budžetiranja gdje 50% prihoda dolazi odturističke takse a 50% iz Gradske Uprave.Za 2009. kao i za 2010. godinu budžet je iznosio €

3.9 milijuna

Operativni troškovi za plaće kao i ostale potrebnetroškove najma se zasebno financiraju iz GradskeUprave.

Struktura funkcionalnog budžeta za 2009. godinu:proizvodnja promotivnih materijala - € 0.5milijuna

nastup na sajmovima - € 0.8 milijuna

partnerstva i suradnja - € 0.5 milijuna

kampanje - € 1.5 milijuna

razne potpore - € 89 tisuća

Gradska Uprava je dodatno osnovala Praškiinformativni centar(www.pis.cz) koji upravlja saključnih8 atrakcija Grada kao i sa 4 informativnacentraBudžet Centra iznosi € 3.9 milijuna, te Centar možeostvarivati prihode - od prodaje ulaznica, agencijskihprovizija, internet provizija i sl.

Slična organizacija je osnovana i za upravljanjemuzejima koja ima identičnu operativnu i financijskustrukturuConvention Bureau je nezavisna organizacijaosnovana od strane subjekata privatnog sektora inemaju direktnu poveznicu sa Gradskom Upravom

osim u pojedinačnim slučajevima potpore GradskeUprave određenim projektima (financijska).

Marketing i promocijaGodišnje planiranje marketinških aktivnosti jezapočelo aktivno u2009. godini sa fokusom napromotivne aktivnosti i nastupe na sajmovima;

U 2010. godini planira se promjena pristupa sa općegmarketinga na ciljana tržišta - za2010. godinu jeplan nastupa na tržištima Turske, Cipra iSkandinavije;Elektronski oblik promocije se vrši putem portalaGradske Uprave (http://magistrat.praha-mesto.cz/Tourists) te putem gore navedenogInformativnog Centra odnosno poslovni segmentputem portala Convention Bureau-a(http://www.pragueconvention.cz);

40


Ponuda 2009.:2.800 smj. jedinica70% hoteli, 10%kampovi


o 5* - 9%o 4* - 47%o 3* - 27%

Konferencijski centri:Ljubljana

Exhibition andConvention Centre(Sajam) - 2.200Cankarjev dom -

2.000Više kongresnoorijentiranih hotela

- 100 - 800

LjubljanaKratki pregled

Locirana u središnjem dijelu Republike Slovenije ipredstavlja prometni i gospodarski centar;grad manje veličine sa 0,28 milijuna stanovnika (saokolnim područjem gravitira otprilike 0.5 milijuna);2009. godine ostvarila 360 tisuća dolazaka sa 681tisuću noćenja (do krizne 2009. stabilan rast od 4%prosječno godišnje);

95% ostvarenog prometa su strani gosti;Ključna resursno - atrakcijska osnova:

Ljubljanski grad Ljubljanica i mostovi

Arhitektura Okolica Ljubljane

Ljubljana svjesna manjka resursno atrakcijske osnovedovoljno jake za međunarodno tržište je fokusirala svojesnage na dve strane - kombinirajući atrakcije okolice i

cijele Slovenije sa boravkom u Ljubljani te na drugojstrani razvojem specijaliziranih iskustava tijekom boravkau destinaciji.

Turistički proizvodiPoslovni turizam - 80%

Kratki gradski odmori / Ture Slovenijom - 15%Posebni interesi (događaji, kultura, arhitektura,gastronomija)

Prema Strateškom planu razvoja turizma 2009. -2013.,poseban naglasak razvoja proizvoda će se dati na kulturu iumjetnost kao i kreiranje velikog broja doživljaja Ljubljanekoji upotpunjavaju lanac vrijednosti turizma. Dodatno,promovirat će se proizvod Ljubljane kao početne i završnetočke otkrivanja Slovenije.

Turistička organizacijaOsnovana 2001. od strane grada Ljubljane (kaoZavod za turizem Ljubljane) kao javno gospodarskotijelo.Ključne odgovornosti organizacije prema Statutu:

Izgraditi prepoznatljivost Grada kao srednjeeuropske turističke destinacijerazvoj profesionalne turističke ponude koja utječena podizanje razine kvalitete života lokalnogstanovništvauspostaviti održivi prihod turističkom sektoruLjubljane kao i komplementarnim djelatnostima

41





55%o ADR - 55-85 EUR

Dnevna potrošnja€ 118Sezonalnost -povećani srpanj ikolovozGlavna tržišta:Italija 9%,Njemačka 8%,

Velika Britanija 7%,SAD i Francuska

5%.

priprema i organizacija javnih natječaja zafinanciranje turističkih događaja u Ljubljani

Organizacija funkcionira sveukupno u 12 odjela (3 zaadministrativno funkcionalne potrebe i 9 marketingorijentiranih) - događanja, receptivni turizam,kongresni ured, odnosi s javnošću, promocija iunaprjeđenje prodaje, proizvodnja promo materijala,razvoj i kvaliteta, informiranje i agencijske djelatnosti,web

Financiranje organizacije dolazi iz 4 izvora - Plan2009.:

Sredstva proračuna Grada (namijenjenafunkcioniranju ureda - plaće, održavanje, najamureda) - € 1.09 milijunaTuristička taksa (namijenjena promociji ipoboljšanju turizma) - € 0,62 milijuna

Koncesije od igara na sreću (investicije u javnuturističku infrastrukturu) - € 1.08 milijuna

Sredstva od bavljenja komercijalnom djelatnošću(uglavnom namijenjena proizvodnji suvenira iostalih prodajnih materijala)- € 0.47 milijuna €

Marketing i promocijaOperativni marketing planovi za iduću kalendarskugodinu moraju biti pripremljeni do kraja srpnjatekuće godine.

Turistička marka Ljubljane se promovira kao "Mjestoza susrete" za jasno artikuliranim vizualnimidentitetom i kolateralnim materijalima;

U 2010. godini se planira jača suradnja saniskotarifnim prijevoznicima, dodatno promoviranjena ključnim emitivnim tržištima i modernizacija iaktualizacija internet portala (www.visitljubljana.si);

Glavne publikacije koje se distribuiraju (fizički ielektronski na više jezika), od čega ukupno 877 tisućaprimjeraka:

Ljubljana - Where? (turistički vodič)Ljubljana Top 70 doživljaja

Ljubljana ukratko - kratki vodičVodič događanja

Katalog smještajaTuristička mapa

Pojedinačne atrakcije GradaMagazin Kongres - vodič kongresnog turizma

U 2008. godini ZTLJ je suorganizirala i sufinanciralaukupno2.100 događaja na javnim površinamaGrada.

Organizirano je preko 330 programa za stranemedije, vezano na upoznavanje ponude, usluga iturističkih proizvoda.

42


Pregled općih karakteristika konkurentskog kruga

Jednaka / sličnaresursno -

atrakcijskaosnova

Tri ključnaproizvoda -

poslovni, kratkiodmori i kultura

Opći podaciStanovnika

Resursno - atrakcijska osnovaDostupnost

Ponuda

Proizvodi

Konferencijski centar (samostalni)

Varšava Budimpešta

1.7 milijuna 1.7 milijunaKultura i povijest Kultura i povijestDobra, low cost Dobra, low cost

prisutan prisutan

Poslovni, Kratki Poslovni, Kratkiodmori, Kultura odmori, Kultura

Da Da

Bratislava Prag

0.5 milijuna 1.2 milijunaKultura i povijest Kultura i povijestDobra, low cost Dobra, low cost

prisutan prisutan

Poslovni, Kratki Kratki odmori,odmori, Kultura Poslovni, Kultura

Da Da

Ljubljana

0.3 milijunaKultura i povijest

Osrednja, low cost uzačetku

Poslovni, Kratkiodmori, Kultura

DaHotelski smještaj

Brandovi uhotelskomsmještaju

Otprilike ista /slična emitivnatržišta

BrandoviKoncentracija kvaliteteZauzetost

ADRPotražnja

TuristaNoćenja

Da Da50% 4 i 5* 63% 4 i 5*

66% 40 - 58%€ 89 € 30 - 99

2.0 milijuna 2.2 milijuna3.6 milijuna 5.4 milijuna

Da Da39% 4 i 5* 61% 4 i 5*47 - 50% 50 - 55%€ 35 - 70 € 40 - 100


Ne56% 4 i 5*40 - 55%€ 55 - 85

0.36 milijuna0.68 milijuna

Ključna tržišta UK, D, SAD, F, E, I UK, D, SAD, E, I, F D, CZ, A D, UK, Rus, I, SAD, E I, D, UK, SAD, F

Sezonalnost Ne Problem siječnja iveljače

Problem prva i zadnja Problem siječnja idva mjeseca veljače

Povećani srpanj /kolovoz

43


Ključni faktoriuspjeha:

Strateški ioperativni planovi

Upravljanjedestinacijom poprincipu javnog iprivatnog

partnerstva

OpćiStrateški plan razvoja turizmaStrateški marketing plan

Operativni marketing planUpravljanje

DMO / samostalna organizacija

Pregled ključnih faktora uspjeha konkurentskog kruga

Varšava Budimpešta Bratislava

Ne Da NeNe Da NeDa Da NeNe Ne Ne

Prag Ljubljana

Ne DaNe NeDa NeNe Ne

Partnerstva s industrijom / JPP Da Da Ne Da Da

Turistički branddestinacije

Komercijalna djelatnostMarketing

BrandBudžet orijentiran prema tržištima

Da Da Da Da Da

Da Ne Ne Ne DaNe Da Ne Ne Ne

Web 2.0 Ne Ne Ne Ne U izradiPokazatelji efikasnosti

E-marketing Marketing budžet prema broju stanovnika (€/st.) n.d. 1.17 5.20 3.25 3.57Marketing budžet prema dolasku (€/dolasku) n.d. 0.90 3.40 0.90 2.80Marketing budžet prema noćenju (€/noćenju) n.d. 0.37 1.73 0.34 1.47

44


Benchmark analizaOdabrani primjeri najbolje prakse:

Uzevši u obzir da se ovdje radi o gradskoj turističkojdestinaciji koja je na početku profesionalne izgradnje

Koji su ključnifaktori uspjeha

koje su navedenedestinacije

uspješnoprimijenile i

napravile iskorak uupravljanju i

marketingudestinacije?

marketing sustava kao i u procesu restrukturiranja i Parizrepozicioniranja svoje urbane strukture, analiza primjeranajbolje prakse ima za zadatak utvrditi ključne faktoreuspjeha najboljih europskih gradskih destinacija i modeleputem kojih su napravili iskorak.

Rezultat analize primjera najbolje prakse pokazuje smjeru kojem bi prema idealnoj situaciji Zagreb mogao

napraviti svoj iskorak, kreativno kopirajući već uspješne i Bečdokazane modele upravljanja i marketinga urbanihdestinacija.

Ključne pretpostavke za definiranje spleta gradova kaoprimjera najbolje prakse uključuje jednake elemente kao ikod analize konkurenata sa razlikom da se fokus daje na

modele rješavanja problema upravljanja i marketinga Edinburghdestinacijom.

Ženeva

45


Opće karakteristike destinacijaZračna povezanost

kao strateškaodrednica razvoja(redovni i niskobudžetni letovi)

Glavne kategorijeproizvoda iste /slične:

o Poslovni

Opći podaciStanovnika

Pregled općih karakteristika primjera najbolje prakse

Pariz Beč Edinburgh

10 milijuna 2 milijuna 0.5 milijunaInicijalno kultura i Inicijalno kultura i Inicijalno kultura i

Ženeva

0.44 milijunaInicijalno kultura i

o Kratki odmorio Kultura i

povijesto Događaji

Resursno - atrakcijska osnovaDostupnost

Ponuda

Ključni proizvodi

povijest povijestOdlična, low cost Odlična, low cost

prisutan prisutan

Kratki odmori, kultura, Poslovni, kultura, kratkidogađaji, poslovni odmori, događaji

povijestVrlo dobra, low cost

prisutan

Kultura, kratki odmori,događaji, posebniinteresi

povijestVrlo dobra, low cost

prisutan

Poslovni, Kratkiodmori, Kultura

Centri izvrsnostirazvijani premavlastitim

strateškimprednostima

Hoteli visokodiferencirani ispecijalizirani

Centar izvrsnostiHotelski smještaj

Koncentracija kvaliteteZauzetost

ADRPotražnja

TuristaNoćenja

Kultura, kratki odmori Kultura, poslovni

52% 4 i 5* 62% 4 i 5*82% 63%

€ 145 € 125


Kultura, događaji Kultura, poslovni

35% 4 i 5* 32% 4 i 5*74% 65%€ 80 € 180


Ključna tržišta UK, SAD, E, D, I, JapD, I, SAD, UK, E, FSAD, D, IE, F, AUS, I UK, F, SAD, D, I

46


Fokus na strateškesektore (tzv. quickwin)

Lobiranje iprilagodbadestinacijesektorima

Sekundarni sektorikao potpora quickwin sektorima ipostupni prelazaku ključne sektore

Kontekst razvoja gore navedenih destinacija se moževidjeti u navedenim centrima izvrsnosti koji za tedestinacije predstavljaju srž turističke ponude.U procesu razvoja turizma, koji je trajao više od jednogdesetljeća menadžment destinacija je odredio tzv. "quickwin" sektore(brze poluge rasta) koji su proizašli iznjihovih vlastitih prednosti unutar destinacija.

Na osnovi temeljnih odrednica (brzih poluga rasta)destinacije su počele prilagođavati i lobirati u javnom iprivatnom sektoru potrebne i strateški važne faktore -infrastruktura, turistička infrastruktura, edukacija i sl.kako bi mogli održivo razvijati destinaciju.

Kroz proces smislenog rasta razvijani su sekundarnisektori i prilagođavani kao potpora brzim polugamarasta, a koji su s vremenom postali i sami veliki sektori iinicijatori razloga dolaska u destinaciju.Da bi se detaljnije objasnio proces razvoja destinacijaanalizu smo fokusirali na kvalitativne elementepodijeljene u nekoliko logičnih cjelina:

Ključni faktori uspjehaInovacijeOperativne aktivnosti

KLJUČNI FAKTORI USPJEHAAnalizom rasta destinacija došlo se do 4 zajedničkihfaktora kojima su navedene destinacije smisleno istrateški pristupile te su one polučile uspjeh nasrednjoročnom planu.

1. Jasna vizija razvoja turizmaJoš tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća navedeni sugradovi shvatili potrebu strateškog planiranja turizma.Prve strategije i jasne vizije razvoja turizma su radilistrateški savjetnici dok u posljednjih 10-tak godina, kaorezultat konstantnog unaprjeđenja tehnologija i akvizicijenovih znanja, planovi proizlaze iz samih turističkih odjelagradova.

Vizije turizma 80-tih:Pariz - glavni grad romantike u svijetuBeč - kultura i tradicija za sveEdinburg - škotska prijestolnica kultureŽeneva - europski poslovni centar

U 20-tak godina ti gradovi su uspjeli u većini ostvaritisvoje vizije iz 80-tih godina, sa daljnjim unaprjeđenjemobzirom na novo nastale okolnosti (EU, izgradnja i razvojopće i turističke infrastrukture i sl.) i rastom urbanogstanovništva.

Vizije turizma danas:Pariz - glavni grad turizma u svijetu

Beč - grad koji se mora doživjeti (Sada ili nikada)Edinburg - inspirirajući grad za slobodno vrijeme iživot

Ženeva - centar poslovnosti i urbanog života (vizija2015)

Iza ovakvih vizija stoji ne samo turistički sektor već icjelokupni javni sektor kao i stanovništvo tih gradova što

47


Ključ dostupnostiu zračnom

prijevozu

Resursnoatrakcijskaosnova kao

faktor odabirapoluga rasta

Pomak samarketinga

destinacije namarketing

proizvoda

se postiglo operativnim marketing aktivnostima premaključnim subjektima i stanovništvu.

2. DostupnostPorast putnika i smanjenje cijena zračnog prometakrajem 80-tih godina su navedene destinacije iskoristileda usklade svoju viziju razvoja gradova (kao prometnih iposlovnih centara) sa vizijom razvoja turizma (potreba zaadekvatnom infrastrukturom) i započeli na modernizaciji iširenju zrakoplovnih luka tijekom 90-tih pa sve do danas.

Procesi širenja kapaciteta zračnih luka:Pariz - Orly i Charles de Gaulle aerodromi saplanovima proširenja kapaciteta(de Gaulle2012otvara terminal 2F u planu je još jedan) - oko 80milijuna putnika trenutačni kapacitet oba aerodromaBeč - 2011. je trebao biti pušten T3 ali zbogpovećanih troškova i krize je projekt (koji je skorodovršen) stavljen na čekanje - sadašnji kapacitet od

20 milijuna putnikaEdinburg - stavljanje u pogon vojnog aerodroma iz70-tih te njegovo unaprjeđenje (1980. - 1988. godineEdinburg je bio povezan samo sa Amsterdamom iDublinom) sa novim terminalom i tornjem - kapacitetod 9 do 10 milijuna putnika sa planom novogterminala do 25 milijuna

Ženeva - jedini aerodrom iz kruga primjera koji jeuvidio značaj zračne povezanosti kasnije i započeoplanove širenja 2007. godine. Naglasak ovogaerodroma je da je glavni aerodrom za terete u EU,iako Švicarska nije članica EU. Kapacitet oko13milijuna putnika

Danas su te destinacije povezane sa cijelim svijetom ipredstavljaju lidere u zračnom prometu.

3. Fokusirani razvoj proizvoda - brze poluge rastaU početnoj situaciji se sagledalo sa čime realno tedestinacije raspolažu i što mogu učiniti na kratki dosrednji rok da pokrenu veći obrtaj turista ali i da postignuveće prihode od turističkog sektora.Resursno atrakcijska osnova je uvelike utjecala na odabirbrzih poluga rasta kojima su destinacije krenule u aktivnupromociju na turističkom tržištu. Rastom odabranihsektora brze poluge rasta su postale centri izvrsnosti,glavni razlog dolaska gostiju u destinaciju. Proces odabirabrze poluge rasta te njen razvoj do razine centraizvrsnosti je u tim destinacijama trajao između 10 i 15godina.

4. Fokus na tržišta / proizvodeMarketing destinacije je pomaknut tijekom 90-tih sasamog "branda" destinacije ka proizvodima (prvenstvenocentrima izvrsnosti) i kreiranju "brandova" proizvoda-npr. Advent u Beču ili Edinburgh Fringe Festival.Taj iskorak je mogao biti napravljen kada se strateškipostavio marketing za pojedinačni proizvod(koji imasvoja pravila, segmente i ciljne skupine) sa jasnodefiniranim emitivnim tržištima po proizvodu ioperativnim marketing aktivnostima prilagođenim zapojedinačno tržište.

48


Modernizacija iprilagođavanjepotrebama

dinamičneaktivnosti

ETAG kao primjerpremosnice

problemakoordinacije

između ključnihsubjekata

Marketingdestinacijeodvojen odstrateškogupravljanja

INOVACIJEKljuč stabilnog razvoja turizma je profesionalnoupravljanje destinacijom i usklađenost upravljačkogmehanizma prema dinamičnim zahtjevima turističkogsektora ali i urbanog stanovništva tih destinacija.

1. Pristup organizaciji i upravljanju turizmomPariz, Ženeva i Beč su upravljanje turizmom razvile nanačin da su modernizirale naslijeđene struktureorganizacija, funkcionalno ih prilagodili premapotrebama i uložili znatne napore u izgradnju kapacitetaljudskih resursa i njihovo obrazovanje sa najnovijimznanjima i tehnologijama. Dodatno, ključni subjektiturističkog sektora su priključeni aktivnom radu u razvojuturizma.

Funkcionalno upravljanje je i dalje dio javnog sektora sadodanom mogućnosti ulaska privatnog sektora u odborei proces odlučivanja.Edinburgh je imao tijekom 80-tih godina objektivnihproblema sa koordinacijom razvoja turizma izmeđuključnih subjekata u turizmu i pristupio je formiranjuposebne Agencije za razvoj i upravljanje turizmom - ETAG(Edinburgh Tourism Action Group). Marketing ipromociju vrši centralna agencija za marketing Škotske -Visit Scotland sa svojim lokalnim marketing i conventionuredom specijaliziranim za Edinburgh.

ETAG ima nekoliko ključnih funkcija / logičnih cjelinasvojeg operativnog djelovanja:

Izrada strateških dokumenata i godišnjih izvještajarada - prilikom izrade strategija kao i operativnihgodišnjih planova suradnja se vrši dvojako - prema

gore (uska suradnja sa centralnom škotskomagencijom) i prema dolje (3.000 poslovnih entiteta usektoru putem godišnje konferencije ETAG-a)Tržišna istraživanja i baza znanja - poseban odjel kojiradi primarna istraživanja posjetitelja, izvještajemakroekonomske i ostale koristi od događanja ifestivala, slaganje baza podataka o svim tržištima,segmentima i turističkim proizvodima

Znanje, obrazovanje i primjeri najboje prakse -svojevrsni inkubator znanja gdje se na godišnjoj bazianimiraju ljudi iz sektora u unaprjeđenje vlastitihznanja, inicijative prema obrazovnom sustavu, uskasuradnja sa znanosti

Poslovne prilike i razvoj poslovanja - bavi se malim isrednjim poduzetništvom u informiranju, pružanjuusluga pokretanja poslovanja (izrada poslovnihplanova), strateških odrednica u sektoru i razvojpotrebnih aktivnosti i usluga prema operativnimgodišnjim planovima.

Marketing destinacije (Visit Scotland) je maksimalnousklađen sa potrebama i smjerom razvoja destinacije i

uzima u obzir godišnje planove destinacije kao naputakšto marketirati i promovirati u sljedećoj poslovnoj godini.Odluke o segmentima, tržištima i media planu su uingerenciji te organizacije.

2. Stanovništvo kao promotor destinacijeIako se marketing destinacija uvijek ocjenjuje premavanjskim percepcijama tržišta, navedene destinacije sustrukturalno radile sa lokalnim stanovništvom u kreiranjuatmosfere gostoljubivog grada. Cilje je bio poticanje

49


Fokus na internupercepciju

stanovništva ikorištenje

stanovništva zapotrebe

promocije

Detaljna ipotpuna znanjao svim

turističkimpodacima

Lobiranje kaozadatakkoordinacije iaktivnog

pristupa sektoraprema politici

aktivnosti u internoj percepciji grada kao turističkedestinacije, privlačenje novog i kvalitetnog stanovništvaprema gradu i /ili omogućavanje realociranja poslovnihsubjekata prema gradu. Značajni poticaj je bilo kreiranjeelementarne i turističke infrstrukture i poticanjestanovništva gradova na korištenje tih resursa. Rezultatovakvog pristupa je dvojak - stanovnici su mogli ocijeniti iunaprijediti pojedinačne elemente putem konstantnogdavanja mišljenja i kritika, te stanovninci korištenjem tihelemenata na najbolji način mogu iz prve rukeafirmativno govoriti o resursima grada.

OPERATIVNE AKTIVNOSTIUpravljanje destinacijom i njenom promocijom zahtjevaveliko znanje o okruženju kao i vrlo detaljno poznavanjevlastite situacije. U razvijenim destinacijama operativneaktivnosti se obavljaju na jednostavan i efikasan način, uslučaju da je postavljen sustav turističkog sektora injegova veza prema politici, javnom sektoru igospodarstvu općenito.U slučaju Zagreba, od širokog spleta raznih operativnihaktivnosti koje primjeri najbolje prakse imaju razvijene iciljano koriste, postavlja se pitanje koje bi aktivnosti bileod najvećeg efekta za trenutačno zadanu situaciju u kojojse turizam Grada nalazi i na što objektivno sadašnjimarketing sustav može utjecati te inicirati nekeaktivnosti.1. Duboko znanje o emitivnim tržištima i kretanjima na

tržištuKorištenje svih izvještaja o trendovima, konstantneanalize emitivnih tržišta, primarna istraživanje i pretplatena sve dostupne baze podataka gostiju čine osnovni stup

kreiranja svih strateških i operativnih aktivnosti uupravljanju i marketingu destinacije.

Kao primjere navodimo nekoliko web poveznica zadetaljnije proučavanje:http://www.geneve-tourisme.ch/pdf/GTBcRapportAnnuel2008.pdfhttp://www.etag.org.uk/market-intelligence.asp

http://www.parisinfo.com/informations-presse-operateurs/paris-en-chiffres/

http://b2b.wien.info/article.asp?IDArticle=1420

2. Praćenje svih događaja vezanih na turizam i njihovihefekata na makroekonomiju Grada

Destinacije su formirale jasnu formulu korisnosti svakogdogađaja kroz praćenje svih makroekeonomskih efekatana ekonomiju Grada. Sa takvim detaljnim znanjemrelativno je lako planirati sljedeći ili novi događaj te ukrajnjoj instanci promovirati (kada se zna koliki je povratna svaki uloženi Euro u promociji).Kao primjer takvog načina praćenja rezultata dajemosljedeću web poveznicu putem kojih se može detaljnijeući u problematiku:

http://eif.co.uk/about-festival/about-festivalhttp://www.etag.org.uk/assets/pdfs/knowledge/edinburghs-festivals-economic-impact-2004-5.pdf

3. Aktivno lobiranje industrijeSistematsko i fokusirano lobiranje ključnih subjekatasektora prema Gradu i prema centralnim polugamadržave kao ključni interes daljnjeg unaprjeđenja opće iturističke infrastrukture.

50


pozitivan trendkao sinergijskiefekt državnepromocije

slabazainteresiranost zapreuzimanje rizikau turizmu

turistički sektor uprocesupronalaženjaprostora za svojrazvoj

nužanprvenstveno

marketing a zatimi upravljački

model

SWOT analizaSWOT analiza predstavlja procjenu ključnih faktora kojikarakteriziraju atraktivnost i privlačnost Zagreba kaoturističke destinacije. Obuhvatila je sljedeće elemente:

resursno atrakcijsku osnovu,socijalni i ekonomski profil,

infrastrukturu (opća i turistička),turističko poslovanje i marketing destinacije,konkurenciju i primjere najbolje prakse,

pravno, političko i ekonomsko okruženje.Glavni inputi za SWOT analizu su dobiveni iz analizepostojeće dokumentacije, obilaska terena, individualnogtelefonskog i osobnog intervjuiranja ključnih subjekata,ali i iz analize tržišta i trendova koji su na snazi uokruženju.

Snage Prilike

PRISTUPANJE EUKULTURA I ARHITEKTURA KREIRANJE BRENDA

GOSTOLJUBIVOST I SIGURNOS T POVE Ć ATI ODMORIŠNI UDIO GOSTIJU▪ PROMETNO ČVORIŠTE E-MARKETING GRADA

RAZVOJ KRATKIH ODMORA I VELIKIHDOGA Đ ANJA

POTENCIJALNE KONKURENTSKE PREDNOSTI

▪ IMIDŽ / POZICIONIRANJE / BRAND▪ TURISTIČK I PAKETI GLOBALNA KRIZA I O Č EKIVANI SPORI RAST

KONGRESNI/MULTIFUNKCIONALNI CENTAR ŠIRENJE KONKURENCIJE NA ISTOKZRAČNA LUKA I DOSTUPNOST FOKUS INVESTICIJA NA

OBALUTURISTIČKA INFRASTRUK TURA

Slabosti Prijetnje

ZAKLJUČAK SWOT ANALIZE

riječ je o gradskoj turističkoj destinaciji koja udosadašnjem periodu nije slijedila uobičajena pravilaigre turističke industrije u/ oko turističkog razvojagradskih destinacija kao rezultat snažne promocijedržave (gdje je Zagreb imao sub optimalnu pozicijuzobg fokusa na obalu);riječ je o gradskoj turističkoj destinaciji koja zasadanema dovoljno iskazan interes ključnih subjekata uprivatnom i javnom sektoru spremnih da preuzmuznačajniji rizik preobražaja turističke fizionomije Grada;riječ je o gradskoj turističkoj destinaciji gdje javni sektorkoji bi, reguliranjem pravila igre u sektoru i drugimpoticajima prema privatnom sektoru, bio u stanjusamostalno inicirati razvoj prvenstveno turističkeinfrastrukture;riječ je o gradskoj turističkoj destinaciji koja je većuvelike otvorila svoj prostor za razvoj projekata premapotrebi drugih sektora, pa se hitno nameće potrebadogovora turističkih interesnih subjekata, prvo osmjeru razvoja destinacije, a onda o regulaciji iinteligentnom pristupu privlačenja velikih i malihinvestitora; ikonačno, riječ je o gradskoj turističkoj destinaciji gdje jenužno hitan program strateškog i operativnogmarketinga u vezi sa objektivno mogućimunaprjeđenjem turizma i turističke kulture, obzirom načinjenicu da su neki elementi lanca vrijednostidestinacije već godinama na čekanju i u konceptualnojformi i na koje se realno sa pozicije marketinga nemože utjecati.

51


Revizija PRMP 2002. - 2010.

52


Četiri strateškaograničenja 2002.

izgubljeni volumentržišta od oko 50%

nedostatakturističkihproizvoda

nepostojanjeimidža

nedostatakupravljačkogmehanizma

Revizija PRMP 2002. - 2010.Provedbeno razvojno-marketinški plan turizma gradaZagreba 2002-2010. je proizašao kao rezultat potrebeGradskog poglavarstva i Turističke zajednice da pribavestrateška i operativna uputstva za razvoj i promidžbuturizma grada Zagreba.Grad Zagreb, zbog ratnih okolnosti, pada tržišta i drugihograničenja, nije bio u mogućnosti pratiti tadašnjeprocese u urbanom turizmu te je ulazio u konkurentskuutrku sa određenim vremenskim odmakom.Restrukturiranje Grada pod utjecajem globalizacije,liberalizacije i standardizacije kao procesima kojeobilježava interesna borba javnih i privatnih subjekataomogućili su razvojni iskorak Zagreba u mjeri u kojoj su tiprocesi i akteri objektivno mogli pružiti.Revizija PRPMP 2002.-2010. se obavlja prema tri glavnecjeline:

1. Ključne strateške kategorije - definirana vizija,ciljevi i scenariji razvoja kao i turističko

pozicioniranje2. Ključne poslovne kategorije - organizacija i

upravljanje destinacijom, konkurentnost i ključnisubjekti te predloženi investicijski projekti

3. Ključne marketinške kategorije - turističkihproizvoda, branding te marketing aktivnosti

Ključne strateške kategorijeStrateške kategorije su postavile afirmativni rangaspiracija Grada ne samo u turističkom sektoru već sepokušala definirati ukupna razvojna vizija i strategijaGrada sa turizmom kao generatorom gospodarskograsta, urbane regeneracije i kvalitete života.

VIZIJA 2002.Zagreb je dobro locirani srednjeeuropski grad s jakimobilježjima Juga/Mediterana. Kao nedovršeni grad,Zagreb ima mogućnost i slobodu izgraditi inteligentnubudućnost. Grad se oslanja na potencijale znanja,obrazovanja i inovacija, te na svoje kulturno nasljeđe iurbanu kvalitetu. Tradicionalna elegancija, zabava i sportčini Zagreb okruženjem dobrog / opuštenog života kojegprihvaćaju i podržavaju njegovi stanovnici. Grad posebnopodržava svoje liderske ambicije na području financija,industrija visokih tehnologija i trgovine u ovom dijeluEurope. S takvim kvalitetama, Grad postaje atraktivnaeuropska turistička destinacija.

SITUACIJA 2010.dinamična kretanja i evolucija u gospodarskim,društvenim, kulturološkim i političkim kretanjima supomakla / reducirala perspektivu postavljene vizije

recentni globalni financijski krahovi su dodatnousmjerili buduću viziju razvoja turizma Grada premafokusiranju na ključne snage i specijalizacijuproces pristupanja Hrvatske u EU daje pozitivanpoticaj u formiranju ranga aspiracija razvoja usljedećih 10 godina

53


Situacija 2010.

djelomičnorealizirana vizija iciljevi razvoja

obzirom naobjektivneokolnosti

imidž i turističkopozicioniranje idalje kao prostorvelikog

unaprjeđenja

napori uiskustvenom

strukturiranju podpritiskom

investicijskogkapitala (i daljenačelna vizija)

CILJEVI I ZADACI RAZVOJA 2002.turizam kao generator gospodarskog rasta

Zagreb kao konkurentska urbana turističkadestinacija Europe9 do 10% udjela turizma u BDP-u Grada i 6 do 7%udjela u zaposlenosti

povrat izgubljenog volumena na srednji rokefikasnije korištenje resursa i atrakcija i uvođenjenovih atrakcija i proizvoda

postati destinacija prisutna na glavnim tržištimaodabrati portfelj efikasan proizvoda

unaprijediti konkurentnost u komplementarnimsektorima

inoviranje upravljanja turizmomravnomjerniji turistički promet tijekom godine itjedna, pojačati vikend prometpostaviti i razviti svijest i imidž Grada u najmanje dvasektora ponude

SITUACIJA 2010.gospodarski rast u proteklom periodu realiziran krozindustriju, trgovinu i građevinarstvo, dok je turizam unešto boljoj situacijii dalje suprotstavljeni interesi oko koncepataupotrebe najvrednijih gradskih resursaportfelj proizvoda, atrakcije i resursi optimalnokorišteni s obzirom na zadane konkurentske uvjete

imidž i svijest o Zagrebu kao turističkoj destinaciji jošuvijek kao neiskorišteni prostor rastarealistički scenarij razvoja realiziran (uz efektreduciranja zbog globalne krize) sa djelomičnoispunjenim pretpostavkama razvoja (novi MSU,bazična infrastruktura i projekti javnog karaktera)

TRŽIŠNO POZICIONIRANJE 2002.Zagreb - najveći glavni grad male nacije na europskomkontinentu, jedinstven je spoj srednjeeuropskog imediteranskog elementa. Zbog blizine Jadrana - Zagrebpredstavlja "vrata Jadrana" za brojne ljubitelje jadranskeobale. Također, Zagreb je europski gastronomski centar azbog svoje vodeće tranzicijske pozicije Zagreb je najjačefinancijsko i poslovno središte između Beča i Atene teključna veza sjevera i juga Europe. Zagreb je tisućugodina staro europsko kulturno središte, grad crkvenihtornjeva i srednjovjekovnih kula. Zagreb je grad kulture ielegancije, ali i mladenačkog aktivizma. Zbog toga jeZagreb grad trgova i parkova ali i brojnih kafića, barova,klubova te sportskih igrališta. U Zagrebu se sviraavangardna glazba i jazz a zagrebačka koncertna iteatarska sezona nema konkurencije u široj regiji. Zagrebje nadomak jedne od najljepših europskih obala, Zagrebje najjužniji srednjoeuropski grad.

SITUACIJA 2010.tržišno pozicioniranje je imalo vrlo visok rangaspiracija kao i povjerenja u snagu Grada i njegovihsubjekata da omoguće realizaciju takvog tržišnogpozicioniranja

54


Situacija 2010.

upravljački modelturizmom Gradaoperativno suboptimalan

ne postojesinergijski efektiizmeđu

involviranihključnih subjekataindustrije

ulaganja uglavnomvezana uz javne

investicijskeprojekte

jedinstveni prodajni prijedlozi i dalje imaju svojusnagu (business, gastronomija, zabava, kultura i sl.)kao elementi izgradnje novog srednjoročnog tržišnogpozicioniranja, ali sa realističnijim rangom aspiracijaturističko strukturiranje Grada (iskustvenostrukturiranje) još uvijek u začetku, kao posljedicapriljeva investicijskog kapitala na ključne resurseGrada u funkciji ostalih sektora gospodarstva.

Ključne poslovne kategorijeNavedeni prijedlozi i preporuke su se doticaleoperacionalizacijom i funkcioniranjem ukupnogturističkog sustava(prije svega marketing sustava iupravljanja turizmom Grada) čime su jasno postavljeneodgovornosti za planiranje, iniciranje i razvoj turističkihprojekata.

ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE 2002.

MISIJA:Odjel za turizam Oblikovanje vizije i koordiniranje

strategije, reguliranje i nadzorturističkog procesa u Gradu

HGK - Komora Zagreb -Turistička zajednica Vijeća

Grada • udruženja obrtnika,

SITUACIJA 2010.Odjel za investicije, praćenje stanja u gospodarstvu iturizam Grada orijentiran uglavnom na načelnopraćenje strateškog dokumenta PRMP 2002.-2010. ioperacionalizaciju onih prijedloga koji su u direktnojnadležnosti OdjelaIzrada nove Strategije razvoja Grada turizam ćetretirati kao ključnu polugu rasta u ekonomskomdijelu strategije sa preuzimanjem nekih od strateškihprijedloga iz PRMP 2002.-2010.

Sustav komore, obrtnika i strukovno-interesnihudruženja nije detaljno upoznat s koristima nitiaktivno involviran u realizaciju prijedloga zaunaprjeđenje konkurentnosti turizma Grada(trenutno je fokus na bazično funkcioniranje njihovihsubjekata - članova u novonastaloj situacijiumanjenih prihoda i zaustavljenih investicijskihciklusa)

Uključivanje ključnih subjekata turizma Grada uTurističko vijeće kao početna točka sinergijskogdjelovanja u turizmu Grada

TZGZ - prijedlog funkcionalne organizacije zbogobjektivnih odnosa prema nacionalnoj turističkojorganizaciji kao i prema Gradu nije zaživjela iako

• ostala strukovna i interesna operativno postoji funkcionalna raspodjelaudruženja odgovornosti

MISIJA: MISIJA:Odnosi s javnošću i Marketing Interesno organiziranje i rast

agencija Grada produktivnosti businessaRazvoj gradskih turističkih proizvoda

55


Situacija 2010.

KONKURENTNOST I KLJUČNI SUBJEKTI 2002.Atraktivnost

( + ) SELEKTIVNO INVESTIRATI - INVESTIRATI RADI INTENZIVNO INVESTIRATIPLAN KONKURENTNOSTI POBOLJŠANJA KONKURENTNOSTI U SEKTOR

Kongresi i konvencijeFešte i karnevali Kulturna događanja

SITUACIJA 2010.Faktori konkurentnosti turizma Grada u većiniuvjetovani tempom jačanja faktora konkurentnosti na

Turističkakonkurentnostuglavnomuvjetovananacionalnimfaktorima

konkurentnosti

Hotelijeri upočetnoj

mobilizaciji itraženju

sinergijskih efekata

Turoperatori iagencije vrše

Touring gradovaBiciklizam

JahanjePlaninarenje

Tematski parkovi

UPRAVLJANJE RASTOM

Poticajna putovanja zaposlenicimaKulturni turizamSveučilišta i obrazovanje

Hodočasništvo

STRIKTNO UPRAVLJANJEILI NAPUŠTANJE

Gradskeatrakcije

( - )( - ) NISKA

primarni proizvodi Zagrebasekundarni proizvodi Zagrebatercijarni proizvodi Zagreba

Izvor: Horwath Consulting Zagreb 2002

Poslovni seminariKratki odmori

Potrošački sajmoviShopping

Kafići i taverneKlubovi i noćni životRafting

Lov

SELEKTIVNO INVESTIRATI INVESTIRATI RADIPOBOLJŠANJA ATRAKTIVNOSTI

Individualna poslovna putovanja Sportska događanjaKorporativni susreti i događanja Poslovni sajmovi

GastronomijaKockanjeSport i rekreacijaZdravstveni turizam

Nacionalni parkovi

KONTROLIRANI RAST

Dvorci Hrvatskog ZagorjaMuzeji i galerije

SREDNJA VISOKA ( + )Konkurentnost

nacionalnoj razini te su u konačnici rezultirali sa suboptimalnim rezultatima

Faktori na koje se moglo utjecati sa razine Gradazbog nepostojanja sinergije ključnih subjekata(privatnog i javnog sektora) u turizmu Gradarezultirala sa malim / zanemarivim pomacima i / ili suti projekti i dalje na čekanju

Globalna i lokalna financijska / ekonomska krizadodatno umanjila fokus na poboljšanje uvjetakonkurentnosti sa vrlo neizvjesnim vremenskimodmakom u realizaciji

Hotelijeri fokusirani na popunjavanje kapaciteta udanim uvjetima nepostojanja turističkog imidža (iakocjenovno ne elastični) kao i na bazična dva proizvoda

- poslovni te kratki (gradski) odmori.Turoperatori i agencije u kreiranju paketa traže visokucjenovnu elastičnost svih subjekata radi mogućnostikreiranja prostora za bolje i kvalitetnije pakete te se

pritisak nacjenovnu

elastičnost i tražebolju dostupnost

Prijedlozi usmjereni na poboljšanje turističkekonkurentnosti turizma Grada su dani po principumodela razvoja turističkih sektora (odnos stope rasta ivolumena poslovanja) i atraktivnosti proizašle izatrakcijsko resursne osnove Grada. Postavljena matricakonkurentnosti i atraktivnosti turističkih sektorapodrazumijevala je primjenu različitih strategija zaspecifični turistički sektor, prema prioritetima isudjelovanju određenih subjekata, sa krajnjim ciljemkorekcije turističkog pozicioniranja Grada.

fokusiraju na pakete u kojima Zagreb čini početnu /završnu točku šire ture države / regije.

Restorateri i ugostitelji uz pritisak nacionalnih Zakonai pravila, dodatnim pravilima Grada nemaju prevelikiprostor za napredovanje (evidentno smanjenjeregistriranih subjekata u zadnjih 5 godina).

56


Situacija 2010.

Realiziraniuglavnom javniprojekti, ostali

projekti još uvijeku konceptualnojfazi

Poslovni proizvod idogađanja svihvrsta kao nositeljiturističke ponude

INVESTICIJSKI PROJEKTI 2002.Obzirom na predloženo strukturiranje Grada, definiraniinvesticijski projekti (ukupno 41 projekt javnog, privatnogi javno-privatnog karaktera) su bili nužna pretpostavkaturističke revitalizacije i razvoja Grada. Cilj je bio stvoritidetaljnu mrežu projekata i da se neovisno o prioritetimadođe do logičnog sustava stvaranja dodanih vrijednostiputem novog turističkog menadžmenta Grada.

SITUACIJA 2010.Inicijalna odgovornost za planiranje i razvojprojekata, predložena na razini Gradske uprave jezaživjela u smislu jasnih javnih projekata koji su irealizirani - izgradnja javnih garaža, uređenje Jaruna iBundeka, Sljeme, Tkalčićeva, označavanje isignalizacijaProjekti koji su trebali uključivati javno privatnopartnerstvo i/ ili samo privatnog karaktera suuglavnom ostali na konceptualnim prijedlozima-kongresni centar, Zagrebački velesajam, Gornji grad,zračna luka i sl.

Ključne marketinške kategorijePROIZVODI 2002.

Predloženi su sljedeći poslovni sektori sa razradomsvakog od sektora na proizvodne pod kategorije:

Individualna poslovna putovanjaKratki odmori u graduProfesionalna putovanjaKulturna i specijalna događanja

Sportska događanjaTouringSpecijalni interesi

Projekcije noćenja prema proizvodnim kategorijama:2001 % 2006 % 2010 %

Individualni poslovni gosti 417.400 70% 535.200 61% 663.100 51%

City Break 41.700 7% 75.000 9% 150.000 12%

Profesionalna putovanja 41.700 7% 110.200 13% 215.000 17%

Kulturna i specijalna događanja 17.900 3% 30.000 3% 75.000 6%

Sportski događaji 47.700 8% 55.000 6% 70.000 5%

Touring 5.900 1% 25.000 3% 50.000 4%

Specijalni interesi 24.000 4% 40.000 5% 73.300 6%

Ukupno 596.300 100% 870.400 100% 1.296.400 100%Izvor: Horwath Consulting Zagreb, 2002

SITUACIJA 2010.Poslovni proizvod - individualna putovanja i daljelider sa povećanim udjelom u odnosu na2002.godinu zbog povećanja volumena poslovnihaktivnosti u Gradu

Poslovni proizvod - profesionalna putovanja dosegaosvoj fizički limit s obzirom na nedostatak kongresnog- multifunkcionalnog centra i fizički limit zračne lukeKulturna, specijalna i sportska događanja pokazujutrend intenzivnog rasta i pokazuju potrebu zaprofesionalnim marketinškim upravljanjem

Kratki odmori u gradu još uvijek na početnoj točcirazvoja - povezano sa stanjem faktora konkurentnosti

57


Situacija 2010.

Realizirani javniprojekti, ostali

projekti još uvijeku konceptualnojfazi

Poslovni proizvod idogađanja kaonositelji turističkeponude

Nužna potrebakreiranjaprofesionalne

arhitekture tržišnemarke grada

Zagreba

Komunikacija idistribucija

uglavnom pasivneodnosno reaktivneprema danoj

situaciji

kao i suradnje na razini ključnih subjekata iz javnog iprivatnog sektora turizma GradaTouring se intenzivirao kao posljedica interesa zatouringom u regiji / državi te shodno tome zauzeoobjektivno moguću poziciju usko povezanu sanacionalnim turističkim proizvodomOstali sektori su uglavnom u bazičnoj formi kaorezultat individualnih napora(strukturiranje raznihitinerara i tematiziranih obilazaka) i bez značajnemarketing obrade

BRANDING STRATEGIJA 2002.Stvaranje jedinstvene / krovne marke Zagreba pomoćukoje bi se Zagreb promovirao na međunarodnomturističkom tržištu. Ključne preporuke:

zaštitna marka sa logom i jedinstvenim prodajnimprijedlogom

zaštitne marke proizvodakreiranje oznaka i loga itinerara / atrakcija / mjesta odinteresa

oznake za TIC-eveSITUACIJA 2010.

Vizualni identitet TZGZ-a sa zaštićenom markomlicitarskih srca, fonta i loga TZGZ-a (Zagreb) je najbližipokušaj profesionalnog pristupa kreiranju tržišnemarke

Usprkos tome, imidž Zagreba na turističkom tržištuzasada ne postoji, odnosno nije prepoznat, te senamiče hitna potreba za profesionalnim kreiranjemarhitekture buduće tržišne marke grada Zagreba.

OPERATIVNI MARKETING 2002.Operativne marketing aktivnosti su predložene u 4kategorije:

taktike proizvoda,komunikacijske taktiketaktike unaprjeđenja prodaje,marketing infrastruktura

Sve taktike su bile formulirane u skladu sa predloženimstrategijama i zadacima, postavljene u vremenske terminei sa alociranim potrebnim budžetom.

SITUACIJA 2010.Objektivno moguće aktivnosti i taktike koje su moglebiti provedene tijekom posljednjih 8 godina se koriste(oglašavanje, promocija, nastupi na sajmovima,marketing infrastruktura) i unaprjeđujuAktivnosti i taktike koje nisu zaživjele uglavnom zbogneostvarenih strateških i operativnih pretpostavkipredstavljaju prostor za reviziju novog operativnogmarketing plana (npr. plan događaja u Gradu se nemože dvije godine unaprijed utvrditi zbog planovaprivatnih i javnih subjekata koji određuju datume 6do 8 mjeseci prije samog događaja - kratko vrijemeza operativno marketing planiranje),Politika prema geo tržištima je uglavnom pasivnogkaraktera i referira se prema novo nastaloj situaciji(ulazak nisko budžetnih prijevoznika- reakcija saoglašavanjem i promocijom na emitivnom tržištuprijevoznika)

58


Kontekst razvoja destinacije

59


Kontekst razvoja:

CentralizacijaGradske uprave iinvesticijamaokrenuto

prostornoplaniranje

Trgovački iposlovni centri kaogeneratori

blagostanja

Proces razvojamulti kulturalnostii novih standardakulture

Inkorporiranjenovih tehnologijau svakodnevniživot

Kontekst razvoja destinacijeU razdoblju od donošenja PRMP 2002.-2010. u Zagrebusu se dogodili veći pomaci u infrastrukturi, investicijamate napose u gospodarskom i političkom okruženju.Uspjeh plana (PRMP 2002.-2010.) je direktno ovisio osposobnosti Grada i njegovih sektora i poduzeća, ali iprivatne inicijative da aktiviraju dostupne resurse zaostvarenje tada postavljenih ciljeva.Danas je Zagreb u procesu restrukturiranja sa jasnimprocesima koji se mogu identificirati u nekoliko cjelina:

Gradska upravacentralizacija upravljanja gradskim poduzećima

razvoj bazične infrastrukture radi poboljšanjakvalitete života građanadinamično i investicijama okrenuto prostornoplaniranjeveliki turistički projekti (smještaj, turističkainfrastruktura) u procesu čekanja boje investicijskeklime

Gospodarstvorazvoj velikog broja poslovnih i trgovačkih centara sajasnim ciljem postanka regionalnog poslovnog itrgovačkog centra

otvaranje regionalnih sjedišta međunarodnihpoduzeća zbog interesa širenja poslovanja u regiji

prenamjena tradicionalno industrijski orijentiranihprostora u nove koncepte korištenja prostora-orijentirane uglavnom na stambeno poslovne funkcije

Društvoimigracija u urbanu strukturu iz drugih dijelovaHrvatske sa mijenjanjem slike stanovništva ka multikulturalnom društvu otvorenom za nova znanja itehnologijepovećanje svjesnosti javne uprave i građanstva oljudima sa posebnim potrebama i prilagođavanjegradske i urbane strukture tim potrebamapovećana svijest o vrijednosti kulture i naslijeđa ipritisak javnosti za zadovoljenje putem novihkulturoloških standarda

Tehnologijainkorporiranje modernih tehnologija u svakodnevniživot građana - wi-fi, elektronske karte, GPS mape,društvene mrežeinovacije na području plaćanja javnih i privatnihusluga - parking sms, mobilno bankarstvo i sl.uvođenje centraliziranog sustava gradskog prijevoza

U takvim procesima turizam je rezultirao sa rastom usmještajnim kapacitetima kao i stabilnim rastomrealiziranih dolazaka i noćenja, dosegnuvši svoj određenizenit u sklopu danih uvjeta i mogućnosti. Zenit se očitujeu stagnaciji i trendu pada poslovnih rezultata hotelskeindustrije, turoperatora i agencija kao ključnih subjekataturizma Grada, ali i u nedostatku dodane vrijednosti uukupnom lancu vrijednosti turizma.

60


Može se zaključiti da konkurentska pozicija Zagreba kaoturističke destinacije ima još dosta prostora zaKljučno pitanje:

Kako poboljšatipoziciju

marketingaturizmadestinacijeobzirom na

nemogućnostutjecaja na

ključne faktorekonkurentnosti

unaprjeđenje i upravo u toj činjenici ovisi smjer daljegrazvoja.

Pitanje daljeg razvoja Zagreba kao turističke destinacijenije u razvoju konkurentske pozicije (pošto ona ovisi oinvesticijski intenzivnim procesima i pod utjecajem jenebrojenih faktora te se ona postupno s napredovanjemopćih procesa i sama unaprjeđuje) već je ključno pitanje udaljeg unaprjeđenja pozicije Zagreba kao turističkedestinacije. Ukratko rečeno, što je realno mogućenapraviti sa pozicije marketinga turizma Grada, napoboljšanju dosegnute situacije upravo zbognemogućnosti utjecaja na ključne strateške funkcijeodnosno poboljšanja faktora konkurentnosti.

61


Strateška uporišta razvoja

62


Pozicija postupne istabilne izgradnjeimidža

Turizam kao agensrazvoja

Fokusirani gradskimarketing

Strateška uporišta razvojaNovo doba - novi izazovi

Nove globalne okolnosti, svjetski strah od ozbiljneekonomske krize predstavljaju veliki izazov zaturističku industriju gradova kao generatoraekonomske vrijednosti. Novo vrijeme donosiodređenu razinu straha koje izazove stavlja uodređenu poziciju rezultata i uspjeha turističkoggrada.Veliki turistički gradovi osim suočavanja sa krizom,stavljaju u fokus reputaciju svojih destinacija koja saočekivanim padom pokazatelja turističke industrije,ugrožava reputaciju poželjne turističke gradskedestinacije sa dugoročnim negativnim efektima.U takvoj situaciji na turističkom tržištu, grad Zagrebzbog još uvijek neizgrađenog turističkog imidža imašansu zauzeti poziciju stabilne izgradnje ne samoturističkog imidža već i reputacije grada koji privlačipažnju, inspirira i potiče pozitivne emocije krozafirmativne poruke i priče.

Glavni grad koji se treba ostvaritiKao glavni grad nacije Zagreb se ambiciozno postaviou liderstvu na više područja. U posljednjih10-takgodina došlo je do velikog razvoja gradskeinfrastrukture, otvaranja poslovnih subjekata iopćenito poboljšanja kvalitete života stanovnika.Turizam kao agens koji afirmira sve sektore, pratio jerazvoj ostalih područja, no zbog objektivnih preprekanije bio u stanju napraviti taj potrebni korak naprijed

u afirmaciji Grada kao turističke destinacije na kartiEurope.

Pošto je jasno postavljen rang ambicija Grada kaolidera u gotovo svim područjima na razini države,turistički sektor kao i ključni subjekti moraju preuzetiodgovornost i rizik da bi se u narednom periodunapravio ključni iskorak u turizmu.

Koordinacija i suradnjaPrioritet marketinga Grada treba biti potporapromociji ključnih doživljaja kao i zajednički pristupsvih ključnih subjekata poslovnom segmentu.

Gradska administracija je imala vodeću ulogu ukreiranju potrebne infrastrukture, TZGZ u promociji imarketingu Grada, hotelska industrija u smještaju teostali sudionici u turizmu su dali svoj dio napora, nopostoji opća ocjena da su ti napori individualizirani ida je premalo suradnje između ključnih subjekata.Korak naprijed u sljedećem periodu je rješavanjefragmentacije turističke industrije i komplementarnihdjelatnosti da se kreira platforma suradnje ikonzistentne isporuke cjelokupnog lanca vrijednosti uturizmu.Također je potreban značajan pomak kaelektronskom marketingu i svim modernimtehnološkim rješenjima kako bi se razvio fokusiranimarketing na ciljne segmente i glavna emitivnatržišta.

63


Kvaliteta životaZagrepčani cijene omjer veličine Grada i njegovihspecifičnih karakteristika, a koja se očituje kroz

Građani kao izvor izrcalo turističkogimidža

snažnu povezanost građana sa kvartovima koji sepercipiraju kao dobra mjesta za kvalitetan život.

Za održivi razvoj turizma potrebno je zadržavanjeosjećaja kvalitetnog života građana ne samo krozkvalitetu okoliša već i mogućnostima edukacije, rada iispunjavanja slobodnog vremena, danas i za budućegeneracije.Osmišljena marketing kampanja prema građanima oprednostima i pozitivnim stranama življenja i boravkau Gradu stavlja osmijeh na lica Zagrepčana kojidobrohotno pomažu turistima a i time izgrađujupozitivan imidž Grada.

64


Strateške preporuke razvojaturizma

65


Strateške preporuke razvoja turizma

Atributi vizije:

Grad sa pričomGrad u interesugrađanaTurizam kaomedij globalneprezentacije i

agens afirmacijerazvoja

Uporištapozicioniranja

Zagreb - poslovnicentarZagreb - kultura itradicijaZagreb - zabava iaktivnosti

TURISTIČKA VIZIJA 2020.Sukladno postavljenoj viziji iz 2002. godine, a uzevši uobzir recentne pomake na gospodarskim, društvenim ikulturnim vrijednostima, vizija razvoja turizma gradaZagreba se postavlja za period od idućih 10-tak godina.

Zagreb je novi europski glavni grad koji svojim urbanimsadržajem i načinom života s mjerom potiče ljude da unjemu žive i u njega dolaze.

Zagreb je grad koji zna ispričati svoju priču, koji se ponosisvojom tradicijom i koji zna pokazati svoje vrijednosti.Zagreb je moderan grad koji investicijama u nova znanja,e-tehnologije i industrije aspirira stabilnom razvoju uinteresu svojih građana.Zagreb se posebno oslanja na turizam ne samo kao narazvojnu polugu nego i kao medij globalne prezentacijesvog identiteta i dostignuća.

U tom smislu Zagreb posebno potiče razvoj turističkeinfrastrukture, smještajnih kapaciteta, turističkih atrakcijai događanja. Zalaže se za vrhunsko gostoprimstvo i gdjegrađani i gosti primaju točne i pravovremene informacijekako bi mogli slijediti svoje interese, emocije i doživljajevlastitim tempom.Ključni subjekti Grada prihvaćaju turizam kao agensafirmacije razvoja u vremenu koje dolazi a što će Gradpostići brzim kreiranjem novih turističkih proizvoda iusluga.

TURISTIČKO POZICIONIRANJETurističko pozicioniranje grada Zagreba pronalazi svojeuporište u još uvijek važećim jedinstvenim prodajnimprijedlozima, ali i recentnim trendovima u urbanimgradskim destinacijama.Proces donošenja finalnog turističkog pozicioniranjaZagreba će biti dodatno razrađen u procesu razradeoperativnog marketing plana

Zagreb se pozicionira kao urbana turistička destinacija zaposlovne i odmorišne goste koja koristi jedinstvenupoziciju spoja srednjeeuropskog i mediteranskogelementa pružajući imidž kulture, elegancije imladenačkog aktivizma.Svoju tržišnu poziciju učvršćuje heterogenošću idiverzitetom urbane strukture prilagođene ispunjavanjusvakodnevnih ljudskih potreba kroz široki splet poslovne,kulturološke, događajne i sportsko - rekreacijske ponude.

Rang aspiracija naglašava protkanim vrijednostima:identiteta, kulture i tradicijeotvorenosti, gostoljubivosti i građanske kulturepoduzetnosti, kreativnosti i inovativnosti.

66


Centri izvrsnosti:Poslovni

Kultura idogađanja

Srednjoročni razvoj:Touring

Kratki odmori

Potpora nositeljima:Gastronomija ishoppingSpecijalni interesi

STRATEGIJA PROIZVODNOG PORTFELJARazvoj proizvodnog portfelja proizlazi iz sljedećihčinjenica i pretpostavki:

Zagreb kao turistička destinacija je još uvijeknepoznata turistička destinacija Europe i čeka gasrednjoročni proces izgradnje imidžaSvi gradovi konkurenti imaju sličan proizvodniportfelj sa specifičnostima pojedinačnog grada i dasvi pokušavaju plasirati svoju destinaciju na istaemitivna tržištaPrimjeri najbolje prakse su pokazali da su u procesurazvoja destinacije u prošlosti bili fokusirani samo nadva do tri turistička proizvoda koje su razvijali dorazine centra izvrsnostiZa očekivati je u sljedećih nekoliko godina smanjenibroj investicija privatnog sektora u turističkuindustriju te smanjeno izdvajanje javnog sektora zaturističku infrastrukturu grada kao i općuinfrastrukturu.

Zbog gore navedenih faktora predlaže se fokus na dvaključna proizvoda- Poslovni proizvod i Kultura sadogađanjima, iz razloga što oni već ćdobro operativnofunkcioniraju, postoji elementarna turističkainfrastruktura te se u njih ne treba investicijski intenzivnoulagati. Ovdje se pretpostavlja dobar strateški i operativnimarketing.

Drugi set proizvoda jesu Touring i Kratki odmori, koji sujoš uvijek u začetku, no za profesionalni iskorak ovihproizvoda, potreban je sa jedne strane dodatni razvoj

opće i turističke infrastrukture, te s druge strane kreiranjedobrih marketing i promotivnih programa.Treća razina proizvoda su Gastronomija / shopping iSpecijalni interesi koji predstavljaju elementeupotpunjavanja proizvoda prve i druge razine davajućidodanu vrijednost primarnom motivu dolaska.Dugoročno ukoliko se pokaže neki od specijalnih interesadovoljno interesantan i fizičke brojke pokazuju ozbiljantrend rasta, mogu se priključiti drugoj razini proizvoda.

Operativne aktivnosti svakog od predloženih proizvodarazraditi će se na interaktivnim radionicama sa timomTZGZ.

STRATEŠKI CILJEVI TURIZMA GRADA ZAGREBAObzirom na sadašnje i potencijalne goste:

Olakšati dostup destinaciji i donošenje odluke /kupnju kratkih odmora u Zagrebu;Omogućiti jednostavan pristup informacijama što sedogađa u kulturi i događanjima u Gradu;

Osigurati da je grad sigurno i ugodno mjesto zaboravak;

Razvijati turističku infrastrukturu da kreira osjećajkvalitete i dobre vrijednosti za novac.

Obzirom na turistički sektor:Razvijati razumijevanje između turističkog i ostalihsektora na način da se kreira zajednički kontekstrazvoja turizma;Poticati razvoj zajedničkih aktivnosti i sinergije, usmislu komercijalizacije (paketi kulture i događanja sa

67


Strateški ciljevi:

Olakšati dostupJednostavanpristup

informacijamaKreirati osjećajkvalitete idobrog odnosavrijednosti zanovacSinergijski efekticijelog sektoraGraditi odnosprema lokalnomstanovništvu

Unaprjeđenjeurbane

galanterijePoboljšati dosegproizvoda ipromocije

smještajem, prehranom i prijevozom), razvojnihmogućnosti(informacije o poslovnim prilikama uturističkom sektoru) kao i ostalih ne komercijalnihaktivnosti;Izgradnja odnosa prema lokalnom stanovništvu iprivatnom sektoru.

Obzirom na infrastrukturu:Lobiranje turističkog sektora na donositelje odluka oglavnim infrastrukturnim projektima;Unaprjeđenje vizualne prezentacije urbane sredinekroz uređenje parkova, šetnica, urbane galanterije isl.Razviti politiku očuvanja okoliša u gradskom turizmui aktivnosti koje podižu vrijednost brige o okolišu.

Obzirom na razvoj turističkih proizvoda:Istraživanje i identificiranje prilika za izgradnjudodanih vrijednosti u trenutačnom portfelju tepodizanje svjesnosti;Potpora izgradnji dodatnih proizvoda kroz razvojdodatne marketing ekspertize;Proširenje dosega proizvoda kroz ciljane marketingaktivnosti.

Obzirom na marketing sustav:Osigurati način najboljeg nastupa i promocije ponudeGrada na ključnim tržištima i prema identificiranimsegmentima;

Poticanje zajedničkih marketing i promotivnihaktivnosti između ključnih subjekata turističkeponude Grada;

Aktivno lobiranje za proširenje marketing budžeta zadogađanja i kulturu.

68


Izrada strategijeturističkogbranda gradaZagreba

Inkorporiranjejedinstvenog

spleta kulture idogađaja sapostojećom

ponudom

E-strategijamarketingadestinacije

STRATEGIJE1. Grad kao brand - razmišljati kao brandZašto?

Zagreb je još uvijek u potrazi za svojim izražajem.Turistički brand Zagreba mora proizaći iz emocionalnepovezanosti Grada i priča koje ga sačinjavaju i koje dajujedinstvenu percepciju gostima.Dosljedno prepoznavanje svih ključnih vrijednosti,atributa, priča daje jasni okvir za pozicioniranje putem trismjernice - dosljednost, neodoljivost i konzistentnost.

ImplikacijeKomunikacija se mora odaslati prema ključnimskupinama- stanovništvo, gosti, poslovni subjekti,investitori, javni sektor - posebno iskrojenim strategijamakoje afirmiraju turizam, Zagreb i sadržaje.Izrada strategije turističkog branda Zagreba sa njegovomarhitekturom se stavlja kao prioritet u sljedećem periodu.

2. Maksimizirati efekt kulture i događanjaZašto?

Sportski natjecanja, koncerti, događanja, kulturološkisimboli i institucije su jedinstveni resursi i atraktoriturizma Grada koji govore o gospodarskom vitalitetu ili odinamičnosti destinacije. U današnje vrijeme turističkigradovi najviše dobivaju iz tzv. "soft" elemenata poputuređenja obala rijeka, prvoklasnih događaja, umjetničkihokupljanja, a sve kako bi se istakli na globalnomturističkom tržištu. Koristeći kulturu i povezane elemente,tržište dobiva razloge za posjet i dolazak u destinaciju.

ImplikacijeBogato naslijeđe i kultura zajedno sa događajima pružajujedinstvenu prilku Gradu da obilježava datume /rođendane/ velike događaje iz povijesti i sl. Krozoperativni marketing plan Zagreb osigurava sve bazičneelemente- informacije, opcije i mogućnosti boravka,programe i sl.

Jedinstveni splet arhitekture, umjetnosti, naslijeđa izabave se jednostavno inkorporira sa postojećomponudom kroz dinamično strukturiranje ponude Grada.

3. Lakša dostupnost - Zagreb On LineZašto?

Dostupnost ima više oblika - transport, putovanja,prilagođenost osobama sa invaliditetom, novetehnologije - Internet. Na većinu od ovih elemenata se nemože direktno utjecati sa pozicije marketinga destinacijeosim Interneta.

TZGZ ima veliku priliku iskoristiti potencijale povezivanjasa poslovnim bazama, bazama gostiju, kreiranja noveB2B i B2C komunikacije, kao i postavljanjepersonaliziranih odnosa sa gostima - i sve toelektronskim oblikom prezentacije i predstavljanja.

ImplikacijeKreiranjem posebne E-strategije sa ciljem postavljanjadestinacijskog upravljanja turizmom Grada na Internetukoji naglašava uslužnost i apsolutnost potrebnihinformacija ako i što daje potporu strateškom ioperativnom marketingu. Uvelike olakšava i usmjeravadjelatnost informacijskih centara.

69


Viša razinakvalitete

elemenataturističkog lancavrijednosti

Privlačenje izadržavanjetalenata uturistički sektor

4. KvalitetaZašto?

Potreba za višom kvalitetom se ističe na cijelom područjuobuhvata Grada a najviše se reflektira na provedenaiskustva i razinu zadovoljstva gostiju Grada. To ne znači 5zvjezdica kvaliteta, već redovito premašivanje očekivanjagostiju i posjetitelja kroz davanje dodane vrijednostisvemu što se nudi.

ImplikacijeKvaliteta gradske jezgre, smještaja, prezentacija hrane ipića, opremljenost atrakcija, promocija događaja su nekiod elemenata turističkog lanca vrijednosti na kojima semože ciljano surađivati radi dostizanja cilja kvalitete.

5. Privući i zadržati talent (potencijal)Zašto?

Proces pristupanja EU namiče nove paradigme geografskimobilne kreativnosti gdje gradovi postaju inkubatori/atraktori ostvarivanja ljudskih afiniteta u inovacijama iidejama uz pristojnu kvalitetu života.Zagreb, u uvjetima opće ekonomske krize i neizvjesnogvremena u periodu od tri do pet godina, će imati zapotrebu naporno raditi na sprječavanju odljevakvalitetnih i educiranih kadrova na svim razinamaturističke djelatnosti - od konobara, preko djelatnika umarketingu pa sve do hotelskih menadžera i sl.

ImplikacijeKapaciteti zagrebačkih strukovnih škola i ostalihobrazovnih razina dovoljno su dostatni da se premanjima ostvari osmišljena marketing komunikacija.Time se direktno utječe na mlade ljude i potencijalnetalente da kroz svoje višegodišnje obrazovanje imajujasnu percepciju da žele biti dio turističke industrijeGrada.Na jednaki način se može pristupiti i privlačenju talenataiz regije za deficitne djelatnosti i znanja.

70


Algoritam rasta

71


Algoritam rasta

Iskoristitipostojeće resurse

Što je višeneutralizirati

utjecaj krize

Sustavni rad saljudskim

resursima

Strateški okvir razvoja turizma Zagreba postavlja okvirnudinamiku ostvarenja postavljenih kategorija a koja ovisi oviše faktora:

mogućnosti Grada da iskoristi svoje već postojeće ipostavljene turističke resurse na efikasniji načinkreiranjem turističke marke i jačom promocijom naključnim emitivnim tržištimarazini neutralizacije utjecaja financijske krize putemsmislene pripreme mogućnosti za poticanjeinvestiranja u turistički sektor, gdje je to moguće ilogički primjenjivosustavni rad na elementima konkurentnosti koji nisuinvesticijski kao npr. sustavni rad i izgradnjakapaciteta svih subjekata u turizmu kroz dodatnaznanja i edukaciju

POLAZIŠTA PROCJENE TRŽIŠNOG POTENCIJALATuristički promet u gradu Zagrebu može se podijeliti nadva glavna tržišna pokretača:

Poslovne goste i industriju sastanaka koji većinomcilja hotele 3 do 5*, ali pretežno one više kategorije,Odmorišni turizam koji cilja hotele srednje i nižekategorije te hostele i privatni smještaj.

Projiciranja tržišnog potencijala, odnosno mogućeg iočekivanog volumena turističkog prometa u narednomperiodu, temelji se na sljedećim polazištima:

Poslovni i MICE segment je usko povezan s općomekonomskom situacijom Hrvatske i regije kao glavnimtržištima;Sadašnje projekcije ekonomskog rasta ne nude razlogza osobiti optimizam u smislu naglog ekonomskogoporavka već je izgledno da će on teći postepeno teda će se tržište poslovno motiviranih putovanja jošdugo oporavljati;Ovaj operativni marketing plan pretpostavljamaksimiziranje učinaka na temelju postojećegproizvoda, odnosno podrazumijeva da neće bitikapitalnih investicija u razvoj kongresnog centra kao idrugih značajnijih sadržaja turističke infrastrukture.

Temeljem navedenih polazišta izvjesno je da će se rastturističkog prometa u razdoblju plana i dalje moratiznačajnije oslanjati na jaču komercijalizaciju u segmentuodmorišnog turizma

72


PRELIMINARNA PROCJENA TRŽIŠNOG POTENCIJALA (NOĆENJA)Procjena kretanja turističkog prometa temelji se na sljedećim pretpostavkama:

Neće biti značajnih kvantitativnih promjena u ponudi hotelskog smještajaDoći će do porasta ponude hostelskog smještaja do 30% u odnosu na danas

Operativni marketinški plan utjecat će na poboljšanje marketinga i prodaje grada Zagreba kao turističke destinacije

Nema značajnijepromjene uhotelskom

smještajuProcjena kretanja broja noćenja u gradu Zagrebu u periodu 2010 - 2016

Vrsta smj. kapaciteta 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 udio 2016.Hoteli 844,996 861,896 887,753 949,895 997,390 1,047,260 1,089,150 1,132,716 78.0%

PorastOstalo 202,941 213,088 228,004 243,965 261,042 279,315 298,867 319,788 22.0%

hostelskogsmještaja

Bolji marketing iprodaja Zagrebakao turističkedestinacije

UKUPNO: 1,047,937 1,074,984 1,115,757 1,193,860 1,258,432 1,326,575 1,388,017 1,452,504 100.0%

Za očekivati je da će nakon drastičnog pada turističkog prometa u 2009. godini, u sljedeće dvije godine doći tek doblagog oporavka, a da će se rezultati iz 2008. dostići u 2012. godini

Rješavanje sadašnjih strukturalnih problema hrvatskog gospodarstva će se poklopiti s konačnim ulaskom Hrvatske u EUu 2012. godini nakon čega je za očekivati snažniji rast poslovnih oblika turizma koji će uvjetovati i veći rast potražnje zahotelskim smještajem

Ipak, u ukupnom periodu je za očekivati da će postotno brže rasti potražnja za drugim tipovima smještaja, prije svegahostelima i hotelima nižih kategorija

73

Documents

Operativni marketinški plan turizma grada Zagreba za razdoblje