opcina-barilovic.hropcina-barilovic.hr/.../07/Službeni-glasnik-2-2016.docx · Web view- nepostojanje poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – potvrda porezne

SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BARILOVIĆ

Izlazi po potrebi:

Datum 17.06.2016 god.

BROJ 2.

Odgovorna urednica: Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjelaIrena Marinković

telefon: 047/ 847-100, 047/847-225telefax: 047/ 847-101e-mail: opcina.brilovic@ ka.htnet.hrwww.opcina-barilovic.hr

1

Broj 2 - 2016 «Službeni glasnik Općine Barilović»

S A D R Ž A J:

NAČELNIK OPĆINE

1. Odluka o početku postupka nabave usluga za izradu Strategije razvoja Općine Barilović2. Odluka o prihvaćanju ponude za izradu arhitektonske dokumentacije za legalizaciju stambene zgrade u Perjasici3. Odluka o raspodjeli financijskih sredstava proračuna Općine namijenjenih za osnovno školstvo4. Odluka o prihvaćanju ponude za izradu arhitektonske dokumentacije za legalizaciju objekata za potrebe Mjesnog odbora Šćulac i Koranski Breijg5. Pravilnik o uvjetima i načinu izbora osobe za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa6. Ugovor sa prijavoznikom po socijalnom planu Općine za umirovljenike7. Zaključak o utvrđivanju nacrta konačnog prijedloga III Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Barilović8. Odluka o početku postupka nabave odvjetničkih usluga i pravnog zastupanja Općine Barilović9. Odluka o početku postupka nabave usluga za izradu projektne dokumetacije za izgradnju „Kulturnog centra Barilović“10. Ugovor o autorskom djelu 11. Odluka o raspodjeli financijskih sredstava proračuna Općine namijenjenih za osnovno školstvo12. Odluka po Socijalnom planu / Zidarević/13. Odluka po Socijalnom planu za podmirenje troškova izleta osnovnoškolaca14. Anex Ugovora za poslovni prostor u Perjasici15. Odluka o zasnivanju radnog odnosa na javnom radu 16. Odluka o početku postupka nabave usluga za izradu projektne dokumetacije za izgradnju „Centra za pustolovni turizam „17. Izvješće o primjeni agrotehničkih mjera za 2015 godinu18. Zaključak o sufinanciranju autobusne linije Duga Resa- Lučica-Perjasica19. Odluka o odabiru kandidata za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa20. Plan poziva Stožera Civilne zaštite Općine barilović21. Odluka o osnivanju Stožera Civilne zaštite Općine Barilović

OPĆINSKO VIJEĆE

1. Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom 2015-2020 god.2. Odluka o određvanju operativnih sanga i pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Barilović3. Odluka o donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalni i kulturnih dobara te okolišta od katastrofa velikih nesereća Općine Barilović4. Odluka o donošenju Plana zaštite i spašavanje i Plana civilne zaštite5. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava Civilne zaštite 2016-2019 god.6. Odluka o donošenju Plana zaštite od požara Općine Barilović7. Odluka o odabiru ponudtielja za pružanje odvjetničkih usluga i usluga pravnog zastupanja Općine8. Odluka o odabiru ponuditelja za usulge izrade Strategije razvoja Općine Barilović9. Odluka o odabiru ponuditelja za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju „Kulturnog centra Općine Barilović“10. Odluka o odabiru ponuditelja za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju „Centar za pustolovni turizam“

2


11. Odluka o kupnji zemljišta za „Zavičajnu zbirku“12. Odluka o kupnji zemljišt za turističko sportsko rekreacioni centar u Donjem Velemeriću13. Odluka o prodaji zemljišta u vlasništvu Općine Barilović14. Natječaj za prodaju zemljišta u vlasništvu Općine Barilović15. Rješenje o imenovanju povjerenstva za kandidiranje projekata prema EU fondovima16. Odluka o usvajanju Izvješća stanja u prostoru Općine Barilović 2016 - 2020 godine17. Odluka o donošenju III Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović

3

Broj 2 - 2016 «Službeni glasnik Općine Barilović»1.

Na temelju članka 9. Stavak 2 Odluke o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti „Službeni glasnik Općine Barilović broj:05/14“ Načelnik Općine Barilović ,01.04.2016 godine donio je:

O D L U KAo početku postupka nabave bagatelne vrijednosti

za usluge izrade Strategije razvoja Općine Barilovićod 2016 -2020 god

I.Podaci o naručitelju:- naziv, sjedište i adresa: Općina Barilović, Barilović bb- OIB: 20647441417

II.Predmet nabave : izrada Strategije razvoja Općine Barilović od 2016 do 2020 godine Opisan je u opisu poslova na kraju ovog Poziva./Strategijom razvoja Općine Barilović do 2020. godine (dalje u tekstu: Strategija) utvrdit će serazvojni ciljevi usmjereni prema društveno-gospodarskom razvoju Općine.Ciljevi koji se trebaju ostvariti Strategijom su prije svega:- utvrđivanje lokalnih potreba te povezivanje s regionalnim, državnim prioritetima teEuropskom strategijom za pametan, održiv i uključiv rast, a što će pružiti osnovu za strateškoplaniranje i izradu razvojnih programa svih partnera u kojima su zastupljene interesne skupine,- stvaranje uvjeta za osiguranje potpora u svim društveno-gospodarskim područjima, a u ciljupovećanja i optimalnog korištenja njihovog razvojnog potencijala,- stvaranje podloge za pripremu i apliciranje projekata prema EU i drugim fondovima,- stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, s partnerima iz drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Hrvatske i inozemstva,- stvaranje uvjeta za razvoj sustava energetske učinkovitosti i održivo gospodarenje prirodnimresursima te zaštitu okoliša./

III.Procijenjena vrijednost nabave : 70.000,00 kuna (bez PDV-a) a sredstva su osigurana u Proračunu Općine Barilović za 2016 godinu , evidencijski broj Plana nabave: 36/2016. Početak radova 18.04.2016 godine a završetak 90 dana od dana sklapanja ugovora.Gospodarski subjekti temeljem članka 7 i 8 Odluke o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti moraju dokazat:- nekažnjavanje za gospodarski subjekt i za osobu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta davanjem izjave koja ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana objave Poziva na dostavu ponuda,- nepostojanje poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – potvrda porezne uprave ne strija od 30 dana računajući od dana slanja Poziva na dostavu ponude.- pravnu i poslovnu sposobnost,- jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u visini 10% od ukupne vrijednosti ugovora sa PDV-om;

IV.Postupak nabave će se provesti slanjem poziva za dostavu ponuda na tri adrese ponuditelja i to:-Uljanik d.o.o. iz [email protected] - IS Consulting obrt za usluge poslovnog savjetovanja Karlovac, Tušilović 37a [email protected] - KLINAC d.o.o. Petrinja , Klinac [email protected] - na službene stranice Općine Barilović : www.opcina-barilovic.hr.

V.

4


U Povjerenstvo za provedbu postupka nabave bagatelne vrijednosti Općinsko vijeće Općine Barilović imenovalo je:- Irena Marinković – sa ovlaštenim certifikatom iz javne nabave- Snježana Krivačlić , referent za financije, proračun i opće poslove- Dražen Peraković, načelnik Općine Barilović

VI.Članovi Povjerenstva za provedbu postupka nabave bagatelne vrijednosti koordiniraju pripremu i provođenje postupka nabave bagatelne vrijednosti, sudjeluju u postupku otvaranja, pregleda i ocijene ponuda, te obavljaju ostale poslove u vezi s postupkom nabave bagatelne vrijednosti .

VII. Odgovorna osoba Naručitelja je Načelnik Općine Barilović Dražen Peraković.Klasa: 301-05/16-01/01Ur.broj:2133/06-01/16-01 Načelnik Općine Barilović

Dražen Peraković v.r.

2.Na temelju članka 5. Odluke o provedbi postupaka nabave bagatelne vrijednosti u Općini Barilović (Službeni glasnik općine Barilović broj 05/2014) i članka 47a. Statuta općine Barilović (Službeni glasnik općine Barilović broj 02/09 i 01/13), Načelnik općine Barilović dana 04.04.2016 donosi:

ODLUKUo prihvaćanju ponude za izradu arhitektonske dokumentacije

za legalizaciju stambene zgrade u Perjasici

Članak 1.Prihvaća se ponuda Uljanik d.o.o. - inženjerski ured iz Petrinje broj 40/2016 od 04.04.2016. godine u iznosu od 19.990,00 kuna bez pdv-a , sa pdv na iznos od 24.987,50 kuna, za izradu arhitektonske snimke izvedenog stanja stambene zgrade izgrađene na k.č. broj: 391 K.O. Perjasica:

Članak 2.Sa ponuditeljem iz članka 1 ove Odluke zaključit će se Ugovor.

Članak 3.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku općine Barilović“.

Klasa:022-05/16-01/03 Načelnik Općine BarilovićUrbroj:2133/06-01/16-02 Dražen Peraković v.r.

3.Na temelju članka 47a Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09

i 01/13“ te Odluke o izvršenju proračuna Općine Barilović za 2016 godinu „Službeni glasnik Općine Barilović broj:04/15“ Načelnik Općine Barilović dana 04.04.2016 godine donio je slijedeću:

O D L U K U

5


IOsnovnoj školi Barilović iz proračuna Općine Barilović za 2016 godinu isplatit će se

10.000,00 kuna za provedbu projekta međunarodni e-Twinning.

IIOva Odluka stupa na snagu dnono donošenja a objavit će se u „Službenom glasniku Općine

Barilović“.

Klasa: 402-06/16-01/03Ur.broJ.2133/06-01/16-02 Načelnik Općine Barilović


4.

Na temelju članka 5. Odluke o provedbi postupaka nabave bagatelne vrijednosti u Općini Barilović (Službeni glasnik općine Barilović broj 05/2014) i članka 47a. Statuta općine Barilović (Službeni glasnik općine Barilović broj 02/09 i 01/13), Načelnik općine Barilović dana 04.04.2016 donosi:

ODLUKUo prihvaćanju ponude za izradu arhitektonske dokumentacijeza legalizaciju objekata u M.O.Šćulac i M.O. Koranski Brijeg

Članak 1.Prihvaća se ponuda Uljanik d.o.o. - inženjerski ured iz Petrinje broj 41/2016 od 04.04.2016. godine u iznosu od 4.000,00 kuna bez pdv-a , sa pdv na iznos od 5.000,00 kuna, za izradu arhitektonske snimke izvedenog stanja stambene zgrade izgrađene na k.č. broj: 183/3 k.o. Kosijersko Selo / zgrada u Koranskom Brijegu/ i na k.č. broj: 2068/1 i 2068/3 k.o. Cerovac Barilovićki / zgrada u Šćulcu/.

Članak 2.Sa ponuditeljem iz članka 1 ove Odluke zaključit će se Ugovor.

Članak 3.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku općine Barilović“.

Klasa:022-05/16-01/04 Načelnik Općine BarilovićUrbroj:2133/06-01/16-02 Dražen Peraković v.r.

5. Na temelju članka 47.a Statuta Općine Barilović („Službeni glasnik Općine Barilović “, br:

02/09 i 01/13 ), Načelnik Općine Barilović dana 01.04.2016 donosi :

PRAVILNIK o uvjetima i načinu izbora osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog

odnosa u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Barilović

Članak 1.Ovim Pravilnikom uređuju se uvjeti i način izbora osoba na stručno osposobljavanje bez

zasnivanja radnog odnosa u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Barilović.

Članak 2.

6


U smislu ovog Pravilnika, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa podrazumijeva primanje osoba radi stjecanja uvjeta radnog iskustva potrebnog za polaganje državnoga stručnog ispita, u skladu sa člankom 93. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08 i 61/11). Plan prijma na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa je plan kojim se određuje broj osoba koje će biti primljene tijekom određene godine, popis radnih mjesta za čije se poslove planira stručno osposobljavanje, broj osoba koje se planira primiti, potreban stupanj obrazovanja i struka osobe koja se prima na stručno osposobljavanje. Stručna praksa je praksa koju obavljaju učenici i studenti u okviru obrazovnih programa čiji su polaznici.

Članak 3. Jedinstveni upravni odjel Općine Barilović može primiti osobe bez radnog iskustva na stručno

osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u skladu s planom prijma osoba na stručno sposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (u nastavku teksta: Plan prijma na stručno osposobljavanje).

Članak 4. Plan prijma na stručno osposobljavanje donosi se nakon stupanja na snagu Proračuna Općine

Barilović za kalendarsku godinu za koju se plan donosi. Planom prijma na stručno osposobljavanje utvrđuje se: - kalendarska godina za koju se plan donosi, - popis radnih mjesta za čije se poslove planira stručno osposobljavanje, - broj osoba koje se planira primiti, - potreban stupanj obrazovanja i struka osobe koja se prima na stručno osposobljavanje. Plan prijma na stručno osposobljavanje donosi općinski načelnik, a prema prethodno iskazanim potrebama Jedinstvenog upravnog odjela Općine Barilović, u skladu s prioritetnim potrebama službe, te tehničkim i prostornim mogućnostima za stručno osposobljavanje osoba.

Članak 5. Osoba koja se stručno osposobljava svoj dio stručnog osposobljavanja obaviti će u

Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Barilović.

Članak 6. O stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa sklapa se pisani ugovor, u skladu

s odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te odredbama općih propisa o radu. U ime Općine Barilović ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa potpisuje općinski načelnik.

Članak 7. Osoba koja se stručno osposobljava obavlja poslove određene ugovorom o stručnom

osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu s važećim propisima, pravilima struke te uputama općinskog načelnika , pročelnik /ce i mentora.

Članak 8.Pročelnik / ca vodi evidenciju osoba na stručnom osposobljavanju, koja sadrži naročito

sljedeće podatke: ime i prezime, razdoblje te poslove za koje se osoba stručno osposobljavala. Osobi koja se stručno osposobljavala izdaje se potvrda o obavljenom stručnom osposobljavanju. Potvrdu potpisu načelnik općine

Članak 9. Materijalna prava, prava vezana uz zaštitu na radu te druga propisana prava osoba na

stručnom osposobljavanju ostvaruju se u skladu s posebnim propisima.

Članak 10.Pretpostavke za prijevremeni prestanak stručnog osposobljavanja uređuju se ugovorom o

stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Članak 11.

7


Stručno tijelo nadležno za stručno osposobljavanje je Jedinstveni upravni odjel u čijem su djelokrugu službenički odnosi. Jedinstveni upravni odjel, općinskom načelniku predlaže Plan stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, - obavlja stručne i administrativne poslove vezane uz postupak javnog poziva, - prati i osigurava provedbu Plana stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa te, prema potrebi, tijekom godine općinskom načelniku predlaže izmjene i dopune godišnjeg plana, - obavlja i druge poslove određene ovim Pravilnikom.

Članak 12.Načelnik Općine imenovat će Povjerenstvo za provedbu postupka prijma polaznika na stručno

osposobljavanje za svaki pojedini postupak prijma na stručno osposobljavanje (u nastavku teksta: Povjerenstvo).

Članak 13.Prilikom iskazivanja potreba za stručnim osposobljavanjem iz članka 11. ovog Pravilnika, u

obzir uzeti prioritetne potrebe službe te prostorne i tehničke mogućnosti za obavljanje stručnog osposobljavanja.

Članak 14. Osoba se može primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ako: a) je

prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sa stečenim akademskim nazivom magistra struke ili stručnog specijalista ili stručnim nazivom sveučilišnog ili stručnog prvostupnika struke ili sa završenom srednjom školom u trgodišnjem ili četverogodišnjem trajanju; b) ima odgovarajući stupanj obrazovanja i struku predviđenu za obavljanje poslova radnog mjesta za čije se obavljanje prima na stručno osposobljavanje; c) nema radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u smislu odredbi Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi d) za njih ne postoje zapreke za prijam u službu utvrđene odredbom članka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Iznimno od odredbe stavka 1. podstavak a) ovog članka, za osobe koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih osoba s akademskim ili stručnim nazivom, odnosno akademskim stupnjem stečenim prije stupanja na snagu Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju ("Narodne novine" broj 107/07 i 118/12), stečeni akademski ili stručni naziv, odnosno akademski stupanj izjednačava se s odgovarajućim akademskim ili stručnim nazivom ili akademskim stupnjem u skladu s odredbom članka 14. toga Zakona. Prijava potrebe za prijam na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Članak 15.Na temelju Plana prijma na stručno osposobljavanje, Jedinstveni upravni odjel Općine

Barilović nadležnoj službi za zapošljavanje dostavlja prijavu potrebe za odabir kandidata – nezaposlenih osoba koji ispunjavaju uvjete utvrđene Planom prijma na stručno osposobljavanje. Nadležna služba za zapošljavanje obavijestit će upravno tijelo u roku od 8 dana od dana primitka prijave ima li osigurana sredstva za pokriće troškova stručnog osposobljavanja.

Članak 16. Osobe se na stručno osposobljavanje primaju se u skladu s godišnjim planom, na temelju

javnog poziva koji se objavljuje na web stranici i na oglasnoj ploči Općine Barilović. Javni poziv mora biti otvoren najmanje 8 dana od dana objave javnog poziva. Odabir između kandidata koji se pravovremeno i potpunim prijavama odazovu na javni poziv te ispunjavaju uvjete naznačene u pozivu obavlja Povjerenstvo.

Članak 17.Povjerenstvo obavlja slijedeće poslove: - utvrđuje koje su prijave pravodobne i potpune, -

utvrđuje listu prijavljenih kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete navedene u Javnom pozivu, - kandidate s liste poziva na prethodnu provjeru znanja i sposobnosti, - provodi postupak provjere znanja i sposobnosti, - podnosi izvješće općinskom načelniku o provedenom postupku, uz koje prilaže rang-listu kandidata, s obzirom na rezultate provedene provjere znanja i sposobnosti.

Članak 18.Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz

javnog poziva, ne smatra se kandidatom prijavljenim na javni poziv. Osobi iz stavka 1. ovoga članka

8


dostavlja se pisana obavijest u kojoj se navode razlozi zbog kojih se ne smatra kandidatom prijavljenim na javni poziv. Osoba iz stavka 1. ovoga članka nema pravo podnošenja pravnog lijeka protiv obavijesti iz stavka 2. ovoga članka. Provjera znanja i sposobnosti kandidata

Članak 19. Postupak prethodne provjere znanja i sposobnosti sastoji se od pisanog testiranja i intervjua.

Poziv za testiranje s pravilima testiranja te danom i satom kada će se isto provoditi uz naznaku pravnih područja, odnosno zakona iz kojih će se odabrati pitanja za pisano testiranje, za kandidate koji ispunjavaju formalne uvjete iz javnog poziva, bit će objavljeni na web stranici i na oglasnoj ploči Općine Barilović. Smatra se da kandidat koji nije pristupio prethodnoj provjeri znanja, povukao prijavu na javni poziv. Za svaki dio provjere (pisano testiranje i intervju) kandidatima se dodjeljuje najviše 10 bodova. Intervju se provodi samo s kandidatima koji su ostvarili najmanje 50 % ukupnog broja bodova na pisanom testiranju.

Članak 20. Nakon prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata povjerenstvo za provedbu javnog

poziva utvrđuje rang-listu kandidata prema ukupnom broju ostvarenih bodova. Izvješće o provedenom postupku i rang-listu kandidata povjerenstvo dostavlja općinskom načelniku, te predlaže odabir. U roku od 30 dana od isteka roka javnog poziva općinski načelnik odlučuje o odabiru te svim kandidatima dostavlja pisanu obavijest o tome koji je kandidat primljen, odnosno obavijest da odabir nije obavljen. Općinski načelnik nije dužan obaviti odabir, te u svakom trenutku može donijeti Odluku o poništenju javnog poziva, a na što kandidati nemaju mogućnost ulaganja pravnih lijekova.

Članak 21. Stručno osposobljavanje ne može trajati duže od trajanja vježbeničkog staža propisanog

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Članak 22.

U jedinstvenom upravnom odjelu Općine Barilović može se provoditi stručna praksa učenika i studenata. Za provedbu stručne prakse zaduženi su djelatnici jedinstvenog upravnog odjela. O obavljanju stručne prakse sklapa se pisani ugovor o suradnji između Institucije koja provodi obrazovni program i općine Barlović, u skladu s posebnim propisima. Ugovor o suradnji radi provedbe stručne prakse potpisuje općinski načelnik.

Članak 23. Pročelnika / ca jedinstvenog upravnog dojela Općine može prekinuti obavljanje stručne

prakse kada za to postoje opravdani razlozi, a o razlozima prijevremenog prekida stručne prakse dužan je prethodno obavijestiti općinskog načelnika .

Članak 24. Ovaj Pravilnik stupa na snagu odmah i bit će objavljen u „Službenom glasniku Općine

Barilović“.KLASA: 022-05/16-01/01UR.BROJ:2133/06-01/16-01

Načelnik Općine BarilovićDražen Peraković v.r.

6.

VEL – TOURS, vl. Marinko Škrtić, OIB 07907045233, Gornji Velemerić 24

Barilović (u daljnjem tekstu prijevoznik)

i

Općina Barilović, /oib 20647441417/, Barilović bb, zastupana po Načelniku Općine Barilović Peraković Draženu (u daljnjem tekstu naručitelj) dana 11.04.2016 godine sklopili su slijedeći:

U G O V O R

O prijevozu putnika u cestovnom prometu

9


Članak 1.

PRIJEVOZNIK se obvezuje po ovom Ugovoru za NARUČITELJA izvršiti uslugu prijevoza putnika dana 12.04.2016, 19.04.2016, 26.04.2016, 03.05.2016 i 10.05.2016. godine na relaciji Siča – Topusko – Siča.

Članak 2.

PRIJEVOZNIK se obvezuje da će uredno i točno obaviti ugovoreni prijevoz, te da će za isti osigurati tehnički ispravan autobus. U slučaju kvara PRIJEVOZNIK će u zamjenu uputiti drugo vozilo ili odmah ukloniti kvar o svom trošku.

Članak 3.

NARUČITELJ se obvezuje da će ugovorenu cijenu prijevoza od 1.600,00 kuna po danu iz Čl. 1 Ugovora uplatiti u roku 15 dana po ispostavljenom računu.

Članak 4.

U koliko bi došlo do bilo kakvih fizičkih oštećenja interijera ili opreme u autobusu od strane putnika, NARUČITELJ se obvezuje da će izvršiti saniranje štete ili namiriti troškove popravka. Za vrijeme vožnje u autobusu u slučaju nezgode svi su putnici osigurani.

Članak 5.

Svi eventualni sporovi po ovom ugovoru pokušat će se riješiti dogovorno, a u protivnom se određuje nadležnost suda u Karlovcu.

Članak 6.

Ovaj ugovor je sastavljen u dva istovjetna primjerka od kojih po jedan za svaku ugovornu stranu

Klasa: 402-01/16-01/02

Ur.broj:2133/06-01/16-01

NARUČITELJ PRIJEVOZA PRIJEVOZNIKDražen Peraković v.r. Marinko Škrtić v.r.

7.Na temelju članka 105. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13) i članka 47a. Statuta Općine Barilović ("Službeni glasnik Općine Barilović", broj 02/09 i 1/13) načelnik Općine Barilović donosi

ZAKLJUČAKo utvrđivanju Nacrta konačnog prijedloga

Prostornog plana uređenja općine Barilović (III. izmjene i dopune)

INa temelju Izvješća o javnoj raspravi utvrđuje se Nacrt konačnog prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Barilović (III. izmjene i dopune).

IINacrt konačnog prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Barilović (III. izmjene i dopune) uputit će se na donošenje Općinskom vijeću Općine Barilović.

10


IIIOva Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u Službenom glasniku Općine Barilović.Klasa: 350-02/16-01/04Ur.broj: 2133/06-01/16-01Barilović, 14.04. 2016. god.

NAČELNIK: Dražen Peraković v.r.

8.Na temelju članka 9. Stavak 2 Odluke o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti „Službeni glasnik Općine Barilović broj:05/14“ Načelnik Općine Barilović ,18.04.2016 godine donio je:


za usluge odvjetnika - pravnog savjetovanja i zastupanjaI.

Podaci o naručitelju:- naziv, sjedište i adresa: Općina Barilović, Barilović bb- OIB: 20647441417

II.Predmet nabave : usluge odvjetnika - pravnog savjetovanja i zastupanja

III.Procijenjena vrijednost nabave : 190.000,00 kuna (bez PDV-a) a sredstva su osigurana u Proračunu Općine Barilović za 2016 godinu , evidencijski broj Plana nabave: 18/2016. Početak pružanja usluga odmah i do 31.12.2016 godine.Gospodarski subjekti temeljem članka 9 i 10 Odluke o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti moraju dokazat:- nekažnjavanje za gospodarski subjekt i za osobu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta davanjem izjave koja ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana objave Poziva na dostavu ponuda,- nepostojanje poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – potvrda porezne uprave ne strija od 30 dana računajući od dana slanja Poziva na dostavu ponude.- pravnu i poslovnu sposobnost,

IV.Postupak nabave će se provesti slanjem poziva na službenim stranicama Općine Barilović i to:- na službene stranice Općine Barilović : www.opcina-barilovic.hr.

V.U Povjerenstvo za provedbu postupka nabave bagatelne vrijednosti Općinsko vijeće Općine Barilović imenovalo je:- Irena Marinković – sa ovlaštenim certifikatom iz javne nabave- Snježana Krivačlić , referent za financije, proračun i opće poslove- Dražen Peraković, načelnik Općine Barilović


11




9.Na temelju članka 9. Stavak 2 Odluke o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti „Službeni glasnik Općine Barilović broj:05/14“ Načelnik Općine Barilović ,22.04.2016 godine donio je:


za nabavu usluga izrade projektno tehničke dokumentacije za izgradnjuKulturnog centra Barilović


II.Predmet nabave : nabava usluga izradu projektno tehničke dokumentacije za izgradnju kulturnog centra Općine Barilović na k.č. broj: 256, 257 i 258 K.O. Barilović / E-BAG-04/16/

III.Procijenjena vrijednost nabave : 199.000,00 kuna (bez PDV-a) a sredstva su osigurana u Proračunu Općine Barilović za 2016 godinu , evidencijski broj Plana nabave: 39/2016 / projekti za EU Fondove/. Početak radova : rok izvršenja: za izradu idejnog rješenja kulturnog centra je 45 radnih dana od dana potpisa ugovora. Rok za podnošenje zahtijeva za dobivanje obavijesti o posebnim uvjetima je odmah po završetku izrade idejnog rješenja. Rok za izradu Glavnog projekta Kulturnog centra Općine Barilović je 60 radnih dana od dana dobivanja svih potrebnih posebnih uvjeta. Rok za podnošenje zahtjeva za dobivanje Potvrde na Glavni projekt od nadležnih javnopravnih tijela je odmah po završetku izrade Glavnog projektaGospodarski subjekti temeljem članka 7 i 8 Odluke o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti moraju dokazat:- nekažnjavanje za gospodarski subjekt i za osobu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta davanjem izjave koja ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana objave Poziva na dostavu ponuda,- nepostojanje poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – potvrda porezne uprave ne strija od 30 dana računajući od dana slanja Poziva na dostavu ponude.- pravnu i poslovnu sposobnost,-potvrda o članstvu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva za jednog /1/ ovlaštenog inženjera građevinarstva.

IV.Postupak nabave će se provesti slanjem poziva za dostavu ponuda na tri adrese ponuditelja i to:

-ULJANIK d.o.o. Mate Bučara 9 44250 Petrinja, [email protected] , [email protected]

-AURORA CONSULTING j.d.o.o. Put Nina 105 ,23000 Zadar, [email protected] ,

12


[email protected]

- APB Petrinja , Ivana Gundulića 1, 44 250 Petrinja [email protected]





10.Na temelju Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 167/03 i 79/07) zaključen je

UGOVOR O AUTORSKOM DJELU

između: Općine Barilović, Barilović bb, OIB: 20647441417 , zastupan po Načelniku Općine gospodinu Peraković Dražen (u daljnjem tekstu: naručitelj), i

Zdravko Valentino Novosel iz Podgorje 37 Krnjak, OIB: 29269054441(u daljnjem tekstu: autor)

Članak 1.Ovaj ugovor se odnosi na autorsko djelo:usluge izrade dvije slike / ulje na platnu/.

Navedeno autorsko djelo može se koristiti na sljedeći način:Izloženo u službenim prostorijama Općine Barilović

Članak 2.Rok za dostavu autorskog djela je do 03.05.2016. godine.U slučaju da autor ne izruči naručeno autorsko djelo u ugovorenom roku, naručitelj ima pravo raskinuti ugovor.

Članak 3.Ugovorne stranke suglasne su da je autor dužan na zahtjev naručitelja autorsko djelo doraditi, izmijeniti ili dopuniti, u cilju poboljšanja djela.

13


Članak 4.

Ugovorne stranke suglasne su da autoru pripada neto honorar u iznosu od 4.000,00 kn.Porez na dohodak i prirez obračunava i plaća naručitelj sukladno Zakona o porezu na dohodak.Naručitelj će naknadu za autorsko djelo doznačiti na žiro račun autora broj: HR 3524020063207533027 kod Erste banke.

Članak 5.Ako se korištenjem autorskog djela ostvari zarada koja je u očitu nerazmjeru s ugovorenom naknadom, autor ima pravo zahtijevati izmjenu ovog ugovora radi određivanja pravičnijeg udjela u zaradi ostvarenoj korištenjem autorskog djela.

Članak 6.Ugovorne stranke određuju da autor jamči naručitelju da je isključivi nositelj autorskih prava, koja je ustupio ovim ugovorom i da niti jedno od tih prava nije prenio na treću osobu. Autor može prenijeti autorska prava na drugu osobu jedino uz dogovor i suglasnost naručitelja.

Članak 7.Stranke će eventualne sporove nastojati riješiti sporazumno, a u slučaju spora utvrđuje se nadležnost suda u Karlovcu.

Članak 8.Ovaj ugovor je sastavljen u 3 jednaka primjerka od kojih svaka stranka dobiva po 1 primjerak, jedan primjerak za računovodstvo , te ga u znak prihvaćanja stranke vlastoručno potpisuju.U Bariloviću, dana 03.05.2016 godine.

Autor: Naručitelj: Zdravko Valentino v.r. Dražen Peraković v.r.

11.Na temelju članka 47a Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09

i 01/13“ te Odluke o izvršenju proračuna Općine Barilović za 2016 godinu „Službeni glasnik Općine Barilović broj:04/15“ Načelnik Općine Barilović dana 28.04.2016 godine donio je slijedeću:

O D L U K U

IOsnovnoj školi Barilović iz proračuna Općine Barilović za 2016 godinu isplatit će se

10.000,00 kuna za sufinanciranje organizacije škole u prirodi 2016 godine.

IIOva Odluka, stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Službenom glasniku Općine

Barilović“.KLASA: 402-06/16-01/03UR.BROJ:2133/06-01/16-03


12.Na temelju članka 47a Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“, te Socijalnog plana Općine Barilović za 2016 godinu „Službeni glasnik Općine Barilović broj:01/16“ Načelnik Općine Barilović dana 28.04.2016 godine donosi slijedeću:

14


O d l u k u

I

Kojom se odobrava plaćanje godišnje grobne naknade / za 2013-2016 god/ za korisnika zajamčene minimalne naknade Branko Zidarević / oib: 47950309437/ Belaj 18, iz socijalnog plana Općine Barilović za 2016 godinu

II

Iznos od 935,98 kuna bit će uplaćen u korist Zelenilo d.o.o. Karlovac prema ispostavljenim računima.

III

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Službeni glasnik Općine Barilović“.

Klasa: 555-01/16-01/08Ur.broj:2133/06-01/16-02 Načelnik Općine Barilović


13.Na temelju članka 47a Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“, te Socijalnog plana Općine Barilović za 2016 godinu „Službeni glasnik Općine Barilović broj:01/16“ Načelnik Općine Barilović dana 28.04.2016 godine donosi slijedeću:

O d l u k u

IKojom se odobrava plaćanje jednodnevnog izleta te maturalnog putovanja za djecu čiji su

roditelji korisnici pomoći Centra za socijalnu skrb Duga Resa i to kako slijedi za učenike:- Mateja Špoljarić 4 razred sufinanciranje škole u prirodi 485,00 kuna- Nikolina Dujam 5 razred jednodnevni izlet 165,00 kuna- Željko Bosiljevac 5 razred jednodnevni izlet 165,00 kuna- Mile Jurković, 5 razred jednodnevni izlet 165,00 kuna,- Manuela Marić 5 razred jednodnevni izlet 165,00 kuna- Mihael Marić 5 razred jednodnevni izlet 165,00 kuna- Sebastijan Novosel 6 razred jednodnevni izlet 165,00 kuna- Andreja Dujam 8 razred ekskurzija 1.760,00 kuna

IIIznos od 3.235,00 kuna kuna bit će uplaćen na račun O.Š. Barilović za podmirenje trškova iz

toček I ovoe Odluke.

III

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Službeni glasnik Općine Barilović“.

Klasa: 555-01/16-01/Ur.broj:2133/06-01/16-02 Načelnik Općine Barilović


15


14.Na temelju Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora „Službeni glasnik Općine Barilović

broj: 5/2010“ te Odluke Općinskog vijeća o visini zakupnine za poslovni prostor od 24.03.2016 godine „Službeni glasnik Općine Barilović broj:01/16“ Općina Barilović zastupana po Načelniku Općine gospodinu Peraković Dražen / u daljnjem tekstu :zakupodavac/

i

Marinko Bišćan iz Barilovićki Cerovac 43 vlasnik „Bišćan“ proizvodno uslužnog obrta iz Cerovac Barilovićki 43 - kao zakupac / u daljnjem tekstu: zakupac/ sklopili su 24.03.2016 godine slijedeći:

ANEX UGOVORA O ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA

Članak 1.Ugovorom o zakupu poslovnog prostora od 08.01.2011 godine Klasa: 371-02/11-01/01,

Ur.broj:2133/06-01/11-01 / u daljnjemm tekstu: Ugovor/, Općina Barilović kao zakupodavac dala je u zakup poslovni prostor koji se nalazi zgradi u Perjasici bb, koja je izgrađena na k.č. broJ. 393 K.O. Perjasica. Kako je u međuvremenu došlo do smanjenja potrebe za korištenjem poslovnog prostora i promjene cijene zakupnine valjalo je izvršit izmjene u Ugovoru.

Članak 2.Članak 1 Ugovora mijenja se i glasi:

„Članak 1Zakupodavac daje , a zakupac prima u zakup poslovni prostor koji se nalazi u zgradi u

Perjasica bb, a koja je izgrađena na k.č. broj: 393 K.O. Perjasica. Poslovni prostor se sastoji od dvije prostorije u površini od 41,52 m2., smješten je prizemno lijevo gledajući sa glavne ceste. Ovaj prostor predstavlja građevinsku cjelinu koja je namijenjena za obavljanje trgovine mješovitom robom.“

Članak 3.

Članak 5 Ugovora mijenja se i glasi:„Članak 5

Mjesečni iznos zakupa poslovnog prostora površine 41,52 m2 od 01.04.2016 godine do 31.12.2017 godine ugovara se u iznosu od 2,00 kuna /m2.

Članak 4.Ostale odredbe temeljnog Ugovora ostaju nepromijenjene.

Članak 5.

U znak prihvaćanja prava i obveza iz ovog Anex Ugovora, ugovorne strane ga vlastoručno potpisuju.

U Bariloviću,03.05.2016 godine

Zakupac ZakupodavacBišćan proizvodno uslužni obrt Načelnik Općine BarilovićMarinko Bišćan v.r. Dražen Peraković v.r.

15. Na osnovu članka 29 Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj /

regionalnoj/ samoupravi ( „Narodne novine“, broj 86/08 i 61/11) i članka 47a Statuta Općine Barilović „Službenik glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“, Načelnik Općine Barilović uz

16


suglasnost Zavoda za zapošljavanje - područna služba Karlovac dana 13.05.2016 godine donio je slijedeću:

O D L U K U

I

O zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme u trajanju od 6 /šest / mjeseci na poslovima javnog rada pod nazivom projekta „Očuvajmo naše naslijeđene vrijednosti“ sa:

- Mirko Maćešić iz Mali Kozinac5,- Branko Papa iz Belajske Poljice 166- Zvonko Krajačić iz Barilović 1- Marijan Udorović iz Barilović 3- Mario Mihalić iz Donji Velemerić 63

IIOva Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Službeni glasnik Općine

Barilović“KLASA: 112-01/16-01/10UR.BROJ:2133/06-01/16-11


16.

Na temelju članka 9. Stavak 2 Odluke o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti „Službeni glasnik Općine Barilović broj:05/14“ Načelnik Općine Barilović , 30.05.2016 godine donio je:


za nabavu usluga izrade dokumentacije za izgradnju CENTRA ZA PUSTOLOVNI TURIZAM


II.Predmet nabave : izrada projektno tehničke dokumentacije za izgradnju Centra za pustolovni turizam u Općini Barilović na k.č. broj: 3853, 3861, 3862/1, 3862/4, 3863/5, 3863/7, 3863/8 K.O. Barilović / E-BAG-06/16/

III.Procijenjena vrijednost nabave : 199.000,00 kuna (bez PDV-a) a sredstva su osigurana u Proračunu Općine Barilović za 2016 godinu , evidencijski broj Plana nabave: 38/2016. Početak radova odmah a završetak 30 dana od dana sklapanja ugovora.Gospodarski subjekti temeljem članka 7 i 8 Odluke o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti moraju dokazat:- nekažnjavanje za gospodarski subjekt i za osobu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta davanjem izjave koja ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana objave Poziva na dostavu ponuda,- nepostojanje poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – potvrda porezne uprave ne strija od 30 dana računajući od dana slanja Poziva na dostavu ponude.- pravnu i poslovnu sposobnost,

17


-potvrda o članstvu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva za jednog /1/ ovlaštenog inženjera građevinarstva.

IV.Postupak nabave će se provesti slanjem poziva za dostavu ponuda na tri adrese ponuditelja i to:

-Ingrad d.o.o. za projektiranje inženjering i trgovinu, Duga Resa e-mail: [email protected],

- ADF d.o.o. Karlovac, M.Vrhovca 7, za projektiranje, [email protected]

- ULJANIK d.o.o. inženjerski ured , Mate Bučara 9 Petrinja [email protected] , te objavom na www.opcina-barilovic.hr





17.Na temelju članka 10. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 39/13, 48/15) i članka 47a. Statuta Općine Barilović („Službeni glasnik OpćineBarilović broj: 02/09 i 01/13“), načelnik Općine Barilović podnosi

IZVJEŠĆE

o primjeni agrotehničkih mjera za 2015. godinu

1. UVOD

Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 6. sjednici održanoj 14. svibnja 2010. godine, donijelo je Odluku o agrotehničkim mjerama na poljoprivrednom zemljištu, mjerama za unapređenje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu ( „Službeni glasnik Općine Barilović broj 02/10“ dalje u tekstu: Odluka).

Sukladno članku 10. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jedinica lokalne samouprave dostavlja Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za poljoprivredno zemljište godišnje izvješće o primjeni mjera propisanih Odlukom, do 31. ožujka svake tekuće godine za

18


prethodnu godinu. Člankom 2. Odluke, kao agrotehničke mjere i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina su:

1. Mjere za sprečavanje erozije2. Mjere za sprečavanje zakorovljenosti3. Čišćenje kanala4. Zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području5. Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika6. Korištenje i uništavanje biljnih otpadaka7. Održavanje organske tvari u tlu

Općina Barilović raspolaže ukupno s 6117,97 ha poljoprivrednih površina, što predstavlja oko 34,84 % ukupne površine općine. Šumske površine zauzimaju ukupno 3179 ha ili 33,5 % ukupne površine općine.Šume na području općine u nadležnosti su Uprave šuma Karlovac koja djeluje u sastavu javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj «Hrvatske šume» i zauzimaju 8926,50 ha ili 50,83 % ukupne površine općine.

2. EROZIJA

Uslijed elementarne nepogode izazvane kišom - poplava od 13. do 14. rujna 2014. godine, na području Općine Barilović došlo je do značajnih oštećenja i velikih troškova na održavanju komunalne infrastrukture –nerazvrstanih cesta i osiguranju prohodnosti, te nastanka većeg broja klizišta.

Štete nastale nakon obilnih i dugotrajnih padalina ledene kiše, na makadamskim i drugim cestama u naseljima procijenjene su na 500.000,00kn.

Sveukupno je u 2015. godini utrošeno 150.000,00 kuna za sanaciju klizišta i nerazvrstanih cesta na području Općine Barilović

3. MJERE SPREČAVANJA ZAKOROVLJENOSTI

Općinske službe su tijekom 2015. godine poslali upozorenja putem vijeća mjesnih odbora vlasnicima i posjednicima zbog neodržavanju njihovih poljoprivrednih zemljišta, od čega je velika većina rezultirala uređenjem i privođenju namjeni istih.

Najveći problemi javljaju se zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, tj. na nekim česticama ima nekoliko vlasnika, koji najčešće žive van Republike Hrvatske.

4. INFORMIRANJE VLASNIKA I POSJEDNIKA

Općina Barilović ,redovito svake godine i to u nekoliko navrata objavljuje informativni letak na oglasnim pločama, o obvezi redovitog održavanja poljoprivrednog zemljišta te o zabrani spaljivanja korova u požarnoj sezoni .

5. ZAKLJUČAK

Područje Općine Barilović je u velikom dijelu pokriveno zelenim obradivim površinama, od čega su neke zapuštene i godinama. Općina Barilović nastoji, prije svega aktivnim mjerama, potaknuti vlasnike i posjednike zemljišta na njihovo redovito obrađivanje i sprečavanje njihove zakorovljenosti.

19


Veliki problem stvara neriješeno vlasništvo nad poljoprivrednim zemljište. U zemljišnim knjigama vlasnik je RH a u katastru po posjedu privatni vlasnici. Općina Barilović nastoji pružiti pravnu pomoć posjednicima u rješavanju vlasništva nad zemljištem koje uživaju i duže od 50 godina.

Ovo Izvješće objavit će se u „ Službenom Glasniku Općine Barilović“ .

Klasa: 320-02/16-01/02Ur.broj: 2133/06-01/16-01Barilović 02. lipnja 2016.

Načelnik Općine Barilović Dražen Peraković v.r.

18.Na temelju članka 47a Statuta Općine Barilović “Glasnik Općine Barilović broj:2/09 i 1/13” i Odluke o izvršenju proračuna Općine Barilović za 2016 godinu “ Službeni glasnik Glasnik Općine Barilović broj:5/15 ”Načelnik Općine Barilović dana 15.06.2016 godine donio je slijedeći:

.Z A K L J U Č A K

o raspodjeli sredstava Proračuna Općine Barilović za 2016 godinu Socijalni Plan – sufinanciranje javnog prijevoza

I Iz Sredstva proračuna Općine Barilović Socijalni plan u iznos od 18.000,00 kuna koristit će

se kao subvencija za opstanak autobusne linije Lučica- Barilović – Duga Resa i Perjasica – Duga Resa za mjesec srpanj i kolovoz 2016 godine.

II

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u “Glasniku Općine Barilović”.

Klasa: 555-01/16-01/Ur.broj:2133/06-01/16-02 Načelnik Općine Barilović Dražen Peraković v.r.

19.Na temelju članka 47a Statuta Općine Barilović („Službeni glasnik Općine Barilović

broj:02/09 i 01/13) uz suglasnost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje područni ured Karlovac, Načelnik Općine Barilović 03.06.2016 godine donosi:

O D L U K U

INakon provedenog postupka odabira kandidata za stručno osposobljavanje za rad bez

zasnivanja radnog odnosa u trajanju od 12 mjeseci, u punom radnom vremenu izabrana je:MATEJA GOLDAŠIĆ iz Belajske Poljice 68- SSS - ekonomist.

II

20


Izabrani kandidat iz točke I ove Odluke započet će s obavljanjem stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u Općini Barilović s danom 06.06.2016 godine, uz suglasnost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje područni ured Karlovac.

IIIOva Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Službeni glasnik Općine

Barilović“ i na www.opcina-barilovic.hr KLASA: 112-02/16-01/02UR.BROJ:2133/06-01/16-03


20.

Na temelju Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“ broj 40/80 i 44/08) i članka 47a. Statuta Općine Barilović („Službeni glasnik Općine Barilović “ 02/09 i 01/13, ) Načelnik Općine Barilović 17. lipnja 2016. god. donosi

PLAN POZIVANJAStožera civilne zaštite Općine Barilović

I. Ovim planom utvrđuje se postupak pozivanja i aktiviranja kojim se članovi Stožera civilne zaštite Općine Barilović (u daljnjem tekstu STOŽER) dovode u stanje operativnosti i spremnosti za izvršavanje zadaća civilne zaštite tijekom i izvan redovnog radnog vremena, u slučaju neposredne prijetnje i nastupa okolnosti u kojima je potrebno poduzimati aktivnosti za zaštitu i spašavanje stanovništva, imovine i okoliša na području Općine Barilović.STOŽER se poziva i aktivira kao stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu pomoć i.priprema akcije spašavanja stanovništva, imovine i okoliša na području Općine Barilović .

REDOSLIJED POZIVANJA STOŽERA JE SLIJEDEĆI:

Red.broj Funkcija Ime i prezime Adresa Mobitel/telefon1. Načelnik Stožera Željko Kučinić Belajske Poljice 84A 091 28442802. Zamjenik Načel. Stožera Tomislav Mihalić Belajske Poljice 121 091 4793303. Član Martin Barić Kralja Zvonimira 8 Klc 091 11210384. Član Zlatko Dobrinić Barilović 52 098 7700525. Član Melita Trgovčić Vinička 19 Duga Resa 098 364 0096. Član Goran Maglić Šćulac 21 091 512 10747. Član Mario Biršić Belavići 20 Duga Resa 091 2844844

Članovi STOŽERA pozivaju se u pravilu putem osobe koja je zadužena za obavljanje planskih i operativnih poslova u upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave - pročelnik/ca.Pozivanje se vrši putem fiksne linije, mobilne telefonije, SMS porukom ili osobnim pozivanjem.

II. U slučaju nemogućnosti obavještavanja od strane odgovorna osoba za obavljanje planskih i operativnih poslova u Općini Barilović- pročelnik/ca, obavješćivanje vrši Vatrogasna zajednica Općine Barilović.Kada pozivanje obavlja Vatrogasna zajednica Općine Barilović onda se najprije obavještava osoba koja je zadužena za obavljanje planskih i operativnih poslova u Općini Barilović-pročelnik/ca.Plan pozivanja je sastavni dio Plana zaštite i spašavanja Općine.

III. Sastavni dio Plana pozivanja je Odluka o osnivanju Stožera Civilne zaštite i tablica s osnovnim podacima članova STOŽERA.

21

http://www.opcina-barilovic.hr/


IV. Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja.

KLASA: 810-01/16-01/02URBROJ: 2133/06-01/16-03

Načelnik Općine BarilovićDražen Perakovićv.r.

21.Temeljem članka 24., stavka 1. i 3., Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15), i članka 47a. Statuta Općine Barilović („Službeni glasnik Općine Barilović“ 02/9i 01/13) Načelnik Općine Barilović 17. lipnja 2016. god. donosi

ODLUKU O OSNIVANJU STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE

OPĆINE BARILOVIĆ

Članak 1.Ovom odlukom se osniva stožer civilne zaštite Općine Barilović sa imenovanim članovima stožera, od kojih se dio imenuje po dužnosti, i to: predstavnici službi koji se civilnom zaštitom bave kao redovnom djelatnošću, djelatnici temeljnih operativnih snaga civilne zaštite, predstavnik područnog ureda Državne uprave - Karlovac , policijske postaje te predstavnik zdravstvenih ustanova.

Članak 2.Stožer civilne zaštite Općine Barilović imenuje se u sljedećem sastavu:

1. Željko Kučinić - načelnik stožera ,2. Tomislav Mihalić - zamjenik načelnika stožera , (zapovjednik VZ Barilović),3. Martin Barić , Predstavnik područnog ureda ZiS Karlovac, član4. Zlatko Dobrinić, Predstavnik policijske postaje Duga Resa, član5.Melita Trgovčić , ravnateljica Doma zdravlja Duga Resa, član6.Goran Maglić , poslovođa „SRNAR“ d.o.o. Barilović 86, član7.Mario Biršić , ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Duga Resa, član

Članak 3.Radom stožera civilne zaštite rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi velika nesreća rukovođenje preuzima načelnik općine Barilović (izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave).

Članak 4.Članovi stožera civilne zaštite dužni su završiti osposobljavanje koje provodi državna uprava prema Programu osposobljavanja članova stožera civilne zaštite koji donosi čelnik državne uprave, u roku od godinu dana od imenovanja stožera civilne zaštite,

Članak 5.Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

Članak 6.Stožer civilne zaštite obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnostima nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na području Općine Barilović, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

Članak 7.Jedinstveni upravni odjel Općine Barilović obavlja administrativne i tehničke poslove za stožer civilne zaštite, te im osigurava uvjete za rad.

22


Članak 8.Stupanjem na snagu ove odluke prestaje sa radom i postojanjem stožer zaštite i spašavanja Općine Barilović koji je imenovan Rješenjem Općinskog vijeća Općine Barilović Klasa: 810-01/13-01/02, Ur.broj:2133/06-01/13-01 od 08.07.2013 godine „Službeni glasnik Općine Barilović broj: .

Članak 9.Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Općine Barilović.

KLASA: 810-01/16-01/02URBROJ: 2133/06-01/16-04 Načelnik Općine Barilović


Tablica s osnovnim podacima članova

STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE BARILOVIĆ

Ime i prezime OIB Funkcija Mobitel/telefon Adresa Imenovan po

dužnosti

Željko Kučinić 49859354423 Načelnik

stožera

091/2844 280 Belajske Poljice 84A

Zamjenik Načelnika Općine

Tomislav

Mihalić

41529184405 Zamjenik načelnika stožera

0914793330 Belajske Poljice 121

Zapovijednik VZ Barilović

Martin Barić 35951395753 Član 091 1121038 Kralja Zvonimira 847000 Karlovac

Pročelnik područnog ureda ZiS Karlovac

Tomislav Dobrinić

28791381386 Član 098 7700 52 Barilović 52 Policijska postaja Duga Resa

Melita Trgovčić 30968192183 Član 098 364 009 Vinička 1947250 Duga Resa

Ravnateljica Doma zdravlja Duga Resa

Goran Maglić 38570227330 Član 091 512 1074 Šćulac 21 Barilović

Poslovođa Srnar d.o.o. iz Barilović 86

Mario Biršić 58313078119 Član 091 2844 844 Belavići 2047250 Duga Resa

Ravnatelj gradskog društva Crvenog križa Duga Resa


23


OPĆINSKO VIJEĆE

1.Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj /regionalnoj/ samoupravi („Narodne novine“ broj:33/01,60/01, 129/05,109/07,125/08,36/09,150/11 i 144/12), članka 21 Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine broj:94/13“ ) i članka 32 Statuta Općine Barilović“Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“, Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18 sjednici održanoj 17.06. 2016 godine donijelo je:

ODLUKUO donošenju Plana gospodarenja otpadom

Općine Barilović za razdoblje od 2015-2020 godine

Članak 1.

Donosi se Plan gospodarenja otpadom Općine Barilović za razdoblje od 2015 do 2020 godine.

Članak 2.

Nakon stupanja na snagu ove Odluke, Plan gospodarenja otpadom Općine Barilović za razdoblje 2015 -2020 godine objavit će se na službenim stranicama Općine Barilović www.opcina-barilolvic.hr .

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Barilović“

Klasa:351-01/16-01/02Ur.broj:2133/06-01/16-05 Predsjednik Općinskog vijeća

Ivan Milašinčić v.r.

2. Temeljem članka 17. stavak 1 Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15.), članak 32. Statuta Općine Barilović („Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“), a sukladno s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Barilović, na prijedlog Načelnika Općine Barilović, Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18. sjednici održanoj 17.06.2016. godine, donijelo je

Odluku o određivanju operativnih snaga i pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Barilović

Članak 1.

Ovom Odlukom određuju se operativne snage sustava civilne zaštite i pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje na području Općine Barilović s ciljem priprema i sudjelovanja u otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća.

24

http://www.opcina-barilolvic.hr/

http://www.opcina-barilolvic.hr/


Članak 2.Operativne snage sustava civilne zaštite na području Općine Barilović su:

1. Stožer civilne zaštite Općine Barilović2. Vatrogasna zajednica Općine Barilović /Dobrovoljna vatrogasna društva Barilović, Siča i Belajske Poljice/4. Gradsko društvo Crvenog križa Duga Resa,5. Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Karlovac

Članak 3. Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na području Općine Barilović su:

1. SRNAR d.o.o. za komunalne usluge iz Barilović 862. SA -BIŠĆAN d.o.o. iz Podvožić 16

Članak 4. Udruge od značaja za sustav civilne zaštite na području Općine Barilović su:

1. SEDRA - ekološka udruga za vodne i podvodne aktivnosti2. Lovačko društvo Belaj

Članak 3. Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite Općine Barilović su one pravne osobe koje su svojim proizvodnim, uslužnim, materijalnim, ljudskim i drugim resursima najznačajniji nositelji tih djelatnosti na području Općine Barilović.

Članak 4. Pravne osobe iz članka 3. ove Odluke su dio operativnih snaga sustava civilne zaštite Općine Barilović.

Članak 5. Pravnim osobama iz članka 3. ove Odluke izvršno tijelo dostaviti će izvod iz Plana zaštite i spašavanja te civilne zaštite, koji će sadržavati točno određene mjere i aktivnosti koje trebaju provoditi u slučaju prijetnje, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća.

Članak 6. Temeljem dostavljenih mjera i aktivnosti, pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite Općine Barilović u svojim operativnim planovima planirat će provedbu dobivenih mjera i aktivnosti.

Članak 7. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje na području Općine Barilović, KLASA: 810-01/14-01/03 ,Ur.broj:2133/06-01/14-01; donijeta od Općinskog načelnika dana 04.012014. godine „Službeni glasnik Općine Barilović broj:01/14“

Članak 8. Po jedan primjerak ove Odluke dostavit će se svakoj pravnoj osobi navedenoj u ovoj Odluci i Područnom uredu za zaštitu i spašavanje Karlovac

Članak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Barilović“.KLASA: 810-01/16-01/01URBROJ: 2133/06-01/16-02

Predsjednik Općinskog vijeća Ivan Milašinčić v.r.

25


3. Na temelju članka 93. Zakona o sustavu civilne zaštite, članka 1. Pravilnika o metodologiji za

izradu procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (“Narodne novine”, broj 30/14, 67/14 i 82/15) te članka 32. Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“ Općinsko vijeće Općine Barilović na 18 sjednici održanoj dana 17.06. 2016 . godine, donijelo je slijedeću

ODLUKUo donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa

i velikih nesreća Općine Barilović

Članak 1.

Donosi se Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Općinu Barilović uz suglasnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područni ured Karlovac Klasa: 810-09/16-05/01, Ur.broj: 543-06-01-16-2 od 13. svibnja 2016 godine ,koja je sastavni dio ove Odluke.

Članak 2.

Ova Odluka objavit će se u “Službeni glasnik Općine Barilović“ stupa na snagu osmog dana od dana objave.

KLASA: 214-01/16-01/02 URBROJ: 2133/06-01/16-05

Predsjednik Općinskog vijećaIvan Milašinčić v.r.

4.

Na temelju članka 28 stavak 1 alineja 3 Zakona o zaštiti i spašavanju /“Narodne novine“ broj: 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10/ i članka 32.Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“ a u skladu s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa velikih nesreća u Općini Barilović, Općinsko vijeće Općine Barilović na 18 sjednici održanoj 17.06. 2016 godine donijelo je:

O D L U K UO donošenju Plana zaštite i spašavanja i Plana civilne zaštite

Članak 1.

Općinsko vijeće Općine Barilović usvaja i donosi Plan zaštite i spašavanja i Plan civilne zaštite za Općinu Barilović koje je izradila tvrtka DLS d.o.o. iz Rijeke.

Članak 2.Plan zaštite i spašavanja i Plan civilne zaštite iz članka 1 ove Odluke sastavni je dio voe

Odluke.

Članak 3.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službeni glasnik Općine Barilović“

Klasa: 214-01/16-01/02Ur.broj:2133/06-01/16-06 Predsjednik Općinskog vijeća


26


5.Na temelju članka 17., stavka 1., podstavka 1., Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15), te članka 32. Statuta Općine Barilović („Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“), Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18. sjednici Općinskog vijeća održanoj dana 17.06. 2016. godine, donosi

SMJERNICE

ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ

SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE BARILOVIĆ

ZA PERIOD OD 2016. DO 2019. GODINE

I. UVOD

Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15), (u daljnjem tekstu: Zakon) određeno je da sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehničko - tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi, smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanje posljedica velike nesreće i katastrofe.

Brzo i učinkovito djelovanje operativnih snaga civilne zaštite uz dobro provedeno rukovanje, upravljanje i zapovijedanje u katastrofama i velikim nesrećama na svim razinama (strategijska, taktička i operativna) može spasiti mnoge živote, smanjiti socijalno - ekonomske, političke, infrastrukturne i sigurnosne poremećaje, spriječiti lanac naknadnih nesreća koje mogu uzrokovati i veće posljedice od utjecaja ugroze koja je već nastupila.

Smjernice se kratkoročno odnose na donošenje mjerodavnih temeljnih akata Općinskog vijeća Općine Barilović i općinskog načelnika; prvenstveno donošenja plana razvoja civilne zaštite, procjene rizika od velikih nesreća i plana djelovanja civilne zaštite kao temeljne podlog daljnjeg funkcioniranja sustava civilne zaštite, a dugoročno kao kontinuirani i kreativni proces u smislu poštivanja načela sustava civilne zaštite, postupanja i obavljanja zadaća temeljem mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite i drugih aktivnosti kojim će se iz godine u godinu razvijati i usavršavati sustav civilne zaštite kao i zaštita i spašavanje kao organizirano provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite s ciljem dostizanja najviših standarda potrebnih za provedbu zadaća svih operativnih snaga.

II. SMJERNICE

Smjernice se odnose na sljedeće:

1. OPERATIVNE SNAGE CIVILNE ZAŠTITE

27


Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode slijedeće operativne snage sustava civilne zaštite:

1. stožeri civilne zaštite

2. operativne snage vatrogastva / Vatrogasna zajednica Općine Barilović sa dobrovoljnim vatrogasnim društvima Barilović, Siča i Belajske Poljice/

3. operativne snage Gradskog društva Crvenog križa Duga Resa

4. operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja- stanica Karlovac

5. pravne osobe u sustavu civilne zaštite

6. udruge

Temeljem članka 17., stavak 3., podnesak 6. Zakona, općinski načelnik je odgovoran za osnivanje operativnih snaga civilne zaštite sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja civilne zaštite te temeljem članka 17., stavak 3., podstavak 2. Zakona donosi plan vježbi civilne zaštite, odnosno vrstu i način provođenja vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite sukladno pravilniku iz članka 33., stavak 3., podstavak 3. Zakona.

Općina Barilović dostavit će Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje putem Područnog ureda Karlovac podatke sukladno članku 20., stavak 1. Zakona te o dužnosti dostave podatka obavijestiti operativne snage općine Barilović putem stožera civilne zaštite.

1.1. STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

Sukladno članku 21. stavak 4. i 5. Zakona osnovan je Stožer civilne zaštite i donijet Poslovnik o načinu rada navedenog stožera „Službeni glansik Općine Barilović broj. 02/16“

Članovi stožera civilne zaštite dužni su završiti osposobljavanje koje provodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje prema Programu osposobljavanja članova stožera civilne zaštite.

1.2. OPERATIVNE SNAGE VATROGASTVA

Operativne snage vatrogastva temeljna su operativna snaga sustava civilne zaštite koje djeluju u sustavnu civilne zaštite u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje područje vatrogastva.

Broj, vrsta, opremljenost i veličina vatrogasnih postrojbi određen je Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za Općinu Barilović.

U razmatranom periodu nužno je provoditi različite oblike osposobljavanja vatrogasaca, kako profesionalnih tako i dobrovoljnih te redovito obavljati preventivne, redovne ili izvanredne liječničke preglede sukladno posebnim propisima.

U području rada sa članstvom posebnu pažnju potrebno je posvetiti vatrogasnoj mladeži, kao potencijalnim budućim operativnim vatrogascima, ali i zbog indirektnog stjecanja opće kulture i naobrazbe, izvršiti široku edukaciju poljoprivrednika i drugog stanovništva u vezi spaljivanja biljnog otpada zbog požara na otvorenim prostorima te se uključiti u sveobuhvatnu akciju propagandno-promidžbenih poruka i osvješćivanja javnosti te upoznavanja o nedostacima spaljivanja biljnog otpada na ugrožavanje ljudskih života i materijalno - tehničkih resursa te ugrozu i štetnost na okoliš.

Pored toga potrebno je raznim svrsishodnim aktivnostima preventivno djelovati na društvenu zajednicu u svrhu povećanja sigurnosti od nastanka požara.

Neophodno je izvršenje zadaća u skladu sa Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u periodu za kojeg se donose ove smjernice.

Sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10) u periodu za kojeg se donose ove smjernice potrebno je uraditi slijedeće:

28


-donijeti godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara

-izraditi izvješće o stanju zaštite od požara na svom području i stanju provedbe

godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara.

-ažurirat plan dojavne službe za vrijeme ljetne sezone uslijed povećane požarne opasnosti otvorenog prostora.

1.3 OPERATIVNE SNAGE GRADSKOG DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA DUGA RESA

Operativna snaga Gradskog društva Crveni križ Duga Resa koji djeluje na području općine Barilović kao temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama u izvršavanju obveza u sustavu civilne zaštite sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu, Statutu Hrvatskog Crvenog križa i drugim važećim propisima.

Pored ostalog Crveni križ sa područja općine Barilović obavlja i slijedeće aktivnosti:

-traži, prima i raspoređuje humanitarnu pomoć humanitarnih organizacija i drugih donatora, te ostalih Crvenog križa na području svoga djelovanja

-koordinira aktivnosti, prvu pomoć, zaštitu života , higijensko-epidemiološku zaštitu, njegu povrijeđenih i oboljelih, rad u mobilnim zdravstvenim stanicama, socijalni rad, psihosocijalnu potporu stanovništvu, pripremu i organizaciju izmještajnih centara, logistiku, službu traženja, osiguranje pitke vode, osiguranje komunikacija, tehničku pomoć i prevenciju sekundarnih stradanja i drugo.

Općina Barilović financirat će djelatnosti Gradskog društva Crvenog križa Duga Resa sukladno važećim propisima.

1.4. OPERATIVNE SNAGE GORSKE SLUŽBE SPAŠAVANJA

Općina Barilović i HGSS Stanica Karlovac imaju zajednički interes i očituju se u sklopljenom sporazumu o zajedničkim interesima sklopljen 28.02.2007..godine Klasa: 810-01/06-01/02.

Općina Barilović se obvezuje da će sufinancirati troškove pripravnosti i održavanja spremnosti, te redovite djelatnosti HGSS Stanice Karlovac HGSS Stanica Karlovac obvezuje se jednom godišnje Općinu izvještavati o utrošenim sredstvima.

1.5. UDRUGE

Na području općine Barilović djeluju udruge koje različitim aktivnostima njeguju specifična znanja i vještine koje mogu značajno unaprijediti učinkovitu provedbu mjera zaštite i spašavanja u sustavu civilne zaštite.

Cjelokupni popis udruga od interesa za sustav civilne zaštite na području općine Barilović gdje bi općina u okviru svojih financijskih mogućnosti financirala one aktivnosti udruga građana, koje se nakon provedene stručne analize, pokažu opravdanim za unaprjeđenje sustava civilne zaštite, dopunjavat će se ako će biti potrebno.

Pojedine udruge koje se financiraju iz proračuna kako se pokazalo do sada nisu pokazale interes u dobrovoljnom radu u sustavu civilne zaštite.

Sukladno članku 32., stavak 4. Zakona Općina Barilović će s udrugama regulirati međusobne odnose sporazumima kojima se utvrđuju zadaće udruga u sustavu civilne zaštite, uvjete pod kojim se udruge uključuju u aktivnosti sustava civilne zaštite te financijska sredstva (donacije) namijenjene jačanju sposobnosti udruga za provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

29


Za potrebe pripravnosti i reagiranja kod velikih nesreća i katastrofa općina Barilović organizirat će po potrebi sudjelovanje volontera radi provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

1.6.KORDINATOR NA LOKACIJI

Koordinator na lokaciji procjenjuje nastalu situaciju i njezine posljedice na terenu te u suradnji s mjerodavnim stožerom civilne zaštite usklađuje djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Koordinatora na lokaciji, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, određuje odlukom stožer civilne zaštite iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite po osnivanju operativnih snaga civilne zaštite iz točke 1. ovih Smjernica.

1.7.PRAVNE OSOBE U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE

Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite određene su odlukom Općinskog vijeća Općine Barilović klasa:810-01/16-01/01, Ur.broj:2133/06-01/16-02, a na prijedlog Načelnika O sukladno članku 17., stavku 1., podstavku 3. Zakona a uz Suglasnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje područji ured Karlovac Klasa: 810-03/16-04/01, Ur.broj: 543-06-01-16-6 od 13 svibnja 2016 godine.

Pravne osobe određene gore navedenom odlukom dužne su u operativnim planovima izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sukladno odredbama Zakona, posebnih propisa i njihovih općih akata.

2. PROCJENA RIZIKA I PLANA DJELOVANJA CIVILNE ZAŠTITE

Općina Barilović će donijeti procjenu rizika od velikih nesreća i plan djelovanja civilne zaštite temeljem članka 97., stavka 1. Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 49. stavka 2. Zakona.

Sukladno članku 97.stavak 2.Zakona ostaju na snazi:

- Odluka o određivanju operativnih snaga i pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Barilović Klasa: 810-01/16-01/01, Ur.broj: 2133/06-01/16-02- Odluka o donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća («Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/16“- Odluka o donošenju Plana zaštite i spašavanja

III.

Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite općine Barilović za period od 2016. do 2019. stupaju na snagu 15. lipnja 2016.godine.

Klasa: 810-01/16-01/03Ur.broj: 2133/06-01/16-01

Predsjednik Općinskog vijeća: Ivan Milašinčić v.r.

6.

Na temelju članka 13. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" broj 92/10) i članka 47. Statuta Općine Barilović ("Službeni glasnik Općine Barilović" broj 02/09 i 01/13“), a po prethodno pribavljenom Mišljenju Policijske uprave Karlovačke Broj: 511-05-06/3-04-1994/2-2016 od 13.svibnja 2016. godine, Općinsko vijeće Općine Barilović na 18 sjednici održanoj dana 2016.godine donosi

O D L U K U

30


I. Donosi se Plan zaštite od požara za Općinu Barilović na temelju Procjene ugroženosti od

požara Općine Barilović.

II.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela i sastavni je dio ove Odluke.

III.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Barilović“.

KLASA: 214-01/16-01/5URBROJ: 2133/06-01/16-


7.Na temelju članka 9 točka 14 Odluke o provođenju postupka nabave bagatelne vrijednosti

„Službeni glasnik Općine Barilović broj:05/14“ i članka 32 Statuta Općine Barilović “Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13” Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18 sjednici održanoj 17.06.2016 godine donijelo je slijedeću:

ODLUKUo odabiru

1. Odabire se kao najpovoljnija ponuda ponuditelja Odvjetnik Hrvoje Medarić iz Karlovca, Mažuranićeva obala 2/I na iznos od 190.000,00 kuna / bez pdv/ sa pdv na iznos od 237.500,00 kuna.Podaci o javnom naručitelju: Općina Barilović, Barilović bb, OIB:20647441417Predmet nabave: Pružanje usluga odvjetnika i pravnog zastupanja u postupcima / kazneni i prekršajni postupak, parnični postupak, ovršni postupak, izvanparnični postupak te zemljišnoknjižni postupak.

Evidencijski broj nabave: E-BAG-05/2016Procijenjena vrijednost nabave: 190.000,00 kuna / bez pdv/.Naziv ponuditelja čija je ponuda odabrana za sklapanje ugovora o nabavi usluga je:Odvjetnik Hrvoje Medarić iz Karlovca, Mažuranićeva obala 2/IRazlog odabira:Ponuda ponuditelja, Odvjetnik Hrvoje Medarić iz Karlovca, Mažuranićeva obala 2/I najpovoljnija po kriteriju / najniža cijena/, pravilna, prihvatljiva i prikladna / valjana/ ponuda. Izrađena je u skladu s Pozivom za dostavu ponuda za nadmetanje, dostavljeni su svi traženi dokazi o nepostojanju razloga za isključenje, traženi dokazi sposobnosti i ostali dokumenti sukladno Pozivu, po cijeni koja nije veća od planiranih sredstava te ponuda u cijelosti odgovara potrebama naručitelja u odnosu na traženi predmet nabave.Razlog za isključenje ponuditelja: Ne postoje razlozi za isključenje ponuditelja.Razlog za odbijanje ponude: Ne postoje razlozi za odbijanje ponude.Rok mirovanja : Ne primjenjuje se

2. Sredstva iz točke 1 ove Odluke teretit će Proračun Općine Barilović za 2016 godinu.

3. Po izvršnosti ove Odluke zaključit će se Ugovor o nabavi usluga s ponuditeljem Odvjetnik Hrvoje Medarić iz Karlovca, Mažuranićeva obala 2/I

31


4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.Klasa: 002-01/16-01/01Ur.broj:2133/06-01/16-07

Načelnik Općine Barilović Predsjednik Općinskog vijećaDražen Peraković v.r. Ivan Milašinčić v.r.

8.Na temelju članka 9 točka 14 Odluke o provođenju postupka nabave bagatelne vrijednosti „Službeni glasnik Općine Barilović broj:05/14“ i članka 32 Statuta Općine Barilović “Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13” Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18 sjednici održanoj 17.06.2016 godine donijelo je slijedeću:

ODLUKUo odabiru

1. Za izradu Strategije razvoja Općine Barilović odabire se kao najpovoljnija ponuda ponuditelja ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9,na iznos od 62.000,00 kuna s pdv sveukupna cijena 77.500,00 kuna.Podaci o javnom naručitelju: Općina Barilović, Barilović bb, OIB:20647441417Predmet nabave: Izrada Strategije razvoja Općine Barilović od 2016- 2020 godine.

Evidencijski broj nabave: E-BAG-03/2016Procijenjena vrijednost nabave: 70.000,00 kuna / bez pdv/.Naziv ponuditelja čija je ponuda odabrana za sklapanje ugovora o nabavi usluga je:- ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9Razlog odabira:Ponuda ponuditelja,Uljanik d.o.o. najpovoljnija po kriteriju / najniža cijena/, pravilna, prihvatljiva i prikladna / valjana/ ponuda. Izrađena je u skladu s Pozivom za dostavu ponuda za nadmetanje, dostavljeni su svi traženi dokazi o nepostojanju razloga za isključenje, traženi dokazi sposobnosti i ostali dokumenti sukladno Pozivu, po cijeni koja nije veća od planiranih sredstava te ponuda u cijelosti odgovara potrebama naručitelja u odnosu na traženi predmet nabave.Razlog za isključenje ponuditelja: Ne postoje razlozi za isključenje ponuditelja.Razlog za odbijanje ponude: Ne postoje razlozi za odbijanje ponude.Rok mirovanja : Ne primjenjuje se

2. Sredstva iz točke 1 ove Odluke teretit će Proračun Općine Barilović za 2016 godinu.3. Po izvršnosti ove Odluke zaključit će se Ugovor o nabavi usluga s ponuditeljem Uljanik

d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9

4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.Klasa: 301-05/16-01/01Ur.broj:2133/06-01/16-08



„Službeni glasnik Općine Barilović broj:05/14“ i članka 32 Statuta Općine Barilović “Službeni glasnik

32


Općine Barilović broj:02/09 i 01/13” Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18 sjednici održanoj 17.06.2016 godine donijelo je slijedeću:

ODLUKUo odabiru

1. Za izradu projektno tehničke dokumentacije za izgradnju Kulturnog Centra Općine Barilović odabire se kao najpovoljnija ponuda ponuditelja ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9 na iznos od 150.000,00 kuna s pdv sveukupna cijena 187.500,00 kuna.Podaci o javnom naručitelju: Općina Barilović, Barilović bb, OIB:20647441417Predmet nabave: Izrada projektno tehničke dokumentacije za izgradnju kulturnog centra Općine Barilović na k.č. broj: 256, 257 i 258 K.O. Barilović.Evidencijski broj nabave: E-BAG-04/2016Procijenjena vrijednost nabave: 199.000,00 kuna / bez pdv/.Naziv ponuditelja čija je ponuda odabrana za sklapanje ugovora o nabavi usluga je:ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9Razlog odabira:Ponuda ponuditelja, ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9 najpovoljnija po kriteriju / najniža cijena/, pravilna, prihvatljiva i prikladna / valjana/ ponuda. Izrađena je u skladu s Pozivom za dostavu ponuda za nadmetanje, dostavljeni su svi traženi dokazi o nepostojanju razloga za isključenje, traženi dokazi sposobnosti i ostali dokumenti sukladno Pozivu, po cijeni koja nije veća od planiranih sredstava te ponuda u cijelosti odgovara potrebama naručitelja u odnosu na traženi predmet nabave.Razlog za isključenje ponuditelja: Ne postoje razlozi za isključenje ponuditelja.Razlog za odbijanje ponude: Ne postoje razlozi za odbijanje ponude.Rok mirovanja : Ne primjenjuje se


3. Po izvršnosti ove Odluke zaključit će se Ugovor o nabavi usluga s ponuditeljem ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9

4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.Klasa: 610-01/16-01/01Ur.broj:2133/06-01/16-08Načelnik Općine Barilović Predsjednik Općinskog vijećaDražen Peraković v.r. Ivan Milašinčić v.r.


„Službeni glasnik Općine Barilović broj:05/14“ i članka 32 Statuta Općine Barilović “Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13” Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18 sjednici održanoj 17.06.2016 godine donijelo je slijedeću:

ODLUKUo odabiru

1. Za izradu projektno tehničke dokumentacije za izgradnju Centra za pustolovni turizam u Općini Barilović odabire se kao najpovoljnija ponuda ponuditelja ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9 na iznos od 150.000,00 kuna s pdv sveukupna cijena 187.500,00 kuna.Podaci o javnom naručitelju: Općina Barilović, Barilović bb, OIB:20647441417Predmet nabave: izrada projektno tehničke dokumentacije za izgradnju Centra za pustolovni turizam u Općini Barilović na k.č. broj: 3853, 3861, 3862/1, 3862/4, 3863/5, 3863/7, 3863/8 K.O. BarilovićEvidencijski broj nabave: E-BAG-06/2016

33


Procijenjena vrijednost nabave: 199.000,00 kuna / bez pdv/.Naziv ponuditelja čija je ponuda odabrana za sklapanje ugovora o nabavi usluga je:ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9Razlog odabira:Ponuda ponuditelja, ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9 najpovoljnija po kriteriju / najniža cijena/, pravilna, prihvatljiva i prikladna / valjana/ ponuda. Izrađena je u skladu s Pozivom za dostavu ponuda za nadmetanje, dostavljeni su svi traženi dokazi o nepostojanju razloga za isključenje, traženi dokazi sposobnosti i ostali dokumenti sukladno Pozivu, po cijeni koja nije veća od planiranih sredstava te ponuda u cijelosti odgovara potrebama naručitelja u odnosu na traženi predmet nabave.Razlog za isključenje ponuditelja: Ne postoje razlozi za isključenje ponuditelja.Razlog za odbijanje ponude: Ne postoje razlozi za odbijanje ponude.Rok mirovanja : Ne primjenjuje se


3. Po izvršnosti ove Odluke zaključit će se Ugovor o nabavi usluga s ponuditeljem ULJANIK d.o.o. iz Petrinje, Mate Bučara 9

4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.Klasa: 620-01/16-01/02 Ur.broj:2133/06-01/16-08Barilović, 17.06.2016 god.


11.Temeljem članka 48. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi , “Narodne novine”, broj 33/01, 60/01- Vjerodostojno tumačenje članka 31. stavka 1., članka 46. stavka 1 i 2., članka 53. stavka 4. i članka 90. stavka 1. zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12) i članka 32. Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13), Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18 sjednici održanoj 17.06.2016 godine donijelo je slijedeću:

ODLUKUo kupnji zemljišta za potrebe Zavičajne zbirke

IRadi realizacije Projekta osnivanja „ZAVIČAJNE ZBIRKE“ donosi se odluku o kupovini nekretnine od vlasnika : 1. Benić Mara/ Antun/ oib: 21170761142 iz Duga Rese , Antuna Mihanovića 14, na iznos od 82.720,00 kuna i to kako slijedi:

- k.č. broj: 1535 oranica rebar u Žabljaku površine 1283 čhv ili 4615 m2 /, K.O.Cerovac Barilovački, upisano u zk.ulošak broj: 515 - k.č. broj: 1549 oranica rebar u Žabljaku površine 1356 čhv ili 4878 m2 /, K.O.Cerovac Barilovački, upisano u zk.ulošak broj: 515 ,- k.č. broj: 1550 oranica rebar u Žabljaku površine 236 čhv ili 849 m 2 /, K.O.Cerovac Barilovački, upisano u zk.ulošak broj: 515

34


IIOpćinsko vijeće Općine Barilović ovlašćuje načelnika Općine Barilović da sklopi i potpiše kupoprodajni ugovor za kupnju nekretnine iz točke I ove odluke, kako je specificirano.

IIISredstva za kupnju nekretnina iz ove Odluke osigurana su u Proračunu Općine Barilović za 2016.godinu a procjena vrijednosti nekretnina utvrđena je od strane sudskog vještaka kao i od strane porezne uprave Duga Resa.

IVOva odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u «Službenom glasniku» Općine Barilović..

Klasa: 612-01/16-01/03 PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Ur.br. 2133/06-01/16-01 Ivan Milašinčić V.R.

12.

Temeljem članka 48. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi , “Narodne novine”, broj 33/01, 60/01- Vjerodostojno tumačenje članka 31. stavka 1., članka 46. stavka 1 i 2., članka 53. stavka 4. i članka 90. stavka 1. zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12) i članka 32. Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13), Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18 sjednici održanoj 17.06. 2016 godine donijelo je slijedeću:

ODLUKUo kupnji zemljišta za potrebe izgradnje turističko sportskog centra Korana u Donjem Velemeriću

IRadi realizacije Projekta Turističko sportski centar Korana u Donjem Velemeriću koji je obuhvaćen urbanističkim planom uređenja- UPU 4 „ Odluka o usvajanju UPU4 donijeta na sjednici Općinskog vijeća 18.03.2015 godine „Službeni glasnik Općine Barilović broj:01/15“ Općinsko vijeće Općine Barilović donosi odluku o kupovini nekretnine od vlasnika : 1. Mihalić Ana rođ Trgovčić udova Branka iz Barilovića 22 i Mihalić Borislav / Branko/ iz Barilović 22 na iznos od 43.360,00 kuna i to kako slijedi:

- k.č. broj: 3866 livada gor. Luka kod mlina u Velemeriću površine 219 čhv /, K.O. Barilović zk.ulošak broj: 1426 ili 788 m2 x 20,00 kuna =15.760,00 kuna

- k.č. broj.3868 oranica površine 384 čhv , K.O. Barilović zk.ulošak broj.1426 ili 1380 m2 x 20,00 kuna =27.600,00kuna.

2. Mihalić Dragutin / oib:40066437867/ iz Donji Velemerić 68 i Mihalić Stjepan / Lujo/ Donji Velemerić 68 na iznos od 84.160,00 kuna i to kako slijedi:

35


- k.č. broj: 3886 oranica gornje ravnice u Velemeriću Dol. površine 1170 čhv upisnao u zk. ulošak br: 721, K.O. Barilović ili 4208 m2 / 20,00 kn/m2/=84.160,00 kuna.

3. Mihalić Dragutin / oib: 40066437867/ iz Donji Velemerić 68, na iznos od 120,00 kuna i to kako slijedi:- k.č. broj:3851/6 oranica površine 2 čhv, upisano u zk.ulošak broj:618 K.O. Barilović, ili 6 m2 /20,00 kn/m2/=120,00 kuna,

IIOpćinsko vijeće Općine Barilović ovlašćuje načelnika Općine Barilović da sklopi i potpiše kupoprodajni ugovor za kupnju nekretnine iz točke I ove odluke, kako je specificirano po vlasništvu i površini.

IIISredstva za kupnju nekretnina iz ove Odluke osigurana su u Proračunu Općine Barilović za 2016.godinu a procjena vrijednosti nekretnina utvrđena je od strane sudskog vještaka kao i od strane porezne uprave Duga Resa.

IVOva odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u «Službenom glasniku» Općine Barilović..

Klasa: 940-01/16-01/03 PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Ur.br. 2133/06-01/16-01 Ivan Milašinčić V.R.

13.Temeljem članka 391 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /“Narodne

novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, članka 48 st. 3 Zakona o lokalnoj i područnoj /regionalnoj/ samoupravi /“Narodne novine“ broj: 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, i 19/13/, članka 32 Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“ i članka 8 i 9 Odluke o upravljanju nekretninama u vlasništvu Općine Barilović „ Službeni glasnik Općine Barilović broj:04/15“ Općinsko vijeće Općine Barilović na svojoj 18 sjednici održanoj 17.06. 2016 godine donijelo je slijedeću:

O D L U K U

I

Prodaje se zemljište u vlasništvu Općine Barilović putem javnog na natječaja i to kako slijedi:

- k.č. broj: 47/4 , K.O. Barilović, upisano u zk. ulošak broj: 2422 površine 2 jutra i 370 čhv ili 13272 m2,

- k.č. broj: 47/7 K.O. Barilović, upisano u zk. ulošak broj: 2422 površine 1 jutro i 540 čhv ili 7697 m2.

36


IIPrema procjeni sudskog vještaka i procjeni porezne uprave utvrđuje se početna

vrijednost zemljišta u iznosu od 6,95 kuna / m2 i to za:

- kč. broj: 47/4 površine 13.272 x 6,95 kuna= 92.240,40 kuna- k.č. broj: 47/7 površine 7697 x 6,95 kuna = 53.494,15 kuna

III Natječaj za prodaju zemljišta objavit će se u Narodnim novinama i na službenim stranicama Općine Barilović www.opcina-barilovic.hr .

IV Sastavni dio ove Odluke na tekst natječaja. Ova Odluka objavit će se u „Službenom glasniku Općine Barilović“Klasa: 940-01/16-01/04Ur.broj:2133/06-01/16-01


13ATemeljem članka 391 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /“Narodne

novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, članka 48 st. 3 Zakona o lokalnoj i područnoj /regionalnoj/ samoupravi /“Narodne novine“ broj: 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, i 19/13/, članka 32 Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 01/13“ i članka 8 i 9 Odluke o upravljanju nekretninama u vlasništvu Općine Barilović „ Službeni glasnik Općine Barilović broj:04/15“ i Odluke Općinsko vijeće Općine Barilović od 17.06.2016 godine, Općinsko vijeće Barilović objavljuje:

N A T J E Č A JZa prodaju nekretnina

IProdaje se k.č. broj:

-k.č. broj: 47/4 , K.O. Barilović, upisano u zk. ulošak broj: 2422 površine 2 jutra i 370 čhv ili 13272 m2, - k.č. broj: 47/7 K.O. Barilović površine u upisano u zk. ulošak broj: 2422 1 jutro i 540 čhv ili 7697 m2.

IIPočetna cijena za nekretnine iz točke I iznosi 6,95 kuna /m2.ili kako slijedi:

- za k.č. broj: 47/4 K.O. Barilović 13272 x 6,95 = 92.240,40 kuna- za kč. broj: 47/7 K.O. Barilović 7697 x 6,95 = 53.494,15 kuna

III

Pravo podnošenja ponude imaju fizičke osobe koje su državljani RH i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, te strani državljani prema pozitivnim propisima i Odluci o upravljanju nekretninama u vlasništvu Općine Barilović „ Službeni glasnik Općine Barilović

37


broj:04/15“. Natječaj se provodi sustavom zatvorenih pismenih ponuda na adresu „ Ponuda za kupnju nekretnina NE OTVARAJ“, na adresu Općina Barilović, Barilović bb, 47252 Barilović.

Svaki sudionika natječaja dužan je uplatit jamčevinu u visini 10% od ukupnog iznosa početne visine cijene u korist proračuna Općine Barilović HR 53 2340009 1800700000 Model 68, s pozivom na broj: 7706-OIB , iz točke II natječaja i to kako slijedi:

- jamčevina u visini 10% za k.č. broj: 47/4 u iznosu od 9.224,04 kuna- jačevina u visini 10% za k.č. broj: 47/7 iznos od 5.349,41 kuna Kandidatima koji nisu uspjeli u natječaju jamčevina se vraća u roku od 8 dana od dana izvršenog izbora a kandidat čija je ponuda prihvaćena jamčevina se uračunava u cijenu. Sudionik u nadmetanju mora u ponudi navesti slijedeće podatke:

- ime i prezime, adresa stanovanja OIB , odnosno tvrtka i sjedište tvrtke,- oznaku nekretnine za koju se natječe,- iznos pojedinačne cijene koju nudi, s time da ponuđena cijena ne može biti niža od

utvrđene početne cijene, način isplate kupoprodajne cijene ::::::- najboljim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu, -kupac je dužan kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora,

- u slučaju odustanka prvog najboljeg ponuditelja, najboljim ponuditeljem smatrati sljedeći ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuditelja,- prvi najbolji ponuditelj koji odustane od ponude gubi pravo na jamčevinu,- danom predaje ponude smatra dan predaje ponude Jedinstvenom upravnom odjelu, odnosno dan predaje ponude na poštu preporučenom pošiljkom,- nekretninama se raspolaže u stanju »viđeno-kupljeno«,- prodavatelj Općina Barilović može odustane od prodaje u svako doba prije potpisivanja ugovora.- dokumentaciju koja sadržava osnovne podatke o ponuditelju, uz dostavu odgovarajućih dokaza (OIB, dokaz o prebivalištu odnosno sjedištu ponuditelja, dokaz o državljanstvu odnosno podatke iz sudskog registra i dr.),- dokaz da nema dugovanja prema Općini Barilović,- dokaz o izvršenoj uplati jamčevine,- izjavu da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja,Pismene ponude dostavljaju se u roku od 8 dana od dana objave natječaja u „Narodnim novinama“.

IVPonude će otvarat Povjerenstvo imenovano od strane Općinskog vijeća. Nepotpune i nepravodobne ponude neće se razmatrati.

V

Općinsko vijeće Općine Barilović pridržava pravo da ne prihvati niti jednu ponudu ukoliko ocijeni da nema povoljnih ponuda, odnosno ako smatra da niti jedna ponuda nije zadovoljavajuća.

Predsjednik Općinskog vijeća:


38


14.

Na temelju članka 32 Statuta Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:02/09 i 1/213“ i članka 15 stavak 2 Poslovnika Općinskog vijeća Općine Barilović „Službeni glasnik Općine Barilović broj:2/09 i 1/13“, Općinsko vijeće Općine Barilović na 18 sjednici održanoj 17.06.2016 godine donijelo je slijedeće:

R J E Š E N J EO imenovanju komisije za kandidiranje projekata prema EU fondovima

I

U Komisiju za kandidiranje projekata prema fondovima Europske unije za Općine Barilović imenuju se:- Kristina Mihalić – za predsjednika komisije- Jasna Lasić – za zamjenika predsjednika- Vesna Car– za člana- Biserka Jakšić- za člana- Nikola Maglić , za člana

II

Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Službenom glasniku Općine Barilović“.KLASA: 021-05/16-01/16Ur.broj:2133/06-01/16-04


39


15.

Na temelju Članka 86. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13) i Članka 32. Statuta Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 02/09, 01/13), Općinsko vijeće Općine Barilović na 18 sjednici održanoj dana 17.06.2016. godine, donosi

IZVJEŠĆE

o stanju u prostoru Općine Barilović 2016.-2020.Članak 1.

Izvješće o stanju u prostoru Općine Barilović 2016. – 2020. godine sadrži sljedeće:

UVOD.........................................................................................................................................3I. POLAZIŠTA.....................................................................................................................4

I. 1. Ciljevi izrade Izvješća ..........................................................................................4I. 2. Zakonodavno – institucionalni okvir..................................................................4I. 3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave.................................4

Geografska obilježja................................................................................................4Geološka obilježja....................................................................................................6Demografska struktura.............................................................................................6Razmještaj i struktura stanovništva.........................................................................6Razmještaj i struktura kućanstava.........................................................................10Socijalno gospodarska struktura............................................................................12Ekonomski razvoj...................................................................................................12

I. 4. Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornog uređenja županije...............14II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA............15

II. 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave................................................................................................................................15

II. 2. Sustav naselja.....................................................................................................18Obilježja sustava naselja........................................................................................18Razmještaj, gustoća naselja i naseljenost..............................................................18Funkcionalna opremljenost naselja.......................................................................21Korištenje zemljišta u naseljima............................................................................21Površina naselja.....................................................................................................21Građevinska područja (GP)...................................................................................23Građevinska područja naselja (GPn)....................................................................24Izdvojena građevinska područja izvan naselja (IGPin).........................................26Opremljenost društvenom infrastrukturom............................................................29Područja posebnog državnog interesa...................................................................30

II. 3. Gospodarske djelatnosti.....................................................................................31Proizvodnja, trgovina i obrt...................................................................................31Turizam .............................................................................................................32

II. 4. Opremljenost prostora infrastrukturom..............................................................33Postojeća infrastrukturna opremljenost..................................................................33Prometna infrastruktura..........................................................................................33Cestovni promet.....................................................................................................33Elektroničke komunikacije.....................................................................................34Energetska infrastruktura.......................................................................................35

40

Opskrba električnom energijom.............................................................................35Opskrba plinom......................................................................................................37Opskrba naftom......................................................................................................37Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda............................................................38Opskrba pitkom i tehnološkom vodom...................................................................38Pročišćavanje otpadnih voda.................................................................................40Gospodarenje otpadom..........................................................................................41Odlagališta otpada.................................................................................................41

II. 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja................................43Korištenje prirodnih resursa...................................................................................43Poljoprivreda, šumarstvo i vode............................................................................43Mineralne sirovine.................................................................................................44Zaštićene prirodne vrijednosti................................................................................45Zaštićena područja prirode....................................................................................45Kulturna dobra.......................................................................................................46Struktura registriranih kulturnih dobara...............................................................46Područja posebnih karakteristika...........................................................................48Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća...............................................48

II. 6. Obvezni prostorni pokazatelji............................................................................58III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA. .64

III. 1. Izrada prostornih planova...................................................................................64Pokrivenost prostornim planovima........................................................................64Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO)..........................................64PPUO (PPKŽ).......................................................................................................64UPU (DPU)...........................................................................................................65

III. 2. Provedba prostornih planova.............................................................................67Provedba prostornih planova.................................................................................67Urbana preobrazba.................................................................................................69Urbana sanacija......................................................................................................69

III. 3. Provedba drugih dokumenata koji utječu na postor...........................................71III. 4. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuka,

aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoru...................76IV. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S

PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI.......................................................79IV. 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja u prostoru jedinice

lokalne samouprave obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove.........79IV. 2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih

planova na razini jedinice lokalne samouprave.....................................................82IV. 3. Preporuke mjera i aktivnosti za unapređenje prostornog razvoja.....................84

V. IZVORI I BIBLIOGRAFIJA..........................................................................................91VI. POPIS TABLIČNIH I KARTOGRAFSKIH PRILOGA...............................................93

VI. 1. Tablice................................................................................................................93VI. 2. Kartogrami.........................................................................................................96

41

UVODU ovom Izvješću o stanju u prostoru Općine Barilović 2016.-2020. godine (dalje:

Izvješće) upotrebljavaju se slijedeće kratice:- NN - Narodne novine Republike Hrvatske;- GKŽ – Glasnik Karlovačke županije;- Zakon - Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13);- Pravilnik – Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o

stanju u prostoru (NN 48/14, 19/15);- PPPPO - Prostorni plan područja posebnih obilježja;- PPKŽ - Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01,

33/01, 36/08, 56/13, 07/14, 50b/14);- PPUO - Prostorni plan uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović

03/07, 01/14, 01/15);- UPU - Urbanistički plan uređenja;- DPU - Detaljni plan uređenja;- KŽ - Karlovačka županija tj. teritorijalno – upravna jedinica kao posebna jedinica

regionalne samouprave;- Općina – Općina Barilović tj. teritorijalno-upravna jedinica kao posebna jedinica

lokalne samouprave;- GP - građevinsko područje;- GPn - građevinsko područje naselja;- IGPn – izdvojeni dio građevinskog područja naselja;- IGPin - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.

Zadnje Izvješće o stanju u prostoru koje je izrađeno je 2007. godine te je ovo Izvješće o stanju u prostoru izmijenjeno i nadopunjeno sa ažuriranim podacima koja su dobivena od javnopravnih i ostalih stručnih tijela.

42

I. POLAZIŠTA

I. 1. Ciljevi izrade IzvješćaIzrada Izvješća počiva na činjenici da je svaki prostor jedinstven i specifičan u svakom

segmentu svog postojanja, kako u odnosu na geoprometni položaj, razinu društvene i gospodarske razvijenosti u odnosu na RH i KŽ tako i u odnosu na ostale prostorne pokazatelje.

Osnovni cilj izrade Izvješća je stvaranje dokumenta u kojem će, na temelju stvarnih podataka i analiza, biti definirane potrebe i mogućnosti promatranog prostora te predložene aktivnosti za što učinkovitije unapređenje održivog razvoja u tom prostoru.

Izvješće se izrađuje u odnosu na prethodno izvješće o stanju u prostoru Općine, te PPKŽ, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje županijske razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru Općine i prostorne planove niže razine. Izvješće sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor, te prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama za iduće razdoblje. Izradom i donošenjem ovog Izvješća kao obveznog dokumenta praćenja stanja u prostoru stvaraju se preduvjeti za daljnju izradu svih dokumenata prostornog uređenja, eventualno potrebnih izmjena i dopuna istih, kao i procjenu potrebe izrade drugih strateških i razvojnih odluka i dokumenata na nivou Općine.

I. 2. Zakonodavno – institucionalni okvirIzvješće je izrađeno u skladu sa Zakonom, Pravilnikom, te ostalom važećom zakonskom

regulativom.Izvješće je izrađeno na temelju dostupnih podataka iz informacijskog sustava

prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ISPU), prostornih planova, službeno objavljenih i dostupnih podataka nadležnih tijela i ustanova, te drugih pravnih osoba s javnim ovlastima određenih posebnim propisima, podacima iz usvojenih i objavljenih pojedinih sektorskih strateških, razvojnih, planskih i provedbenih dokumenata i drugih koji su od utjecaja na održivi razvoj u prostoru.

Izvješće razmatra Općinsko vijeće Općine te se isto objavljuje u Službenom glasniku Općine Barilović.

I. 3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave

Geografska obilježja

Područje Općine zaprima površinu od 176,66 km2. Općina, kao sastavni dio bivše općine Duga Resa i današnji središnji dio KŽ, graniči s Gradovima Karlovac, Duga Resa, Ogulin i Slunj, te s Općinama Generalski Stol, Tounj i Krnjak.

Ovaj općinski prostor je dio uskog spojnog "hrvatskog prometnog koridora“ (širine 45 km) između kontinentalnog dijela hrvatske države i hrvatskog jadranskog pročelja, odnosno između nešto bliže Bele Krajine (17 km zračne linije) u Sloveniji i nešto udaljenije Bosanske Krajine u Bosni i Hercegovini (30 km zračne linije).

Područje Općine dijeli se na dvije prirodno – geografske i društveno – gospodarske prostorne cjeline:

- sjeverni dio Općine s obje strane rijeke Korane, koji obuhvaća 22 samostalna naselja, smještenih uglavnom ispod 200 m nadmorske visine, koji zaprema nešto više od

43

polovice cjelokupne površine Općine, te - južni dio Općine, između rijeka Mrežnice i Korane, koji također obuhvaća 22

samostalna naselja, smještena večinom iznad 200 m nadmorske visine, a zaprema nešto manje od polovice cjelokupne površine Općine.

Kartogram 1.3.A. Prikaz starih i novih granica Općine Barilović

Izvor podataka: Državna geodetska uprava 2006. i 2016. godine

44

Ovu općinu zaobilaze glavne prometnice (autoceste, državne ceste, željezničke pruge) koje prolaze ovim dijelom Središnje Hrvatske i KŽ. Najbliže su joj državne ceste D1 Karlovac – Krnjak – Slunj – Plitvička jezera i D23 Karlovac – Duga Resa – Generalski Stol – Josipdol s kojima je spojena županijskim cestama ŽC3184 Duga Resa – Belajske Poljice, ŽC3185 granica Grada Karlovca – Barilović – Perjasica – Generalski Stol i ŽC3189 Barilović – Krnjak. Mrežom 10-tak lokalnih cesta njezina samostalna naselja povezana su međusobno ili s nekim samostalnim naseljima u susjednim jedinicama lokalne samouprave.

Općina obuhvaća 44 naselja. U ovom području vlada umjerena kontinentalna klima s relativno dovoljnom količinom

padalina (1000 – 1400 mm) i umjerenim temperaturama, više pod kontinentalnim nego jadranskim utjecajem.

Krajnju sjeveroistočnu i jugoistočnu granicu Općine čini atraktivna, dijelom uska i duboka kanjonska dolina rijeke Korane. Manjim središnjim dijelom ova jedinica lokalne samouprave prelazi i na desnu obalu Korane u područje Korduna, također dijela prostorne karlovačke zaravni i krša.

Na krajnjem jugozapadu granicu Općine čini rijeka Mrežnica koja se uskom, dubokom i atraktivnom kanjonskom dolinom usjekla u vapnenačku zaravan karlovačkog krša.

Dosadašnji prostorni planovi, kao i ovo Izvješće o stanju u prostoru izrađeno je na temelju starih granica Općine Barilović koje su bile dostavljene od strane Državne geodetske uprave 2006. godine. Za potrebe III. izmjena i dopuna Preostornog plana Općine Barilović (trenutno u tijeku izrade) Državna geodetska uprava dostavila je nove granice Općine Barilović. Kartogram 1.3.A. prikazuje preklop starih i novih granica Općine Barilović.

Geološka obilježja

Područje Općine je najvećim dijelom sastavni dio mikroregije koransko – slunjskih ravnjaka i kosa Središnje Hrvatske, široke i niske vapnenačke zaravni karlovačko – kordunskog krša (boginjavi, plitki ili zeleni krš). Manji jugozapadni dio Općine nalazi se u području Mrežnice i tako pripada mikroregiji bosiljevsko – zvečajskog kraja, također s obilježjima krškog vapneničkog zaravnjenog prostora koji je oskudan biljnim pokrovom. Na području Općine samo mjestimice i na rubovima se javljaju pojedina, većinom pošumljena, uzvišenja, kao što su u središnjem dijelu Općine Skradska gora 428 m i Kestenak 323 m, dok se na krajnjem jugozapadu pruža Polojska kosa (Perjasička kosa) s vrhovima Gradina 473 m, te drugim graničnim vrhovima Mišin vrh 455 m, Roletina 431 m, Perića brdo 352 m i V.Travnak 329 m, dok se na krajnjem sjeveru Općine ističe uzvišenje Martinšćak s 345 m nadmorske visine.

Demografska struktura

Demografski pokazatelji na području Općine temelje se na Popisu stanovništva iz 2011. godine. Podaci iz predmetnog popisa razlikuju se od podataka analiziranih demografskom studijom Geografska, demografska i gospodarska obilježja, središnje uslužne funkcije i sustav središnjih naselja koju su izradili Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i tvrtka ADF d.o.o. iz Karlovca u rujnu 2005. godine, a koja je izrađena kao posebna stručna podloga za donošenje PPUO-a. Prilikom izrade predmetne studije uzeti su podaci iz Popisa stanovništva 2001. godine.

Razmještaj i struktura stanovništva

2011. godine na području Općine u 44 naselja živjelo je 2.990 stanovnika, što znači da je u 10 godina Općina izgubila 105 stanovnika (popis iz 2001. godine broji 3.095 stanovnika). Prosječna gustoća naseljenosti 2011. godine iznosila je 16,93 stanovnika/km².

U Općini su uvijek prevladavala mala naselja prema broju stanovnika, što je u skladu s

45

prirodnim uvjetima i nedostatkom plodnih površina za razvoj poljoprivrede. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine samo je naselje Belajske Poljice imalo više od 500 stanovnika, naselja Barilović i Podvožić imala su između 200 i 500 stanovnika, dok je 8 naselja (Banjsko Selo, Belaj, Cerovac Barilovićki, Donji Velemerić, Gornji Velemerić, Leskovac Barilovićki, Sića, Šćulac) imalo između 100 i 200 stanovnika, 3 naselja (Koranski Brijeg, Vijenac Barilovićki, Žabljak) između 50 i 100 stanovnika, 15 naselja (Belajski Malinci, Carevo Selo, Donja Perjasica, Donji Skrad, Koranska Strana, Koransko Selo, Kosijersko Selo, Križ Koranski, Lučica, Mali Kozinac, Perjasica, Ponorac Perjasički, Srednji Poloj, Svojić, Veliki Kozinac) između 11 i 50 stanovnika, 13 naselja (Gaćeško Selo, Kestenak, Mala Kosa, Marlovac, Maurovići, Miloševac, Mrežnica, Novo Selo Perjasičko, Orijevac, Potplaninski, Štirkovac, Točak Perjasički, Zinajevac) imalo je samo do 10 stanovnika, dok su 2 samostalna naselja (Gornji Poloj, Novi Dol) ostala bez stanovnika.

Tablica 1.1.1.A.1. Broj stanovnika Naselje Broj stanovnikaBANJSKO SELO 144BARILOVIĆ 300BELAJ 168BELAJSKE POLJICE 597BELAJSKI MALINCI 33CAREVO SELO 29CEROVAC BARILOVIĆKI 110DONJA PERJASICA 14DONJI SKRAD 19DONJI VELEMERIĆ 155GAĆEŠKO SELO 6GORNJI POLOJ -GORNJI VELEMERIĆ 108KESTENAK 4KORANSKA STRANA 11KORANSKI BRIJEG 94KORANSKO SELO 33KOSIJERSKO SELO 39KRIŽ KORANSKI 44LESKOVAC BARILOVIĆKI 129LUČICA 38MALA KOSA 5MALI KOZINAC 29MARLOVAC 10MAUROVIĆI 7MILOŠEVAC 3MREŽNICA 4NOVI DOL -NOVO SELO PERJASIČKO 1ORIJEVAC 3PERJASICA 17PODVOŽIĆ 298PONORAC PERJASIČKI 17POTPLANINSKO 7SIČA 154SREDNJI POLOJ 12

46

SVOJIĆ 46ŠĆULAC 134ŠTIRKOVAC 5TOČAK PERJASIČKI 1VELIKI KOZINAC 32VIJENAC BARILOVIĆKI 68ZINAJEVAC 4ŽABLJAK 58Ukupno (Općina) 2.990Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine

Na području Općine nisu ravnomjerno razmještena naselja i stanovništvo, pa iz toga slijedi i različita gustoća naseljenosti u pojedinim njegovim dijelovima. Najveća gustoća naseljenosti bila je na krajnjem sjeveru Općine i zapadno od rijeke Korane u središnjem dijelu Općine. Najmanja gustoća naseljenosti bila je na desnoj istočnoj obali Korane u središnjem dijelu i čitavom južnom dijelu Općine.

Općina je najviše stanovnika poslije II. Svjetskog rata imala za prvog poslijeratnog popisa iz 1948. godine (7.861 stanovnika). Ono se zatim stalno smanjivalo, najprije usporenije, a zatim brže, sve do posljednjeg popisa iz 2011. godine, kada je imala 2.990 stalno prisutnih stanovnika, tako da je indeks kretanja broja stanovnika u razdoblju 1948.-2011. godine bio 38,04. Do nešto većeg smanjenja broja stanovnika između popisa 1991. i 2001. godine (za 1.439 stanovnika, s indeksom kretanja 68,26) došlo je kao posljedica Domovinskog rata, ali i zbog toga što su među popisanim stanovništvom iz 1991. godine bili i stanovnici koji su zapravo stalno živjeli i radili u inozemstvu, dok su popisom iz 2001. godine obuhvaćeni samo stanovnici koji su stalno bili prisutni u zemlji, odnosno koji su stalno živjeli u svojim naseljima. Razdoblje između zadnja dva popisa stanovništva, od 2001.-2011. godine bilježi smanjenje broja stanovnika (za 105 stanovnika, s indeksom kretanja 96,61).

Tablica 1.1.1.A.2. Indeks kretanja broja stanovnikaGodina popisa

Broj stanovnika

Indeks kretanja broja stanovnika2011./1948. 2001./1991. 2011./2001.

1948. 7.861

38,04 68,26 96,61

1953. 7.7441961. 7.3101971. 6.1571981. 5.2821991. 4.5342001. 3.0952011. 2.990

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), i demografska studija Geografska, demografska i gospodarska obilježja, središnje uslužne funkcije i sustav središnjih naselja područja Općine Barilović (izradili Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i ADF d.o.o. iz Karlovca 2005. godine)

Proces depopulacije jako je zahvatio područje Općine i utjecao na sve brže raslojavanje većine naselja, osobito onih na jugu Općine, koja su imala srpsku većinu među stanovništvom. Naselja koja privlače novo stanovništvo nalaze se na krajnjem sjeveru Općine, jer su ona najbliža županijskom središtu Karlovac i bivšem općinskom središtu Duga Resa, odnosno radnim mjestima.

U razdoblju od 2003. do 2013. godine vrijednost prirodnog prirasta stanovništva pokazuje konstantan negativni prirodni prirast. Prirodni prirast je razlika broja živorođene djece i broja umrlih osoba u određenom razdoblju.

47

Tablica 1.1.1.A.3. Prirodni prirast stanovništvaGodina Prirodni prirast stanovništva2003. -242004. -442005. -302006. -512007. -322008. -222009. -232010. -222011. -242012. -82013. -23Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr)

Starosno spolna struktura

Brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva karakterizira fiziološki okvir demografske mase, a potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva ukazuje dobna struktura stanovništva. Starenje stanovništva je negativan demografski proces koji je već desetljećima prisutan u većini zemalja EU, ali i u cijeloj RH. Kada neko stanovništvo prijeđe starost od 30 godina smatra se da je prešlo u proces starenja.

Spolnu strukturu stanovništva na području Općine karakterizira rađanje većeg broja muške nego ženske djece, pa mlađu dobnu skupinu (0-14 godina) karakterizira veći broj muškaraca. Veći broj muškaraca prisutan je i u zreloj (radno sposobnoj) dobnoj skupini (15-64 godine) dok u staroj dobnoj skupini (65 i više godina) prevladava žensko stanovništvo. To je vidljivo i iz dobne strukture po spolu. I kod ženskog i kod muškog stanovništva najveći udio ima zrelo (radno sposobno) stanovništvo (68,27% za muškarace i 60,64% za žene). I kod žena i muškaraca staro stanovništvo (65 i više godina) ima veći udio od mladog stanovništva (0-14 godina) (19,03% naspram 12,70% za muškarce i 27,12% naspram 12,24% za žene). Dobnu struktura stanovništva Općine karakterizira najviše zrelog (radno sposobnog) stanovništva (64,52%), zatim starog stanovništva (23,01%) te mladog stanovništva (12,47%).

Tablica 1.1.1.A.4. Broj i udio stanovnika prema dobnim skupinama i prema spolu (0-14, 15-64, 65+)

Dobna skupina

Broj muškaraca (M)

Udio (%) u ukupnom broju M

Broj žena (Ž)

Udio (%) u ukupnom broju Ž

Broj stanovnika (M+Ž)

Udio (%) u ukupnom broju M+Ž

0-14 193 12,70 180 12,24 373 12,4715-64 1.037 68,27 892 60,64 1.929 64,5265+ 289 19,03 399 27,12 688 23,01Ukupno 1.519 100,00 1.471 100,00 2.990 100,00

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine

Tablica 1.1.1.A.5. Spolna raspodjelaSpol stanovnika Broj stanovnika Udio (%) u ukupnom broju stanovnikaMuškarci (M) 1.519 50,80Žene (Ž) 1.471 49,20Ukupno (M+Ž) 2.990 100,00


48

Obrazovna struktura

Stanovništvo staro 15 i više godina čini 87,53% stanovništva Općine. Među njim najviše je stanovništva sa završenim nekim oblikom osnovnoškolskog obrazovanja (1.294 osoba tj. 43,28% od ukupnog broja stanovnika), a zatim stanovništva sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem (1.088 osoba tj. 36,39% od ukupnog broja stanovnika). Stanovništva sa završenim nekim oblikom višeg i visokog obrazovanja ima 178 osoba tj. 5,95% od ukupnog broja stanovnika, dok stanovništva bez obrazovanja ima 56 tj. 1,87% od ukupnog broja stanovnika. Za jednu osobu nije poznat podatak o školskoj spremi. Među stanovništvom starim 15 i više godina podjednako je i žena (1.291 tj. 43,18%) i muškaraca (1.326 tj. 44,35%). Međutim žene prevladavaju među stanovništvom bez obrazovanja (41 osoba tj. 1,37%) i stanovništvom sa završenim nekim oblikom osnovnoškolskog obrazovanja (722 tj. 24,15%), dok muškarci prevladavaju među stanovništvom sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem (650 osoba tj. 21,74%).

Tablica 1.1.1.A.6. Udio stanovništva s osnovnim, srednjim, te višim i visokim obrazovanjem u ukupnom broju stanovnika prema spolu*

Vrsta obrazovanjaBroj muškaraca (M)

Udio (%)**

Broj žena (Ž)

Udio (%)** Broj M+Ž Udio

(%)**

Bez škole 15 0,50 41 1,37 56 1,871-3 razreda osnovne škole 14 0,47 44 1,47 58 1,944-7 razreda osnovne škole 103 3,44 128 4,28 231 7,73Osnovna škola 455 15,22 550 18,40 1.005 33,61Srednja škola 650 21,74 438 14,65 1.088 36,39Stručni studij 37 1,24 33 1,10 70 2,34Sveučilišni studij 52 1,74 56 1,87 108 3,61Doktorat znanosti - 0,00 - 0,00 - 0,00Nepoznato - 0,00 1 0,03 1 0,03Ukupno 1.326 44,35 1.291 43,18 2.617 87,53

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine*Iskazani su podaci za stanovništvo staro 15 i više godina**Udio u ukupnom broju stanovnika Općine (2.990) tj. svim dobnim skupinama

Razmještaj i struktura kućanstava

2011. godine na području Općine nalazilo se je 1.027 kućanstva. U međupopisnom razdoblju od 1991.-2001. godine broj kućanstva je smanjen sa 1.383 na 1.032 tj. 25,38%, pa je indeks pada broja kućanstva iznosio 0,75. U međupopisnom razdoblju od 2001.-2011. godine broj kućanstava je smanjen sa 1.032 na 1.027 tj. 0,48%, pa je indeks pada broja kućanstva iznosio 0,995. Smanjenje broja kućanstava u skladu je sa smanjenjem broja stanovnika u međupopisnom razdoblju od 1991.-2001. godine do kojeg je došlo zbog toga jer se veliki broj odnosi na one koji su trajno ostali živjeti u inozemstvu, bilo da su tamo radili ili su se iselili prilikom masovnog iseljavanja srpskog stanovništva 1995. godine.

Prosječan broj članova kućanstva smanjen je s 3,28 iz 1991. godine na 3,00 iz 2001. godine, odnosno na 2,91 iz 2011. godine.

Tablica 1.1.1.B.1. Broj kućanstva

Općina

Broj stanovnika 2011. godine (A)

Broj kućanstava 2011. godine (B)

Prosječan broj članova kućanstva (A/B)

49

Ukupno 2.990 1.027 2,91Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine

Tablica 1.1.1.B.2. Indeks rasta broja kućanstava Broj domaćinstava 1991. godine (A)

Broj kućanstava 2001. godine (B)

Broj kućanstava 2011. godine (C)

Indeks rasta/pada broja kućanstava (B/A)

Indeks rasta/pada broja kućanstava (C/B)

1.383 1.032 1.027 0,75 0,995Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr) i demografska studija Geografska, demografska i gospodarska obilježja, središnje uslužne funkcije i sustav središnjih naselja područja Općine Barilović (izradili Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i ADF d.o.o. iz Karlovca 2005. godine)

Životni standard - stanovanje

Kako je potreba za zaklonom jedna od osnovnih ljudskih potreba, tako je kvaliteta i dostupnost odgovarajućih stambenih sadržaja jedan od preduvjeta za gospodarski, socijalni i demografski razvoj prostora. Samo se sa kvalitativno i kvantitativno odgovarajućim, te naravno i u financijskom smislu povoljnim uvjetima stanovanja, može postići optimalan razvoj, odnosno osigurati zadržavanje ili useljavanje aktivnog mladog i stručnog stanovništva.

Na području Općine je 2011. godine zabilježeno 1.788 stanova ukupne površine od 120.668 m² i prosječnom stambenom površinom od 40,36 m²/stanovniku. Od toga je 1.020 tj. 57,05% nastanjenih stanova za stalno stanovanje, ukupne površine 77.745 m² tj. 64,43% od ukupne površine svih stanova i sa prosječnom stambenom površinom od 26,00 m²/stanovniku, te 337 tj. 18,85% stanova za odmor ukupne površine 17.261 m² tj. 14,30% od ukupne površine svih stanova i sa prosječnom stambenom površinom 5,77 m²/stanovniku. Na području Općine su brojem i površinom najzastupljeniji nastanjeni stanovi za stalno stanovanje, a najmanje su zastupljeni stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost – iznajmljivanje turistima (1 stan tj. 0,06%, površine 36 m2 tj. 0,03% ukupne površine svih stanova) i stanovi koji se koriste povremeno u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi (4 stana tj. 0,22%, ukupne površine 84 m² tj. 0,07% ukupne površine svih stanova).

Prosječna veličina kućanstva iskazuje se kao omjer broja stanovnika i broja stalno naseljenih stanova te je smanjen s 3,06 iz 2001. godine na 2,93 iz 2011. godine.

Tablica 1.1.1.B.3. Prosječna veličina kućanstva

Godina popisa stanovništva Broj stanovnika (A)

Broj nastanjenih stanova za stalno stanovanje (B)

Prosječna veličina kućanstva (A/B)

2001. 3.095 1.011 3,062011. 2.990 1.020 2,93

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr) i demografska studija Geografska, demografska i gospodarska obilježja, središnje uslužne funkcije i sustav središnjih naselja područja Općine Barilović (izradili Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i ADF d.o.o. iz Karlovca 2005. godine)

Tablica 1.1.1.B.4. Broj kućanstava na 1.000 nastanjenih stanova

Broj kućanstava Broj nastanjenih stanova Broj kućanstava na 1.000 nastanjenih stanova

1.027 1.020 1.006Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine

50

Socijalno gospodarska struktura

Ekonomski razvoj

Postupak ocjenjivanja indeksa razvijenosti i stupnja razvijenosti provodi se temeljem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) i Uredbe o indeksu razvijenosti (NN 63/10, 158/13). Indeks razvijenosti izračunava se na temelju pet pokazatelja (stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva i stope obrazovanosti) koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost. Stupanj razvijenosti izračunava se na temelju indeksa razvijenosti svake 3 godine. Na županijskoj razini, jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti prema prosjeku RH u: I. skupinu <75% prosjeka RH, II. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, III. skupinu od 100% do 125% prosjeka RH i IV. skupinu >125% prosjeka RH. Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti prosjeka RH u: I. skupinu <50% prosjeka RH, II. skupinu od 50% do 75% prosjeka RH, III. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, IV. skupinu od 100% do 125% prosjeka RH i V. >125% prosjeka RH. Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 158/13) iz prosinca 2013. godine KŽ je uvrštena u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave, a Općina je uvrštena u II. skupinu jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti KŽ iznosi 56,34%, a indeks razvijenosti Općine iznosi 69,79%.

Tablica 1.1.2.1. Indeks razvijenosti

Tablica 1.1.2.2. Stupanj razvijenosti

Prosječnidohodak percapita (2010.-2012.)

Prosječni izvorniprihodi percapita (2010.-2012.)

Prosječna stopanezaposlenosti (2010.-2012.)

Kretanjestanovništva (2010.-2001.)

Udioobrazovanogstanovništva ustanovništvu 16-65 godina (2011.)

Indeks razvijenosti

Skupina

Vrijednosti osnovnih pokazatelja (Općina)

20.914 970 21,1% 97,0 60,3%

Vrijednosti osnovnih pokazatelja (prosjek RH)

28.759 2.969 16,0% 99,4 77,74%

Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

63,8% 27,2% 86,9% 95,8% 62,1% 69,79% II.

Izvor podataka: Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini (izradilo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u prosincu 2013. godine)

Tržište rada

Od 2.990 stanovnika na području Općine radno sposobno (15 – 64 godine) ih je 1.929

51

tj. 64,52%. Od 1.471 žene na području Općine radno sposobno (15 – 64) ih je 892 tj. 60,64%, a od 1.519 muškaraca na području Općine radno sposobno (15 – 64) ih je 1.037 tj. 68,27%.

Tablica 1.1.2.3. Broj i udio radno sposobnog stanovništva od ukupnog stanovništva prema spolu

Stanovništvo Broj stanovništva (A)

Broj radno sposobnog stanovništva (B)

Udio (%) B u A

Muškarci 1.519 1.037 68,27Žene 1.471 892 60,64Ukupno 2.990 1.929 64,52


Od 2.990 stanovnika na području Općine aktivno (zaposleno) ih je 921 tj. 30,80%. Od 1.471 žene na području Općine aktivno (zaposleno) ih je 348 tj. 23,66%, a od 1.519 muškaraca na području Općine aktivno ih je 573 tj. 37,72%.

Tablica 1.1.2.4. Broj i udio aktivnog stanovništva od ukupnog stanovništva prema spolu


Broj aktivnog stanovništva (B) Udio (%) B u A

Muškarci 1.519 573 37,72Žene 1.471 348 23,66Ukupno 2.990 921 30,80


Od 2.990 stanovnika na području Općine neaktivno ih je 1.696 tj. 56,72%. Od 1.471 žene na području Općine neaktivno ih je 943 tj. 31,54%, a od 1.519 muškaraca na području Općine neaktivno ih je 753 tj. 25,18%.

Tablica 1.1.2.5. Broj i udio neaktivnog stanovništva od ukupnog stanovništva prema spolu


Broj neaktivnog stanovništva (B) Udio (%) B u A

Muškarci 1.519 753 25,18Žene 1.471 943 31,54Ukupno 2.990 1.696 56,72


Od 2.617 aktivnih stanovnika na području Općine nezaposleno ih je 236 tj. 9,02%, a zaposleno ih je 921 tj. 35,19%. Od 1.291 aktivne žene na području Općine nezaposleno ih je 113 tj. 8,75%, a zaposleno ih je 348 tj. 26,96%. Od 1.326 aktivnih muškaraca na području Općine nezaposleno ih je 123 tj. 9,28%, a zaposleno ih je 573 tj. 43,21%.

Tablica 1.1.2.6. Broj i udio zaposlenog i nezaposlenog stanovništva od ukupnog aktivnog stanovništva prema spolu

StanovništvoBroj aktivnog stanovništva (A)

Broj zaposlenog stanovništva (B)

Broj nezaposlenog stanovništva (C)

Udio (%) B u A

Udio (%) C u A

Muškarci 1.326 573 123 43,21 9,28Žene 1.291 348 113 26,96 8,75Ukupno 2.617 921 236 35,19 9,02

52


I. 4. Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornog uređenja županijeOpćina je jedna od 17 općina u sastavu KŽ. Smještena je u središnjem dijelu KŽ, te

graniči s gradovima Karlovac, Duga Resa, Ogulin i Slunj, te s općinama Generalski Stol, Tounj i Krnjak. Područje Općine zauzima površinu od 176,66 km², što čini 4,87% ukupne površine KŽ. U Općini je 2011. godine živjelo 2.990 stanovnika, što iznosi 2,32% od ukupnog broja stanovnika KŽ. Gustoća naseljenosti Općine niža je od županijskog prosjeka. Gustoća naseljenosti za KŽ iznosi 35,5 st/km2, a za Općinu iznosi 16,93 st/km2.

53

II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA

II. 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samoupravePovršine korištenja i namjene površina utvrđene su PPUO-om i PPKŽ-om. Prostorna struktura korištenja površina GP prikazana je u sljedećoj tablici:

Tablica 2.2.A. Prostorna struktura korištenja i namjene površina GP

Namjena Oznaka Površina (ha)% od površine Općine (17.665,93ha)

ha/st

Građevinska područja naselja ukupno GPn 701,07 3,97 0,23

Izgrađeni dio građevinskog područja naselja

679,66 3,85 0,23

Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja

21,41 0,30 0,01

Izdvojena građevinska područja izvan naselja ukupno

IGPin 70,89 0,40 0,02

Gospodarska – proizvodna namjena I 39,76 0,22 0,01

Gospodarska – ugostiteljsko – turistička namjena

T 4,64 0,026 0,002

Gospodarska – pretežito poljoprivredna gospodarstva

M 7,42 0,04 0,002

Gospodarska – površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

E 5,61 0,03 0,002

Sportsko – rekreacijska namjena R 3,44 0,019 0,001

Površine infrastrukturnih sustava IS 0,46 0,002 0,00

Groblja G 9,56 0,05 0,003Posebne namjene PNUkupno 771,96 4,37 0,26

Izvor podataka: PPUO

PPUO je izrađen kao prostorni plan uređenja sa smanjenim sadržajem u skladu sa tada važećom zakonskom regulativom, te su kartografski prikazi 1., 2., 3. u mjerilu 1:100.000 te 4. u mjerilu 1:200.000 PPUO-a izrađeni kao izvodi iz Prostornog plana Karlovačke županije (GKŽ 26/01, 33/01). 2008. godine izrađene su sveobuhvatne izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije (GKŽ 36/08). Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije iz 2013. i 2014. godine nisu imale utjecaja na prostor Općine.

54

PPKŽ-om su određene površine izvan GP i to:- poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene;- šume isključivo osnovne namjene;- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište;- vodne površine.Praćenje promjene stanja u korištenju prostora i pokrovu zemljišta omogućuje digitalna,

ažurna baza podataka o pokrovu zemljišta prema nomenklaturi CORINE Land Cover (CLC) koji jedinstvenom EU metodologijom, na temelju satelitskih slika kartira pokrov. Za potrebe izrade ovog Izvješća za prostornu strukturu korištenja površina uzeta je CorineLandCover (CLC Hrvatske 2012. godine) baza podataka Agencije za zaštitu okoliša te je prikazana u sljedećoj tablici i kartogramu:

Tablica 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina

Namjena Površina (ha)

Udio (%) od površine Općine (17.665,93ha)

Površina po stanovniku (ha/st)*

1. Čovjekom utjecane površine 69,68 0,39 0,021.1 Naseljena područja 69,68 0,39 0,02112 Naseljena područja; < 80% izgrađeno 69,68 0,39 0,02

Poljoprivredne površine ukupno 6.804,84 38,51 2,28Livade i pašnjaci 994,42 5,63 0,33Livade košenice i intenzivni pašnjaci 994,42 5,63 0,33Usitnjene, raznolike poljoprivredne površine ukupno 5.810,42 32,88 1,94

Mozaik različitih načina poljoprivrednog korištenja 2.161,50 12,23 0,72

Poljoprivredne površine sa značajnim udjelom prirodne vegetacije 3.648,93 20,65 1,22

Šume i ostala prirodna vegetacija ukupno 10.693,25 60,52 3,58

Šume 6.553,15 37,09 2,19Bjelogorična šuma 6.155,99 34,84 2,19Crnogorična šuma 327,82 1,86 0,11Mješovita šuma 69,34 0,39 0,02Grmolike i travne, prirodne biljne zajednice ukupno 4.140,10 23,43 1,38

Prirodni travnjaci 67,54 0,38 0,02Sukcesija šume (zemljišta u zarastanju) 4.072,56 23,05 1,36

Vode ukupno 102,23 0,58 0,03Kopnene vode 102,23 0,58 0,03Vode tekućice 102,23 0,58 0,03Ukupno 17.600,32 100,00 5,89

Izvor podataka: CorineLandCover (CLC Hrvatske 2012. godine), Agencija za zaštitu okoliša*prema Popisu stanovnika 2011. godine na području Općine živjelo je 2.990 stanovnika

55

Kartogram 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP

Izvor podataka: CorineLandCover (CLC Hrvatske 2012. godine), Agencija za zaštitu okoliša

Prostorna struktura korištenja površina definirana CorineLandCover (CLC Hrvatske 2012. godine) razlikuje se od površina definiranih PPKŽ-om i PPUO-om te ne prikazuje stvarnio stanje i neprecizne su zbog metodologije izrade.

56

II. 2. Sustav naseljaObilježja sustava naselja

Razmještaj, gustoća naselja i naseljenost

Na području Općine nalaze se 44 samostalna naselja koja su se uglavnom razmjestila unutar tri prostorne cjeline:

- sjeverna koranska prostorna cjelina s 5 samostalnih naselja (Belaj, Belajske Poljice, Belajski Malinci, Banjsko Selo i Podvožić) od kojih je najveće naselje Belajske Poljice;

- središnja koranska prostorna cjelina sa 17 samostalnih naselja od kojih je najveće samostalno naselje Barilović;

- južna kordunska koransko – mrežnička prostorna cjelina s 22 samostalna naselja, okupljena oko najvećeg naselja Perjasica.

Proces deagrarizacije i urbanizacije djelomično je zahvatio i naselja na području Općine, gdje se osjeća snažan utjecaj gradske aglomeracije Karlovac – Duga Resa. Na ovom području nema gradskog naselja. Među 44 naselja na području Općine prevladavaju zaseoci tj. naselja s manje od 200 stanovnika (39 naselja tj 88,64%) i ruralna naselja (3 naselja tj. 6,82%) u kojima živi 1.195 stanovnika tj. 39,97% stanovnika Općine. Na području Općine nalaze se dva naselja bez stanovnika (Gornji Poloj i Novi Dol).

Tablica 2.2.1.1. Broj naselja Broj naselja Naselje Broj stanovnika

Ruralna naselja:1 BARILOVIĆ 3002 BELAJSKE POLJICE 5973 PODVOŽIĆ 298

Zaseoci:4 BANJSKO SELO 1445 BELAJ 1686 BELAJSKI MALINCI 337 CAREVO SELO 298 CEROVAC BARILOVIĆKI 1109 DONJA PERJASICA 1410 DONJI SKRAD 1911 DONJI VELEMERIĆ 15512 GAĆEŠKO SELO 613 GORNJI VELEMERIĆ 10814 KESTENAK 415 KORANSKA STRANA 1116 KORANSKI BRIJEG 9417 KORANSKO SELO 3318 KOSIJERSKO SELO 3919 KRIŽ KORANSKI 4420 LESKOVAC BARILOVIĆKI 12921 LUČICA 3822 MALA KOSA 523 MALI KOZINAC 2924 MARLOVAC 1025 MAUROVIĆI 726 MILOŠEVAC 3

57

27 MREŽNICA 428 NOVO SELO PERJASIČKO 129 ORIJEVAC 330 PERJASICA 1731 PONORAC PERJASIČKI 1732 POTPLANINSKO 733 SIČA 15434 SREDNJI POLOJ 1235 SVOJIĆ 4636 ŠĆULAC 13437 ŠTIRKOVAC 538 TOČAK PERJASIČKI 139 VELIKI KOZINAC 3240 VIJENAC BARILOVIĆKI 6841 ZINAJEVAC 442 ŽABLJAK 58

Bez stanovnika:43 GORNJI POLOJ -44 NOVI DOL -44 Ukupno (Općina) 2.990


Na području Općine (površine 176,66 km²) nalazi se 44 naselja, pa je gustoća naselja na području Općine 249,07 naselja/1.000 km².

Tablica 2.2.1.2. Gustoća naseljaBroj naselja Površina Općine (km²) Gustoća naselja*

44 176,66 249,07Izvor podataka: PPUO.*Broj naselja/1.000 km²

Gustoća naseljenosti Općine je 16,93 st/km2. Iako je opća gustoća naseljenosti Općine 16,93 st/km², najveću gustoću naseljenosti ima naselje Belajske Poljice (159,63 st/km²) i naselje Podvožić (104,93 st/km²), a najmanju gustoću naseljenosti (osim dva naselja Gornji Poloj, Novi Dol koja su bez stanovnika) ima naselje Točak Perjasički (0,14 st/km²) i naselje Novo Selo Perjasičko (0,49 st/km²). Samo naselja Belaj, Belajske Poljice, Belajski Malinci, Donji Velemerić i Podvožić imaju gustoću naseljenosti veću od 50 st/km².

Tablica 2.2.1.3. Gustoća naseljenosti

Naselje Broj stanovnika

Površina (km2)

Gustoća naseljenosti (st/km2)

BANJSKO SELO 144 2,95 48,81BARILOVIĆ 300 6,34 47,32BELAJ 168 2,66 63,16BELAJSKE POLJICE 597 3,74 159,63BELAJSKI MALINCI 33 0,57 57,89CAREVO SELO 29 3,21 9,03CEROVAC BARILOVIĆKI 110 5,45 20,18DONJA PERJASICA 14 4,03 3,47DONJI SKRAD 19 13,84 1,37

58

DONJI VELEMERIĆ 155 2,22 69,82GAĆEŠKO SELO 6 4,72 1,27GORNJI POLOJ - 4,46 -GORNJI VELEMERIĆ 108 2,50 43,20KESTENAK 4 2,18 1,83KORANSKA STRANA 11 3,85 2,86KORANSKI BRIJEG 94 4,49 20,94KORANSKO SELO 33 3,91 8,44KOSIJERSKO SELO 39 4,79 8,14KRIŽ KORANSKI 44 1,39 31,65LESKOVAC BARILOVIĆKI 129 5,39 23,93LUČICA 38 1,91 19,90MALA KOSA 5 3,02 1,66MALI KOZINAC 29 1,51 19,21MARLOVAC 10 1,42 7,04MAUROVIĆI 7 3,05 2,30MILOŠEVAC 3 3,62 0,83MREŽNICA 4 1,48 2,70NOVI DOL - 8,11 -NOVO SELO PERJASIČKO 1 2,06 0,49ORIJEVAC 3 3,04 0,99PERJASICA 17 7,27 2,34PODVOŽIĆ 298 2,84 104,93PONORAC PERJASIČKI 17 3,98 4,27POTPLANINSKO 7 6,95 1,01SIČA 154 3,92 39,29SREDNJI POLOJ 12 3,26 3,68SVOJIĆ 46 8,69 5,29ŠĆULAC 134 3,98 33,67ŠTIRKOVAC 5 5,68 0,88TOČAK PERJASIČKI 1 7,17 0,14VELIKI KOZINAC 32 2,84 11,27VIJENAC BARILOVIĆKI 68 3,14 21,66ZINAJEVAC 4 2,14 1,87ŽABLJAK 58 2,90 20,00Ukupno (Općina) 2.990 176,66 16,93Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine i PPUO

Gustoća naseljenosti GPn iznosi 4,06 stanovnika/ha, a gustoća naseljenosti izgrađenog dijela GPn iznosi 4,15 stanovnika/ha.

Tablica 2.2.1.4. Gustoća naseljenosti GPn

Tablica 2.2.1.5. Gustoća naseljenosti izgrađenog dijela GPn

Broj stanovnika Općine

Površina GPn (ha)

Gustoća naseljenosti GPn (st/ha)

Površina izgrađenog dijela GPn (ha)

Gustoća naseljenosti izgrađenog dijela GPn (st/ha)

2.990 701,07 4,26 679,66 4,40Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine i PPUO

59

Funkcionalna opremljenost naselja

Demografskom studijom Geografska, demografska i gospodarska obilježja, središnje uslužne funkcije i sustav središnjih naselja (izradili Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i tvrtka ADF d.o.o. iz Karlovca u rujnu 2005. godine) koja je izrađena kao posebna stručna podloga za donošenje PPUO-a, utvrđen je planirani sustav središnjih naselja:

- 1. i 2. kategorija – središte države i mikroregije – ZAGREB;- 3. kategorija – središte županije i regije – KARLOVAC;- 4. i 5. kategorija – središte subregije (mezoregije, mikroregije), te nadlokalno i

međuopćinsko središte - DUGA RESA; - 6. kategorija – središte općine i lokalno središte – BARILOVIĆ;- 7. kategorija – pomoćno središnje naselje i manje lokalno središte - Belaj – Belajske

Poljice (međusobno dijele ovu funkciju, vodeća uloga u sjevernom koranskom području Općine) i Perjasica (vodeća uloga u južnom kordunskom koransko – mrežničkom području Općine);

- 8. kategorija – naselja s pojedinačnim središnjim uslužnim funkcijama: Podvožić, Donji i Gornji Velemerić, Cerovac Barilovićki, Leskovac Barilovićki, Siča, te eventualno još po neko drugo samostalno naselje unutar pojedinih područja Općine, zavisno o potrebama lokalnog stanovništva, privatnim inicijativama i drugim uvjetima.

Ostala samostalna naselja i dalje bi ostala bez središnjih usluga, prvenstveno zbog malog broja stanovnika u pojedinim naseljima i područjima. To je put kojim treba pomoći utjecati na demografskoj revitalizaciji i stabilizaciji te cjelokupnom razvitku područja Općine.

Korištenje zemljišta u naseljima

Površina naselja

Na području Općine (površine 17.665,93 ha) nalazi se 44 naselja. Među njima se površinom od 1.384,43 ha ističe naselje Donji Skrad koje zauzima 7,84% površine Općine te je jedino naselje veće od 1.000 ha.

Većina naselja na području Općine (33 naselja tj. 75,00%) ima površinu 100-500 ha, te ona zauzimaju 10.120,06 ha tj. 57,28% površine Općine. Slijede ih naselja površine 500-1.000 ha. Tih 9 naselja tj. 20,46% zauzimaju površinu od 6.103,77 ha tj. 34,55% površine Općine. Brojem su najmanje zastupljena naselja površine manje od 100 ha (1 naselje tj. 2,27%), te ono zauzima površinu od 57,47 ha tj. 0,33% površine Općine i naselje površine veće od 1.000 ha iz prethodnog poglavlja.

Tablica 2.2.2.A.1. Površina naselja* Broj/udio (%) od ukupnog broja Naselje Površina (ha) Udio (%) od površine

Općine1 (2,27%) > 1.000 ha 1.384,43 7,841 Donji Skrad 1.384,43 7,849 (20,46%) 500-1.000 ha 6.103,77 34,551 Barilović 633,93 3,592 Cerovac Barilovički 544,63 3,083 Leskovac Barilovički 538,86 3,054 Novi Dol 810,90 4,595 Perjasica 726,77 4,116 Potplaninsko Selo 694,63 3,937 Svojić 869,42 4,928 Štirkovac 567,78 3,21

60

9 Točak Perjasički 716,85 4,0633 (75,00%) 100-500 ha 10.120,06 57,281 Banjsko Selo 294,70 1,672 Belaj 265,59 1,503 Belajske Poljice 373,58 2,114 Carevo Selo 320,60 1,815 Donja Perjasica 403,13 2,286 Donji Velemerić 222,19 1,267 Gaćešlo Selo 471,65 2,678 Gornji Poloj 446,45 2,539 Gornji Velemerić 249,86 1,4110 Kestenjak 218,01 1,2311 Koranska Strana 384,72 2,1812 Koranski Brijeg 448,59 2,5413 Koransko Selo 390,67 2,2114 Kosijersko Selo 478,58 2,7115 Križ Koranski 139,39 0,7916 Lučica 191,05 1,0817 Mala Kosa 301,66 1,7118 Mali Kozinac 151,48 0,8619 Marlovac 142,31 0,8120 Maurovići 304,38 1,7221 Miloševac 361,92 2,0522 Mrežnica 148,40 0,8423 Novo Selo Perjasičko 205,54 1,1624 Orijevac 304,38 1,7225 Podvožić 283,56 1,6126 Ponorac Perjasički 398,15 2,2527 Siča 392,45 2,2228 Srednji Poloj 326,14 1,8529 Šćulac 398,48 2,2630 Veliki Kozinac 283,53 1,6031 Vijenac Barilovički 314,31 1,7832 Zinajevac 214,19 1,2133 Žabljak 290,42 1,641 (2,27%) <100 ha 57,47 0,331 Belajski Malinci 57,47 0,3344 Ukupno (Općina) 17.665,93 100,00

Izvor podataka: PPUO*prema veličini

Građevinska područja (GP)

Prema Zakonu, GP je područje određeno prostornim planom na kojemu je izgrađeno naselje i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja, a sastoji se od GPn, IGPn i IGPin.

GP (GPn + IGPn + IGPin) s površinom od 771,96 ha zauzimaju 4,37% površine Općine, od čega je 694,29 ha tj. 89,94% izgrađeni dio GP, a 77,67 ha tj. 10,06% neizgrađeni dio GP. Izgrađeni dio GP zauzima 3,93% površine Općine, a neizgrađeni dio GP zauzima 0,44% površine Općine. Prema Zakonu, izgrađeni dio GP je područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno, a neizgrađeni dio GP je područje određeno prostornim planom

61

planirano za daljnji razvoj. Na području Općine nema neuređenog GP. Neuređeni dio je nova kategorija GP

definirana Zakonom te nije utvrđen PPUO-om. Neuređeni dio GP je neizgrađeni dio GP određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura.

Na površinu od 771,96 ha GP dolazi 3,87 stanovnika, dok na površinu od 694,29 ha izgrađenog dijela GP dolazi 4,31 stanovnik.

Tablica 2.2.2.B.1. Površina GP – ukupno planirana

Tablica 2.2.2.B.2. Udio GP u odnosu na ukupnu površinu JLS

Tablica 2.2.2.B.3. Udio izgrađenog GP u odnosu na ukupnu površinu JLS

Tablica 2.2.2.B.4. Udio neizgrađenog GP u odnosu na ukupno GP

Tablica 2.2.2.B.6. Broj stanovnika po ukupnoj površini GP

Tablica 2.2.2.B.7. Broj stanovnika po izgrađenoj površini GP

Bro

j sta

novn

ika

Povr

šina

GP

(ha)

Udi

o (%

) pov

ršin

e G

P u

odno

su

na u

kupn

u po

vrši

nu O

pćin

e

Povr

šina

izgr

ađen

og d

ijela

GP

(ha)

Udi

o (%

) pov

ršin

e iz

građ

enog

di

jela

GP

u od

nosu

na

ukup

nu

povr

šinu

Opć

ine

Povr

šina

nei

zgra

đeno

g di

jela

G

P (h

a)

Udi

o (%

) pov

ršin

e ne

izgr

ađen

og

dije

la G

P u

odno

su n

a uk

upnu

po

vrši

nu G

P

Bro

j sta

novn

ika

po p

ovrš

ini G

P (s

t/ha)

Bro

j sta

novn

ika

po p

ovrš

ini

izgr

ađen

og d

ijela

GP

(st/h

a)

2.990 771,96 4,37 694,29 3,93 77,67 10,06 3,87 4,31Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine i PPUO

Građevinska područja naselja (GPn)

GPn s površinom od 701,07 ha zauzimaju 3,97% površine Općine i 90,82% površine GP. Od 701,07 ha GPn čak je 679,66 ha tj. 96,95% izgrađeni dio GPn, a 21,41 ha tj. 3,05% neizgrađeni dio GPn. Izgrađeni dio GPn zauzima 3,85% površine Općine, a neizgrađeni dio GPn zauzima 0,12% površine Općine.

Na području Općine nema neuređenog GPn. Neuređeni dio je nova kategorija GPn definirana Zakonom te nije utvrđen PPUO-om.

Na površinu od 701,07 ha GPn dolazi 4,26 stanovnika, dok na površinu od 679,66 ha izgrađenog dijela GPn dolazi oko 4,40 stanovnika.

Najveći udio GPn ima naselje Barilović (59,48 ha tj. 8,48% površine GPn) i naselje Belajske Poljice (62,53 ha tj. 8,92% površine GPn), te su ona jedina naselja s više od 50 ha GPn. U 21-om naselju smješteno je 10-50 ha GPn, te ona s površinom od 464,21 ha zauzimaju 66,22% GPn na području Općine. Isto tako, u 21-om naselju smješteno je 0-10 ha GPn koja s površinom od 114,85 ha zauzimaju 16,38% GPn na području Općine.

Izgrađeni dio GPn smješten je u svim naseljima na području Općine, dok je neizgrađeni dio GPn smješten u 5 naselja (Barilović, Belajske Poljice, Cerovac Barilovički, Perjasica i Svojić) na području Općine.

62

Tablica 2.2.2.C.1. Površina GPn – ukupno planirana*Naselje Površina GPn (ha) Udio (%) u ukupnoj površini GPn50-100 ha 122,01 17,40Barilović 59,48 8,48Belajske Poljice 62,53 8,9210-50 ha 464,21 66,22Banjsko Selo 14,06 2,01Belaj 31,36 4,47Cerovac Barilovički 26,42 3,77Donji Skrad 20,46 2,92Donji Velemerić 34,07 4,86Gornji Poloj 11,94 1,70Gornji Velemerić 23,48 3,35Koranski Brijeg 39,35 5,61Koransko Selo 16,28 2,32Kosijersko Selo 22,36 3,19Leskovac Barilovički 30,66 4,37Miloševac 11,59 1,65Perjasica 29,69 4,23Podvožić 36,93 5,27Ponorac Perjasički 11,20 1,60Siča 18,94 2,70Svojić 19,50 2,78Šćulac 24,44 3,49Veliki Kozinac 11,58 1,65Vijenac Barilovički 15,03 2,14Žabljak 14,87 2,120-10 ha 114,85 16,38Belajski Malinci 4,80 0,68Carevo Selo 8,62 1,23Donja Perjasica 8,04 1,15Gaćeško Selo 2,53 0,36Kestenjak 4,00 0,57Koranska Strana 5,92 0,84Križ Koranski 5,08 0,72Lučica 8,76 1,25Mala Kosa 6,28 0,90Mali Kozinac 8,93 1,27Marlovac 1,47 0,21Maurovići 5,04 0,72Mrežnica 4,67 0,67Novi Dol 5,07 0,72Novo Selo Perjasičko 4,49 0,64Orijevac 2,32 0,33Potplaninsko Selo 7,57 1,08Srednji Poloj 9,48 1,35Štirkovac 4,41 0,63Točak Perjasički 3,96 0,56Zinajevac 3,41 0,49Ukupno 701,07 100,00

63

Izvor podataka: PPUO*ukupna i pojedinačna prema veličini

Tablica 2.2.2.C.2. Udio GPn u odnosu na ukupnu površinu JLS

Tablica 2.2.2.C.3. Udio izgrađenog GPn u odnosu na ukupnu površinu JLS

Tablica 2.2.2.C.4. Udio neizgrađenog GPn u odnosu na ukupno GPn

Tablica 2.2.2.C.6. Broj stanovnika po ukupnoj površini GPn

Tablica 2.2.2.C.7. Broj stanovnika po izgrađenoj površini GPn

Bro

j sta

novn

ika

Povr

šina

GPn

(ha)

Udi

o (%

) pov

ršin

e G

Pn u

od

nosu

na

ukup

nu p

ovrš

inu

Opć

ine

Povr

šina

izgr

ađen

og d

ijela

GPn

(h

a)

Udi

o (%

) pov

ršin

e iz

građ

enog

di

jela

GPn

u o

dnos

u na

uku

pnu

povr

šinu

Opć

ine

Povr

šina

nei

zgra

đeno

g di

jela

G

Pn (h

a)

Udi

o (%

) pov

ršin

e ne

izgr

ađen

og

dije

la G

Pn u

odn

osu

na u

kupn

u po

vrši

nu G

Pn

Bro

j sta

novn

ika

po p

ovrš

ini G

P (s

t/ha)

Bro

j sta

novn

ika

po p

ovrš

ini

izgr

ađen

og d

ijela

GP

(st/h

a)

2.990 701,07 3,97 679,66 3,85 21,41 3,05 4,26 4,40Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine i PPUO

64

Izdvojena građevinska područja izvan naselja (IGPin)

Osim područja za razvoj naselja za prostorni razvoj Općine veliku ulogu imaju površine za razvoj izvan naselja odnosno IGPin. Dok je u GPn stanovanje osnovna funkcija (namjena), a proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i dr. namjene tek prateće funkcije, u IGPin stanovanje je zabranjeno (vidjeti Članak 3. Stavak 1. Točka 9. Zakona), a proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i dr. namjene su osnovne funkcije. Stoga su IGPin važna za pokretanje gospodarskog razvoja te podizanje kvalitete življenja na području Općine.

IGPin s površinom od 70,89 ha zauzimaju 0,40% površine Općine i 9,18% površine GP, a broj stanovnika po površini IGPin iznosi 0,02. Od 70,89 ha IGPin samo je 14,63 ha tj. 20,64% izgrađeni dio IGPin, a čak 56,26 ha tj. 79,36% neizgrađeni dio GPn. Izgrađeni dio GPn zauzima 0,08% površine Općine, a neizgrađeni dio GPn zauzima 0,32% površine Općine.

Na području Općine nema neuređenog IGPin. Neuređeni dio je nova kategorija IGPin definirana Zakonom te nije utvrđen PPUO-om.

Među IGPin najzastupljenija su ona gospodarske – proizvodne namjene (I) koja zauzimaju 39,76 ha tj. 0,22% površine Općine, 56,09% IGPin, a broj stanovnika po površini IGPin gospodarske - proizvodne namjene (I) iznosi 0,01. Po zastupljenosti ih slijede redom:

- IGPin groblja (G) koja zauzimaju 9,56 ha tj. 0,05% površine Općine, 13,49% IGPin, a broj stanovnika po površini groblja (G) iznosi 0,003;

- IGPin gospodarske – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M) koja zauzimaju 7,42 ha tj. 0,04% površine Općine, 10,47% IGPin, a broj stanovnika po površini IGPin gospodarske – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M) iznosi 0,002;

- IGPin površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E) koja zauzimaju 5,61 ha tj. 0,03% površine Općine, 7,91% IGPin, a broj stanovnika po površini IGPin površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E) iznosi 0,002;

- IGPin gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene (T) koja zauzimaju 4,64 ha tj. 0,026% površine Općine, 6,55% IGPin, a broj stanovnika po površini IGPin gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene (T) iznosi 0,002;

- IGPin sportsko rekreacijske namjene (R) koja zauzimaju 3,44 ha tj. 0,019% površine Općine, 4,85% IGPin, a broj stanovnika po površini IGPin sportsko rekreacijske namjene (R) iznosi 0,001;

- IGPin infrastrukturne namjene (IS) koja zauzimaju 0,46 ha tj. 0,002% površine Općine, 0,65% IGPin, a broj stanovnika po površini IGPin infrastrukturne namjene (IS) iznosi 0,0001.

Na području Općine nema IGPin gospodarske – poslovne namjene (K). IGPin smještena su u 17 od 44 naselja na području Općine (38,64%). Od ukupno 39,76 ha IGPin gospodarske – proizvodne namjene (I), čak je 39,06 ha

(98,24%) neizgrađeni dio. IGPin gospodarske – proizvodne namjene (I) su IGPin gospodarske – proizvodne namjene (I11) Belajske Poljice površine 39,06 ha tj. 98,24% IGPin gospodarske – proizvodne namjene (I) i IGPin gospodarske – proizvodne namjene (I12) Belaj površine 0,69 ha tj. 1,76% IGPin gospodarske – proizvodne namjene (I). Zona (I11) Belajske Poljice u potpunosti je neizgrađena, dok je zona (I12) Belaj u potpunosti izgrađena.

Od ukupno 7,42 ha IGPin gospodarske – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M), 2,77 ha (37,33%) je izgrađeni dio, a 4,65 ha (62,67%) je neizgrađeni dio. IGPin gospodarske – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M) su IGPin gospodarske – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M41) Barilović površine 1,51 ha tj. 20,35% IGPin gospodarske – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M), IGPin gospodarske – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M42) Cerovac Barilovički površine 4,68 ha tj. 63,07% IGPin gospodarske – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M) i IGPin gospodarske – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M43) Leskovac Barilovički površine 1,23 ha tj. 16,58% IGPin gospodarske – pretežito

65

poljoprivredna gospodarstva (M). Zona (M41) Barilović izgrađena je 1,00 ha tj. 66,23%, zona (M42) Cerovac Barilovički izgrađena je 1,77 ha tj. 37,82% dok je zona (M43) Leskovac Barilovički u potpunosti neizgrađena.

1 IGPin gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene (T) je IGPin gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene kamp (T3) u naselju Donji Velemerić, površine 4,64 ha. Zona je u potpunosti neizgrađena.

IGPin sportsko rekreacijske namjene (R) su IGPin sportsko rekreacijske namjene – sportsko rekreacijski centar (R1) u naselju Donji Velemerić, površine 2,39 ha tj. 69,48% IGPin sportsko rekreacijske namjene (R) i IGPin sportsko rekreacijske namjene – kupalište (R5) u naselju Donji Velemerić, površine 1,05 ha tj. 30,52% IGPin sportsko rekreacijske namjene (R). Obje zone su u potpunosti neizgrađene.

IGPin infrastrukturne namjene (IS) su IGPin infrastrukturne namjene (IS1) Belajske Poljice površine 0,27 ha tj. 58,70% IGPin infrastrukturne namjene (IS) i IGPin infrastrukturne namjene (IS2) Belajske Poljice površine 0,19 ha tj. 41,30% IGPin infrastrukturne namjene (IS). Obje zone su u potpunosti neizgrađene.

1 IGPin površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E1) nalazi se u naselju Barilović, površine 5,61 ha od čega je izgrađeno 2,75 ha tj. 49,02%. Treba napomenuti da na temelju dopisa Ureda državne uprave u KŽ, Službe za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove (Klasa: 310-01/15-01/04, Ur.broj: 2133-03-02/5-14-2, od 23. veljače 2015. godine) na području Općine postoje 2 eksploatacijska polja mineralnih sirovina opisana u poglavlju II.5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja, Korištenje prirodnih resursa, Mineralne sirovine uz pripadajuću Tablicu 4.4.1.E.1. Broj i površina eksploatacijskih polja po vrstama mineralnih sirovina.

IGPin groblja (G) su najbrojnija IGPin, od toga je 8,42 ha (88,08%) izgrađeni dio, a 1,14 ha (11,92%) neizgrađeni dio. Ukupno 13 IGPin groblja (G) smješteno je u 13 od 44 naselja tj. u 29,55% naselja na području Općine. Najveća groblja (od 1 do 2 ha) nalaze se u naseljima Cerovac Barilovički, Leskovac Barilovički i Svojić.

Na području Općine nalazi se vojni kompleks „Korana“, koji zbog specifičnosti korištenja, PPUO-om nije obrađivan.

Na temelju podataka iz UPU Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić (Odluka o donošenju UPU Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić (Službeni glasnik Općine Barilović 01/15)) (iz poglavlja III. 1 Izrada prostornih planova, Pokrivenost prostornim planovima, UPU (DPU) ovog Izvješća) ukupni planirani smještajni kapacitet iznosi 252 postelje i to:

- 222 postelje u IGPin gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene kamp (T3) u naselju Donji Velemerić (54 postelje u čvrstim kućicama u kampu, bungalovima i sl., 120 postelja u smještajnim jedinicama za kampiranje te 48 postelja u mobilnim kućicama);

- 30 postelja IGPin sportsko rekreacijske namjene – sportsko rekreacijski centar (R1) u naselju Donji Velemerić.

Za potrebe ovog Izvješća, Turistička zajednica KŽ nije dostavila podatke o ukupnim smještajnim kapacitetima (broj postelja) na području Općine.

U skladu sa stavkom 6. Članka 43. Zakona IGPin za koje u roku od pet godina od dana njegova određivanja nije donesen UPU ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti GP (prema Stavku 1. i 2. Članka 200. Zakona odnosi se i na IGPin određeno do stupanja na snagu Zakona, a rok počinje teči danom stupanja na snagu Zakona).

66

Tablica 2.2.3.1. Površina IGPin – ukupno planirana (izgrađeni dio + neizgrađeni dio)

Tablica 2.2.3.2. (2.2.3.2.a+2.2.3.2.b+2.2.3.2.c+2.2.3.2.d+2.2.3.2.e) Površina i udio površine IGPin pojedine namjene (ugostiteljsko – turistička namjena, gospodarska namjena – ukupna (proizvodna, poslovna, infrastrukturna, OIE i dr.), sport i rekreacija, područja posebne namjene, površina grablja) u odnosu na ukupnu površinu IGPin

Nam

jena

IGPi

n

Ozn

aka

Povr

šina

IGPi

n (h

a)

Udi

o (%

) pov

ršin

e IG

Pin

u od

nosu

na

ukup

nu p

ovrš

inu

IGPi

n (7

0,89

ha)

Povr

šina

izgr

ađen

og d

ijela

IG

Pin

(ha)

Povr

šina

nei

zgra

đeno

g di

jela

IG

Pin

(ha)

Povr

šina

IGPi

n po

stan

ovni

ku

(ha/

st)*

Ugostiteljsko-turistička T 4,64 6,55 0,00 4,64 0,0016Gospodarska - proizvodna I 39,76 56,09 0,69 39,06 0,013Gospodarska - poslovna K - - - - -Gospodarskanamjena – pretežito poljoprivredna gospodarstva M 7,42 10,47 2,77 4,65 0,0025

Gospodarska namjena - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E 5,61 7,91 2,75 2,86 0,0019

Gospodarska - površina infrastrukturnih sustava IS 0,46 0,65 0,00 0,46 0,00021

Gospodarska - ukupno 53,25 75,12 6,21 47,03 0,0178Sport i rekreacija R 3,44 4,85 0,00 3,44 0,0012Područja posebne namjene** PN - - - - -Površina groblja G 9,56 13,49 8,42 1,14 0,0032Ukupno 70,89 100,00 14,63 56,26 0,024

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2011. godine i PPUO *prema Popisu stanovnika 2011. godine na području Općine živjelo je 2.990 stanovnika**vojni kompleks Korana zbog specifičnosti korištenja, PPUO-om nije obrađivan

Tablica 2.2.3.3. Ukupni planirani smještajni kapacitet u turističko rekreacijskim područjima (broj postelja) Vrsta smještajnih kapaciteta Broj posteljaKamp - ukupno 222Čvrste kućice u kampu, bungalovi i sl. 54Smještajne jedinice za kampiranje 120Mobilne kućice 48Sportsko – rekreacijski centar - ukupno 30Smještajni kapacitet ukupno 252

Izvor podataka: UPU Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić (Odluka o donošenju UPU Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić (Službeni glasnik Općine Barilović 01/15)

Opremljenost društvenom infrastrukturom

Na području Općine ne postoji niti jedan dječji vrtić ili jaslice.

67

Djelatnost osnovnoškolskog odgoja i naobrazbe obavlja osnovna škola (OŠ) Barilović, smještena u naselju Barilović. U sastavu škole su tri područne škole (PŠ): PŠ Belaj, PŠ Leskovac Barilovički i PŠ Siča. Školske godine 2013./2014. školu je polazilo 149 učenika. Ukupan broj zaposlenika bio je 36. U školi djeluje GLOBE program, Učenička zadruga Barilko, Sportski klub (gimnastika), Folklorna skupina, Dramsko recitatorska skupina, Eko grupa.

Na području Općine djeluju dva kulturno umjetnička društva: KUD Barilović iz Barilovića i KUD Vinčica iz Beljskih Poljica.

Na području Općine djeluju sljedeći sportski klubovi: NK Krnjak – Barilović, MNK Barilović, Rafting klub Korana Belajske Poljice, Konjički klub Barilo Barilović, Sportsko društvo Kupa.

Na području Općine Barilović djeluje Vatrogasna zajednica Općine Barilović. VZO Barilović sastoji se od tri dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Barilović, DVD Siča i DVD Belajske Poljice. DVD Barilović ima 20 operativnih vatrogasaca, DVD Siča 10 operativnih vatrogasaca a DVD Belajske Poljice 14 operativnih vatrogasaca.

Općinsko vijeće Općine Barilović osnovalo je i imenovalo Stožer zaštite i spašavanja Općine Barilović i on broji 7 članova (Rješenje o osnivanju i imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Općine Barilović, KLASA: 810-01/13-01/03, URBROJ:2133/06-01/13-01, 8.9. 2013.). Stožer zaštite i spašavanja je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu pomoć, priprema i sprovodi akcije zaštite i spašavanja kojima neposredno rukovodi Načelnik Općine Barilović. Stožer zaštite i spašavanja se aktivira kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće.

Na području Općine Barilović djeluje gradsko društvo Crvenog križa Duga Resa. Društvo se bavi humanitarnim radom, pružanjem prave pomoći i zdravstvenim aktivnostima. Kroz program javnih radova upošljava njegovateljice koje obilaze i pružaju usluge potrebitim osobama i domaćinstvima u vidu kućne njege, dostave lijekova i pomoći oko čišćenja snijega i ostalih poslova.

Na području Općine Barilović sa sjedištem u Bariloviću djeluje jedna ordinacija opće medicine sa timom od jedne liječnice i medicinske sestre. Radi pružanja sveobuhvatne zdravstvene zaštite o trošku Općine Barilović uređena je ordinacija, odnosno prostor u Perjasici za naselja koja su udaljena od centra Općine. Medicinski tim jednom tjedno ordinira u toj izdvojenoj ordinaciji. Nadalje u Bariloviću je organizirana jedna privatna stamatološka ordinacija. Na području Općine Barilović nema institucija socijalne skrbi. Područje Općine pokriva Centar za socijalnu skrb u Duga Resi.

Na podrućju Općine nalazi se dom za starije i nemoćne Vila Korana u naselju Barilović (adresa: Barilović 99), kapaciteta 7 soba, od toga je jedna soba jednokrevetna, dok su ostalih šest soba dvokrevetne te dom za starije i nemoćne (adresa: Barilović 22).

Obavljanje javnih ovlasti iz područja veterinarstva vrši Veterinarska stanica d.o.o. Duga Resa, koja sa svojom ambulantom u naselju Barilović pokriva područje Općine.

Područja Općine nalazi se pod jurisdikcijom Zagrebačke nadbiskupije i metropolije, te Dugoreško – mrežničkog dekanata, dok se u naselju Leskovac Barilovićki nalazi Rkt župa, župni ured i župna crkva Gospe Lurdske i Sv. Josipa, osnovana i izgrađena 1782. godine, a obnovljena 1958. godine, odnosno u naselju Cerovac Barilovićki Rkt župa, župni ured i župna crkva Presvetog Trojstva, osnovana 1789. godine, crkva izgrađena 1843.godine, a obnovljena 1952. i 1992.godine. U Općini još postoje u pojedinim naseljima: Belaj – kapela Sv.Ane i crkva Gospe Lurdske, Gornji Velemerić – kapela Sv.Martina, Belajske Poljice – crkva Majke Božje od Suza, Šćulac – poklonac sv. Ane, dok u većem broju naselja postoje mjesna groblja. U naseljima Perjasica i Srednji Poloj postoje pravoslavne crkve, ali i po naseljima mjesna groblja.

68

Područja posebnog državnog interesa

Područja posebnog državnog interesa su područja koja su određena Zakonom o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 148/13, 76/14), Zakonom o brdsko – planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14), Pravilnikom o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (NN 34/15), područja uz državnu granicu i ratom zahvaćena područja.

Područje posebne državne skrbi

Prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 148/13, 76/14) područje Općine pripada II. skupini koja obuhvaća područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana u vrijeme Domovinskog rata, a ne pripadaju u I. skupinu. Ovdje važnu ulagu imaju i minski sumnjiva područja koja uzrokuju čivav niz problema od gospodarskih do razvojnih, ekoloških, socijalnih, a naročito sigurnosnih problema lokalnog stanovništva.

Minski sumnjiva područja (MSP)

Područje Općine Barilović bilo je vrlo važna karika u lancu obrane Grada Karlovca u vrijeme domovinskog rata. Upravo zbog tih razloga na tom području posijan je velik broj minsko-eksplozivnih sredstava. Mine su pretežno raspoređene uzduž obale rijeke Korane, odnosno uz područje koje je u vrijeme rata bilo najistaknutije po ratnim djelovanjima. HCR svojim općim izvidima, tehničkim izvidima ili izvidima s kojima se predlaže razminiranje određenog područja, svake godine planski reducira područja sumnjivog prostora u Općini Barilović.Na temelju dopisa Hrvatskog centra za razminiranje (Klasa: 213-04/15-06/77, Ur. broj: 530-117-04/1-15-02, od 10 veljače 2015. godine) površinska veličina minski sumnjivih područja (MSP) Općine iznosi 1.625.383 m2 (1,63 km2) tj 0,92% površine Općine. Minski sumnjivi prostor točkasto je raspoređen na nekoliko lokacija na području Općine, s time da se najveća površina minski sumnjivog prostora nalazi u jugozapadnom dijelu uz rijeku Mrežnicu, uz granicu sa Gradom Ogulinom i Općinom Generalski Stol.

Ruralni razvoj

Za potrebe poticanja ruralnog i regionalnog razvitka, te radi provedbe programa i projekata koji doprinose održivom i ruralnom razvoju 2010. godine osnovana je Lokalna akcijska grupa (LAG) Petrova Gora. LAG Petrova Gora nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i obuhvaća općine Barilović, Krnjak i Vojnić koje administrativno pripadaju KŽ te općine Gvozd i Topusko koje administrativno pripadaju Sisačko – moslavačkoj županiji. Sjedište je u Općini Gvozd. Područje LAG Petrova Gora prostire se na 938,77 km2, što predstavlja 1,6% teritorija RH te 14,6% teritorija KŽ i 9,2% teritorija Sisačko – moslavačke županije. Glavna zadaća je izrada lokalnih razvojnih strategija te usmjeravanje i praćenje njihove provedbe uključujući korištenje sredstava potpore. 2011. godine donesena je Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe Petrova gora 2012.-2014. Ista je revidirana u ožujku 2013. godine. Lokalna razvojna strategija je glavni strateški dokument LAG Petrova Gora za integralni ruralni razvoj područja. Cijeli prostor LAG Petrova Gora nalazi se u kategoriji potpomognutih područja RH (prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 158/13)).Cijelo područje LAG Petrova Gora obiluje slobodnim prostorom s velikim razvojnim potencijalom koji mu pruža i njegov zemljopisni položaj. Neiskorištene površine i postojeća, neiskorištena infrastruktura, treba se staviti u razvojnu funkciju. Kako bi ovaj potencijal imao ulogu u razvoju gospodarstva, potrebno je prioritetno rješavanje imovinsko – pravnih odnosa

69

te izrada strateških smjernica i projekata za razvoj i implementaciju komunalne i gospodarske infrastrukture. Jedino na taj način područje LAG Petrova Gora može postati privlačno za domaća i inozemna ulaganja, a time i očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta. Općenito, geoprometni, odnosno geostrateški položaj područja LAG Petrova Gora potpuno je neiskorišten (središnja pozicija u RH, pogranično područje s BiH). Njegove prirodne značajke pružaju mu veliku perspektivu za razvoj prometne i turističke infrastrukture koja će pružiti odgovarajuću logistiku za prekogranična umrežavanja. Prostor LAG Petrova Gora sada predstavlja vrata Balkana i Bliskog Istoka prema zemljama EU.

II. 3. Gospodarske djelatnostiNa području Općine gospodarstvo je prilično nerazvijeno. Ovo je zato društveno -

gospodarski nerazvijena Općina. Ako se tome još doda da prevladavaju manja ruralna naselja, da je to siromašno krško i depopulacijsko područje, onda je razumljivo da je ona uvrštena među područje od posebne državne skrbi.

Da bi se gospodarski oživio ovaj kraj potrebno je vrednovati sve njegove pozitivne vrijednosti i komparativne prednosti. Tu se u prvom redu ističe važnost i bolje valoriziranje prometno – geografskog položaja (blizina većih i razvijenijih gospodarskih i društvenih gradskih središta Zagreba, Karlovaca, Duge Rese, Ogulina i drugih), te korištenje drugih prirodnih resursa (kamen, šuma i drvo, vode, lov i ribolov, poljodjelstvo, stočarstvo, razvitak turizma itd.).

Dobro razvijena mreža autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta na širem području KŽ, upućuju na relativno laku prometnu pristupačnost ovog područja, a zaravnjeni slobodan prostor omogućava osnivanje slobodne industrijske i poduzetničke zone, gdje bi se mogle ostvariti brojne poduzetničke inicijative i izgraditi manji industrijski pogoni, što treba biti inicijator i pokretač gospodarskog razvitka i revitalizacije ove Općine.

Industrijski kapaciteti su neznatni. Cjelokupna ekonomska razvijenost Općine Barilović zaostaje za prosjekom države. U novije vrijeme počele su se razvijati razne gospodarske grane, bilo iz djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, obrta, prometa, graditeljstva komunalne djelatnosti i druge usluge, kao sastavni dio središnjih uslužnih funkcija gospodarske skupine djelatnosti.

Bitnu ulogu u gospodarskom razvitku trebaju odigrati i moguće brojne uslužne gospodarske funkcije (građevinarstvo, promet, trgovina, ugostiteljstvo, obrt, financije, komunalna djelatnost), koje trebaju pružiti usluge domicilnom stanovništvu i njihovim kućanstvima, ali i stanovnicima susjednih naselja i područja, turistima, posjetiteljima, izletnicima, tranzitnim putnicima i vlasnicima i korisnicima kuća za odmor i rekreaciju koji povremeno borave u ovom području.

Proizvodnja, trgovina i obrt

Kako na području Općine ne postoji registriran niti jedan značajan gospodarski subjekt, za ukupnost općinskog gospodarstva možemo reći da je bazirana na obrtništvu. To sa jedne strane znači da u razvoju svih djelatnosti postoje značajne rezerve i mogućnosti razvoja, ali s druge strane ukazuje da prijašnje i sadašnje prostorne, gospodarske i društvene okolnosti nisu na takovom stupnju da omogućuju velikim gospodarskim subjektima samostalan opstanak na području Općine. To se manifestira na vrsti i veličini gospodarskih zona, gdje ne postoje značajnije zone i grupacije građevina proizvodnih djelatnosti.

Poljoprivredno zemljište uvjetovano pedološkim osobinama tla i klimom, pretežno čine livade i pašnjaci. Konfiguracija terena nije dopustila intenzivnije bavljanje poljoprivredom. Prevladavajuće površine individualnih gospodarstava su usitnjene, rasparcelirane i ekstenzivno korištene. Ratarska proizvodnja temelji se na proizvodnji krmnog bilja, žitarica i povrtnih kultura na okućnicama. Perspektivno je voćarstvo i povrtlarstvo. Racionalnije

70

korištenje može se postići korištenjem agrotehnike i tehnologije na prirodno produktivnom i uređenom tlu. Od nekadašnjih velikih poljoprivrednih površina ostale su samo one koje mogu lokalnom stanovništvu osigurati odgovarajuće prihode. One su ograničene uz naselja i uz važnije prometnice. Napušten je veliki broj njiva smještenih po čitavom teritoriju.

Slično obilježje ima i stočarstvo, kao osnovna poljoprivredna grana ovog područja. Eksploatacija mineralnih sirovina zastupljena je u kamenolomima u naseljima Belaj i

Barilović, dok se na toj osnovi i zbog potreba u građevinarstvu u naselju Belajske Poljice proizvodi beton i betonski proizvodi, a u naselju Siča nalazi građevinska mehanizacija.

Opći negativni trendovi gospodarskih prilika (pad zaposlenosti i sl.) imaju odraza i na prostor Općine.

Industrijski razvitak tradicionalno je bio vezan za rad u tekstilnoj industriji, posebno u Dugoj Resi, ali i za rad u drugim granama industrije, koje su se razvijale u Karlovcu.

Općina je u djelomično deagrarizirano područje te je društveno-gospodarski razvitak Općine i njezinih samostalnih naselja sve više usmjeren prema razvijanju neagrarnih djelatnosti.

Pozitivan poticaj razvoju gospodarstva Općine ostvaren je osnivanjem gospodarske zone Logorište (Poslovni park Karlovac) u naselju Belajske Poljice 2005. godine. Zona obuhvaća industrijske, obrtničke i gospodarske pogone svih vrsta, te prateće skladišne pogone.

Prema podacima Ministarstva obrta i poduzetništva (Obrtni registar) na području Općine registrirano je 51 obrt proizvodnog i uslužnog zanatstva. Porast broja obrtnika u zadnje vrijeme posljedica je brojnih pogodnosti za obrtnike na područjima od posebne državne skrbi.

U novije vrijeme počele su se razvijati razne gospodarske grane, bilo iz djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, obrta, prometa, graditeljstva, komunalne djelatnosti i druge usluge, kao sastavni dio središnjih uslužnih funkcija gospodarske skupine djelatnosti. Tek se očekuje njihov napredak i porast broja zaposlenih radnika u tim djelatnostima.

Turizam

Turizam nije dobro razvijen na području Općine, unatoč dobrim prirodnim, povijesnim i kulturnim resursima i dobrom cjelokupnom potencijalu. Sektoru nedostaju adekvatni smještajni kapaciteti, razvoj proizvoda i kapaciteta, promocija i koordinacija. Nedostatak turističke ponude ukazuje na velik otvoren prostor upravo za ulaganja u razvoj seoskog agro – turizma koja omogućuju diverzifikaciju djelatnosti, očuvanje tradicijske arhitekture objekata te opstanak lokalnog stanovništva i tradicije življenja na ovim prostorima, te čini identitet područja. Od selektivnih oblika aktivnog turizma sve više se razvijaju sportovi na rijekama, posebno na Korani i Mrežnici koje su iznimno posjećene tijekom ljetnog razdoblja. Značajnu ulogu u turističkom razvoju ima i lovni turizam.

Razvojem turizma još više će se vrednovati zaštićene i atraktivne rijeke Korana i Mrežnica sa svojim kanjonima, čistom vodom i životom u njima (ribolov, kupališne zone, atraktivni krajolik i vidikovci itd.), zaštićeni ostaci starih dvoraca u Bariloviću i Belaju, koji trebaju tek biti valorizirani i revitalizirani i tako dobiti pravu funkciju.

Velike su mogućnosti razvitka turizma i na temelju razvijanja raznih športskih aktivnosti, posebno slabije razvijenih i manje poznatih, a sve atraktivnijih športova, kao što su npr. golf, biciklizam u prirodi, penjanje na stijenama vezanim za kanjone rijeka, neki športovi na vodama rijeka Korane i Mrežnice, fotosafari, speleoturizam, painball i dr. koji koriste komparativne prednosti očuvanih prirodnih ljepota.

Smještajni kapaciteti na području Općine su mali. Na temelju podataka Turističke zajednice Karlovačke županije (www.tzkz.hr) na području Općine smještaj pruža četiri iznajmljivača: Eko turizam Mrežnica iz naselja Mrežnica, Lujzijana d.o.o. iz naselja Mejaško Selo, kuća za odmor Novosel iz Banjskog Sela, Kuće za odmor – Martinšćak iz naselja Gornji

71

Velemerić.

II. 4. Opremljenost prostora infrastrukturom Postojeća infrastrukturna opremljenost

Prometna infrastruktura

Cestovni promet

Prema podacima iz Odluke o razvrstavanju javnih cesta (NN 94/14) područjem Općine prolazi 14 javnih (razvrstanih) cesta; 3 županijske ceste (ŽC) i 9 lokalnih cesta (LC). Ukupna duljina javnih (razvrstanih) cesta na području Općine je 84,2 km. Ukupna duljina lokalnih cesta iznosi 50,8 km tj. 60,33% javnih (razvrstanih) cesta, a ukupna duljina županijskih cesta iznosi 33,4 km tj. 39,67% javnih (razvrstanih) cesta. Sve postojeće javne (razvrstane) ceste treba održavati.

Osim javnih (razvrstanih) cesta utvrđenih Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN 94/14), područjem Općine prolazi čitav niz nerazvrstanih cesta, te je Odlukom o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik Općine Barilović 5/13) uređeno upravljanje, građenje, rekonstrukcija, održavanje, mjere za zaštitu i nadzor nad nerazvrstanim cestama na području Općine. Nerazvrstane ceste u smislu prethodno spomenute odluke su:

- ceste na području Općine koje prestaju biti javne ceste sukladno zakonu kojim se uređuju ceste, a određene su podzakonskim propisom;

- ceste koje povezuju naselja unutar Općine;- površine za promet u mirovanju koje se nalaze u sastavu ceste - okretišta vozila

javnog prijevoza, parkirališta i pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina;

- druge ceste na području Općine.Nerazvrstane ceste održavaju se temeljem godišnjeg Programa održavanja objekata i

uređaja komunalne infrastrukture koje donosi Općinsko vijeće Općine. Radovi na održavanju nerazvrstanih cesta su radovi redovitog održavanja koji obuhvaćaju skup mjera i aktivnosti koje se provode tijekom godine na nerazvrstanim cestama uključujući sve objekte i instalacije na njima sa svrhom održavanja nesmetanog i sigurnog prohoda i provoza.

Gradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta na području Općine obavlja se na osnovu i u okvirima godišnjeg Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji donosi Općinsko vijeće Općine. Nerazvrstane ceste moraju se gradit – rekonstruirati prema normativima i propisima o gradnji, a u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom.

Tablica 3.3.1.A.1. Duljina nerazvrstanih cesta po mjesnim odborimaRED BROJ MJESNI DBOR DUŽINA U KM

1. Belajske Poljice 102. Belaj 123. Gornji Velemerić 64. Donji Velemerić 55. Koranski brijeg 116. Kosjersko selo 167. Barilović 68. Leskovac

Barilovićki6

9. Cerovac Barilovićki 510. Siča 511. Vijenac Barilovićki 2

Izvor podataka: 'Poziv za dostavu ponuda za zimsku službu 2016.' (www.srnar.hr)

72

Na području Općine Barilović postoje dva armirano betonska mosta preko rijeke Korane i jedan drveni most preko rijeke Mrežnice.

PPUO-om su propisani kriteriji za utvrđivanje minimalnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta čime je osiguran razvoj prometa u mirovanju.

Tablica 3.3.1.A.2. Duljina cesta po vrstama

Tablica 3.3.1.A.3. Udio pojedinih vrsta cesta

Tablica 3.3.1.A.4. Cestovna gustoća (duljina cesta/površina područja)

Razvrstane (javne) ceste Duljina (km¹)

Udio (%) od ŽC + LC (84,2 km)

Cestovna gustoća (km¹/176,66 km²)

D.Resa (Ž3182) – Belajske Poljice (Ž3185) ŽC3184 1,5 1,78 0,0085A.G.Grada Karlovca – Barilović – Perjasica – Generalski Stol (D23) ŽC3185 29,1 34,56 0,1647

Barilović (Ž3185) – Krnjak (D1) ŽC3189 2,8 3,33 0,0158Županijske ceste ukupno ŽC 33,4 39,67 0,1898Belajske Poljice (Ž3185) - A.G. Grada Karlovca LC34077 2,7 3,21 0,0153

Ž 3184 - Pečurkovo Brdo – L34080 LC34079 1,8 2,14 0,0102Belaj (Ž3185) - Leskovac - Šćulac (Ž3185) LC34080 8,1 9,62 0,0459Leskovac (L34080) - Carevo Selo - Barilović (Ž3185) LC34081 2,8 3,33 0,0158

Ž3185 - G. Velemerić - D. Velemerić - A.G. Grada Karlovca LC34082 5,2 6,18 0,0294

Ž3185 – Mrežnički Brest – Petrunići – Siča – Ž3185 LC34107 6,6 7,84 0,0374

Ž3185 - Cerovac Barilovićki - Žabljak LC34108 2,6 3,09 0,0147Svojić - Ž3185 LC34110 2,9 3,44 0,0164Perjasica (Ž3185) - Primišje (Ž3256) LC34111 18,1 21,50 0,1025Lokalne ceste ukupno LC 50,8 60,33 0,2876Razvrstane (javne) ceste ukupno 84,2 100,00 0,4766

Izvor podataka: ''Odluka o razvrstavanju javnih cesta'' (NN 94/14), PPUO, PPKŽ

Elektroničke komunikacije

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) kao nacionalna regulatorna agencija u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14) objavljuje podatke s tržišta elektroničkih komunikacija na tromjesečnoj i godišnjoj bazi.

Na nacionalnoj razini je 2013. godine broj korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži iznosio 4.912.134, a gustoća korisnika u pokretnoj komunikacijskoj mreži bila je 114,64%, što znači da je na području Općine 2013. godine bilo oko 3.428 korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži.

Na nacionalnoj razini je 2013. godine broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu iznosio 1.347.159, od čega je u pokretnoj komunikacijskoj mreži bilo 423.272, a u nepokretnoj komunikacijskoj mreži 923.887 priključaka (od toga xDSL priključaka 781.663). Gustoća priključka širokopojasnog pristupa internetu bila je 31,44%, od toga je gustoća priključka u pokretnoj komunikacijskoj mreži bila 9,88%, a gustoća priključka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži 21,56%.

73

Broj širokopojasnih priključaka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži je za KŽ u 2013. godini iznosio 22.181 tj. 2,4%. Gustoća priključka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj komunikacijskoj mreži je za KŽ u 2013. godini bila 17,21% (ispod prosjeka RH), što znači da je na području Općine 2013. godine bilo oko 515 korisnika širokopojasnog interneta.

Na temelju Popisa stanovništva 2011. godine na području Općine bilo je 326 tj. 31,74% od ukupnog broja kućanstva (1.027) koja se koriste internetom.

Na prostoru Općine nalaze se poštanske jedinice u naseljima Barilović i Perjasica. Poštanska i elektronička komunikacijska mreža na prostoru Općine kapacitetom i

kvalitetom zadovoljava postojeće potrebe korisnika. U narednom periodu rješavat će se napredne usluge shodno potrebama, mogućnostima i tehnološkom napretku.

Na temelju dopisa HAKOM-a (Klasa: 350-01/15-02/03, Ur.broj:376-03/GŠ-15-2 (IS), od 13. veljače 2015. godine) na području Općine nema instaliranih baznih postaja u vlasništvu operatora javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija.

Na području Općine Barilović u upravnoj zgradi općine, smještena je glavna telefonska centrala T-com Karlovac, koja preko centrale u Belajskim Poljicama pokriva 1024 telefonska broja kao i hrvatska pošta. Za javno priopćavanje koristi se radio postaja "Mrežnica " na 95,4 mh i radio postaja "Karlovac" na 105,6 mh. Sva važna priopćenja daju se preko te dvije radio postaje.

Tablica 3.3.1.F.1. Broj postojećih baznih stanica na 100 stanovnika Broj baznih stanica na području Općine Broj /100 stanovnika Općine

0 /Izvor podataka: dopis HAKOM-a (Klasa: 350-01/15-02/03, Ur.broj:376-03/GŠ-15-2 (IS), od 13. veljače 2015. godine)

Energetska infrastruktura

Energetski sustav temelji se na Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 130/09) te Strategiji održivog korištenja energije KŽ (Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, srpanj 2009. godine).

Opskrba električnom energijom

Na prostoru Općine nalazi se dalekovod 220 kV RP Brinje - TS Mraclin, koji je PPKŽ-om i PPUO-om utvrđen kao građevina od važnosti za Državu.

Programom prostornog uređenja RH, a preuzeo PPKŽ, planirana je izgradnja dviju elektroenergetskih građevina na rijeci Korani (HE/VES Lučica i (m)HE/VES Barilović) uz prethodnu izradu studija podobnosti smještaja i utjecaja na okoliš kojima će se razriješiti dvojbenost lokacije.

Općina Barilović napaja se električnom energijom iz TS 35/10 kv Tušmer Duga Resa zračnim dalekovodom /Alu Če vodičima 50 mm2/ na betonskim stupovima do naselja Lučica u Siči. Naselja Perjasica, Donja Perjasica i Svojić napajaju se električnom energijom iz TS 35/10 kv. Generalski Stol zračnom dalekovodom (Alu Če 50 mm2/ na betonskim i drvenim /kesten/' stupovima. Priključni dalekovodi za distribucijske stanice 10/0,4 kv su zračni na betonskim i drvenim stupovima.Duljina dalekovoda 10/20/ kv je oko 71 km a duljina kabela 10/20/ kv iznosi 2,23 km. Distributivne trafostanice su u zidanim objektima ili na stupovima. Niskonaponska mreža je nadzemna na drvenim 80% i betonskim 20% stupovima.

Na temelju dopisa HEP – ODS d.o.o., Elektra Karlovac (broj i znak: 1976/15-MDT, od 27. veljače 2015. godine) na ovom području nema postrojenja i elektroprijenosnih uređaja pod naponom 35 kV i 20 kV. Na području Općine duljina elektroenergetske mreže 10 kV i 0,4 kV nivoa iznosi ukupno 191,413 km. Većina vodova 10 kV mreže je nadzemna, duljine 69,975 km tj. 93,42% od ukupne duljine 10 kV vodova. Duljina podzemnih 10 kV vodovi iznosi

74

4,925 km tj. 6,58% od ukupne duljine 10 kV vodova. Isto tako, većina vodova 0,4 kV mreže je nadzemna, duljine 113,940 km tj. 97,79% od ukupne duljine 0,4 kV vodova. Duljina podzemnih 0,4 kV vodova iznosi 2,573 km tj. 2,21% od ukupne duljine 0,4 kV vodova.

Na području Općine, u doglednoj budućnosti ne planiraju se bitni zahvati u postojeći elektroenetgetski sustav. Predviđa se zamjena pogonskog napona 10 kV naponom 20 kV, ali ne postoje konkretni planovi.

Distribucija električne energije prema potrošačima na području Općine vrši se iz 52 distributivne trafostanice 10/0,4 kV.

Na području Općine nema proizvodnje električne energije.

Tablica 3.3.2.A.1. Duljina elektroopskrbnih vodova

Tablica 3.3.2.A.2. Udio i duljina elektroopskrbnih vodova prema vrsti

Vrsta elektroopskrbnih vodova (kV)_postojeći

Duljina elektroopskrbnih vodova (km)

Udio (%) u pojedinoj duljini elektroopskrbnih vodova (220 kV ili 10 kV ili 0,4 kV)

Udio (%) u ukupnoj duljini elektroopskrbnih vodova (207,666 km)

220 kV ukupno* 16,253 100,0 7,8310 kV nadzemni 69,975 93,42 33,7010 kV podzemni 4,925 6,58 2,3710 kV ukupno 74,900 100,0 36,070,4 kV nadzemni 113,940 97,79 54,870,4 kV podzemni 2,573 2,21 1,240,4 kV ukupno 116,513 100,0 56,11Ukupno 207,666 100,00

Izvor podataka: PPKŽ i dopis HEP – ODS-a d.o.o., Elektra Karlovac (broj i znak: 1976/15-MDT, od 27. veljače 2015. godine)*prema PPKŽ-u

Tablica 3.3.2.A.3. Popis trafostanica na području Općine BarilovićR.BR. LOKACIJA TIP SNAGA KVA

1. Barilović Zidani tornjić 2502. Barilovićki Vijenac Stupna rešetka 2503. Barilovićki Cerovac I Zidani tornjić 2504. Barilovićki Cerovac II Stupna rešetka 2505. Banjsko Selo Stupna rešetka 2506. Belaj Zidani tornjić 2507. Belajske Poljice I Stup na beton 2508. Belajske Poljice II Stupna rešetka 1609. Carevo Selo Stupna rešetka 25010. Kosijersko Selo Stupna konstrukcija 25011. Križ Koranski Stupna konstrukcija 10012. Bar. Leskovac Zidani tornjić 25013. Martišćak Stupna konstrukcija 10014. Mejaško Selo Stupna konstrukcija 16015. Podvožić Stup na beton 250 16. Perjasica Zidani tornjić 25017. Donja Perjasica Zidani tornjić 250

75

18. Sćulac I Stupna rešetka 25019. Šćulac II Stupna rešetka 25020. Velemenć Zidani tornjić 25021 Donji Velemerić Stupna rešetka 16022. Gornji Velemerić Stupna rešetka 16023. Velemerić - Petaki Stup na beton 250

Izvor podataka: Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Barilović

Opskrba plinom

Temeljem dopisa Plinacro d.o.o. (Klasa: PL-15/0446, Ur.broj: K/MB-15-2, od 11. veljače 2015. godine) na području Općine nema izgrađenih objekata za opskrbu plinom.

Općina Barilović nije pokrivena distribucijskom plinskom mrežom, osim na području Poslovnog parka Karlovac (UPU 2) kojeg pokriva Montcogim-plinara d.o.o.

Desetogodišnjim planom razvoja plinskog transportnog sustava RH 2014.-2023., planirana je izgradnja magistralnog plinovoda Bosiljevo – Sisak DN 1000/100, uz koridor postojeće trase Jadranskog naftovoda, trasa Omišalj – Sisak. Za navedeni plinovod izdano je rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš te je u tijeku izrada idejnog projekta.

U skladu sa Uredbom o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14) magistralni plinovodi i njihovi koridori građevine su i površine državnog značaja.

Zaštitni koridori plinovoda definirani su u skladu sa Pravilnikom o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list 26/85).

Opskrba naftom

Na temelju dopisa tvrtke JANAF d.d. (znak i broj: 1-2.4.-70/15, od 10. siječnja 2015.) na prostoru Općine nalazi se trasa Jadranskog naftovoda (JANAF), trasa Omišalj – Sisak, duljine 9,85 km, koja je PPKŽ-om i PPUO-om utvrđena kao građevina od važnosti za Državu.

76

Tablica 3.3.2.C.1. Duljina naftovoda Naftovod Duljina naftovoda (km)Jadranski naftovod (trasa Omišalj – Sisak) 9,85

Izvor podataka: dopis tvrtke JANAF d.d. (znak i broj: 1-2.4.-70/15, od 10. siječnja 2015. godine)

Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda

Opskrba pitkom i tehnološkom vodom

Na temelju Studije razvitka vodoopskrbe na području KŽ (broj projekta: P-32/07, koju je izradio Kaprojekt d.o.o. iz Karlovca u studenom 2007. godine)), vodoopskrba Općine bazira se na kapacitetima vodovoda Velemerić, koji opskrbljuje glavninu područja Općine (područje naselja Donji Velemerić, Gornji Velemerić, Barilović, Carevo Selo, Podvožić i Banjsko Selo). Naselja Belaj i BelajskePoljice snabdijevaju se vodom iz vodoopskrbnog sustava grada Karlovca.

Razvijenost vodoopskrbne mreže prati prostornu raspodjelu stanovnika, tako da je sva vodoopskrbna infrastruktura koncentrirana na sjevernom i sjeverozapadnom dijelu (uključivo do rijeke Korane). Središnje i južno područje Općine u potpunosti je bez sustava javne vodoopskrbe, te se opskrba vodom rješava iz malih lokalnih sustava ili pak pojedinačnim rješenjima. Naselja Belaj i BelajskePoljice snabdijevaju se vodom iz Grada Karlovca. Komunalni pogon Općine je tek u formiranju, a sustavom za sada upravlja Komunalno Duga Resa te Vodovod i kanalizacija Karlovac (Belaj, BelajskePoljice). Na području općine Barilović 70% stanovnika snabdijeva se vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava (cca 2.000 stanovnika od ukupno 3.000 stanovnika općine), , pa su potrebna značajna ulaganja u izgradnju i proširenje vodoopskrbnih kapaciteta.

Područje Općine snabdijeva se preko izvorišta Petak, u dolini rijeke Korane, u neposrednoj blizini naselja Velemerić, s kapacitetom od 20 l/s. Voda se iz bunarskog zahvata, preko uređaja za dezinfekciju, tlači u vodospremu Martinščak zapremine 600 m3 koja je locirana na koti od 206 m.n.m. Vodovod je izveden kao tlačno-gravitacijski, što znači da se potrošači priključuju na dovodni vod od crpne stanice do vodospreme Martinščak. Projektnom dokumentacijom predviđeno je da se vodovodni sustav razdijeli u nisku zonu (između 120 i 170 m/nm)dvije visinske zone.

Idejnim rješenjem vodovoda 'Velemerić' definirano je opskrbno područje od 20-ak naselja s oko 4.000 stanovnika i određene su dvije visinske zone snabdijevanja:

- niska zona između 120 i 170 m/nv- visoka zona iznad 170 m/nv.

Do sada je tehničkom dokumentacijom definirana i većim dijelom izvedena mreža niske zone. Time je obuhvaćeno:

- zahvat vode na izvorištu 'Petak' izvedbom bušenog bunara s podvodnim crpnim agregatom dimenzioniranim na 20 l/s

- crpna stanica s klorinatorom- tlačnogravitacijski cjevovod PVC DN-225, dužine 2.900 m- vodosprema 'Martinšćak I' volumena 600 m3, na koti 206 m/nv- gravitacioni cjevovodi kojima se snabdijevaju naselja Gornji Velemerić, Donji

Velemerić, Podvožić, Banjsko Selo i Malinci- crpna stanica 'Carevo Selo' i tlačni cjevovodi kojim se snabdijevaju naselja

Carevo Selo, Leskovac Barilovićki, Križ Koranski, te spojni cjevovod prema Donjem Šćulcu

Godine 1973. izrađen je elaborat 'Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe općine Duga Resa' u kojem je predviđeno da se u općini Barilović izgradi vodovod za naselja Donji Velemerić, Barilović, Leskovac i Lučica.

Daljnje proširenje vodoopskrbne mreže obuhvaća:- izgradnju vodospreme 'Piščac' za opskrbu visoke zone

77

- opskrbne cjevovode za naselja Šćulac, Žabljak, Križ Koranski, Cerovac Barilovićki, Siča, Vijenac Barilovićki i Lučica- prijelaz vodovoda preko Korane u Bariloviću, te opskrbnu naselja Kosijersko Selo, Mali Kozinac, Veliki Kozinac i Donji Skrad

Obzirom da se u južnom dijelu općine Barilović nalazi veći broj naselja s manje od 50 stanovnika (za koje se prema EU direktivi 98/83/EZ ne moraju graditi javni vodoopskrbni sustavi, osim ukoliko opskrba vodom nije dio komercijalne ili javne aktivnosti), predviđa se proširenje vodoopskrbe u cilju iskorištenja mogućnosti razvoja turizma, lova, ribolova i drugih aktivnosti u prirodi.

Proširenje obuhvaća objekte: crpna stanica 'Lučica' i vodosprema 'Gradina', te cjevovode na glavnim pravcima:

- CS Lučica – Perjasica – Gornji Poloj – Novo Selo – VS Gradina- Perjasica – Svojić – Mrežnica- Perjasica – Koranska Strana – Karasi- Gornji Poloj – Srednji Poloj.

Procjenjuje se da maksimalne dnevne potrebe na vodi za osnovne potrošače u Općini u sadašnje vrijeme iznose oko 12 l/s. Iz navedenog slijedi da izvorište Petak može zadovoljiti potrebe na vodi u doglednoj budućnosti. Treba uzeti u obzir da je vodovodni sustav proširen na susjedne sustave (Duga Resa i Karlovac), te će se u budućnosti morati prići zahvaćanju novih količina pitke vode. Prema mišljenjima hidrogeologa dodatne količine vode mogu se pronaći u dolini rijeke Korane nizvodno od izvorišta Petak.

Sustav Općine povezan je na sjeveru sa sustavom Grada Karlovca putem cjevovoda od salonita 125 mm., te sa dugoreškim sustavom na sjeverozapadu cjevovodom PVC DN-140 preko VS Vinica.

2013. godine izgrađen je vodovod u naselju Barilovički Leskovac.Prema podacima Komunalnog Duga Resa d.o.o., na području Općine duljina

vodoopskrbnih cjevovoda koji su u nadležnosti istog (naselja Banjsko Selo, Barilović, Belaj, BelajskePoljice, BelajskiMalinci, Carevo Selo, Donji Velemerić, Koranski Brijeg, Kosijersko Selo, Križ Koranski, Leskovac Barilovički, Podvožić) iznosi 45.994,59 m. Godišnja potrošnja pitke vode iznosi 29.000 l/st.

Naselja sa ES većim od 50, koja ne čine dio javnog sustava vodoopskrbe su: Cerovac Barilovički ES 110, Siča ES 154, Šćulac 134, Vijenac Barilovički ES 68, Žabljak ES 58.

Na području Općine nalaze se o sljedeće vodoopskrbnih građevina:- postojeće vodocrpilište ''Petaki''

o postojeće crpne stanice:- crpna stanica Logorište;- crpna stanica Dobrinić brdo- crpna stanica Malići

o postojeće vodospreme:- vodosprema Logorište - vodosprema Martinščak sa crpnom stanicom- postojeće elektrostanice Petaki - planirane vodospreme 'Gradina'- planirane crpne stanice: 'Lučica'.

Tvrtka Vodovod i kanalizacija Karlovac nije dostavila podatke o vodoopskrbi na području Općine koja je u njihovoj nadležnosti.

Odlukom o prijenosu komunalnih vodnih građevina - vanknjižno vlasništvo na području Općine Barilovićna javnog isporučitelja vodnih usluga "Komunalno Duga Resa d.o.o. (Službeni glasnik Općine Barilović 01/16) Općina Barilović je prenijela pravo vlasništva na Sustav opskrbe pitkom vodom – vodovod u naseljima BelajskePoljice i Belaj i Sustav opskrbe i odvodnje za BelajskePoljice - Poslovni park Karlovac na "Komunalno Duga Resa d.o.o. iz Duga Rese, Kolodvorska 1.

78

Odlukom o prijenosu komunalnih vodnih građevina na području Općine Barilovićna javnog isporučitelja vodnih usluga "Komunalno Duga Resa d.o.o. (Službeni glasnik Općine Barilović 02/15) Općina Barilović je prenijela pravo vlasništva na Sustav opskrbe pitkom vodom – vodovod Barilović, Koranski Brijeg i Kosijersko Selo na "Komunalno Duga Resa d.o.o. iz Duga Rese, Kolodvorska 1.

Tablica 3.3.3.A.1. Duljina javne vodoopskrbne mreže Pružatelj usluge vodoopskrbe Duljina vodoopskrbnih cjevovoda (km)Komunalno Duga Resa 45,99Vodovod i kanalizacija Karlovac nema podataka

Izvor podataka: Komunalno Duga Resa d.o.o.

Tablica 3.3.3.A.2. Potrošnja pitke vode

Pružatelj usluge vodoopskrbe Godišnja potrošnja pitke vode(l/st)

Komunalno Duga Resa 29.000Vodovod i kanalizacija Karlovac nema podataka


Pročišćavanje otpadnih voda

Pružatelj usluge odvodnje otpadnih voda na području Općine su tvrtke Vodovod i kanalizacija d.o.o. iz Karlovca i Komunalno Duga Resa d.o.o. iz Duga Rese, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o vodama i Odlukom o odvodnji otpadnih voda za područje aglomeracije Karlovac – Duga Resa. (Službeni glasnik Općine Barilović 2/14) i Odlukom o odvodnji otpadnih voda za područje aglomeracije Karlovac – Duga Resa. (GKŽ 6a/15).

Odvodnja otpadnih voda na području Općine sastavni je dio aglomeracije Karlovac – Duga Resa. Otpadne se vode odvode sustavom javne odvodnje Grada Karlovca, Grada Duga Rese i Općine Barilović, pročišćavaju u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda i ispuštaju u rijeku Kupu na području Gornjeg Mekušja.

2013. godine izgrađen dio sustava odvodnje otpadnih voda naselja BelajskePoljice, sustav odvodnje otpadnih voda Barilović – Donji Velemerić te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u naselju Donji Velemerić. 2014. godine izrađen je glavni projekt odvodnje otpadnih voda naselja Mejaško Selo. Izgradnjom kanalizacijskog sustava Barilović – Donji Velemerić s pročišćavanjem otpadnih voda prestalo je ugrožavanje kakvoće vode vodocrpilišta Petak.

U naseljima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne se vode odvode u septičke i crne jame kroz koje se otpadne vode infiltriraju u teren i kontinuirano ga onečišćuju. 2005. godine sklopljen je ugovor s tvrtkom Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac za poslove crpljenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih, sabirnih i crpnih jama na području Općine.

Prema podacima Komunalnog Duga Resa d.o.o., na području Općine duljina kanalizacijske mreže koja je u nadležnosti istog iznosi u naselju Barilović 3-4 km, te u naselju Donji Velemerić 3-4 km. Na području Općine postoje 3 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, jedan u naselju Barilović i dva u naselju Donji Velemerić. Međutim, svi su još u probnom radu. Prema podacima iz Glavnog projekta za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda naselja Donji Velemerić (EKONOVA – LUKAS d.o.o. Karlovac, studeni 2008. godine) kapaciteti uređaja za pročiščavanje otpadnih voda u naselju Donji Velemerić iznose 200 ES i 50 ES.

Postoji sa tri zasebna sustava koji su spojeni na zasebne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. Sustavom odvodnje pokrivena su naselja: Barilović, Donji Velemerić i Varoš. Naseljima ne postoji sustav odvodnje i pročišćavanja su: Banjsko Selo, Belaj, BelajskePoljice,

79

BelajskiMalinci, Carevo Selo, Cerovac Barilovićki, Donja Perjasica, Donji Skrad, Gaćeško Selo, Gornji Poloj, Gornji Velemerić, Kestenak, Koranska Strana, Koranski Brijeg, Koransko Selo, Kosijersko Selo, Križ Koranski, Leskovac Barilovički, Lučica, Mala Kosa, Mali Kozinac, Marlovac, Maurovići, Miloševac, Mrežnica, Novi Dol, Novo Selo Perjasičko, Orijevac, Perjasica, Podvožić, PonoracPerjasički, Potplaninsko, Siča, Srednji Poloj, Svojić, Šćulac, Štrikovac, Točak Perjasički, Veliki Kozinac, Vijenac Barilovićki, Zinajevac, Žabljak.

Na prostoru Općine postoji: o 4 planirana uređaja za pročišćavanje otpsdnih voda: o 3 postojeća uređaja za pročišćavanje otpadnih voda: o 3 postojeće crpne stanice:

Tvrtka Vodovod i kanalizacija Karlovac nije dostavila podatke o sustavu odvodnje otpadnih voda na području Općine koji je u njihovoj nadležnosti.

Odlukom o prijenosu komunalnih vodnih građevina - vanknjižno vlasništvo na području Općine Barilovićna javnog isporučitelja vodnih usluga "Komunalno Duga Resa d.o.o. (Službeni glasnik Općine Barilović 01/16) Općina Barilović je prenijela pravo vlasništva na Sustav opskrbe pitkom vodom – vodovod u naseljima Belajske Poljice i Belaj i Sustav opskrbe i odvodnje za Belajske Poljice - Poslovni park Karlovac na "Komunalno Duga Resa d.o.o. iz Duga Rese, Kolodvorska 1.

Odlukom o prijenosu komunalnih vodnih građevina na području Općine Barilovićna javnog isporučitelja vodnih usluga "Komunalno Duga Resa d.o.o. (Službeni glasnik

Općine Barilović 02/15) Općina Barilović je prenijela pravo vlasništva na Sustav opskrbe pitkom vodom – vodovod Barilović, Koranski Brijeg i Kosijersko Selo na "Komunalno Duga Resa d.o.o. iz Duga Rese, Kolodvorska 1.

Tablica 3.3.3.B.1. Duljina kanalizacijske mreže Pružatelj usluge odvodnje otpadnih voda Duljina kanalizacijske mreže (km)Komunalno Duga Resa 6-8Vodovod i kanalizacija Karlovac nema podataka


Tablica 3.3.3.B.2. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda - broj i kapacitet Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda* Kapacitet (ES)1 Barilović nema podataka2 Donji Velemerić 2003 Donji Velemerić 50

Izvor podataka: Komunalno Duga Resa d.o.o., Glavni projekt za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda naselja Donji Velemerić (EKONOVA – LUKAS d.o.o. Karlovac, studeni 2008. godine) *svi u probnom radu

Gospodarenje otpadom

Odlagališta otpada

Sustav gospodarenja otpadom na prostoru Općine utvrđen je i razrađen Planom gospodarenja otpadom Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 04/08), koji je izrađen u skladu sa tada važećom zakonskom regulativom, Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine (NN 85/07) i Planom gospodarenja otpadom Karlovačke županije (GKŽ 04/08).

Na snagu je stupila nova zakonska regulativa koja se bavi sustavom gospodarenja otpadom (Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)) čiji je sustav gospodarenja otpadom potrebno uvažiti kako bi se spriječilo ili smanjilo štetno djelovanje otpada na ljudsko

80

zdravlje i okoliš.Općina je 2004. godine zaključila koncesijski ugovor na 10 godina sa EKO FLOR Plus

d.o.o. za skupljanje i odvoz komunalnog otpada. Ugovor je produžen do 25.05.2015. godine iz razloga što tvrtka SRNAR d.o.o. još nije opremljena niti tehnički niti kadrovski za skupljanje i prijevoz otpada Komunalni otpad odvozi se u posudama od 120, 240 ili 1.100 l. Glomazni otpad odvozi se organizirano dva puta godišnje u proljeće i jesen. Od 01.01.2016 godine Srnar d.o.o. za komunalne usluge preuzeo je poslove prijevoza i zbrinjavanja otpada za područje Općine Barilović.

Prema Izvješću o izvršenju Plana gospodarenja otpadom (Službeni glasnik Općine Barilović 1/16), 2012. godine organiziranim odvozom otpada bilo je obuhvaćeno 780 stambenih objekata. Za naselja u MO Perjasica i Kosijersko selo zbog slabe nastanjenosti postavljeni su kontejneri (5 kom), tako da je na taj način organiziranim skupljanjem otpada bilo pokriveno još 100 stambenih objekata. Isto tako postavljeni su spremnici – zeleni otoci u MO gdje je najveća koncentracija ljudi.

Do sada Općina nije uspjela osigurati gradnju reciklažnog dvorišta. Kako bi došlo do formiranja reciklažnog dvorišta Općina Barilović za sad još uvijek nije uspjela otkupit adekvatno zemljište od privatnih vlasnika.

Od 1.7.2014. godine na kućnom pragu stanovnika Općine vrši se selekcija otpada na način da su od strane koncesionara dostavljene vreće za papir i papirnatu ambalažu te za plastiku. Mješani komunalni otpad odvozi se u plastičnim posudama zapremine od 120 l, a papir, papirnata ambalaže i plastika u vrećama.

Ukupna godišnja količina otpada prikupljena na području Općine tijekom 2015.godine iznosila je:

- mješani komunalni otpad 281,32 t;- glomazni otpad 4,280 t;- ambalaža od papira i kartona 6,03 t;- papir i karton 2,19 t;- plastika 9,67 t.Prikupljeni komunalni otpad zbrinut je na odlagalištu Johovača iz Garešnice te u

pogonu za mehaničko – biološku obradu otpada C.I.O.S. MBO iz Varaždina. Prikupljeni glomazni otpad zbrinut je na odlagalištu Doroslov iz Donjeg Miholjca te na odlagalištu Johovača iz Garešnice.

Tijekom 2014.godine pokrenut je postupak usklađenja postojećeg Plana gospodarenja otpadom sa odredbama novog zakona. Predmetni Plan gospodarenja otpadom je u završnoj fazi te se vrši usklađenje sa III Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Barilović. Konačna verzija novog plana gospodarenja otpadom dat će se na prethodnu suglasnost Upravnom odjelu za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša Karlovačke županije te na usvajanje Općinskom vijeću.

Na području Općine Barilović nalazi se 7 lokacija zelenih otoka: - Belajske Poljice 1,- Belajske Poljice 2,- Belaj,- Donji Velemerić,- Gornji Velemerić,- Barilović,- Leskovac Barilovečki.Prema Izvješću o izvršenju Plana gospodarenja otpadom (Službeni glasnik Općine

Barilović 1/14), u 2012. i 2013. godinu izvršena je djelomična sanacija divljeg odlagališta otpada na lokaciji Leskovac Barilovički gdje se procjenjuje oko 1000 m3 otpada, te je izvršena djelomična sanacija istog.

81

Tablica 3.3.4.1. Broj i površina odlagališta prema vrsti Na području Općine nema odlagališta otpada

Izvor podataka: Plan gospodarenja otpadom Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 04/08), Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom (Službeni glasnik Općine Barilović 1/14)

Tablica 3.3.4.2. Sanacija neuređenih odlagališta (broj, površina) Sanirana neuređena odlagališta(naziv odlagališta, godina sanacije i uređenja) Broj odlagališta Površina

odlagališta (ha)*Leskovac Barilovički, 2012. i 2013. godine, djelomična sanacija 1 0,1

Izvor podataka Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom (Službeni glasnik Općine Barilović 1/14)

*obujam otpada_procjena

II. 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja

Korištenje prirodnih resursa

Poljoprivreda, šumarstvo i vode

Krški karakter ovog područja ne pogoduje razvitku poljodjelstva, zbog oskudice i raštrkanosti plodnog zemljišta, usitnjenosti posjeda, napuštanja sela i orijentacije stanovništva prema neagrarnim djelatnostima. Stočarstvo je važnije od ratarstva, jer mu više odgovaraju prirodni uvjeti, donosi veće prihode, a to je i tradicija u ovom kraju. Vinogradarstvo se razvija na području Belaj - Donji i Gornji Velemerić. Prema Popisu stanovništva 2011. godine na području Općine prihode od poljoprivrede ostavarilo je 75 osoba.

Šumarstvo na području Općine ima lokalno značenje. Lovišta u Općini koriste uglavnom domaći lovci.

Područjem Općine prolaze dva vodotoka: rijeka Mrežnica i rijeka Korana.Korištenje prirodnih resursa: poljoprivreda, šumarstvo i vode obrađeni su u poglavlju

II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave uz pripadajuću Tablicu i Kartogram 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP te zamjenjuje sljedeće tablice:

Tablica 4.4.1.A.1. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta Tablica 4.4.1.A.2. Udio poljoprivrednog zemljišta Tablica 4.4.1.A.3. Površina poljoprivrednog zemljišta po stanovniku Tablica 4.4.1.B.1. Ukupna površina šumskog zemljišta Tablica 4.4.1.B.2. Udio šumskog zemljišta Tablica 4.4.1.B.3. Površina šumskog zemljišta po stanovniku.Tablica 4.4.1.C.1. Površine površinskih voda prema vrsti (jezero, ribnjak, umjetni

bazeni, more…) Tablica 4.4.1.C.2. Udio površina površinskih voda u odnosu na površinu JLS. Područje Općine opskrbljuje se vodom iz izvorišta Petak, u dolini rijeke Korane, u

neposrednoj blizini naselja Velemerić, s kapacitetom od 20 l/s te se tlači u vodospremu Martinšćak, zapremine 500 m3. Predmetni vodovod obzirom na dostatan kapacitet za sada opskrbljuje vodom i vodospremu Vinica za potrebe Grada Duge Rese i služi kao temelj vodoopskrbe susjedne općine Krnjak.

Pod vodoopskrbnim sustavom Duga Resa spada vodozaštitno područje izvorišta Petak – Velemerić na području Općine, a kojima upravlja Komunalno Duga Resa. Zona sanitarne zaštite donesena je 1992. godine. Izvorište Petak u Velemeriću usprkos utvrđenim zonama sanitarne zaštite u proteklom periodu je imao više problema sa kvalitetom vode. Problemi

82

vezani uz utjecaj seoskih gospodarstava u selu Velemerić iznad zone izvorišta je dijelom riješen izgradnjom obodnih kanala sjeverno od izvorišta za odvod vode koja se iz sela za jačih oborina slijevala na lokaciju zdenca. Drugi problem je vezan uz utjecaj rijeke Korane koja za velikih voda preplavljuje prostor zdenaca i redovito utječe na kvalitetu vode. Sama I. zona sanitarne zaštite je fizički ograđena nakon izdavanja Dozvolbenog naloga Hrvatskih voda 2001. godine, ali je već pri prvoj slijedećoj poplavi nanos granja koji je tijekom poplave donijela Korana u potpunosti uništio kompletnu zapadnu stranu ograde. Sve učestaliji problemi na izvorištu Petak ukazuju na hitnu potrebu analize postojećeg stanja zdenca, te dopunsku zaštitu I. i dijela II. zone izvorišta kako bi se vanjski utjecaj na zdenac smanjio na najmanju moguću mjeru.

Tablica 4.4.1.C.3. Duljina vodotoka Broj Vodotok Dužina (km)

1 rijeka Korana 31,662 rijeka Mrežnica 14,672 ukupno rijeka 46,33

Izvor podataka: PPKŽ

Mineralne sirovine

Na temelju dopisa Ureda državne uprave u KŽ, Službe za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove (Klasa: 310-01/15-01/04, Ur.broj: 2133-03-02/5-14-2, od 23. veljače 2015. Godine) na području Općine postoje 2 eksploatacijska polja mineralnih sirovina i to:

- Barilović, površine 6,30 ha, tj 0,036% površine Općine za koje postoji Ugovor o kancesiji (GMTT Lešćanec) za eksploataciju tehničko – građevnog kamena;

- Ponorac, površine 3,04 ha, tj. 0,017% površine Općine za koje nije tražena koncesija već postoji Rješenje o odobrenom eksploatacijskom polju (HŠ UŠ Karlovac) za eksploataciju tehničko – građevnog kamena.

U PPUO-u postoji samo eksploatacijsko polje Barilović (E1), površine 5,61 ha (vidjeti poglavlje II.2. Sustav naselja, Korištenje zemljišta u naseljima, IGPin).

Tablica 4.4.1.E.1. Broj i površina eksploatacijskih polja po vrstama mineralnih sirovina Eksploatacijsko polje – tehničko građevni kamen

Površina (ha)

Udio (%) od površine Općine (17.665,93)

1 Barilović 6,30 0,0362 Ponorac 3,04 0,0172 ukupno 9,34 0,053

Izvor podataka: dopis Ureda državne uprave u KŽ, Službe za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove (Klasa: 310-01/15-01/04, Ur.broj: 2133-03-02/5-14-2, od 23. veljače 2015. godine)

Zaštićene prirodne vrijednosti

Zaštićena područja prirode

Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti provodi se u skladu s važećom zakonskom regulativom te mjerama zaštite utvrđenima PPKŽ-om i PPUO-om. Međutim, nakon donošenja Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 03/07) i Prostornog plana Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 36/08) na snagu je stupila nova zakonska regulativa koja se bavi zaštitom okoliša i zaštitom prirode.Strategijom prostornog uređenja RH, Programom prostornog uređenja RH te PPKŽ-om i PPUO-om, za sljedeće dijelove prirode predlaže se zaštita Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) u rangu:

83

- Park prirode ili Regionalni park - Mrežnica - dio obalnog pojasa vodotoka;- Značajni krajobraz - Korana - dio obalnog pojasa vodotoka,

ali nisu pokrenuti postupci za njihovo proglašenje.Na području Općine nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN

80/13).Ekološka mreža RH proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) i

predstavlja područja ekološke mreže EU Natura 2000 u RH, te nije definirana PPKŽ-om i PPUO-om.

Temeljem dopisa Državnog zavoda za zaštitu prirode (Klasa: 612-07/15-41/04, Ur. broj: 366-07-4-15-2, od 12. veljače 2015. godine) na području Općine nalaze se 3 područja ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000), ukupne površine 635,92 ha tj. 3,60% površine Općine i to:

- područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):● HR2000592_Ogulinsko – plaščansko područje;● HR2000593_Mrežnica – Tounjčica

- područja od značaja za zajednicu (SCI):● Korana nizvodno od Slunja (područje će biti dodano Ekološkoj mreži RH

temeljem zaključka biogeografskog seminara održanog u Zagrebu 28. i 29. rujna 2014. godine i dodatne analize postojećih područja ekološke mreže RH (Natura 2000) proglašenih Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13).

Tablica 4.4.2.1 Broj i površina zaštićenih područjaNa području Općine nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode (80/13)

Izvor podataka: dopis Državnog zavoda za zaštitu prirode (Klasa: 612-07/15-41/04, Ur. broj: 366-07-4-15-2, od 12. veljače 2015. godine)

Tablica 4.4.2.2. Područja ekološke mreže prema vrsti

Broj Oznaka Područja ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000) Površina (ha)

Udio (%) od površine Općine (17.665,93 ha)

2 Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

1 HR2000592 Ogulinsko – plaščansko područje2 HR2000593 Mrežnica - Tounjčica

1 Područja od značaja za Zajednicu (SCI)

1 Korana nizvodno od Slunja*3 Ukupno 635,92** 3,60

Izvor podataka: dopis Državnog zavoda za zaštitu prirode (Klasa: 612-07/15-41/04, Ur. broj: 366-07-4-15-2, od 12. veljače 2015. godine)

* područje će biti dodano Ekološkoj mreži RH temeljem zaključka biogeografskog seminara održanog u Zagrebu 28. i 29. rujna 2014. godine i dodatne analize postojećih područja ekološke mreže RH (Natura 2000) proglašenih Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13)

**ukupna površina (dobivena izuzimanjem zona preklapanja pojedinih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS/SCI))

Kulturna dobra

Struktura registriranih kulturnih dobara

Zaštita kulturno povijesnih vrijednosti provodi se u skladu s važećom zakonskom regulativom te mjerama zaštite utvrđenima PPUO-om i PPKŽ-om. Za potrebe izrade PPUO-a

84

izrađena je Konzervatorska studija Elaborat stanja kulturnih dobara na području Općine Barilović 2005. godine, kojom je provedena inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na području Općine te je na području Općine osim zaštićenih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara evidentirala i ona koja se štite mjerama PPUO-a (evidentirana (E) i novo evidentirana (N) kulturna dobra). Prethodno navedena Konzervatorska studija klasificirala je na području Općine sljedeću kulturnu baštinu:

- Povijesne civilne građevine i sklopovi:● Obrambene građevine (1);● Civilne građevine (3);● Gospodarske građevine (19);● Sakralne građevine (5);● Etnološke građevine (30);● Arheološka područja i lokaliteti;

Arheološka područja (51); Arheološki pojedinačni lokaliteti – kopneni (10); Arheološki pojedinačni lokaliteti – podvodni (1);

● Povijesna komunikacija (5);● Memorijalno područje (11);● Kulturni krajolik (6).

Broj, stanje, te smjernice zaštite kulturnih dobara stalno se mijenjaju te je potrebno definirati promijenjen sustav zaštite kulturne baštine pribavljen od nadležnog konzervatorskog odjela.

Na području Općine nema zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara upisanih na Listu kulturnih dobara nacionalnog značenja.

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Karlovcu (Klasa: 612-08/15-12/0048, Ur. broj: 532-04-02-09/6-15-2, od 26. veljače 2015. godine) na području Općine nalazi se 5 zaštićenih kulturnih dobara i to:

- memorijalna građevina, NOB:● Kestenak, zgrada kotarskog komiteta KPH za Hrvatsku, (RZG-0257);● Koransko Selo, kuća Marinković – sjedište štaba (RZG–0258);● Srednji Poloj, Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice (RZG-0265);

- obrambena građevina:● Barilović, ruševine starog grada (Z-295);

- sakralna građevina:● Leskovac Barilovički, Župna crkva Gospe Lurdske i sv. Josipa (Z-6332).

- odobrenom programu zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2014. godine nalazi se stari grad Barilović.

Od 5 zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, na području Općine nalaze se 2 memorijalne građevine (NOB) (2 tj. 40,0%), 2 sakralne građevine (2 tj. 40,0%), te 1 obrambena građevina (1 tj. 20%).

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Karlovcu (Klasa: 612-08/15-12/0048, Ur. broj: 532-04-02-09/6-15-2, od 26. veljače 2015. godine) na području Općine nema obnovljenih kulturnih dobara, ali je u tijeku obnova na 2 zaštićena kulturna dobra, odnosno 40% od ukupnog broja zaštićenih kulturnih dobara i to na Pravoslavnoj crkvi Uspenja Bogorodice u naselju Srednji Poloj (RZG-0265) i na ruševinama starog grada Barilović u naselju Barilović (Z-295).

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Karlovcu (Klasa: 612-08/15-12/0048, Ur. broj: 532-04-02-09/6-15-2, od 26. veljače 2015. godine) na području Općine nalazi se jedno ugroženo kulturno dobro, odnosno 20% od ukupnog broja zaštićenih kulturnih dobara i to kuća Marinković – sjedište štaba u Koranskom Selu (RZG–0258).

85

Tablica 4.4.3.1. Broj zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara

Broj Oznaka Kulturno dobroVrsta kulturnog dobra

Naselje

1 RZG-0257 Zgrada kotarskog komiteta KPH za Hrvatsku

memorijalna građevina (NOB)

Kestenak

2 RZG-0258 Kuća Marinković – sjedište štabamemorijalna građevina (NOB)

Koransko Selo

3 RZG-0265 Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodicememorijalna građevina (NOB)

Srednji Poloj

4 Z-295 Ruševine starog grada Barilovića obrambena građevina Barilović

5 Z-6332 Župna crkva Gospe Lurdske i sv. Josipa sakralna građevina

Leskovac Barilovički

Izvor podataka: dopis Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Karlovcu (Klasa: 612-08/15-12/0048, Ur. broj: 532-04-02-09/6-15-2, od 26. veljače 2015. godine)

Tablica 4.4.3.2. Broj i udio obnovljenih kulturnih dobara*


Naselje

1 RZG-0265 Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodicememorijalna građevina (NOB)

Srednji Poloj

2 Z-295 Ruševine starog grada Barilovića obrambena građevina Barilović

2 40,0% ukupnoIzvor podataka: Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u

Karlovcu (Klasa: 612-08/15-12/0048, Ur. broj: 532-04-02-09/6-15-2, od 26. veljače 2015. godine)*obnova objekata u tijeku

Tablica 4.4.3.3. Broj i udio ugroženih kulturnih dobara


Naselje

1 RZG-0258 Kuća Marinković – sjedište štabamemorijalna građevina (NOB)

Koransko Selo

1 20,0% ukupnoIzvor podataka: dopis Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u

Karlovcu (Klasa: 612-08/15-12/0048, Ur. broj: 532-04-02-09/6-15-2, od 26. veljače 2015. godine)

Područja posebnih karakteristika

Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća

Potencijalne prirodne i druge nesreće obrađene u ovom poglavlju su: prirodne (poplave, potresi, ostali prirodni uzroci – suša, snježne oborine i poledica, tuča, olujno ili orkansko nevrijeme), požar, tehničko tehnološke opasnosti (nesreće u gospodarskim subjektima, prometu….). Zaštita od potencijalnih prirodnih i drugih nesreća provodi se temeljem Plana

86

zaštite i spašavanja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 02/16), Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa velikih nesreća za područje Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 02/16), Plana zaštite od požara za područje Općine Barilović (usvojen na 18.sjednici Općinskog vijeća Općine Barilović), Procjene ugroženosti od požara za područje Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović, 02/16) te posebnih propisa.

Ugroženost od poplava

Općina Barilović spada u zonu "plitkog krša" te su se vodeni tokovi usjekli u karbonatnu podlogu /vapnenci, dolomiti/ i formirali usku riječnu dolinu kanjonskog oblika, gdje poplave ne izazivaju veću štetu. Riječna dolina je široka svega 150-250 m, te poplavne vode ne nanose znatnije štete, jer je korištenje ovih poljoprivrednih površina prilagođeno režimu poplava.

Rijeka Korana ulazi u prostor Općine Barilović u području naselja Koransko Selo, a izlazi na području naselja Donji Velemerić i ponovno ulazi u Općinu kod Ladvenjka, a izlazi kod Belajskih Poljica. Slivna površina zahvaća pojas širine 6-12 km i nema razvijenu hidrografsku mrežu. Područje Općine zahvaća lijevo zaobalje rijeke Korane, na desnoj obali su samo k.o. Donji Skrad i Kosijersko Selo. Lijeve pritoke su ponornice Grabovac i Ponorac te potok Vuj. Vodostaji se osmatraju u vodomjernom profilu Velemerić (km 15,3) a do sada maksimalni vodostaj dostigao je kotu 117,20 m.n.m. Riječna dolina do Barilovića ima kanjonski profil, a nizvodno se proširuje u pojas 150-200 m.

Rijeka Mrežnica ulazi u prostor Općine u području naselja Mala Kosa (na tromeđi općina Barilović, Krnjak i Grada Ogulina), a izlazi u području naselja Gaćeško Selo. Vodostaji se osmatraju u vodomjernom profilu Mrzlo Polje, a do sada maksimalni vodostaj dostigao je kotu 118,20 m.n.m. Rijeka Mrežnica ne prolazi naseljenim područjem kroz Općinu Barilović stoga ne ugrožava stanovništvo. Na dijelu gdje Mrežnica prolazi naseljenim područjem postoji opasnost od ugrožavanja ljudi i imovine poplavama ili drugim štetnim djelovanjem voda. Oborinske vode upuštaju se u tlo na mjestu nastajanja/koncentracije, ili otječu po površini i dospijevaju u gravitirajuće propusne depresije terena (vrtače).

Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplave (veljača 2014.) područje Općine Barilović spada u sektor D SREDNJA I DONJA SAVA, branjenom području – 11. Područje malog sliva Kupa.

Tablica 4.4.4.1. Dionice obrane od poplavaSEKTOR DIONICE BRANJENO PODRUČJE OBUHVAT

SLIVNOG PODRUČJA

SEKTOR DSREDNJA I DONJA SAVA

D.11.18. Lijeva i desna obala rijeke Korane, Karlovac – Barilovićrkm 0+000 do 27+000, nasip km 0+000-2+000; km 0+000-0+850; zid 0+000-0+420

Grad Karlovac, Općina Barilović

D.11.19. Lijeva i desna obala rijeke Korane, Barilović – Donja Perjasicarkm 27+000 do 42+400

Općina Barilović, Općina Krnjak

D.11.20. Lijeva i desna obala rijeke Korane, Donja Perjasica- Selište Lađevačkorkm 42+400 do 78+000

Općine: Barilović, Krnjak, Slunj, Cetingrad, Vojnić

87

D.11.25. Lijeva i desna obala rijeke Mrežnice, most Belavići – vrelo Mrežnicerkm 12+500 do 64+400

Grad Duga Resa, općine Generalski Stol, Barilović, Josipdol, Slunj

Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja Sektor D-srednja i donja Sava, branjeno područje 11 Područje malog sliva Kupa, ožujak 2014.

Ugrožena su naselja: Donji Velemerić (oko 22 kuće, 70 stanovnika), Barilović (oko 75 kuća, 220 stanovnika ), Lučica (oko 10 kuća, 30 stanovnika) i Belajske Poljice (oko 30 kuća, 90 stanovnika). Ugrožene su prometnice: Ž 3185 (Karlovac - Belajske Poljice - Belaj - Barilović - Perjasica - Generalski stol), Ž 3189 (Barilović - Kosijersko selo – Krnjak), L 34077 (Belajske Poljice (Ž 3185) - Ladvenjak (Dl) ), L 34082-Ž.3185 (Gornji Velemerić - Donji Velemerić - Tušilović (Dl)).

U rujnu (16.09.2014.) proglašena je elementarna nepogoda od poplave za područje Općine Barilović zbog povišenog vodostaja Korane. Poplava je (od 12.09. do 14.09.) uzrokovala velike materijalne štete na poljoprivredi (na dugogodišnjim nasadima) u stočarstvu, graditeljstvu i prometu. Uz poplavljene prostore nastao je velik broj odrona i klizišta na barilovačkom području.

U slučaju nastanka većih poplava obranu će provoditi Hrvatske vode, VGO Sava, VGI „Kupa“ Karlovac, sukladno vlastitom operativnom planu. U sustav obrane od poplava, svojim ljudskim i materijalnim potencijalima, uključuju se i vatrogasne postrojbe (DVD Barilović, DVD Siča, DVD Belajske Poljice) te komunalno poduzeće (komunalno poduzeće „SRNAR“ d.o.o.). Navedene snage nisu dostatne za otklanjanje posljedica nastalih eventualnim plavljenjem zbog oborinskog nevremena ili plimnog vala (poplava 2014.) stoga je potrebno tražiti pomoć Županije. Prema ''Analizi stanja sustava civilne zaštite na području Općine Barilović za 2015. godinu te Plan razvoja sustava civilne zaštite Općine Barilović za 2016. godinu'' (Službeni glasnik 5/15) tijekom 2015 godine na područje Općine Barilović ponovno je zadesila poplave dana 15/16.10.2015 godine nije bilo ljudskih žrtava već je došlo samo do plavljenja stambenih i gospodarskih objekata. U naselju Belajske Poljce 7 stambenih objekata bilo je poplavljeno , Dom DVD Belajske Poljice i poslovni prostor trgovine Krajačić. U Bariloviću poplavljen je poslovni prostor trgovačko ugostiteljskog objekta Žubčić te tri gospodarska - poljoprivredna objekta dok su stambeni objekti spašeni.

Ugroženost od potresa

Područje Općine Barilović ugroženo je od potresa VII. stupnja intenziteta po MCS skali (vrlo jako potresi) što ukazuje na potrebu prepoznavanja rizika od potresa te planiranje zaštite od istog. Može se pretpostaviti da u slučaju potresa ne bi bilo jednako zahvaćeno cijelo područje Općine budući je sjeverniji dio općine gušće naseljen.

U slučaju nastanka potresa VII° MCS ljestvice Općina će na raspolaganje staviti sve svoje snage zaštite i spašavanja. Pretpostavlja se da redovne snage koje se bave zaštitom i spašavanjem prvenstveno vatrogasne operativne snage (dobrovoljna vatrogasna društva Barilović, Siča i Belajske Poljice) i njihovi materijalni resursi u tom slučaju nisu dostatni. Za otklanjanje posljedica angažirati će se i HGSS te županijske snage. U slučaju razornog potresa katastrofalnih razmjera, u pomoć će biti pozvane, uz koordinaciju Stožera zaštite i spašavanja KŽ i sve ostale operativne snage u KŽ uključujući i JVP Karlovac i specijalističke postrojbe CZ-a KŽ. Kada ni ove snage ne bi bile dostatne, dodatne snage osigurale bi se u koordinaciji sa Stožerom ZiS RH, službama DUZS sa interventnim specijalističkim postrojbama CZ, a po potrebi u pomoć bi pritekle postrojbe HV-a i dodatne snage MUP-a. Sve operativne snage koristile bi sve svoje materijale resurse. Potrebno je sklopiti ugovor sa poduzećima i obrtima koji posjeduju strojeve i mehanizaciju da u slučaju potrebe imaju obavezu stavljanja svojih ljudskih i materijalnih resursa na raspolaganje Stožeru zaštite i spašavanja Općine Barilović.

88

Prema proračunu ''Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća“ utvrđeno je da će u Općini Barilović doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja kod 78 objekata te plitko i srednje zatrpanih osoba 83 i duboko zatrpanih osoba 14. Kako su to uglavnom jednokatni objekti, za 78 objekata ukupna količina građevinskog otpada iznosi 9 884 m3. Od ove količine USACE predviđa da će od ukupno 9 884 m3, 2 965 m3 će biti drvene građe (30%), 2 906 m3 (42%) će biti gorivog raznog materijala koji zahtijeva sortiranje, 2 975 m3 (43%) građevinskog otpada (kamen, beton, žbuka) a 1 038 m3 (15%) će biti metala. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 4 000 m2.

U slučaju potresa intenziteta 5º - 6º MCS skale što je u realnoj procjeni moguće, došlo bi do laganih pa do umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte u starim dijelovima Općine moglo doći samo do laganih oštećenja. Može biti ugroženo oko 5% stanovnika i to uglavnom zbog nastanka panike u zatvorenim prostorima.

U slučaju nastanka potresa od 7º MCS (mala vjerojatnost) moguća su teška oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i pukotina na cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko povezana prometnicama, što bi olakšavalo promet i pristup istima. Potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica bila bi velika, kao i angažiranje DVD - a i CZ.

U slučaju potresa od 7º i više po MCS ljestvici objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Moguće je oštećenje 20 kV dalekovoda te time prekida distribucije preko TS Tušmer i TS Generalski Stol, oštećenje voda cjelokupne mreže (rušenje stupova mreže) i manja oštećenja trafostanica. U slučaju rušenja dalekovoda i transformatorskih stanica došlo bi do onemogućenja distribucije električne energije na području Općine Barilović. U slučaju nestanka električne energije Općina bi ostala bez pitke vode jer bi crpne stanice prestale s radom. Nakon potresa djelatnici HEP - a operator distribucijskog sustava d.o.o. DP Elektra Karlovac pogon Duga Resa postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa.

Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radio-putem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati. Prema podacima JANAF-a otpornost naftovoda je povećana debljinom stjenki naftovoda i klasom ugrađenog materijala te se naftovod smatra siguran od potresa.

Zbog loših građevinskih karakteristika nastala bi teška oštećenja na objektima kulturno-povijesne baštine (povijesna ruralna naselja, sakralni objekti) koji nisu rekonstruirani , došlo bi do urušavanja konstrukcije objekata-drvene konstrukcije krovišta i dimnjaka, uništavanje vrijednog inventara objekata, stradavanje stanara tradicijskih kuća. Naročito su ugrožene ruševine Starog grada Barilović, tradicijske okućnice-posebno u naseljima južnog dijela Općine, sakralni objekti: Perjasica, pravoslavna crkva Sv. Mihajla i Gavrila, Srednji Poloj, ruševine pravoslavne crkve Uspenja Bogorodice

U slučaju katastrofalnog potresa došlo do bi zarušavanja zgrada te blokiranja prolaza uskim uličicama unutar stare jezgre. U takvoj situaciji bio bi otežan pristup zatrpanim osobama kao i dolazak mehanizacije za raščišćavanje. Ukoliko bi došlo do razornog potresa došlo bi vjerojatno do pucanja transportnih distributivnih cjevovoda što bi uzrokovalo prekid opskrbom vodom naseljima Gornji Velemerić, Podvozić, Banjsko Selo, Malinc, Belaj i Belajske Poljice. Razoran potres može dovesti i do pucanja javnih i privatnih cisterni što bi dovelo do prestanka opskrbe vodom za sva ostala naselja Općine.

89

Budući su područna ambulanta u Bariloviću i ordinacija u Perjasici izgrađene nakon 1964. godine značajnih posljedica od potresa nema.

Ostali prirodni uzroci

Prirodne nepogode mogu izazvati kratkotrajne poremećaje u redovnom odvijanju života. Građani Općine Barilović, uz pomoć pripadnika DVD -a, komunalnog poduzeća, građevinskih tvrtki, moći će vrlo brzo otkloniti sve posljedice izazvane prirodnim uzrocima. Potrebno je povećati mjere zaštite u slučaju snježnih oborina. U slučaju potrebe potražiti se pomoć HGSS Karlovac.

Suša

Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te drugim gospodarskim djelatnostima.

Prema 20-godišnjem analiziranom razdoblju (1981.-2000) godišnje ima 232 dana bez oborine. Prosječno najviše dana bez oborine ima kolovoz (21-22 dana), dok ih je najmanje u lipnju i studenom (17 dana mjesečno). U analiziranom 20-godišnjem razdoblju najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u siječnju (28% slučajeva) te u kolovozu (20% slučajeva) i rujnu (18% slučajeva). Mjesec s najviše dana bez oborine (29 dana) bio je siječanj 1989. godine. U analiziranom razdoblju najmanje dana bez oborine najčešće je bilo u veljači (25% slučajeva) te u studenom (23% slučajeva). Najmanje bezoborinskih dana bilo je u studenom 1993. godine kada je bilo 9 takvih dana.

Dugotrajne suše uzrokuju smanjenje poljoprivredne proizvodnje, smanjenje stočne hrane a u težim slučajevima stradavanje višegodišnjih kultura (voćnjaka i vinograda), vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, viši dijelovi naselja prvi ostaju bez vode, smanjuje se proizvodnja električne energije, uvode se redukcije zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, manje količine opasnih tvari koje dolaze u vodotok mogu izazvati teže posljedice. Suše imaju velik nepovoljan utjecaj smanjenja prinosa na ruralno poljoprivredno područje, utjecaj visokih temperatura i niske vlage na urod, osušeni, spaljeni pašnjaci od visokih temperatura i niske vlage, posljedice bi bile smanjenje stočne hrane (djetelina, zob...) za 15%-20%, a u težim slučajevima stradavanje višegodišnjih kultura (voćnjaka i vinograda), potrebna dohrana stoke vodom i sijenom.

Prema ''Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća“ zadnja sušna razdoblja u Općini Barilović zabilježena su u jesen 2011. i ljeto 2012. Godine, a 20.05.2003. godine proglašena je elementarna nepogoda suše na području Općine Barilović. Pretpostavlja se da će u budućnosti biti dugotrajnijih suša sa većim materijalnim štetama.

Toplinski val

Zbog pripadanja području umjerene kontinentalne klime, područje Općine Barilović nema izraženijih toplinskih valova. Prema ''Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća“ u posljednjih 10 godina nije bilo proglašavanja elementarne nepogode ovim uzrokom na predmetnom području.

Snježne oborine i poledica

Padanje snijega može se očekivati svake godine u razdoblju od studenog do svibnja. U prosjeku snijeg pada godišnje oko 22 dana. U promatranih 20 godina (1981.-2000.) najviše snježnih dana i to 53 dana bilo je tijekom zime 1995/1996., a najmanje, 5 dana, zimi 1988/1989. te 7 dana zimi 1987/1988. Od prosinca do veljače javlja se gotovo svake godine i prosječno pada oko 5 dana u pojedinom mjesecu. U tim mjesecima najdulje je padao 15 dana u veljači, te 13 dana u prosincu i siječnju. Početkom snježne zime u studenom rjeđa je pojava i prosječno pada 3 dana, no 1993. je padao čak 14 dana. U ožujku pada gotovo svake godine, ali kratkotrajno i to u prosjeku 3 dana. S pojavom snijega u travnju treba računati, iako

90

snježna zima češće završi s ožujkom. U 20 godina samo je jednom zabilježeno padanje snijega i u svibnju 1985.

Podjednake maksimalne visine novog snijega zabilježene su u siječnju i veljači i iznosile su 35 odnosno 32 cm, a u prosincu i studenom 29 i 25 cm. Maksimalne visine snježnog pokrivača tijekom zime javljaju se gotovo podjednako često od studenog do veljače (4 do 6 puta u pojedinom mjesecu u 20 godina), dok se godišnji maksimum rjeđe javlja u ožujku. Najviši snježni pokrivač od 65 cm izmjeren je u siječnju 1984. Zatim slijedi maksimalni snježni pokrivač od 60 cm izmjeren u veljači, te od 50 cm u studenom i prosincu 1993. Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 77 cm, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen.

Za vrijeme zimskih perioda s niskim temperaturama do -25º C i visokim nanosima snijega mogu se javiti poteškoće u opskrbi električnom energijom radi eventualnog pucanja dalekovoda i ne mogućnosti pristupu u otklanjanju kvarova. U zimskim mjesecima kod nižih temperatura od prosječnih postoji opasnost od zaleđivanja i pucanja cijevi koje je potrebno zaštiti. Prema statističkim pokazateljima u zadnjih deset godina, količine snježnih oborina koje bi mogle poremetiti svakodnevno funkcioniranje vitalnih aktivnosti, pa i zatvaranje prometa su lokalne ceste visinskog područja III prioriteta čišćenja i to u slučajevima ako bi palo više od 25 cm snijega u 24 sata, jer se takve ceste čiste prema planu zimske službe, a to znači u roku od 24 h nakon prestanka padalina. To su ceste južnog dijela Općine: L 34109-Ž 3185 – Donja Perjasica, L 34110-Svojić-Ž 3185, L 34111-Perjasica (Ž 3185) – Primišje (Ž 3245), L 34112 - Ž 3189 – Donji Skrad – Veliki Kozinac.

Za ovo područje Općine najkritičnije su nerazvrstane ceste južnog dijela Općine prema naseljima Novi Dol, Mala Kosa, Mrežnica, Svojić, Novo selo Perjasičko, Srednji i Gornji Poloj, Gaćeško Selo, Potplaninsko Selo, Perjasica, Točak Perjasički, Miloševac.

Godišnji prosjek od 47 dana s povoljnim uvjetima za poledicu ukazuje na to da je nizinski dio županije dosta rizičan. U prilog tome ide maksimalni broj od 69 zabilježenih takvih dana 1996. godine. Minimalno je zabilježeno 13 dana, 1989. godine, što pokazuje da su godišnje varijacije značajne. Klimatske karakteristike vezane uz poledicu upućuju na prilično velik rizik od poledice zimi, ali i u proljeće.

Poledica dovodi do zaleđenje vodova nadzemnih telekomunikacija i vodova električne energije što može prouzročiti pucanje vodova i prekide distribucije električne energije, otežanog pristup pojedinim lokacijama, otežanih uvjeta u otklanjaju kvarova, te oštećenja trajnih nasada.

Ugrožene su sve prometnice na području Općine a naročito nerazvrstane ceste budući da nema dovoljno opreme za posipavanje tih prometnica i u održavanju nisu prioritet. Najkritičnije su ceste južnog dijela Općine naselja Novi Dol, Mala Kosa, Mrežnica, Svojić, Novo selo Perjasičko, Srednji i Gornji Poloj, Gaćeško Selo, Potplaninsko Selo, Perjasica, Točak Perjasički, Miloševac.

Najugroženije je seosko stanovništvo koje mora obaviti dio poljoprivrednih poslova naročito na prehrani stoke. Poledica bi uzrokovala stradanja ljudi, štete nastaju na stablima voćaka, vinove loze i ukrasnog bilja koje pod teretom leda puca.

Olujno ili orkansko nevrijeme

Na području Općine bilo je naleta jačeg vjetra sa kratkim intenzitetom sa ograničenim štetama. Procjenjuje se da područje Općine Barilović nije ugroženo od olujnog i orkanskog vjetra u vidu katastrofa i velikih nesreća. Na području županije prevladava slab vjetar, a u određenim vremenskim situacijama može se pojaviti jak ili olujan vjetar – u hladnom dijelu povezan s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima te tada postoji opasnost od oštećenja niskonaponske mreže.

Sustav telekomunikacija podložan je oštećivanju u slučaju olujnog nevremena. Telekomunikacijski uređaji osjetljivi su na pomicanje uslijed vjetra. Oštećivanjem uređaja telekomunikacija dolazi do prekida telekomunikacijskih veza, što dodatno otežava moguće

91

akcije zaštite i spašavanja uslijed elementarnih nepogoda. U konačnici prekid svake komunikacije doveo bi do velikih psiholoških posljedica na stanovništvo. Olujni vjetrovi i tuče mogu nanesti na ceste polomljene grane i ostalu materiju. Najveće štete moguće su uslijed prekida telekomunikacijskih veza i nemogućnosti obavljanja financijskog poslovanja, što se događa za olujnog nevremena.

Tuča

Tuča pada isključivo iz grmljavinskog dijela oblaka Cumulonibusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine 2-5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Te krute oborine nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi.

Tuča može nanesti na ceste polomljene grane i ostalu materiju zbog čega bi promet bio kratkotrajno onemogućen te dovodi do smanjenja prinosa na ruralnom poljoprivrednom području.

Srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 1.9 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u siječnju, srpnju i prosincu 0.3 dana. Srednji broj tih dana u ostalim mjesecima je između 0.1 i 0.2 dana.

Prema ''Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća“ u zadnjih 10 godina na području Općine Barilović proglašenja je 2008. godine elementarna nepogoda od tuče gdje je najviše stradao sjeverni nizinski poljoprivredni dio Općine; stradali su voćnjaci, stabla oraha, jabuka i ostalog voća, tuča koja je nošena vjetrom kosila biljke kukuruza, bundevi, povrća i voća uništila je ljetinu brojnih poljoprivrednika i seoskih gospodarstava a bobice grožđa stradale od leda naknadno su se osušile, na mnogim mjestima tuča je uništila berbu (80%), osim vinograda i voćnjaka stradala su žitna polja, a žetvu ječma, pšenice i raži pomlatila je tuča i polegnuo vjetar.

Ugroženost od požara

Zaštita od požara na području Općine provodi se u skladu s Plan zaštite od požara za Općinu Barilović na temelju Procjene ugroženosti od požara (Službeni glasnik Općine Barilović, 02/165) i posebnim propisima.

Na području općine Barilović djeluju tri Dobrovoljna vatrogasna društva DVD Barilović, DVD Siča i DVD Belajske Poljice. Svako društvo ima svoju vatrogasnu postrojbu koju čine operativni vatrogasci. DVD Barilović ima 20 operativaca, DVD Siča 10 operativaca i DVD Belajske Poljice 14 operativaca tako da na području VZO Barilović djeluje 44 operativnih vatrogasca.

Na temelju Izvješća o stanju zaštite od požara na području Općine u 2015. godini (Službeni glasnik Općine Barilović 5/15) utvrđeno je da je na području Općine u 2015. godini bilo 15 intervencija. Od tih intervencija bilo je 3 tehničkih intervencija i 12 požara. Uz ove intervencije izvršeno je 5 prijevoza vode i 2 osiguranja.Tijekom proljetnog perioda pojačano se je obilazilo područje Perjasice gdje se djelovalo preventivno vezano na proljetno spaljivanje korova. Veliki problem stvara taj dio Općine zbog izrazito zapuštenog područja te nemogućnosti gašenja požara zbog nepristupačnog terena.

Tehničko – tehnološke opasnosti

Tehničko – tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima

Na području Općine nema gospodarskih subjekata koje u svom tehnološkom procesu proizvode ili skladište opasne tvari te ne postoji opasnost od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća.

Područje posebne namjene (vojni kompleks ''Korana'') obuhvaća dio prostora Općina Barilović i Krnjak. Oko vojnog kompleksa propisana je zona zabrane gradnje, u kojoj nije dozvoljena gradnja bez suglasnosti MORH-a.

92

Tehničko – tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu

Na području Općine Barilović nema opasnosti od ugroze cestovnog prometa jer na području Općine nema transporta opasnih tvari. Prometnicama na čitavom području Općine može se prići vatrogasnom tehnikom do naselja i objekata. Mjestimično je u snježnim zimskim danima otežan pristup u brdskom južnom dijelu Općine.

Područjem Općine Barilović prolazi trasa Jadranskog naftovoda promjera 36". Nastanak požara i/ili eksplozije u slučaju istjecanje nafte mogu uzrokovati odstupanja u tehnološkom procesu transporta nafte ili ljudski faktor. Zaštitna zona naftovoda je 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

Prema Operativnim planovima intervencija u zaštiti okoliša JANAF d.d. dani su rezultati najgoreg mogućeg scenarija za slučaj eksplozije nadtlaka 7 kN/m2, koji može ugroziti ljudsko zdravlje (izlijevanjem nafte moguće onečišćenje vodooprivrednih objekata), a udaljenost zone ugroženosti za slučaj zapaljenja razlivene nafte za toplinski tok 5000 W/rrr.

Svaka nesreća koja bi prouzročila oštećenja naftovoda i ulazak nafte u takvu geološku sredinu imala bi dugotrajne posljedica na režim izvorišta. Ugrožena bi bila izvorišta i snabdijevanje pitkom vodom (ulazak u Mrežnicu i Koranu ugrozilo bi bunarska crpilišta vodovoda Karlovac koja su smještena uz rijeku i nadopunjavaju se vodom iz Korane.)

Da bi se izbjeglo izlijevanje nafte uzrokovano odstupanjima u tehnološkom procesu transporta provodi se prevencija zaštite od požara prepoznavanjem i kontrolom opasnosti koje mogu izazvati požar i/ili eksploziju. Kontrola opasnosti podrazumijeva aktivnosti na osposobljavanju zaposlenih, radnim procedurama, testiranju i ocjeni radnika i sredstava rada, treninzima i si.

Naftovod je ucrtan u katastar vodova općine, a položaj cjevovoda je markiran oznakama. U zaštitnom pojasu naftovoda (20 m lijevo i desno od osi cjevovoda) zabranjeno je izvođenje bilo kakvih radova bez uvjeta, suglasnosti i nadzora JANAF-a. Koridor trase se redovito obilazi i čisti te se ispituje kvaliteta izolacije ukopanog cjevovoda.

U slučaju nastanka tehničko-tehnološke katastrofe na području Općine Barilović (moguće samo u slučaju nesreće s plinovodom) angažirale bi se sve raspoložive snage sa područja Općine (vatrogasna zajednica, komunalno poduzeće, timovi za zaštitu i spašavanje operatera, građevinske tvrtke, udruge..). Pripadnici DVD -ova obaviti će složene poslove detekcije, mjera zaštite i sprečavanja širenja opasne tvari, gašenja eventualnih požara i drugo. Kada ni ove snage ne bi bile dostatne, dodatne snage osigurale bi se u koordinaciji sa Karlovačkom županijom.

Nuklearne i radiološke nesreće

Na području Republike Hrvatske nema izgrađenih nuklearnih elektrana (NE), ali u susjednim državama su dvije, nama najbliže: NE Krško u Republici Sloveniji (10,6 km od državne granice) i NE Pakš u Republici Mađarskoj (74,1 km od državne granice).

Na udaljenosti od elektrane od 50 do 100 km deterministički se učinci mogu očekivati samo za slučaj oštećenja reaktorske jezgre uz katastrofalno otkazivanje funkcija zaštitne zgrade.

Na području Općine Barilović potrebno je provoditi mjere zaklanjanja i jodne profilakse samo u slučaju najtežih nesreća (mala vjerojatnost realizacija). U slučaju nastanka nuklearne i radiološke nesreće mjere zaštite i spašavanja provoditi će vatrogasna zajednica Općine Barilović. Budućidda snage zaštite i spašavanja Općine Barilović nisu dostatne, tražit će se pomoć snaga Karlovačke županije (ZZJZ Karlovačke županije, Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije...).

Epidemiološke i sanitarne nesreće

93

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije – ispostava Duga Resa na području Općine Barilović nije bila prijavljena niti jedna epidemija zaraznih bolesti u zadnjih 10 godina. Pojava bolesti se prati redovito te se povremeno poduzimaju mjere za zaštitu bilja i biljnih proizvoda na odgovarajući način.

U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti mjere zaštite i spašavanja provodit će županijske snage: ZZJZ Karlovačke županije i Veterinarska stanica Duga Resa, ambulanta Barilović uz pomoć svih građana. Po potrebi angažirat će se i DVD - ovi, savjetodavna poljoprivredna služba Karlovačke županije te nadležne inspekcijske službe.

Kritičnija domaćinstva za pojavu epizotija su ona sa više od 10 grla stoke u domaćinstvu a prema državnom zavodu za statistiku na području Općine to je broj od 10 domaćinstva u naseljima Barilović, Leskovac Barilovički, Belajske Poljice i Miloševac.

Općenito epiootiološka situacija na području Općine Barilović je povoljna, što treba zahvaliti dijagnostičkim ispitivanju životinja i cijepljenja. Sagledavajući mogućnosti pojave stočnih zaraznih bolesti moramo naglasiti da je najveća opasnost od urbane bjesnoće. Prema ''Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća“ do danas nije bilo pojave bjesnoće kod domaćih životinja, ali i ta mogućnost postoji, jer silvatična bjesnoća je gotovo stalno prisutna. Deratizacija u suzbijanju bjesnoće je važna preventivna mjera. Daljnja opasnost postoji od pojave svinjske kuge od koje iako nije zarazna nego parazitna bolest moramo biti oprezni kao i kod trihineloze.

Nesreće na odlagalištima otpada

Općina Barilović na svom području nema službeno odlagalište otpada. Otpad s područja Općine odvozi se i odlaže na odlagalište komunalnog otpada u Karlovcu. Divlje odlagalište otpada formirano je na području Leskovca Barilovićkog. Odlagalište otpada je u fazi sanacije.

Na područjima na kojima se nekontrolirano odlaže otpad i na kojima se isti duže zadržava može doći do pojave raznih neželjenih utjecaja pa i do same ekološke nesreće. Osnovni neželjeni utjecaji su onečišćenje tla, onečišćenje podzemnih i površinskih voda procjednim vodama, onečišćenje zraka uzrokovano izbijanjem požara, neugodni mirisi, raznošenje laganog materijala vjetrom i buka.

Mogući izvori i uzroci opasnosti:

onečišćenje površinskih i podzemnih voda procjednim vodama odlagališta čiji sastav ovisi o sastavu odloženog otpada, ali općenito se može reći kako one sadrže amonijak, željezo, kloride, sulfate, fosfate i teške metale. Procjedne vode velika su opasnost i za podzemnu, pitku vodu, posebice na područjima koja imaju visok stupanj poroznosti. Zbog svega navedenog potrebno je postavljanje nepropusnog sloja na dno odlagališta, te sustav za prihvat i odvođenje procjednih voda u nepropusni bazen. Procjedne vode iz bazena mogu se odvoditi natrag na odlagališta radi poboljšanja procesa razgradnje, a bazen se mora povremeno prazniti radi tretiranja procjednih voda kao opasnog otpada. Iz svega proizlazi kako problem opterećenja površinskih i/ili podzemnih voda može nastati u slučaju neodgovarajućeg postupanja s otpadom (prihvat i odlaganje opasnog otpada), ali i zbog sadašnjeg neodgovarajućeg postupanja s procjednim vodama (ispuštanje direktno u okoliš).

onečišćenje zraka plinovitim produktima biorazgradnje otpada; u prvim fazama odlaganja otpada produkti razgradnje vrlo su promjenjivi, ali se nakon nekoliko mjeseci njihov sastav stabilizira, dok se ne postigne prosječni sastav odlagališnog plina: 35-65% metana, oko 45% ugljičnog dioksida i oko 10% ostalih plinova (vodik, sumporovodik, amonijak). Otplinjavanje odlagališta potrebno je izvesti barem kao pasivno otplinjavanje s ugrađenim bio – filterima za pročišćavanje odlagališnih plinova. Moguće je naknadno ugrađivanje baklje za spaljivanje odlagališnih plinova.

94

opasnost od požara i eksplozije. Potrebno je pridržavati se tehnologije rada odlagališta - svakodnevno prekrivanje aktivnog dijela odlagališta inertnim materijalom. Otplinjavanje odlagališta treba osigurati izvođenjem plinodrenaže i bunara za otplinjavanje. Stalno praćenje i mjerenje koncentracije i sastava odlagališnog plina važno je radi pripravnosti u slučaju naglih povećanja koncentracija eksplozivnih plinova. U slučaju ekološke nesreće došlo bi do eksplozije metana i razvijanja neugodnih mirisa. Rizik nastajanja eksplozije je mali, ali poznati su slučajevi eksplozija odlagališta.

požari odlagališta još uvijek su česta pojava, a uzrok nastajanja požara je namjerno paljenje otpada, pušenje, rad s aparatima koji iskre, rad motora vozila (bacanje iskre), prirodne pojave kao udar groma, trenje ili samozapaljenje otpada (odlaganje lakozapaljivih tvari, odlaganje tinjajućih tvari, staklo u ulozi optičke leće i sl.). Požar se na gore opisani način javlja kao površinski požar. Produkti izgaranja otpada su vrlo toksični, a uvijek postoji i mogućnost širenja požara na okolni prostor. Požar se može javiti i kao dubinski požar, a najčešće nastaje tako da se vatra proširi u tijelo odlagališta gdje izgaraju plinoviti produkti fermentacije biorazgradivog dijela otpada. Širenje požara sprječava se izgradnjom zemljanog nasipa ili prokopavanjem rovova oko mjesta požara. Ako je moguće, otpad treba razgrnuti bagerom ili buldožerom. Kad se dođe do zapaljenog otpada treba ga izgurati na površinu i dalje postupati kao kod površinskih požara. Dubinski požari mogu se gasiti i utiskivanjem suhog leda (CO2) koji prelazi u plinsku fazu i guši požar. Ipak, rezultati nisu uvijek zadovoljavajući i dubinski požari mogu trajati i više godina.

štetočine na odlagalištima otpada su štakori i kukci (muhe i žohari). Ptice se nastanjuju u blizini odlagališta u potrazi za hranom, osobito ako se odlagalište redovito ne prekriva inertnim materijalom. Sve ove životinje mogu prenositi zarazne bolesti pa zato treba provoditi mjere dezinsekcije i deratizacije na odlagalištu i u zonama oko odlagališta. Prekrivanjem površinskog sloja inertnim materijalom prekida se prehrambeni lanac za ptice, pa se i njihov broj smanjuje. U slučajevima zanemarivanja provođenja gore navedenih mjera može doći do naglog povećanja broja štetočina što može rezultirati štetama na usjevima uz odlagališta ili prenošenjem zaraznih bolesti na ljude ili životinje.

Na kraju valja napomenuti da je za sprječavanje bilo koje moguće nesreće i smanjenje rizika od negativnih utjecaja na okoliš najvažnije pravilno upravljanje odlagalištem i pridržavanje pravila prema važećim propisima za odlagališta. Na odlagalištu treba kontrolirati vrstu i količinu otpada koja se odlaže, te o tome voditi propisne evidencije. Potrebno je provoditi svakodnevne aktivnosti na zbijanju otpada kompaktorom i prekrivanju aktivnog sloja inertnim materijalom. Pristup nezaposlenim osobama treba zabraniti i onemogućiti postavljanjem ograde oko cijelog odlagališta, te organizacijom čuvarske službe 24 sata dnevno. Protupožarni putovi trebaju se održavati prohodnima, a sve instalacije za gašenje požara ispravnima. Radnici zaposleni na odlagalištu moraju biti stručno osposobljeni i uvježbani za postupanje u izvanrednim situacijama.

Preventivne mjere za sprječavanje izvanrednog događaja obuhvaćaju znanja, postupke i procese pomoću kojih se sprječava nastajanje ili ublažavaju posljedice izvanrednog događaja.

Problem je i neujednačena količina otpada tijekom godine jer se ona za vrijeme turističke sezone višestruko povećava. Kao problem istaknut je i nedostatak reciklažnih dvorišta.

95

II. 6. Obvezni prostorni pokazatelji

Osnovna tematska cjelina

Skupina pokazatelja Pokazatelj Vrijednost Način

prikazaIzvor podataka

1. OPĆI POKAZATELJI RAZVOJNIH KRETANJA

1.1. DEMOGRAFSKASTRUKTURA

A. Razmještaj i struktura stanovnika

1. Broj stanovnika 2.990 broj (2011.)

DZS2. Indeks kretanja broja stanovnika 96,61

broj 2011. / broj 2001.

3. Prirodni prirast stanovništva -23 broj

(2013.)

B. Razmještaj i struktura stanovništva

1. Broj kućanstava 1.027 broj (2011.)

DZS2. Indeks rasta broja kućanstava 0,995

broj 2011. / broj 2001.

3. Prosječna veličina kućanstva 2,93 broj

(2011.)1.2. SOCIJALNO – GOSPODARSKA STRUKTURA

Ekonomski razvoj

1. Indeks razvijenosti 69,79 %

MRRFEU2. Stupanj razvijenosti II. skupina

2. STRUKTURA NASELJA I PODRUČJA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA

2.1. OBILJEŽJA SUSTAVA NASELJA

Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti

1. Broj naselja 44 broj

DZS,PPUO2. Gustoća naselja 249,07

broj naselja/1000 km2

3. Gustoća naseljenosti 16,93 st/km2

2.2. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA U NASELJIMA

A. Površina naselja 1. Površina naselja 17.665,93 ha PPUO

B. Građevinska područja (GP)

1. Površina GP – ukupno planirana 771,96 ha

DZS,PPUO

2. Udio GP u odnosu na ukupnu površinu JLS 4,37 %

3. Udio izgrađenog GP u odnosu na ukupnu površinu JLS

3,93 %

4. Udio neizgrađenog GP u odnosu na ukupno GP 10,06 %

5. Udio neuređenog GP u odnosu na ukupno GP 0 %

6. Broj stanovnika/ukupna površina GP 3,87 st/ha

7. Broj stanovnika/izgrađena površina GP 4,31 st/ha

8. Broj stanovnika/uređena površina GP 0 st/ha

C. Građevinska

1. Površina GPn – ukupno planirana

701,07 ha DZS,PPUO

96

područja naselja (GPn)

2. Udio GPn u odnosu na ukupnu površinu JLS 3,97 %

3. Udio izgrađenog GPn u odnosu na ukupnu površinu JLS

3,85 %

4. Udio neizgrađenog GPn u odnosu na ukupno GPn 3,05 %

5. Udio neuređenog GPn u odnosu na ukupno GPn

nema podataka %

6. Broj stanovnika/ukupna površina GPn 4,26 st/ha

7. Broj stanovnika/izgrađena površina GPn 4,40 st/ha

8. Broj stanovnika/uređena površina GPn

nema podataka st/ha

2.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

Izdvojena građevinska područja izvan naselja (IGPin)

1. Površina IGPin – ukupno planirana

70,89 ha

DZS,PPUO,UPU

0,024 ha/st2. Površina i udio površine IGPin pojedine namjene u odnosu na ukupnu površinu IGPin

2.a. Ugostiteljsko – turistička namjena

4,64 ha6,55 %0,0016 ha/st

2.b. Gospodarska namjena – ukupna (proizvodna, poslovna, infrastrukturna, OIE i dr.)

53,25 ha75,12 %

0,0178 ha/st

2.c. Sport i rekreacija3,44 ha4,85 %0,0012 ha/st

2.d. Područja posebne namjene

nema podataka ha

nema podataka %

nema podataka ha/st

2.e. Površina groblja9,56 ha13,49 %0,0032 ha/st

3. Ukupni i planirani smještajni kapacitet u turističkim područjima

252 broj postelja

4. Broj turističkih postelja po km obalne crte 0 postelja/

km3. POSTOJEĆA INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST3.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

A. Cestovni promet

1. Duljina javnih cesta – ukupno 84,2 km NN,

PPUO, PPKŽ1.a. Duljina autocesta 0 km

1.b. Duljina ostalih državnih cesta 0 km

1.c. Duljina županijskih cesta 33,4 km1.d. Duljina lokalnih cesta 50,8 km2. Udio pojedinih vrsta cesta2.a. Udio autocesta - %2.b. Udio ostalih državnih cesta - %

2.c. Udio županijskih cesta 39,67 %

97

2.d. Udio lokalnih cesta 60,33 %3. Cestovna gustoća (dužina cesta / površina područja) - ukupno

0,4766 km/ km2

3.a. Cestovna gustoća autocesta - km/ km2

3.b. Cestovna gustoća ostalih državnih cesta - km/ km2

3.c. Cestovna gustoća županijskih cesta 0,1898 km/ km2

3.d. Cestovna gustoća lokalnih cesta 0,2876 km/ km2

B. Željeznički promet

1. Duljina pruge prema vrsti 0 km

/

2. Udio pojedinih vrsta željezničkih pruga - %

3. Gustoća željezničkih pruga (duljina / površina područja)

- km/km2

C. Zračni promet

1. Broj zračnih luka prema vrstama 0 broj /2. Površina zračnih luka 0 ha

D. Pomorski promet

1. Broj luka prema vrsti 0 broj

/2. Površina kopnenog dijela luke 0 ha

3. Luke nautičkog turizma prema broju vezova 0 broj

E. Riječni promet

1. Broj riječnih luka prema veličini i rijeci 0 broj

/2. Klasa i duljina plovnih putova /, 0 klasa, km

F. Elektroničke komunikacije

1. Broj postojećih baznih stanica na 100 stanovnika 0 broj/100

st. HAKOM

3.2. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

A. Opskrba električnom energijom

1. Duljina elektroopskrbnih vodova – ukupno 207,666 km

PPKŽ,HEP ODS

2.a. Duljina i udio 400 kV elektroopskrbnih vodova

0 km- %

2.b. Duljina i udio 220 kV elektroopskrbnih vodova

16,253 km7,83 %

2.c. Duljina i udio 110 kV elektroopskrbnih vodova

0 km- %

2.d. Duljina i udio 35 kV elektroopskrbnih vodova

0 km- %

2.e. Duljina i udio 20 kV elektroopskrbnih vodova

0 km- %

2.f. Duljina i udio 10 kV elektroopskrbnih vodova

74,900 km36,07 %

2.g. Duljina i udio 0,4 kV elektroopskrbnih vodova

116,513 km56,11 %

B. Opskrba plinom

1. Duljina plinovoda – ukupno 0 km PLINAC

RO2. Udio prema vrsti plinovoda - %

C. Opskrba naftom 1. Duljina naftovoda 9,85 km JANAF

98

3.3. OPSKRBA VODOM I ODVODNJA OTPADNIH VODA

A. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom

1. Duljina javne vodoopskrbne mreže

nema podataka km

/2. Potrošnja pitke vode nema

podataka l/st

B. Pročišćavanje otpadnih voda

1. Duljina kanalizacijske mreže

nema podataka km

/2. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda – broj i kapacitet

nema podataka broj

3.4. GOSPODARENJE OTPADOM

Odlagališta otpada

1. Broj i površina odlagališta prema vrsti

0 broj

SGOB0 ha2. Sanacija neuređenih odlagališta (broj, površina)

1 broj0,1 ha

4. KORIŠTENJE I ZAŠTITA ZNAČAJNIH PROSTORA

4.1. KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA

A. Poljoprivreda

1. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta 6.804,84 ha

CLC Hrvatske, PPKŽ

2. Udio poljoprivrednog zemljišta 38,51 %

3. Površina poljoprivrednog zemljišta po stanovniku 2,28 ha/st

B. Šumarstvo

1. Ukupna površina šumskog zemljišta 10,693,25 ha

2. Udio šumskog zemljišta 60,52 %3. Površina šumskog zemljišta po stanovniku 3,58 ha/st

C. Vode

1. Površine površinskih voda - ukupno (vodotoci) 102,23 ha

2. Udio površina površinskih voda u odnosu na površinu JLS

0,58 %

3. Duljina vodotoka 46,33 kmD. Morska obala

1. Morska obala – dužina obalne crte 0 km

E. Mineralne sirovine

1. Broj i površina eksploatacijskih polja po vrstama mineralne sirovine UDU KŽ1.a Tehničko-građevni kamen

2 broj9,34 ha

4.2. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

A. Zaštićena područja prirode

1. Broj i površina zaštićenih područja

0 broj

DZZP

0 ha2. Područja ekološke mreže - ukupno

3 broj635,92 ha

2.a. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

2 brojnema podataka ha

2.b. Područja od značaja za Zajednicu (SCI)

1 brojnema podataka ha

4.3. KULTURNA DOBRA

B. Struktura registriranih kulturnih dobara

1. Broj zaštićenih nepokretnih dobara 5 broj

MK2. Broj obnovljenih kulturnih dobara

2 broj40,0 %

3. Broj ugroženih kulturnih dobara

1 broj20,0 %

5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA5.1. POKRIVENOS

Pokrivenost prostornim

1. Broj donesenih prostornih planova - ukupno

7 broj PPUO, PPKŽ,

99

T PROSTORNIM PLANOVIMA

planovima prema razini planova i izvješća

UPU,GKŽ,SGOB

1.a. PPPPO 1 broj1.b. PPUO / PPKŽ 1 / 1 broj1.c. UPU (DPU) 4 broj2. Broj donesenih izmjena i dopuna prostornih planova - ukupno

5 broj

2.a. PPUO / PPKŽ 2 / 3 broj3. Broj prostornih planova u izradi - ukupno 1 broj

3.a. PPUO 1 broj5.2. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA

1. Broj izdanih pojedinačnih akata prostornog uređenja po vrstama

nema podataka broj /

5.3. URBANA PREOBRAZBA

1. Broj prostornih planova ili pojedinačnih zahvata 0 broj PPUO2. Površina 0 ha

5.4. URBANA SANACIJA

1. Broj izdanih rješenja o ozakonjenju 26 broj PPUO,

AONIZ2. Planovi sanacije, izmjene i dopune prostornih planova 0 broj

Izvor podataka_tumač kratica:AONIZ_Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada;CLC Hrvatske_ CorineLandCover (CLC Hrvatske 2012. godine), iz Baze podataka

Agencije za zaštitu okoliša;DZS_Državni zavod za statistiku;DZZP_Državni zavod za zaštitu prirode;GKŽ_Glasnik Karlovačke županije;HAKOM_ Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti;HEP ODS_ Hrvatska elektroprivreda, Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra

Karlovac;JANAF_Jadranski naftovod d.d.;MK_ Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u

Karlovcu;MRRFEU_Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije;NN_ Narodne novine Republike Hrvatske;PLINACRO_Operator plinskoga transportnog sustava d.o.o.;PPKŽ_ Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01, 33/01,

36/08, 56/13, 07/14, 50b/14);PPUO_ Prostorni plan uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović

03/07, 01/14, 01/15);SGOB_ Službeni glasnik Općine Barilović;UDU KŽ_ Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, Služba za gospodarstvo i

imovinsko – pravne poslove;UPU_Urbanistički plan uređenja Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji

Velemerić (Odluka o donošenju UPU Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić (Službeni glasnik Općine Barilović 01/15));

100

III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA

III. 1. Izrada prostornih planova Na području Općine na snazi su sljedeći strateški dokumenti prostornog uređenja:- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (27.06.1997. godine donio

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske);- Izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13);- Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99);- Izmjena i dopuna Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 84/13);- PPKŽ;- PPUO.

Pokrivenost prostornim planovima

Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO)

Prostorni plan područja VES Lučica izrađen je 1987.-1989. godine od strane Urbanističkog instituta Hrvatske (UIH) iz Zagreba. Naručioci plana bili su Elektroprivreda - Zagreb, S.O. Duga Resa, S.O. Karlovac, S.O. Slunj. U kartografskom dijelu plana utvrđene su nove namjene i korištenje površina u odnosu na buduću jezersku akumulaciju. Granica plana ide oko 500 m od ruba planirane akumulacije.

Trenutno nije u izradi niti jedan PPPPO. PPKŽ-om i PPUO-om je propisana izrada i donošenje PPPPO-a za Park prirode /

Regionalni park Mrežnica.

PPUO (PPKŽ)

Općinsko vijeće donijelo je Prostorni plan uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 03/07) kao prostorni plan uređenja sa smanjenim sadržajem, što znači da su kartografski prikazi 1., 2. i 3. u mjerilu 1:100.000 te 4. u mjerilu 1:200.000 PPUO-a izrađeni kao izvodi iz Prostornog plana Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01 i 33/01).

Stupanjem na snagu Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 03/07) prestao je važiti Prostorni plan (bivše) Općine Duga Resa (Službene novine Općine Duga Resa 08/85, 07/87 i 08/91 i GKŽ 32/05).

Zbog gradnje vrtića u naselju Belajske Poljice i usklađenja elektroničkih komunikacija donesena je izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Odluka o donošenju I. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 01/14)).

U ožujku 2015. godine donesen je UPU Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić i s time u vezi II. (ciljane) izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Odluka o donošenju II. (ciljanih) izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 01/15)). Razlozi za izradu i donošenje predmetnih planova su:

- definiranje obuhvata i sadržaja Turističko – sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić koji obuhvaća:

● IGPin gospodarske ugostiteljsko - turističke namjene – kamp (T3);● IGPin sportsko-rekreacijske namjene – kupalište (R5);● IGPin sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijski centar (R1);

- podizanje opće razine kvalitete turističke ponude predmetnog područja.Prostorni plan Karlovačke županije, koji kao plan višeg reda daje okvire i obveze s

101

razine županije, bitne za sveobuhvatno sagledavanje stanja i definiranje smjernica razvitka Općine, usvojen je 2001. godine (GKŽ 26/01). 2008. godine izrađene su sveobuhvatne izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije (Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (GKŽ 36/08)). 2013. godine izrađene su III. ciljane izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije (Odluka o donošenju ciljanih III. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (GKŽ 56/13)). 2014. godine donesen je ispravak Odluke o donošenju Prostornog plana Karlovačke županije (Ispravak Odluke o donošenju Prostornog plana Karlovačke županije (GKŽ 07/14)). Iste godine usvojene su ciljane V. izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije (Odluka o donošenju ciljanih V. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (GKŽ 50b/14)). Izmjene i dopune iz 2013. i 2014. godine nemaju utjecaja na prostor Općine.

U tijeku je izrada III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Odluka o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 01/15)), čiji su razlozi izrade opisani u poglavlju IV.2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova na razini jedinice lokalne samouprave ovog Izvješća.

UPU (DPU)

Na području Općine na snazi su 3 UPU-a, čija je obaveza izrade i donošenja utvrđena PPUO-om i to:

- UPU 2 – Belajske Poljice_IGPin proizvodne namjene (I11) (Službeni glasnik Općine Barilović 03/08) čiju je Odluku o donošenju Općinsko vijeće Općine donijelo na sjednici održanoj dana 08.09.2008. godine;

- UPU Cerovac Barilovički_IGPin gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M42) (Službeni glasnik Općine Barilović 02/11), čiju je Odluku o donošenju Općinsko vijeće Općine donijelo na sjednici održanoj dana 21.04.2011. godine;

- UPU Leskovac Barilovički_IGPin gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M43) (Službeni glasnik Općine Barilović 02/11), čiju je Odluku o donošenju Općinsko vijeće Općine donijelo na sjednici održanoj dana 21.04.2011. godine.

Člankom 206. PPUO-a utvrđena je obveza izrade DPU 2 Cerovac Barilovički za 1,77 ha izgrađenog i 2,91 ha neizgrađenog IGPin gospodarske namjene - pretežito poljoprivredna gospodarstva (M42) i DPU 3 Leskovac Barilovički za neizgrađeno IGPin gospodarske namjene - pretežito poljoprivredna gospodarstva (M43). PPUO je donesen prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) koji je Stavkom 2. Članka 75. utvrdio obvezu izrade UPU-a za neizgrađena GP. Stoga je za IGPin gospodarske namjene - pretežito poljoprivredna gospodarstva (M42) i (M43) umjesto DPU-a izrađen UPU.

U ožujku 2015. godine donesen je UPU Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić (Odluka o donošenju UPU Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić (Službeni glasnik Općine Barilović 01/15)) i s time u vezi II. (ciljane) izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Barilović. Razlozi za izradu i donošenje predmetnih planova opisani su u poglavlju III.1. Izrada prostornih planova, PPUO (PPKŽ). Polazište za izradu predmetnog plana je Stavak 2. Članka 89. Zakona u kojem je definirano da se odlukom o izradi UPU-a može se odrediti uži ili širi obuhvat tog plana od obuhvata određenog PPUO-om te se može odrediti obuhvat tog plana i za područje za koje obuhvat nije određen PPUO-om.

Do sada nije donesena niti jedna izmjena i dopuna UPU-a.Trenutno nije u izradi niti jedan UPU.

Tablica 5.5.1.1. Broj donesenih prostornih planova

102

Broj Naziv Izrada/Objava1 PPPPO

1 Prostorni plan područja VES Lučica1987.-1989.

Urbanistički institut Hrvatske (UIH)

1 PPKŽ*1 Odluka o donošenju Prostornog plana Karlovačke županije GKŽ 26/01

Ispravak Odluke o donošenju Prostornog plana Karlovačke županije GKŽ33/01

1 PPUO

1 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine BarilovićSlužbeni glasnik Općine Barilović

03/074 UPU

1 Odluka o donošenju UPU 2 – Belajske Poljice_IGPin proizvodne namjene (I11)

Službeni glasnik Općine Barilović

03/08

2Odluka o donošenju UPU Cerovac Barilovički_IGPin gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M42)


02/11

3Odluka o donošenju UPU Leskovac Barilovički_IGPin gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M43)


02/11

4 Odluka o donošenju UPU 4 Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić


01/157 ukupno

Izvor podataka: Službeni glasnik Općine Barilović, GKŽ, PPUO, PPKŽ* PPUO izrađen kao prostorni plan uređenja sa smanjenim sadržajem, što znači da su kartografski

prikazi 1., 2. i 3. u mjerilu 1:100.000 te 4. u mjerilu 1:200.000 PPUO-a izrađeni kao izvodi iz Prostornog plana Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01 i 33/01)

Tablica 5.5.1.2. Broj donesenih izmjena i dopuna prostornih planova Broj Naziv Objava

3 PPKŽ*

1 Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije GKŽ 36/08

2 Odluka o donošenju ciljanih III. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije GKŽ 56/13

Ispravak Odluke o donošenju Prostornog plana Karlovačke županije GKŽ 07/14

3 Odluka o donošenju ciljanih V. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije GKŽ 50b/14

2 PPUO

1 Odluka o donošenju I. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović


01/14

2 Odluka o donošenju II. (ciljanih) izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović


01/155 ukupno

Izvor podataka: Službeni glasnik Općine Barilović, GKŽ, PPUO, PPKŽ

103

*PPUO izrađen kao prostorni plan uređenja sa smanjenim sadržajem, što znači da su kartografski prikazi 1., 2. i 3. u mjerilu 1:100.000 te 4. u mjerilu 1:200.000 PPUO-a izrađeni kao izvodi iz Prostornog plana Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01 i 33/01). Izmjene i dopune iz 2013. i 2014. godine nemaju utjecaja na prostor Općine

Tablica 5.5.1.3. Broj prostornih planova u izradi Broj Naziv Objava

1 Odluka o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović


01/15Izvor podataka: Službeni glasnik Općine Barilović

III. 2. Provedba prostornih planova Provedba prostornih planova

Lokacijske dozvole su se do 1. siječnja 2014. godine izdavale temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12). Navedenim zakonom lokacijska dozvola se je izdavala za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m², zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m² te građevine, radove i druge zahvate u prostoru određene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11 i 81/12). Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdavalo je lokacijske dozvole za zahvate u prostoru određene Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07 i 56/11). Za sve ostale zahvate u prostoru lokacije dozvole izdavao je Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa.

Od 1. siječnja 2014. godine lokacijska dozvola se izdaje na temelju Zakona i to za: - eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji

izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama;

- određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina;- zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne

smatraju građenjem;- etapno i/ili fazno građenje građevina;- građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio

imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdaje lokacijske dozvole za zahvate u

prostoru planirane:- prostornim planom državne razine, osim u nacionalnom parku i parku prirode;- prostornim planovima područne (regionalne) razine na području dviju ili više

županija, odnosno Grada Zagreba.Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno

uređenje i graditeljstvo Duga Resa izdaje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru planirane:- prostornim planom državne razine u nacionalnom parku i parku prirode;- prostornim planom područne (regionalne) razine;- prostornim planom lokalne razine izvan područja velikog grada;- prostornim planovima lokalne razine na području velikog grada i drugog grada ili

općine.Podaci Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjeka

za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o broju izdanih lokacijskih dozvola u posljednje 4 godine nisu dostupni.

104

Građevinske dozvole su se do 1. siječnja 2014. godine izdavale temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12). Građevinske dozvole su se izdavale za zahvate u prostoru određene Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07 i 56/11) te za zahvate u prostoru koji su planirani na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba, ako Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) nije bilo propisano drukčije. Građevinske dozvole izdavalo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.

Od 1. siječnja 2014. godine građevinska dozvola se izdaje na temelju Zakona i to za: - građenje cijele građevine;- izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih Zakonom;- građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa) određenih

lokacijskom dozvolom;- jednu ili više faza pojedine građevine određenih lokacijskom dozvolom. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdaje građevinske dozvole za

građevine 1. skupine i za građevine ostalih skupina na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba.

Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa izdaje građevinske dozvole za građevine 2., 3., 4. i 5. Skupine izvan područja velikog grada te na području velikog grada i drugog grada ili općine.

Podaci Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o broju izdanih građevinskih dozvola u posljednje 4 godine nisu dostupni.

Izdavanje rješenja o uvjetima građenja započelo je 01.10.2007. godine tj. stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), a završilo je 01.01.2014. godine tj. stupanjem na snagu Zakona. Rješenje o uvjetima građenja izdavalo se je za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m². Rješenja o uvjetima građenja izdavao je Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa. Podaci Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa o broju izdanih rješenja o uvjetima građenja u posljednje 4 godine nisu dostupni.

Izdavanje potvrde glavnog projekta započelo je 01.10.2007. godine tj. stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), a završilo je 01.01.2014. godine tj. stupanjem na snagu Zakona. Potvrda glavnog projekta izdavala se je za građenje građevina za koje se ne izdaje građevinska dozvola, niti rješenje o uvjetima građenja. Potvrde o uvjetima građenja izdavao je Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa. Podaci Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa o broju izdanih potvrda glavnog projekta u posljednje 4 godine nisu dostupni.

Izdavanje rješenja za građenje započelo je u lipnju 2009. godine tj. stupanjem na snagu Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09, 128/10, 136/12, 76/13), a završilo je 01.01.2014. godine tj. stupanjem na snagu Zakona. Rješenje za građenje izdavalo se je za građenje, uporabu i uklanjanje građevina za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta. Rješenja za građenje izdavao je Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa. Podaci Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa o broju izdanih rješenja za građenje u posljednje 4 godine nisu dostupni.

105

Urbana preobrazba

Urbana preobrazba novi je pojam u Zakonu te nije definiran PPUO-om. Urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela GP promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica.

Tablica 5.5.3.1. Broj prostornih planova ili pojedinačnih zahvata

Tablica 5.5.3.2. PovršinaNa području Općine nema definirane urbane preobrazbe

Izvor podataka: PPUO

Urbana sanacija

Urbana sanacija novi je pojam u Zakonu te nije definiran PPUO-om. Urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenog dijela GP i urbane mreže javnih površina devastiranih nezakonitim građenjem.

Izdavanje rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja započelo je stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) (01.10.2007. godine.). Rješenje o izvedenom stanju izdavalo se za zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m² izgrađenu bez rješenja o uvjetima građenja. Potvrda izvedenog stanja izdavala se za građevinu za koju se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) izdaje potvrda glavnog projekta i koja je izgrađena bez te potvrde. Rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja izdavao je Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa. Rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja izdavale su se temeljem Članaka 240. - 248. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11) sve do stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 90/11) i Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/11) u srpnju 2011. godine. Od tada su se rješenja o izvedenom stanju donosila temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/11), a potvrde izvedenog stanja se više nisu izdavale. Rješenja o izvedenom stanju donosio je Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa. Donošenjem rješenja o izvedenom stanju ozakonjivala se je nezakonito izgrađena zgrada tj. nova zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21.06.2011. godine., ako su do toga dana izvedeni:

- svi građevinski i drugi radovi te ako se koristi ili se može koristiti ili- svi grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji, zidovi, odnosno stupovi s

gredama i stropovi) sa ili bez krovišta i ako su u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađeni u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/11).

Donošenjem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) u srpnju 2012. godine stavljen je van snage Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/11), pa se od tada rješenja o izvedenom stanju donose temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12). Donošenjem rješenja o izvedenom stanju ozakonjuje se nezakonito izgrađena zgrada tj.:

- zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se

106

odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. godine (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže i

- zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. godine ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

Rješenja o izvedenom stanju donosi Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa i Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Zagreb.

Prema dopisu Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Zagreb (Klasa: 350-07/15-01/6, Ur. broj: 403-1/PR-15-2, od 10. veljače 2015. godine) na području Općine izdano je 26 rješenja o izvedenom stanju.

Tablica 5.5.4.1. Broj izdanih rješenja o ozakonjenju*Rješenje o izvedenom stanju 26

Izvor podataka: Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Zagreb (Klasa: 350-07/15-01/6, Ur. broj: 403-1/PR-15-2, od 10. veljače 2015. godine)

*podaci Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KŽ, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo Duga Resa nisu dostupni

Tablica 5.5.4.2. Planovi sanacije, izmjene i dopune prostornih planovaNa području Općine nema definirane urbane sanacije

Izvor podataka:PPUO

107

III. 3. Provedba drugih dokumenata koji utječu na postor Općina godišnje donosi sljedeće programe vezane za uređenje i gospodarenje

prostorom:- Program javnih potreba u kulturi; - Program javnih potreba u športu;- Program javnih potreba u školstvu;- Program kulturno, zabavno, sportskih aktivnosti;- Socijalni plan;- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture;- Program održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture.Osim prethodno navedenih programa na području Općine primjenjuje se niz dugoročnih

programa, strategija i dokumenata regionalne razine kao što su:- Plan gospodarenja otpadom KŽ (GKŽ 4/08);- Razvojna strategija KŽ 2011. - 2013. (siječanj 2011. godine);- Odluka o produljenju primjenjivanja važeće Razvojne strategije KŽ 2011.-2013. (za

razdoblje 1.1.2015. - 31.12.2015.) (GKŽ 42/14);- Regionalni operativni plan (ROP) KŽ 2005.-2012. (izrađen 2005. godine i usvojen

na 3. sjednici Županijske skupštine od 19.07.2005. godine);- Strategija održivog korištenja energije KŽ (izradila Regionalna energetska agencija

Sjeverozapadne Hrvatske iz Zagreba, srpanj 2009. godine);- Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije KŽ 2012.-2014.

godine (izradila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, ožujak 2012. godine);

- Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe Petrova gora 2012.-2014. (2011. godine / revidirana, ožujak 2013. godine);

- Turistički master plan za Karlovačku i Ličko – senjsku županiju (veljača 2008. godine);

- Strategija razvoja ljudskih potencijala KŽ 2006.-2012. (rujan 2006. godine);- Studija razvitka vodoopskrbe na području KŽ (izradio KA projekt d.o.o. iz Karlovca,

studeni 2007. godine);- Slika zdravlja KŽ (izradilo Županijsko povjerenstvo za zdravlje KŽ, veljača 2009.

godine);- Katalog informacija za osobe treće životne dobi KŽ (izradio Upravni odjel za

zdravstvo i socijalnu skrb KŽ 2011. godine);- Plan zaštite od požara na području KŽ (GKŽ 23b/14);- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od

katastrofa i velikih nesreća za područje KŽ_revizija (GKŽ 34b/14);- Plan zaštite i spašavanja za KŽ_revizija (GKŽ 34c/14),te niz dugoročnih programa, strategija i dokumenata lokalne razine:- Plan zaštite i spašavanja Općine Barilović na temelju Procjene ugroženosti od požara

(Službeni glasnik Općine Barilović 02/16, usvojen na 18. sjednici Općinskog vijeća Općine Barilović 17.6.2016.);

- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalni i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa velikih nesreća (Službeni glasnik Općine Barilović 02/16, usvojen na 18. sjednici Općinskog vijeća Općine Barilović 17.6.2016.);

- Plan zaštite od požara za Općinu Barilović na temelju Procjene ugroženosti od požara (Službeni glasnik Općine Barilović 02/16, usvojen na 18. sjednici Općinskog vijeća Općine Barilović 17.6.2016.);

- Plan gospodarenja otpadom za 2016-2021 (klasa: 351-01/16-01/02, usvojen na 18.sjednici Općinskog vijeća Općine Barilović 17.6.2016.)

- Analizu stanja sustava zaštite i spašavanja na području Općine Barilović u 2013.

108

Godini usvojena 30.12.2013 godine, i objavljena u „Službeni glasnik Općine Barilović broj:05/13“

- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja Općine Barilović za 2014.godinu od 30.12.2013 „Službeni glasnik Općine Barilović broj:5/13“.

Općina kontinuirano radi na poboljšanju sustava komunalne infrastrukture i to u tehničkom smislu i u smislu usklađenja sa rastućim potrebama životnog standarda stanovnika, kao što i vrši sustavnu politiku uređenja građevinskog zemljišta. Stoga je, u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14) Općinsko vijeće Općine u proteklom četverogodišnjem razdoblju donijelo sljedeće programe gradnje i održavanja komunalne infrastrukture koji sadrže opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata, uređaja i nabavu opreme, te iskaz financijskih sredstava potrebnih za njihovo ostvarivanje s naznakom izvora financiranja:

- Odluka o donošenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2016 godinu(Službeni glasnik Općine Barilović 1/16)

- Odluka o usvajanju izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2015 godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/16)

- Izvješće o ostavarenju godišnjeg Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2015. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/16)

- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz st.1. članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu u 2016. godini u Općini Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 1/16)

- Program održavanja komunalne infrastrukture za 2016. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/16)

- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz st.1. članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu u 2015. godini u Općini Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 2/15)

- Program održavanja komunalne infrastrukture za 2015. Godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 2/15)

- Odluku o prihvaćanju izvješća o izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture za 2014. Godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 2/15)

- Izvješće o izvršenju programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2014. Godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 2/15)

- Izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2014. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 5/14);

- Izmjene i dopune Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2014. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 5/14);

- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2014. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/14);

- Program održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2014. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/14);

- Odluka o usvajanju izvješća o ostvarenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2013. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/14);

- Odluka o usvajanju izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2013. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/14);

- Odluka o izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2013. godinu – pročišćeni tekst (Službeni glasnik Općine Barilović 5/13);

- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2013. godinu – pročišćeni tekst (Službeni glasnik Općine Barilović 5/13);

109

- Odluka o izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2013. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 2/13);

- Izmjene i dopune Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2013. godinu - čistopis (Službeni glasnik Općine Barilović 2/13);

- Program gradnje komunalne infrastrukture u 2013. godini (Službeni glasnik Općine Barilović 1/13);

- Program održavanja komunalne infrastrukture u 2013. godini (Službeni glasnik Općine Barilović 1/13);

- Odluka o izvršenju godišnjeg Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2012. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/13);

- Odluka o izvršenju godišnjeg Programa gradnje komunalne infrastrukture za 2012. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/13);

- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2012. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 3/12);

- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2012. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 3/12);

- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2012. godini (Službeni glasnik Općine Barilović 1/12);

- Program održavanja komunalne infrastrukture u 2012. godini (Službeni glasnik Općine Barilović 1/12);

- Odluka o usvajanju izvješća o ostvarenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2011. godini (Službeni glasnik Općine Barilović 1/12);

- Odluka o usvajanju izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2011. godini (Službeni glasnik Općine Barilović 1/12);

- Izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2011. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 5/11);

- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2011. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 5/11);

- Odluka o usvajanju izvješća o ostvarenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2010. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 3/11);

- Odluka o usvajanju izvješća o ostvarenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2010. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 3/11);

- Program održavanja komunalne infrastrukture za 2011. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/11).

Program održavanja komunalne infrastrukture za 2016. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/16):- utrošak ele energije:- popravak rasvjetnih tijela- održavanje nerazvrstanih cesta kamenim agregatom - geodetsko katastarske usluge - sanacija udarnih rupa- cestovna odvodnja - zimska služba - radovi na groblju- održavanje javnih površina – malčer - sanacija javnih površina- radni stroj - uređenje javnih površina- uređenje okoliša starog grada- pražnjenje kontejnera sa groblja- održavanje cestovnih ogibališta - cestovna signalizacija - sanacija kliziša

110

- održavanje građevinskih objekata - poslovni nadzora - održavanje igrališta – nasipavanje.Prema programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz st.1. članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu u 2016. godini u Općini Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 1/16) u 2016. godini gradnja komunalne infrastrukture u Općini Barilović obuhvaća:- Izgradnja knalizacije- Asfaltiranje cesta (put prema O.Š. Barilović, put prema groblju Leskovac

Barilovićki, put u Varoš - Donji Velemerić prema pročistaču, dvorište DVD Siča)- Izgradnja nogostupa- Asfaltiranje cesta Mjera 7- Izgradnja vodovoda- Izrada studije pred-izvodljivosti za starački dom i dom kulture- Kupnja zemljišta za kapitalnu izgradnju- Kulturni Centar Barilović- Zavičajna zbirka- Izrada certifikata javne rasvjete- Izrada izvedbenog projekta za izgradnju vrtića- Uređenje Općinske upravne zgradeProgram održavanja komunalne infrastrukture za 2015. Godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 2/15) utvrđuje se opseg radova održavanja koji podrazumijevaju radovi na:- utrošak ele energije: - popravak rasvjetnih tijela- održavanje nerazvrstanih cesta kamenim agregatom - geodetsko katastarske usluge- sanacija udarnih rupa- cestovna odvodnja- zimska služba - radovi na groblju- održavanje javnih površina – malčer- sanacija javnih površina- radni stroj- - uređenje javnih površina- uređenje okoliša starog grada- pražnjenje kontejnera sa groblja- održavanje cestovnih ogibališta- cestovna signalizacija- sanacija kliziša - održavanje građevinskih objekata - poslovni nadzora - opskrba vodom - održavanje igrališta – nasipavanje.Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz st.1. članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu u 2015. godini u Općini Barilović obuhvaća (Službeni glasnik Općine Barilović 2/15): - Izgradnja knalizacije- Asfaltiranje cesta (Parkiralište pri O.Š. Barilović, dvorište DVD Siča i cesta do

pročistača u Varoš - Donji Velemerić)- Asfaltiranje cesta Mjera 7- Izgradnja nogostupa- Izrada studije pred-izvodljivosti za starački dom i dom kulture

111

- Izrada projekata priključaka na kanalizaciju Malići- Izrada glavnog projekta kanalizacije Mejaškovo Selo- Izrada Glavnog projekta za provedbu Mjere 7- Izrada III Izmjena i dopuna Prostornog Plana Općine Barilović- Izgradnja vodovoda- Kupnja zemljišta za kapitalnu izgradnjuPrema Izvješću o ostavarenju godišnjeg Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2015. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/16) realizirane su sljedeće aktivnosti:- javna rasvjeta- održavanje javne rasvjete- održavanje nerazvrstanih cesta kamenim agregatom- održavanje javnih površina malčerom- geodetsko katastarske usluge- sanacija udarnih rupa- sanacija klizišta- cestovna odvodnja- zimska služba- održavanje groblja- sanacija javnih površina radni stroj- uređenje javnih površina- uređenje okoliša starog grada- pražnjenje kontejnera sa groblja- naknada za legalizaciju- kazna državi- održavanje građevinskih objekata- poslovi stručnog nadzora- opskrba vodom- održavanje igrališta. Prema Izvješću o ostavarenju godišnjeg Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2013. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/14) realizirane su sljedeće aktivnosti:- utrošak el. energije;- popravak rasvjetnih tijela;- el.energetske suglasnosti;- održavanje nerazvrstanih cesta (kamenim agragatom);- zimska služba;- popravak ralica;- održavanje javnih površina;- pravo služnosti parkiralište kod groblja Barilovički Cerovac;- odvodnja atmosferskih voda;- održavanje groblja;- pražnjenje septičke jame;- pražnjenje kontejnera;- rad stroja na proširenju javnih površina puteva;- sječa živica – rad malčera;- popravak opreme (trimera, kosilica i ostale opreme).Prema Izvješću o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2013. godinu (Službeni glasnik Općine Barilović 1/14) isti je realiziran kako slijedi:- javne površine.

● izgradnja autobusnih ugibališta;● kupnja zemljišta za potrebe Općine;

112

● geodetsko katastarske usluge;- asfaltiranje – modernizacija nerazvrstanih cesta:

● sanacija - asfaltiranje cesta sa izgradnjom individualnih kanalizacijskih priključaka;

● asfaltiranje – modernizacija cesta;● stručni nadzot;● cestovna signalizacija;● cestovna odvodnja;

- kanalizacija:● izgradnja kanalizacije Barilović – Donji Velemerić;● nadzor nad izgradnjom kanalizacije Barilović – Donji Velemerić;● kamata po kreditu za izgradnju kanalizacije;

- vodoopskrba:● izgradnja vodovoda u Barilovičkom Cerovcu.

III. 4. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoruOvo je za područje Općine 3. Izvješće o stanju u prostoru. Zakonom o prostornom

uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02) propisano je donošenje Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za dvogodišnje razdoblje, dok je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 100/04) taj period povećan na četverogodišnje razdoblje. Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) je zadržano četverogodišnje razdoblje, ali je ukinuta potreba izrade Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a isto je preuzeo i Zakon.

Dva prethodna Izvješća o stanju u prostoru su:- Izvješće o stanju u prostoru Općine Barilović - doneseno je 26.09.1997. godine na

sjednici Općinskog vijeća, međutim nije objavljeno u NN ili službenom glasilu Općine;

- Izvješće o stanju u prostoru doneseno je 2007. godine (Službeni glasnik Općine Barilović 02/07).

Za područje Općine doneseno je sveukupno 2 Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru i to:

- Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Barilović - donesen je 26.09.1997. godine na sjednici Općinskog vijeća, međutim nije objavljen u NN ili službenom glasilu Općine;

- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru donesen je 2007. godine (Službeni glasnik Općine Barilović 02/07).

Istovremeno sa izradom Izvješća o stanju u prostoru Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 02/07) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (Službeni glasnik Općine Barilović 02/07) u izradi je bio i Prostorni plan uređenja Općine kao prostorni plan sa smanjenim sadržajem koji je iste godine donesen te objavljen u Službenom glasniku Općine Barilović 03/07.

Donošenjem Prostornog plana uređenja Općine stavljen je van snage Prostorni plan (bivše) Općine Duga Resa (Službene novine Općine Duga Resa 08/85, 07/87 i 08/91, GKŽ 32/05). Potreba stavljanja van snage predmetnog plana utvrđena je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 02/07).

U periodu od 2007. – 2014. doneseni su u skladu sa Prostornim planom uređenja Općine (Službeni glasnik Općine Barilović 03/07), a na temelju Programa mjera za unapređenje

113

stanja u prostoru Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 02/07) sljedeći prostorni planovi:

- UPU 2 – Belajske Poljice_IGPin proizvodne namjene (I11) (Službeni glasnik Općine Barilović 03/08) čiju je Odluku o donošenju Općinsko vijeće Općine donijelo na sjednici održanoj dana 08.09.2008. godine;

- UPU Cerovac Barilovički_IGPin gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M42) (Službeni glasnik Općine Barilović 02/11), čiju je Odluku o donošenju Općinsko vijeće Općine donijelo na sjednici održanoj dana 21.04.2011. godine;

- UPU Leskovac Barilovički_IGPin gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M43) (Službeni glasnik Općine Barilović 02/11), čiju je Odluku o donošenju Općinsko vijeće Općine donijelo na sjednici održanoj dana 21.04.2011. godine.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 02/07) za IGPin gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M42) u Cerovcu Barilovičkom i IGPin gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M43) u Leskovcu Barilovičkom utvrđena je izrada DPU-a, međutim tada važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) je Stavkom 2. Članka 75. utvrdio obvezu izrade UPU-a za neizgrađena GP, te su iz tog razloga umjesto DPU-a izrađeni UPU-ovi.

Donošenjem UPU 2 – Belajske Poljice (Službeni glasnik Općine Barilović 03/08) stavljeno je van snage Urbanističko - arhitektonsko rješenje poduzetničke zone Logorište (Glasnik Općine Barilović 01/06). Potreba stavljanja van snage predmetnog rješenja utvrđena je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 02/07).

U periodu od prošlog Izvješća o stanju u prostoru iz 2007. godine do sada sustavno se radi na proširenju vodoopskrbne mreže, elektroopskrbne mreže, odvodnje otpadnih voda, te rješavanju problematike odlaganja komunalnog otpada.

Izgrađen je cjevovod za snabdjevanje vodom općinskog središta (prva visinska zona) i za naselja: Carevo Selo (PVC DN-160) i cjevovod Koranski Brijeg (PEHD DN-110). Za vodoopskrbu naselja Leskovac Barilovički, Križ Koranski, Ščulac, Cerovac Barilovički, Žabljak, Vijenac Barilovički, Sića i Lučica (druga visinska zona) izrađena je potrebna tehnička dokumentacija. Sustav Općine povezan je na sjeveru sa sustavom Grada Karlovca putem cjevovoda od salonita 125 mm., te sa dugoreškim sustavom na sjeverozapadu cjevovodom PVC DN-140 preko VS Vinica. 2013. godine izgrađen je vodovod u naselju Barilovički Leskovac.

2013. godine izgrađen je sustav odvodnje otpadnih voda naselja BelajskePoljice, sustav odvodnje otpadnih voda Barilović – Donji Velemerić te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u naselju Donji Velemerić. 2014. godine izrađen je glavni projekt odvodnje otpadnih voda naselja Mejaško Selo.

114

IV. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI

IV. 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja u prostoru jedinice lokalne samouprave obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove

Daljnji održivi razvoj Općine treba biti usmjeren prema racionalnom i funkcionalnom gospodarenju prostorom te uspostavi ekološke i razvojne ravnoteže u prostoru.

Potrebe, mogućnosti i ograničenja demografskog, gospodarskog i društvenog razvoja Općine i uređenje njezinih naselja su:

- kvalitetno povezati demografsku razvojnu sastavnicu s cjelokupnim prostornim i društveno – gospodarskim razvitkom Općine;

- raznim mjerama u funkciji zapošljavanja i socijalne skrbi, koje treba donijeti na razini Općine, Županije i Države, postepeno popravljati negativne demografske tendencije u razmještaju, kretanju ukupnog broja stanovnika, prirodnom kretanju i migracijama, gustoći naseljenosti, te strukturi i drugim obilježjima stanovništva i kućanstava/domaćinstava na cijelom području Općine;

- gospodarskim i socijalnim mjerama zaustaviti trajno iseljavanje u inozemstvo, ali i u druga područja RH, osobito mlađe i za rad i reprodukciju sposobno stanovništvo;

- poticati vraćanje bivšeg lokalnog domicilnog stanovništva iz drugih krajeva zemlje i iz drugih država u ovaj njihov zavičaj;

- organizirano usmjeravati doseljavanje stanovništva i uskladiti ga s razmještajem gospodarskih i društvenih djelatnosti, odnosno novih radnih mjesta u radnim i uslužnim središtima u ovom području;

- potrebno je razvijati i jačati sve komparativne gospodarske i društvene djelatnosti (poljodjelstvo, stočarstvo, industriju, građevinarstvo, promet, trgovinu, turizam, malo poduzetništvo, usluge, upravu, obrazovanje, zdravstvo i drugo) i otvarati nova radna mjesta i uslužne funkcije radi zapošljavanja i potreba lokalnog stanovništva;

- težiti uspostavi ravnomjernog razvitka svih dijelova Općine i razvijati policentrični sustav lokalnih središta u Općini;

- nastojati demografski obnoviti i stvarno poboljšati standard i kvalitetu življenja stanovništva i kućanstava/domaćinstava, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti;

- koristiti komparativne prednosti ovog prostora u razvijanju turističkih aktivnosti i pojedinih sadržaja, kako sastavnog dijela šireg turističkog područja (rijeke Korana i Mrežnica, stari gradovi Barilović i Belaj, lovna i ribolovna područja, prometna mreža i dr.);

- nastojati revitalizirati demografski ugrožena naselja, ako je to u funkciji razvitka ovog kraja;

- osigurati potrebne prostore u pojedinim naseljima za potrebe djelovanja njezinih funkcija (gospodarskih, društvenih, stambenih, rekreacijskih, prometnih, komunalnih i drugih) vodeći računa o racionalnom, funkcionalnom i ekonomičnom razvitku Općine i njezinih pojedinih naselja;

- brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na cijelom području Općine;

- osigurati svakom naselju i kućanstvu/domaćinstvu pitku vodu, prikladan sustav odvodnje i odvoz otpadnih tvari, električnu struju, telefonsku liniju, televizijski i

115

radijski prijenos, priključak na prometnu mrežu, grobna mjesta, a kada se stvore uvjeti i na plin;

- prostorni razvoj i uređenje ovog područja treba regulirati prostorno planskom dokumentacijom.

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno – gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Ono u stabilnim prilikama postupno mijenja svoje vitalne značajke, pa odatle određena sporost demografskih tijekova i promjena. Nije jednostavno predvidjeti na duži rok demografske promjene za pojedine jedinice lokalne samouprave, njihova središta i ostala samostalna naselja, posebno u vremenima velikih promjena. Ne može se očekivati slijedećih godina brzi oporavak, odnosno jači rast broja stanovnika u Općini, ako se ne osiguraju potrebni uvjeti, prvenstveno gospodarski razvitak i nova radna mjesta unutar Općine, ali i u njezinoj blizini (Duga Resa, Karlovac i druga središta). Ako se zajedničkim naporima Općine, Županije i Države ne osiguraju potrebni uvjeti (otvaranje novih radnih mjesta, privlačenje novog mlađeg za rad i reprodukciju sposobnog stanovništva, porast nataliteta i drugo), nastavit će se stagnacija i depopulacija ove Općine, posebno nekih njezinih područja i naselja.

Samo promjene dugoročne aktivne populacijske politike i potreban gospodarski i društveni razvitak mogu u dužem vremenskom razdoblju popraviti kretanja broja stanovnika, prirodnog kretanja stanovništva i intenzitet migracija u Općini. Buduća nastojanja u demografskim promjenama trebaju najprije više biti usmjerena prema kvalitetnim, a manje prema kvantitetnim promjenama, što se osobito odnosi na demografske strukture. Treba nastojati ostvariti mlađu dobnu strukturu stanovništva, podignuti obrazovnu razinu stanovništva, ostvariti višu aktivnost stanovništva i njegovu stopu zaposlenosti s posebnim naglaskom na povećanje broja radnih mjesta i zaposlenih mještana na području Općine. Time će se podignuti kvaliteta i standard življenja stanovništva i kućanstava/domaćinstava u Općini.

Sve to se zatim mora odraziti na načinu stanovanja, na razvijanju pojedinih djelatnosti, komunalnoj opremljenosti i boljim ekološkim prilikama u ovom krajoliku. Za to je potrebno predvidjeti odgovarajuću organizaciju prostora, namjenu površina i nešto uređenog građevinskog zemljišta, a po potrebi i slobodnih poduzetničkih zona na prostoru Općine, posebno u njezinim središnjim naseljima.

Za potrebe izrade ovog Izvješća izvršena je i analiza Lokalne razvojne strategije lokalne akcijske grupe Petrova Gora 2012.-2014. (izrađena 2011. godine, revidirana u ožujku 2013. godine). Karakteristike i značaj LAG Petrova Gora detaljno je opisano u poglavlju II.2 Sustav naselja, Korištenje zemljišta u naseljima, Područja posebnog državnog interesa, Ruralni razvoj ovog Izvješća. Predmetna strategija definirala je glavne razvojne smjernice područja:

- tehnološki razvoj i konkurentnost LAG-a_gospodarstvo LAG-a mora uhvatiti korak s trendovima EU. Gospodarski rast i razvoj treba se potaknuti razvojem radne snage, uvođenjem naprednih tehnologija i inovacijama. Dionici gospodarskog razvoja moraju se udruživati na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, u svrhu zajedničkog sudjelovanja na domaćim i međunarodnim tržištima, a time i podizanja svoje konkurentnosti. Cijelo područje obiluje slobodnim prostorom s velikim razvojnim potencijalom koji mu pruža i njegov zemljopisni položaj. Neiskorištene površine i postojeća, neiskorištena infrastruktura treba se staviti u razvojnu funkciju. Geoprometni, odnosno geostrateški položaj područja LAG-a potpuno je neiskorišten (središnja pozicija u RH, pogranično područje s BiH). Njegove prirodne značajke pružaju mu veliku perspektivu za razvoj prometne i turističke infrastrukture;

- područje LAG-a kao integrirana turistička destinacija_poboljšanje korištenja razvojnih potencijala i njihova konkurentnost, može značajno doprinjeti uspostavi upravljanja LAG-om i kao turističkom destinacijom. Ukupan destinacijski managment treba se temeljiti na integraciji i suradnji između pružatelja turističkih

116

usluga, javnog sektora i lokalnih proizvođača poljoprivrednih i tradicijskih proizvoda u ostvarivanju razvoja turizma;

- uključivanje prirodne, kulturno - povijesne i tradicijske baštine u turističku ponudu_prirodne i kulturne značajke područja LAG-a predstavljaju veliki potencijal za razvoj turističke ponude i to uvođenjem smjernica razvoja održivog turizma. Iznimno je važno postići suradnju svih dionika nad upravljanjem i korištenjem zaštićenih i visoko vrijednih područja i lokaliteta kako bi se oni što uspješnije integrirali u jedinstvenu turističku ponudu. Očuvanje prirode neraskivivo je povezano s postojanjem i razvojem drugih djelatnosti u vrijednim prirodnim područjima. Ključnu ulogu, uz županijske javne ustanove za zaštitu prirode imati će i šumarski sektor, budući prostor LAG-a obiluje prirodnim šumama visoke kvalitete. U području kulturnog stvaralaštva i kulturne baštine vidljiva je velika potreba multisektorske suradnje te umrežavanja kulturnih proizvoda i usluga u turizmu. Kultura može biti velika potpora za razvoj turizma i cijelog uslužnog sektora. Treba obnoviti, razviti i održivo koristiti sve objekte kulturno – povijesne i tradicijske baštine koji mogu pridonjeti razvoju uslužnog sketora, posebno turizma. Isto tako, treba potcati i podupirati organizacije festivala, kulturnih događanja te razvoj civilnog društva što može obogatiti turističku ponudu i revitalizirati povijesna središta;

- poticanje razvoja turizma_turistički kapaciteti LAG-a su vrlo skromni, posebno u kontekstu razvoja modernog ruralnog, zdravstvenog i aktivnog turizma. LAG treba razviti i podržati programe jačanja ljudskih resursa u turizmu, smještajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja. Na prostoru je potrebno privući domaće i inozemne ulagače koji će razviti postojeće potencijale. Jezgru budućeg razvoja turizma u LAG-u trebali bi činiti: aktivni odmor, ruralni turizam, kultura – povijest – tradicija, zdravlje i welness, poslovni i eko turizam uz korištenje domaćih poljoprivrednih prehrambenih i tradicijskih proizvoda (hrane, pića, suvenira, …);

- razvojni potencijali poljoprivrede i šumarstva te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva_veliki potencijali za razvoj poljoprivrede i OPG-a nalaze se u području razvoja radne učinkovitosti, učinkovitijeg marketinga, vertikalne integracije i sudjelovanja u kvalitetnim programima. Područje LAG-a mora revitalizirati svoju poljoprivrednu proizvodnju i orijentirati ju prema proizvodnji kvalitetne hrane, na načelima integrirane poljoprivredne proizvodnje i eko – poljoprivrede, zašto ima iznimno dobre prirodne preduvjete. Posebnu pažnju potrebno je povetiti promociji lokalne poljoprivredne proizvodnje, lokalne hrane koja se koristi u LAG-u, kao i u regiji. Proizvodni kapaciteti, posebno privatne šume, nedovoljno su iskorišteni. Privatne šume, kao i poljoprivredno zemljište, usitnjeni su i fragmentirani. Šumovlasnike je potrebno educirati o novim tehnologijama i metodama održivog korištenja šuma, te mogućnostima distribucije proizvoda za nova tržišta npr. korištenje alternativnih šumskih resursa (drvo kao obnovljivi izvor energije);

- razvoj ljudskih resursa i kvalitete živora_negativni demografski i gospodarski trendovi posebno su izraženi u udaljenim ruralnim i pograničnim područjima. U izoliranim naseljima, dislocirani od općinskog središta, infrastruktura je najčešće loša, a ona je osnovni preduvjet društveno – ekonomskohg razvoja. Razvojna prilika LAG-a upravo leži u ovoj depopulaciji, odnosno stvaranjem infrastrukturnih i razvojnih preduvjeta, moguće je oživjeti napuštene ruralne prostore. LAG i jedinice lokalne samouprave morale bi kreirati posebne mjere koje će pomoći otvaranju kvalitetnih radnih mjesta i to prvenstveno razvojem programa za poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja i formiranja star-up poduzeća. To znači ulaganje u razvoj ljudskih potencijala u ruralnim naseljima, poticanje cjeloživotnog učenja, animiranje i informiranje seoskog stanovništva i prijenos primjera dobrih praksi, te poticanje sustavnog i ciljanog ulaganja u razvoj različitih djelatnosti u seoskim

117

zajednicama. Prilike za očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta u ruralnim naseljima najveće je u razvoju konkurentne poljoprivrede i na obiteljskih gospodarstvima i to u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji te u komplementarnim, dopunskim djelatnostima jer potražnja za proizvodima i uslugama raste. Poduzetništvo u ruralnim područjima dobiva sve veću važnost posebno temeljeno na načelima integracije i održivog korištenja prirodnih i kulturnih resursa te razvojem javno – privatnog partnerstva i pristupa „odazdo prema gore“. Za daljnji razvoj područja važno je stvoriti povoljne socijalne uvjete koji će zadržati ili privući mlade i obitelji s malom djecom. To uključuje, ne samo zapošljavanje i stanovanje, već otvarnje kvalitetnih radnih mjesta, mrežu socijalne podrške prilagođene životnim potrebama stanovnika, te bogata i kvalitetna ponuda okruženja za slobodno vrijeme;

- promicanje i razvoj partnerstva_poseban izazov za razvoj područja biti će promicanje međusektorske suradnje i javno – privatnog partnerstva LAG-a s ciljevima zajedničkog, solidarnog i dogovornog planiranja razvoja i provedbe putem projekata od zajedničkog interesa.

IV. 2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova na razini jedinice lokalne samouprave PPUO

PPUO je izrađen s projekcijom do 2015. godine, tako da se u narednom razdoblju mogu očekivati pripreme za izradu novog Prostornog plana uređenja Općine. Međutim, Prostorni plan uređenja Općine izrađen na temelju Zakona ne može se donijeti prije stupanja na snagu Prostornog plana uređenja Karlovačke županije koji se donosi na temelju Zakona (a ovaj pak prije stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja).

PPUO se može mijenjati i/ili nadopunjavati i prije donošenja dokumenata prostornog uređenja prema Zakonu (iz prethodnog odlomka) u roku pet godina od dana stupanja na snagu Zakona.

U tijeku je izrada III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Odluka o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 01/15)). Razlozi za donošenje predmetnog plana su:

- usklađenje sa Zakonom: ● posebno sa Člankom 201. Zakona na način da se odrede neuređeni dijelovi GP i

izgrađeni dijelovi tih područja planirani za urbanu preobrazbu. Stupanjem na snagu Zakona, neizgrađeni dijelovi GP smatraju se neuređenim dijelovima GP, na kojima se sukladno Zakonu, do donošenja UPU-a, ne može graditi;

● posebno sa Člankom 76. Zakona na način da se osim GPn i IGPin odredi i IGPn ako postoji;

● na način da se odredi obuhvat i definiraju smjernice za izradu UPU-ova, koji se prema Članku 79. Zakona donose obvezno za neuređene dijelove GP i za izgrađene dijelove tih područja planirane za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju;

- umjesto dosadašnjeg prostornog plana uređenja općine smanjenog sadržaja izraditi prostorni plan uređenja općine:

● PPUO je izrađen kao prostorni plan uređenja sa smanjenim sadržajem u skladu s tada važećom zakonskom regulativom, te su kartografski prikazi 1., 2. i 3. u mjerilu 1:100.000 te 4. u mjerilu 1:200.000 PPUO-a izrađeni kao izvodi iz Prostornog plana Karlovačke županije (GKŽ 26/01 i 33/01);

- usklađenje obrazloženja i tekstualnog dijela (odredbi za provođenje) PPUO-a sa PPKŽ-om:

118

- usklađenje sa novom zakonskom i podzakonskom regulativom te podacima dostupnim iz ISPU osobito iz područja zaštite okoliša, zaštite prirode i drugih područja koji neposredno utječu na uređenje, korištenje i zaštitu prostora;

- redefiniranje infrastrukturnih sustava i koridora:● usklađenje sa zakonskom i podzakonskom regulativom koja je bitna za

infrastrukturne sustave i koridore te podacima dostupnim iz ISPU;- mogućnost djelomične revizije prostorne organizacije i urbanističkih parametara, kao

i mogućnost racionalizacije obveze izrade i obuhvata UPU-a:● sadašnji demografski, gospodarski i drugi procesi na području Općine upućuju

na preispitivanje granica (redefiniranje postojećih i otvaranje novih) GP ovisno o potrebama i mogućnosti prostornog razvoja područja Općine i prema pojedinačnim zahtjevima;

- usklađenje s razvojnim strategijama te drugim dokumentima i planovima razvoja Općine.

UPU

PPUO-om je definirana izrada 3 UPU-a (preostali koji još nisu izrađeni i doneseni) i to:- UPU 1 Barilović_GPn (N12);- UPU 3 Belajske Poljice_GPn (N31);- UPU groblja Leskovac Barilovićki_IGPin groblje (G14).Izrada UPU 1 Barilović i UPU 3 Belajske Poljice utvrđena je PPKŽ-om (a preuzeo

PPUO). Naime, prema Točki 13.1.2. Članka 13. Odredbi za provođenje PPKŽ-a, UPU se izrađuje, među ostalim, za naselja – sjedišta općina i neizgrađene dijelove GP u središnjim naseljima, površine 2 ha i više. Valja napomenuti kako PPUO mora biti usklađen sa planom višeg reda (PPKŽ-om), ali problem je što PPKŽ nije usklađen sa Zakonom.

PPUO-om je za groblje u Leskovcu Barilovičkom utvrđena obaveza izrade i donošenja DPU-a. Međutim, nakon stupanja na snagu Zakona ne može se više započeti izrada DPU-a u navedenu svrhu, već se izrađuje UPU.

Kako je već ranije navedeno, u skladu sa Stavkom 2. Članka 89. Zakona, Odlukom o izradi UPU-a može se odrediti uži ili širi obuhvat tog plana od obuhvata određenog PPUO-om, te se može odrediti obuhvat tog plana i za područje za koje obuhvat nije određen PPUO-om.

U skladu sa Stavkom 3. Članka 89. Zakona, izrada i donošenje UPU-a i s time povezanih izmjena i/ili dopuna PPUO-a može se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem se donosi zajednička odluka o izradi izmjena i/ili dopuna PPUO-a i izradi UPU-a.

Kako je navedeno u prethodnom poglavlju ovog Izvješća, u tijeku je izrada III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Odluka o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (Službeni glasnik Općine Barilović 01/15)), kojom će se zbog usklađenja sa Zakonom odrediti neuređeni dijelovi GP i izgrađeni dijelovi tih područja planirani za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju te za iste odrediti obuhvat i definirati smjernice za izradu UPU-ova. Isto tako, izvršiti će se djelomična revizija prostorne organizacije i urbanističkih parametara, kao i mogućnost racionalizacije obveze izrade i obuhvata UPU-ova.

IV. 3. Preporuke mjera i aktivnosti za unapređenje prostornog razvoja

Za potrebe ovog Izvješća analizirani su strateški ciljevi utvrđeni Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije 2011. - 2013. (siječanj 2011. godine) i Odluke o produljenju primjenjivanja važeće Razvojne strategije Karlovačke županije 2011.-2013. (za

119

razdoblje 1.1.2015.-31.12.2015.) (GKŽ 42/14) koji su postavljeni s vizijom KŽ kao županije razvijene poduzetničke klime i gospodarstva, kvalitetnih ljudskih resursa, održivog razvoja i kvalitetnog življenja te su usklađeni s ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. (izradilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u svibnju 2010. godine). Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije 2011. - 2013. postavljena su 4 strateška cilja koji su podijeljeni u prioritete, a oni u mjere.

Strateški cilj 1 je oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja KŽ, a njegovi prioriteti i mjere su:

- Razvoj ruralnog prostora:- Programi poticanja razvoja ruralnog prostora i prostornog planiranja- Izjednačavanje kvalitete života ruralnih područja u odnosu na urbana područja i

zaustavljanje procesa depopulacije- Valorizacija i unapređenje autohtonih poljoprivrednih i turističkih proizvoda i

usluga- Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih

subjekata na ruralnom području- Primjena LEADER pristupa

- Civilno društvo, kultura i sport:- Jačanje kapaciteta civilnog društva i povezivanje javnog i civilnog sektora- Valorizacija i upravljanje materijalnom i nematerijalnom baštinom- Unapređenje kulturnih i sportsko-rekreacijskih programa i infrastrukture

- Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem:- Osposobljavanje kadrova za upravljanje regionalnim razvojem- Unapređenje županijske, međužupanijske, međuregionalne i međunarodne

suradnje- Razvoj prometne povezanosti:

- Prometno povezivanje središta Županije s periferijom- Razdvajanje tranzitnog i lokalnog prometa- Poboljšanje dostupnosti sustava javnog prijevoza- Razvoj novih prometnih pravaca

- Razvoj ruralnog turizma:- Usmjeravanje, informiranje i educiranje poljoprivrednika- Diverzifikacija gospodarskih djelatnosti i izvora dohotka na ruralnom prostoru- Poticanje i revitalizacija tradicijskih obrta- Razvoj turističke infrastrukture na ruralnom prostoru- Poticanje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu.

Strateški cilj 2 je konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture, a njegovi prioriteti i mjere su:

- Jačanje konkurentnosti gospodarstva:- Ulaganje u nove tehnologije i istraživanje i razvoj- Poticanje proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti usmjerenih izvozu- Unaprjeđenje inovacijske djelatnosti i komercijalizacija- Promocija Županije i gospodarstva- Unapređenje regionalne i međunarodne suradnje poduzetnika i poduzetničkih

potpornih institucija- Poticajno okruženje za ulaganje i razvoj poduzetništva

- Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva- Razvoj tradicijskih obrta- Privlačenje domaćih i stranih ulagača- Unapređenje poduzetničke infrastrukture i potpornih institucija

- Unapređenje održive poljoprivredne proizvodnje

120

- Razvoj poljoprivrede i slatkovodnog ribarstva- Razvoj održivog šumarstva i kvalitetno upravljanje šumskim zemljištem- Poticanje razvoja ekološke poljoprivrede- Unapređenje prerade u poljoprivrednoj proizvodnji

- Unapređenje turističke ponude:- Razvoj selektivnih oblika turizma- Poboljšanje postojećih i osmišljavanje novih turističkih proizvoda- Komuniciranje imidža i prodor na emitivna tržišta- Prodaja turističkih usluga- Unapređenje destinacijskog menadžmenta i informacijskog sustava

- Razvoj infrastrukture- Razvoj prometnica na glavnim županijskim prometnim pravcima- Razvoj komunalne infrastrukture- Razvoj energetske infrastrukture- Razvoj poslovne infrastrukture- Razvoj turističke infrastrukture.

Strateški cilj 3 je jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja, a njegovi prioriteti i mjere su:

- Unapređenje kvalitete odgojnoobrazovnog sustava:- Izgradnja i opremanje objekata predškolskog odgoja i povećanje dostupnosti

programa predškolskog odgoja- Izgradnja i opremanje objekata u školstvu i poboljšanje osnovnoškolskih i

srednjoškolskih programa obrazovanja- Poboljšanje sustava stipendiranja- Razvoj visokoškolskog obrazovanja

- Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama gospodarstva i razvoj cjeloživotnog učenja:- Suradnja znanstveno-istraživačkog, javnog i privatnog sektora- Poticanje cjeloživotnog učenja i usavršavanja u struci- Razvoj obrazovnih programa u skladu s potrebama gospodarstva- Izgradnja i opremanje objekata i institucija za programe cjeloživotnog

obrazovanja i usavršavanja u struci- Unapređenje zdravlja i preventivne zdravstvene zaštite:

- Unapređenje zdravstvene zaštite- Razvoj programa prevencije i ranog otkrivanja bolesti- Unapređenje programa palijativne i hospicijske skrbi- Razvoj dodatnih zdravstvenih usluga

- Unapređenje socijalne sigurnosti:- Poboljšanje kvalitete života socijalno osjetljivih skupina- Unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji- Razvoj prevencije i zaštite od ovisnosti- Programi potpore braniteljima i oboljelima od PTSP-a

- Jačanje kapaciteta javne uprave za strateško i prostorno planiranje:- Jačanje kapaciteta za strateško planiranje razvoja- Prostorno planiranje u funkciji održivog razvoja- Jačanje izvršnih kapaciteta i financijskog potencijala JLS-a.

Strateški cilj 4 je održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom, a njegovi prioriteti i mjere su:

- Jačanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša, prirodnim i kulturnim resursima:- Podizanje svijesti i razvijanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša i

prirodnim resursima i kulturnom baštinom- Uspostava županijskog informacijskog sustava zaštite okoliša

121

- Zaštita okoliša kod izvanrednih zagađenja- Razvoj sustava gospodarenja otpadom:

- Razvoj sustava odvojenog prikupljanja otpada i reciklažnih dvorišta- Sanacije službenih i ilegalnih odlagališta otpada i uspostava županijskog sustava

gospodarenja otpadom s pripadajućim građevinama- Poboljšanje gospodarenja otpadnim vodama

- Zaštita prirodnih vrijednosti te očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti:- Jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje prirodnim vrijednostima- Provođenje mjera zaštite staništa važnih za očuvanje biološke raznolikosti i

krajobraza- Unapređenje korištenja obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost:

- Informiranje, sustavno planiranje i upravljanje korištenjem obnovljivih izvora energije

- Iskorištavanje hidroenergije, biomase i bioplina- Iskorištavanje solarne energije i energije vjetra- Iskorištavanje ostalih obnovljivih izvora energije- Energetska učinkovitost u zgradarstvu.

Navedeni ciljevi i mjere provode se na lokalnoj razini donošenjem i provođenjem brojnih strategija, programa i planova kao što su:

- Program javnih potreba u kulturi; - Program javnih potreba u športu;- Program javnih potreba u školstvu;- Program kulturno, zabavno, sportskih aktivnosti;- Socijalni plan;- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture;- Program održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture.Za strateški cilj 1_oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja,

indikatori mjerenja uspješnosti provedbe su:- Broj novozaposlenih u ruralnom području;- Povećanje broja stanovnoka kojima je dostupan javni prijevoz;- Broj inicijativa, programa i projekata civilnog društva;- Površina izgrađeme infrastrukture u sportu, kulturi;- Broj uključenih u sportsko – rekreacijske i kulturne programe;- Broj novoregistriranih OPG-a za ruralni turizam;- Povećanje kapaciteta putnika u željezničkom i cestovnom prometu (javnom

prijevozu);- Broj kilometara obnovljenih i novih unutaržupanijskih prometnica.Za strateški cilj 2_konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i

infrastrukture, indikatori mjerenja uspješnosti provedbe su:- Broj i veličina novih investicija u proizvodnim i uslužnim djelatnostima;- Povećanje broja poslovnih subjekata i start up-ova;- Broj novoosnovanih poljoprivrednih i ribarskih udruga / zadruga;- Povećanje broja obradivih hektara pod eko poljoprivredom;- Porast broja certificiranih ekoloških poljoprivrednih proizvođača,- Površina novouređenog javnog prostora (parkovi, šetnice, trgovi, biciklističke staze i

sl.);- Smanjenje broja nezaposlenih;- Površina poduzetničke infrastrukture u funkciji;- Povećanje broja noćenja;- Kreirani turistički proizvodi;- Broj projekata poduzetnika i institucija.Za strateški cilj 3_jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja, indikatori

122

mjerenja uspješnosti provedbe su:- Broj osoba uključenih u proces cjeloživotnog učenja;- Povećani kapaciteti obrazovnih institucija (opremljenost objekata, nastavni kadar,

veći prihvat učenika, …);- Broj novih nastavnih i predškolskih programa;- Broj informatički pismenih osoba;- Broj zdravstvenih usluga;- Dostupnost zdravstvenih usluga;- Broj socijalnih usluga;- Broj objekata za socijalno osjetljive skupine;- Izrađeni strateški dokumenti i akcijski planovi JLS.Za strateški cilj 4_održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima, indikatori

mjerenja uspješnosti provedbe su:- Izgrađenost vodovodne mreže i mreže odvodnje;- Izgrađenost energetskog sustava i pokrivenost stanovniđštva energijom;- Broj izrađenih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda;- Povećanje proizvodnje i primjene korištenja obnovljivih izvora energije;- Broj saniranih divljih deponija;- Uspostavljen informacijski sustav zaštite okoliša. Međutim, dio mjera je previše kompleksan za provođenje na lokalnoj razini te se stoga

provodi samo na regionalnoj razini.Za izradu i provođenje Županijske razvojne strategije Karlovačke županije 2011. -

2013. (siječanj 2011. godine) i Odluke o produljenju primjenjivanja važeće Razvojne strategije Karlovačke županije 2011.-2013. (za razdoblje 1.1.2015.-31.12.2015.) (GKŽ 42/14) zadužena je Regionalna razvojna agencija d.o.o. (KARLA d.o.o.) sjedištem u gradu Karlovcu koja je osnovana 2002. godine s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja na razini područne (regionalne) samouprave. Razvojna agencija KARLA je vodeća regionalna institucija koja osigurava poduzetnički i ekonomski rast, održivi razvoj i podizanje kvalitete života KŽ. Razvojna agencija KARLA svoje usluge pruža KŽ, svim općinama i gradovima u županiji, udrugama, nevladinim organizacijama, javnim ustanovama te sektoru malog gospodarstva. Misija je objediniti prioritete i mjere sa područja gospodarstva, prirodnih i kulturnih potencijala, poljoprivrede i zaštite okoliša, ljudskog potencijala, kvalitete života, međunarodne i prekogranične suradnje.

Donošenjem i utvrđivanjem prostornih planova formiraju se lokacije na kojima se odvijaju gospodarske (poslovne, proizvodne, ugostiteljsko – turističke), sportsko – rekreativne djelatnosti bitne za razvoj ovog područja. Privlačenjem domaćih i stranih ulagača i traženjem izvora financiranja ostvaruje se realizacija predloženih i odobrenih projekata koji izravno utječu na razvoj područja i pokazatelje rasta i razvoja.

Opći cilj Lokalne razvojne strategije lokalne akcijske grupe Petrova Gora 2012.-2014. (izrađena 2011. godine, revidirana u ožujku 2013. godine) je podržati održivi razvoj lokalne zajednice i inicijative u LAG području poticanjem međusektorske suradnje i integriranog pristupa revitalizaciji zajednice i jačanju diverzificiranog ruralnog gospodarstva. Karakteristike i značaj LAG Petrova Gora detaljno je opisano u poglavlju II.2 Sustav naselja, Korištenje zemljišta u naseljima, Područja posebnog državnog interesa, Ruralni razvoj ovog Izvješća.

Razvojni ciljevi za postizanje općeg cilja te realizacije razvojne teme Lokalne razvojne strategije lokalne akcijske grupe Petrova Gora 2012.-2014., a time i vizije su:

- razvojni cilj 1_razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i uslugama LAG-a;- razvojni cilj 2_razvoj lokalne opskrbe prehrambenim proizvodima u LAG-u;- razvojni cilj 3_razvoj turističke ponude i promocija lokalnih resursa prirodnih i

kulturnih resursa LAG-a;- razvojni cilj 4_razvoj mogućnosti zapošljavanja u području LAG-a;

123

- razvojni cilj 5_razvoj kvalitete života u LAG-u;- razvojni cilj 6_multisektorska implementacija LEDAER pristupa u LAG-u. Prioriteti razvojnog cilja 1 su:- povećanje konkutentnosti poljoprivrede, šumarstva i drugih nepoljoprivrednih

sektora uz sljedeće mjere (aktivnosti):● promicanje uvođenja novih tehnologija u poljoprivredi, šumarstvu i

poljoprivrednim aktivnostima s naglaskom na obnovljive izvore energije u cilju postizanja energetske učinkovitosti;

● poticanje proizvodnje proizvoda s visokom dodanom vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i nepoljoprivrednim sektorima;

● edukacije i treninzi stjecanja vještina i znanja uvođenjem novih tehnologija u cilju povećanja konkurentnosti lokalnih proizvoda i usluga;

● razvoj zajedničke infrastrukture za proizvodnju i preradu, te provedbu aktivnosti značajnog razvojnog potencijala;

- promocija i marketing domaćih proizvoda i razvoj dodane vrijednosti uz sljedeće mjere (aktivnosti):

● promicanje novih načina i oblika marketinga i promocije lokalnih proizvoda i usluga krajnjim kupcima i tržištu;

● pružanje zajedničke infrastrukture za marketing i promociju lokalnih proizvoda i usluga;

● promicanje i integracije pružatelja proizvoda i usluga visoke kvalitete za zajednički nastup na tržištu.

Prioriteti razvojnog cilja 2 su:- održiva lokalna opskrba lokalnim prehrambenim proizvodima uz sljedeće mjere

(aktivnosti):● promocija proizvodnje zdrave hrane, s naglaskom na organsku hranu i provedba

edukacija u tu svrhu;● osnivanje i rad mreža partnera u osiguravanju sigurnosti hrane od farme do

tanjura;● uspostava kratkih prehrambenih lanaca lokalno uzgojene hrane, s naglaskom na

uvođenje lokalne hrane u javnih ustanovama;● razvijati i provoditi programe za podizanje svijesti među ljudima u regiji o

važnosti kupnje i prehrane lokalno uzgojenom hranom.Prioriteti razvojnog cilja 3 su:- razvoj poticajnog okoliša za turistički razvoj uz sljedeće mjere (aktivnosti):

● jačanje poduzetničke kulture u turizmu među lokalnim stanovništvom;● edukacija i obuka turističkih vodića i djelatnika (pružatelja usluga) u turizmu;● poticanje investicija u javnu turističku infrastrukturu i ponudu;● zaštita i održivo korištenje prirodne resursne osnove;● integrirano očuvanje i održivo korištenje kulturno – povijesne i tradicijske

baštine;- zajednički marketing i promocija turističke destinacije uz sljedeće mjere (aktivnosti):

● razvoj zajedničkog branda LAG područja;● promicanje i marketing integriranih turističkih proizvoda;● zajednička promocija područja.

Prioriteti razvojnog cilja 4 su:- razvoj poduzetništva uz sljedeće mjere (aktivnosti):

● promicanje razvoja i proizvodnje te inovacija u različitim oblicima poduzetništva;

● obuka i obrazovanje ciljanih skupina za poduzetništvo;● integracija razvojnih fondova za pokretanje poduzetništva u komplementarnim

djelatnostima, posebno u ruralnim naseljima;

124

● trening za potencijalne i postojeće poduzetnike za inovativnu primjenu tradicionalnog znanja i vještina za razvoj novih aktivnosti, proizvode i usluge.

Prioriteti razvojnog cilja 5 su:- povratak i naseljavanje stanovnika na području LAG-a uz sljedeće mjere (aktivnosti):

● razvoj infrastrukture, energetske učinkovitosti i uređenosti naselja;● jačanje zajednice i razvoj volontiranja u svrhu jačanja međugeneracijske

solidarnosti;● promicanje prijednosa vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem na mlađe

članove poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava;● razvoj intermodalnog javnog prijevoza.

Prioriteti razvojnog cilja 6 su:- multisektorsko jačanje implementacije LEDAER pristupa integriranom razvoju

područja LAG-a uz sljedeće mjere (aktivnosti):● formiranje ureda i jačanje osoblja LAG-a;● jačanje članstva i kvalitete LAG-a;● osposobljavanje članova i stanovnika područja LAG-a za implementaciju

LEADER pristupa ruralnom razvoju;● prijenos znanja, vještina, i primjena dobre prakse između LAG-ova i njihovih

dionika na regionalnoj, nacionalnoj i razini EU.Potrebno je graditi infrastrukturne građevine planirane važećim dokumentima

prostornog uređenja (PPUO, UPU) i programima izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture.

Također je bitno održavati postojeće infrastrukturne građevine te ih rekonstruirati s ciljem:

- smanjenja gubitaka (npr. u vodoopskrbnim cjevovodima);- sprječavanja zagađenja okoliša (npr. cjevovoda za odvodnju otpadnih voda);- povećanja kapaciteta (npr. trafostanica).Kako bi se ostvarili uvjeti za daljnji prostorni razvoj potrebno je u skladu sa Zakonom

ostvariti osnovnu infrastrukturu što podrazumijeva prometnu površinu preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade, javno parkiralište, građevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponsku elektroenergetsku mrežu.

Za unaprjeđenje sustava prostornog uređenja potrebno je:- pribaviti digitalne katastarske planove (DKP) u mjerilu 1:5.000, kao podloge za

izradu dokumenata prostornog uređenja te njihovih izmjena i dopuna;- pribaviti digitalne topografske karte (DTK25) u mjerilu 1:25.000, kao podloge za

izradu dokumenata prostornog uređenja te njihovih izmjena i dopuna;- pribaviti digitalne ortofoto karte (DOF5) u mjerilu 1:5.000, izrađene na temelju

aerofotogrametrijskog snimanja od 21.06.2011. godine;- konstantno ažurirati web stranicu Općine (www.opcina-barilovic.hr) podacima o

svim dokumentima prostornog uređenja na snazi te promptno podacima o dokumentima prostornog uređenja u izradi;

- educirati građane i ostale sudionike u procesu izrade dokumenata prostornog uređenja.

125

V. IZVORI I BIBLIOGRAFIJAPri izradi ovog Izvješća korišteni su sljedeći izvori i bibliografija:- Općina;

(http://www.opcina-barilovic.hr)- Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine;

(http://www.dzs.hr)- Službeni glasnik Općine Barilović;- GKŽ;- Državni zavod za zaštitu prirode;

(http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-mreza-rh-natura-2000-1300.html)

- Turistička zajednica Karlovačke županije;(http://www.tzkz.hr)

- Ministarstvo obrta i poduzetništva, Obrtni registar;- (http://www.portor.hr) - Lokalna akcijska grupa (LAG) Petrova Gora;

(http://www.lag-petrova-gora.hr) - PPUO; - PPKŽ;- Lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe Petrova Gora 2012.-2014.

(izrađena 2011. godine, revidirana u ožujku 2013. godine);- Razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013. (siječanj 2011. godine) i

Odluka o produljenju primjenjivanja važeće Razvojne strategije Karlovačke županije 2011.-2013. (za razdoblje 1.1.2015.-31.12.2015.) (GKŽ 42/14);

- Demografska studija Geografska, demografska i gospodarska obilježja, središnje uslužne funkcije i sustav središnjih naselja područja Općine Barilović (izradili Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i ADF d.o.o. iz Karlovca 2005. godine);

- Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 94/14);- Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na

lokalnoj razini (izradilo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u prosincu 2013. godine);

- CorineLandCover (CLC Hrvatske 2012. godine), Agencija za zaštitu okoliša;- dopis HAKOM-a (Klasa: 350-01/15-02/03, Ur.broj:376-03/GŠ-15-2 (IS), od 13.

veljače 2015. godine);- dopis HEP – ODS-a d.o.o., Elektra Karlovac (broj i znak: 1976/15-MDT, od 27.

veljače 2015. godine);- dopisa Plinacro d.o.o. (Klasa: PL-15/0446, Ur.broj: K/MB-15-2, od 11. veljače 2015.

godine); - dopis tvrtke JANAF d.d. (znak i broj: 1-2.4.-70/15, od 10. siječnja 2015. godine); - dopis Državnog zavoda za zaštitu prirode (Klasa: 612-07/15-41/04, Ur. broj: 366-07-

4-15-2, od 12. veljače 2015. godine);- dopis Ureda državne uprave u KŽ, Službe za gospodarstvo i imovinsko – pravne

poslove (Klasa: 310-01/15-01/04, Ur.broj: 2133-03-02/5-14-2, od 23. veljače 2015. godine);

- dopis Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Karlovcu (Klasa: 612-08/15-12/0048, Ur. broj: 532-04-02-09/6-15-2, od 26. veljače 2015. godine);

- dopisa Hrvatskog centra za razminiranje (Klasa: 213-04/15-06/77, Ur. broj: 530-117-04/1-15-02, od 10 veljače 2015. godine);

- dopis Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Zagreb (Klasa: 350-

126

07/15-01/6, Ur. broj: 403-1/PR-15-2, od 10. veljače 2015. godine);- Glavni projekt za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda naselja Donji Velemerić

(EKONOVA – LUKAS d.o.o. Karlovac, studeni 2008. godine).

127

VI. POPIS TABLIČNIH I KARTOGRAFSKIH PRILOGA

Svi tablični prilozi, kartografski prilozi i grafovi nalaze se u poglavlju II. 6. Obvezni prostorni pokazatelji, a uz svaki prilog navedeno je na koje se poglavlje odnose.

VI. 1. TabliceI. POLAZIŠTAI.3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave

Demografska strukturaRazmještaj i struktura stanovništva1. Tablica 1.1.1.A.1. Broj stanovnika;2. Tablica 1.1.1.A.2. Indeks kretanja broja stanovnika;3. Tablica 1.1.1.A.3. Prirodni prirast stanovništva;Starosno spolna struktura 4. Tablica 1.1.1.A.4. Broj i udio stanovnika prema dobnim skupinama i prema spolu

(0-14, 15-64, 65+);5. Tablica 1.1.1.A.5. Spolna raspodjela;Obrazovna struktura 6. Tablica 1.1.1.A.6. Udio stanovništva s osnovnim, srednjim, te višim i visokim

obrazovanjem u ukupnom broju stanovnika prema spolu;Razmještaj i struktura kućanstva7. Tablica 1.1.1.B.1. Broj kućanstva; 8. Tablica 1.1.1.B.2. Indeks rasta broja kućanstva; Žživotni standard - stanovanje9. Tablica 1.1.1.B.3. Prosječna veličina kućanstva;10. Tablica 1.1.1.B.4. Broj kućanstava na 1.000 nastanjenih stanova;Socijalno gospodarska strukturaEkonomski razvoj11. Tablica 1.1.2.1. Indeks razvijenosti;12. Tablica 1.1.2.2. Stupanj razvijenosti;Tržište rada13. Tablica 1.1.2.3. Broj i udio radno sposobnog stanovništva od ukupnog

stanovništva prema spolu;14. Tablica 1.1.2.4. Broj i udio aktivnog stanovništva od ukupnog stanovništva prema

spolu;15. Tablica 1.1.2.5. Broj i udio neaktivnog stanovništva od ukupnog stanovništva

prema spolu;16. Tablica 1.1.2.6. Broj i udio zaposlenog i nezaposlenog stanovništva od ukupnog

aktivnog stanovništva prema spolu;II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJAII.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave

17. Tablica 2.2.A. Prostorna struktura korištenja i namjene površina GP;18. Tablica 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina;

II.2. Sustav naseljaObilježja sustava naselja

Rrazmještaj, gustoća naselja i naseljenost19. Tablica 2.2.1.1. Broj naselja;

128

20. Tablica 2.2.1.2. Gustoća naselja;21. Tablica 2.2.1.3. Gustoća naseljenosti;22. Tablica 2.2.1.4. Gustoća naseljenosti GPn;23. Tablica 2.2.1.5. Gustoća naseljenosti izgrađenog dijela GPn;Korištenje zemljišta u naseljimaPovršina naselja24. Tablica 2.2.2.A.1. Površina naselja;Građevinska područja (GP)25. Tablica 2.2.2.B.1. Površina GP – ukupno planirana; 26. Tablica 2.2.2.B.2. Udio GP u odnosu na ukupnu površinu JLS; 27. Tablica 2.2.2.B.3. Udio izgrađenog GP u odnosu na ukupnu površinu JLS; 28. Tablica 2.2.2.B.4. Udio neizgrađenog GP u odnosu na ukupno GP; 29. Tablica 2.2.2.B.6. Broj stanovnika po ukupnoj površini GP; 30. Tablica 2.2.2.B.7. Broj stanovnika po izgrađenoj površini GP; Građevinska područja naselja (GPn)31. Tablica 2.2.2.C.1. Površina GPn – ukupno planirana; 32. Tablica 2.2.2.C.2. Udio GPn u odnosu na ukupnu površinu JLS; 33. Tablica 2.2.2.C.3. Udio izgrađenog GPn u odnosu na ukupnu površinu JLS; 34. Tablica 2.2.2.C.4. Udio neizgrađenog GPn u odnosu na ukupno GPn; 35. Tablica 2.2.2.C.6. Broj stanovnika po ukupnoj površini GPn; 36. Tablica 2.2.2.C.7. Broj stanovnika po izgrađenoj površini GPn;Izdvojena građevinska područja izvan naselja (IGPin)37. Tablica 2.2.3.1. Površina IGPin – ukupno planirana (izgrađeni dio + neizgrađeni

dio); 38. Tablica 2.2.3.2. (2.2.3.2.a+2.2.3.2.b+2.2.3.2.c+2.2.3.2.d+2.2.3.2.e) Površina i

udio površine IGPin pojedine namjene (ugostiteljsko – turistička namjena, gospodarska namjena – ukupna (proizvodna, poslovna, infrastrukturna, OIE i dr.), sport i rekreacija, područja posebne namjene, površina grablja) u odnosu na ukupnu površinu IGPin;

39. Tablica 2.2.3.3. Ukupni planirani smještajni kapacitet u turističko rekreacijskim područjima (broj postelja);

II.4. Opremljenost prostora infrastrukturomPostojeća infrastrukturna opremljenostPrometna infrastrukturaCestovni promet40. Tablica 3.3.1.A.1. Duljina nerazvrstanih cesta po mjesnim odborima;41. Tablica 3.3.1.A.2. Duljina cesta po vrstama; 42. Tablica 3.3.1.A.3. Udio pojedinih vrsta cesta; 43. Tablica 3.3.1.A.4. Cestovna gustoća (duljina cesta/površina područja); Elektroničke komunikacije44. Tablica 3.3.1.F.1. Broj postojećih baznih stanica na 100 stanovnika; Energetska infrastrukturaOpskrba električnom energijom45. Tablica 3.3.2.A.1. Duljina elektroopskrbnih vodova; 46. Tablica 3.3.2.A.2. Udio i duljina elektroopskrbnih vodova prema vrsti;

47. Tablica 3.3.2.A.3. Popis trafostanica na području Općine BarilovićOpskrba naftom48. Tablica 3.3.2.C.1. Duljina naftovoda;Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda Opskrba pitkom i tehnološkom vodom49. Tablica 3.3.3.A.1. Duljina javne vodoopskrbne mreže;

129

50. Tablica 3.3.3.A.2. Potrošnja pitke vode;Pročišćavanje otpadnih voda51. Tablica 3.3.3.B.1. Duljina kanalizacijske mreže; 52. Tablica 3.3.3.B.2. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda - broj i kapacitet;Gospodarenje otpadomOdlagališta otpada53. Tablica 3.3.4.1. Broj i površina odlagališta prema vrsti;54. Tablica 3.3.4.2. Sanacija neuređenih odlagališta (broj, površina);

II.5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značajaKorištenje prirodnih resursaPoljoprivreda, šumarstvo i vode55. Tablica 4.4.1.A.1. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta (vidi Tablicu 2.2.B.

Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP iz poglavlju II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave);

56. Tablica 4.4.1.A.2. Udio poljoprivrednog zemljišta (vidi Tablicu 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP iz poglavlju II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave);

57. Tablica 4.4.1.A.3. Površina poljoprivrednog zemljišta po stanovniku (vidi Tablicu 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP iz poglavlju II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave);

58. Tablica 4.4.1.B.1. Ukupna površina šumskog zemljišta (vidi Tablicu 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP iz poglavlju II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave);

59. Tablica 4.4.1.B.2. Udio šumskog zemljišta (vidi Tablicu 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP iz poglavlju II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave);

60. Tablica 4.4.1.B.3. Površina šumskog zemljišta po stanovniku (vidi Tablicu 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP iz poglavlju II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave);

61. Tablica 4.4.1.C.1. Površine površinskih voda prema vrsti (jezero, ribnjak, umjetni bazeni, more…) (vidi Tablicu 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP iz poglavlju II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave);

62. Tablica 4.4.1.C.2. Udio površina površinskih voda u odnosu na površinu JLS (vidi Tablicu 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP iz poglavlju II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave);

63. Tablica 4.4.1.C.3. Dužina vodotoka;64. Tablica 4.4.1.E.1. Broj i površina eksploatacijskih polja po vrstama mineralnih

sirovina;Zaštićene prirodne vrijednostiZaštićena područja prirode65. Tablica 4.4.2.1. Broj i površina zaštićenih područja;66. Tablica 4.4.2.2. Područja ekološke mreže;Kulturna dobraStruktura registriranih kulturnih dobra67. Tablica 4.4.3.1. Broj zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara;68. Tablica 4.4.3.2. Broj ili udio obnovljenih kulturnih dobara;69. Tablica 4.4.3.3. Broj ili udio ugroženih kulturnih dobara;Područja posebnih karakteristikaPodručja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća

130

70. Tablica 4.4.4.1. Dionice obrane od poplavaIII. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATAIII.1. Izrada prostornih planova

Pokrivenost prostornim planovimaProstorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO)PPUO (PPKŽ)UPU (DPU)71. Tablica 5.5.1.1. Broj donesenih prostornih planova;72. Tablica 5.5.1.2. Broj donesenih izmjena i dopuna prostornih planova;73. Tablica 5.5.1.3. Broj prostornih planova u izradi;

III.2. Provedba prostornih planovaUrbana preobrazba74. Tablica 5.5.3.1. Broj prostornih planova ili pojedinačnih zahvata75. Tablica 5.5.3.2. PovršinaUrbana sanacija76. Tablica 5.5.4.1. Broj izdanih rješenja o ozakonjenju77. Tablica 5.5.4.2. Planovi sanacije, izmjene i dopune prostornih planova

VI. 2. KartogramiI. POLAZIŠTAI.3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave

1. Kartogram 1.3.A. Prikaz starih i novih granica Općine BarilovićII. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJAII.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave

2. Kartogram 2.2.B. Prostorna struktura korištenja i namjene površina izvan GP

131

Članak 2.Ovo Izvješće objaviti će se u Službenom glasniku Općine Barilović te biti dostavljeno

Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj u roku 15 dana od dana objave.

Kartografski prikaz iz Poglavlja II.1. ovog Izvješća, nije predmet objave.

Klasa:350-02/16-01/08 Ur. broj: 2133/06-01/16-01Barilović, 17.06.2016. godine

Predsjednik Općinskog vijeća Općine Barilović


132


16.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović („Službeni glasnik Općine Barilović“, broj 01/15) i Članka 32. Statuta Općine Barilović („Službeni glasnik Općine Barilović“, broj 02/09 i 01/13), uz suglasnost određenu navedenim Zakonom, Općinsko vijeće Općine Barilović na 18. sjednici održanoj 17. 06. 2016. godine, donosi

ODLUKU O DONOŠENJU III. IZMJENA I DOPUNA

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BARILOVIĆ

I. OPĆE ODREDBEČlanak I.

Donose se III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Barilović, koje je izradila tvrtka ADF d.o.o., za arhitekturu, projektiranje, savjetovanje, urbanizam i prostorno uređenje iz Karlovca, kao stručni izrađivač Plana.

Članak II.Sastavni dio ove Odluke je elaborat „III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Barilović“.

Članak III.Elaborat iz prethodnog Članka sadrži:

0.UVOD

A. TEKSTUALNI DIO

A.I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. POJMOVNIK1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE BARILOVIĆ2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.0. OPĆE ODREDBE2.2.0.1. Udaljenost zgrade od međe građevinske čestice i od regulacijske linije2.2.0.2. Međusobna udaljenost između zgrada

2.2.1. STAMBENE ZGRADE2.2.1.1. OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE2.2.1.2. SMJEŠTAJ ZGRADE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 2.2.1.2.1. Udaljenost zgrada od međe građevne čestice 2.2.1.2.2. Udaljenost zgrada od regulacijske linije 2.2.1.2.3. Međusobna udaljenost između zgrada2.2.1.3. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA2.2.1.4. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE

2.2.2. GOSPODARSKE ZGRADE2.2.3. JAVNE I DRUŠTVENE ZGRADE

2.2.3.1. Način gradnje, veličina i smještaj doma umirovljenika 2.2.4. SPORTSKO-REKREACIJSKE GRAĐEVINE

2.2.4.1. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina i igralište u sklopu škole2.2.5. OSTALE GRAĐEVINE (KIOSCI, NADSTREŠNICE, REKLAMNI PANOI)

2.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA2.3.1. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE

2.3.1.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja proizvodne i poslovne namjene2.3.1.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja za pretežito poljoprivredna gospodarstva

133

2.3.1.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko – turističke namjene 2.3.1.3.1. Kamp robinzonskog turizma 2.3.1.3.2. Zdravstveno-rekreacijski centar 2.3.1.3.3. Turističko-edukativni centar (T6)2.3.1.4. Izdvojena građevinska područja izvan naselja za iskorištavanje mineralnih sirovina

2.3.2. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE

2.3.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA ZA INFRASTRUKTURNE SUSTAVE

2.3.4. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA ZA GROBLJA2.3.5. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA POSEBNE NAMJENE

2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA2.4.1. GRAĐEVINE NAMIJENJENE POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

2.4.1.1. STAMBENO - GOSPODARSKI SKLOPOVI (FARME)2.4.1.2. GOSPODARSKE GRAĐEVINE ZA UZGOJ ŽIVOTINJA2.4.1.3. OSTALE POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE GRAĐEVINE 2.4.1.3.1. Spremišta u vinogradima (klijeti, vinski podrumi) 2.4.1.3.2. Spremišta voća u voćnjacima 2.4.1.3.3. Ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl. 2.4.1.3.4. Staklenici, plastenici 2.4.1.3.5. Pčelinjaci 2.4.1.3.6. Ribnjaci

2.4.2. GRAĐEVINE NAMIJENJENE GOSPODARENJU U ŠUMARSTVU I LOVSTVU2.4.2.1. Spremišta drva u šumama2.4.2.2. Planinarski i lovački domovi

2.4.3. INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE2.4.4. GRAĐEVINE OD INTERESA ZA OBRANU I GRAĐEVINE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH

NEPOGODA2.4.5. GRAĐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA2.4.6. KAMP ODMORIŠTA I SPORTSKO – REKREACIJSKA IGRALIŠTA NA OTVORENOM S

PRATEĆIM GRAĐEVINAMA2.4.6.1. Kamp odmorište2.4.6.2. Sportsko – rekreacijske površine2.4.6.3. Kupališta2.4.6.4. Streljane

2.4.7. POSTOJEĆA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA2.4.8. OSTALA GRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

2.4.8.1. Vidikovci2.4.9. STAMBENE I POMOĆNE GRAĐEVINE ZA VLASTITE POTREBE I POTREBE SEOSKOG

TURIZMA3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA5.1.PROMETNA INFRASTRUKTURA

5.1.1. CESTOVNI PROMET5.1.1.1. Mreža javnih i nerazvrstanih cesta5.1.1.2. Promet u mirovanju5.1.1.3. Biciklističke staze, pješačke staze i putevi

5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET5.1.3.ZRAČNI PROMET

5.2. POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE5.3. INFRASTRUKTURNI I KOMUNALNI SUSTAVI

5.3.1. ENERGETIKA5.3.1.1. Elektroenergetski sustav5.3.1.2. Cijevni transport nafte5.3.1.3. Cijevni transport plina

5.3.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV5.3.2.1. Vodoopskrba5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. PRIRODNA BAŠTINA

134

6.1.1. Zaštićena područja6.1.2. Evidentirana područja6.1.3. Ekološka mreža RH6.1.4. Ugrožene i strogo zaštićene vrste6.1.5. Ekološki značajna područja6.1.6. Ugrožena i rijetka staništa6.1.7. Prirodni krajobraz

6.2. KULTURNA BAŠTINA7. POSTUPANJE S OTPADOM8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1.MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA9.2.1.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda9.2.1.2. Sklanjanje ljudi9.2.1.3. Zaštita od rušenja i potresa9.2.1.4. Zaštita od požara i eksplozija

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI9.4. NEUSKLAĐENOST PODATAKA GEODETSKIH PODLOGA9.5. OSTALE ODREDBE

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B. GRAFIČKI DIO1. Korištenje i namjena prostora 1 : 250002. Infrastrukturni sustavi

2.1. Promet, pošta i telekomunikacije 1 : 250002.2. Energetski sustav 1 : 250002.3. Vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada 1 : 25000

3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja 1 : 250003.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju 1 : 250003.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1 : 25000

4. Građevinska područja 1 : 5000

C. OBVEZNI PRILOZIC.I. OBRAZLOŽENJEC.I.1. POLAZIŠTAC.I.2. CILJEVIC.I.3. PLAN - ELEMENTI IZMJENA I DOPUNA PPUO BARILOVIĆC.I.3.1 TABLICA 3.1.1. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJAC.I.3.2 TABLICA 3.1.2. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINAC.II. SAŽETAK ZA JAVNOSTC.III. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJEC.III.1. IZVOD IZ GRAFIČKOG DIJELA PLANA C.III.2. IZVOD IZ TEKSTUALNOG DIJELA PLANAC.IV. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA PREMA ČLANKU 90. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU C.V. ODLUKA NAČELNIKA O UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA PLANAC.VI. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVIC.VII. ODLUKA O IZRADI IZMJENA PLANAC.VIII. ZAKLJUČAK O UTVRĐIVANJU NACRTA KONAČNOG PRIJEDLOGA PLANAC.IX. MIŠLJENJE ZAVODA ZA PROSTORNO UREĐENJE KARLOVAČKE ŽUPANIJEC.X. ODLUKA O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA PLANAC.XI. POSEBNE STRUČNE PODLOGEC.XII. POPIS INICIJATIVA

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

135

Članak 10. POJMOVNIK

Članak 2Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u ovim Odredbama za provođenje imaju slijedeće značenje:

- Etaža - dio građevine (Po, S, Pr, K, Pk). Najveća visina etaže, mjerena od poda do poda, ovisi o vrsti namjene i načinu korištenja

- Općina Barilović - označava Barilović, teritorijalnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave

- Naselje - struktura naselja gradskog karaktera, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu

- Gradnja - projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja- Gradnja građevina na samostojeći način - gradnja samostojećih građevina- Gradnja građevina na poluugrađeni način - gradnja poluugrađenih građevina- Gradnja građevina u nizu - gradnja ugrađenih građevina- Građenje - izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski,

instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina

- Građevina - građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem

- Građevinska (bruto) površina zgrade (GBP) - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, P, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade

- Građevinsko područje - područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno i područje planirano za daljnje uređenje, razvoj i proširenje, a sastoji se od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja

- Građevinsko područje naselja - područje određeno prostornim planom na kojem je izgrađeno naselje (izgrađeni dio)i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja (neizgrađeni i neuređeni dio)

- Građevinsko zemljište - zemljište koje je izgrađeno, uređeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina ili uređenje površina javne namjene

- Građevna čestica - u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13) nije propisano drukčije

- Građevine javne i društvene namjene - građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica

- Infrastruktura - komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara

- Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno pretežito dovršenom predjelu

- Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu

- Izdvojeni dio građevinskog područja naselja - odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom

- Izgrađeni dio građevinskog područja - područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno

- Javnopravna tijela - tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade prostornih planova i/ili utvrđivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrđivanjem idejnog projekta na način propisan

136

Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13) sudjeluju u sustavu prostornog uređenja- Kat (K) - dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja, pri čemu se

stropom smatra i kosa ili zaobljena krovna ploča zadnje etaže ili krovište.- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod

građevinom (svih građevina na građevnoj čestici) i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine ako su iste konstruktivni dio podzemne etaže

- Koeficijent iskorištenosti (kis) – odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice

- Komunalna infrastruktura - građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju

- Namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina - planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta odnosno uporabe građevina, određena odnosno propisana prostornim planom

- Neizgrađeni dio građevinskog područja - područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj

- Osnovna infrastruktura - prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade, javno parkiralište, građevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mreža

- Podrum (Po) - dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena

- Poluugrađena građevina - građevina kojoj se najviše jedno pročelje nalazi na međi građevne čestice odnosno uz pročelje susjedne građevine (s razmakom zbog konstruktivne dilatacije), a uz ostala pročelja nalazi se neizgrađeni prostor (vlastite građevne čestice ili javne površine)

- Potkrovlje (Pk) - dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Visina nadozida potkrovlja je najviše 1,2 m

- Prirodni teren- neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao pejsažna površina (površina s nasadima) bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.

- Prizemlje (P) - dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova)

- Postojeća građevina - građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena

- Površina javne namjene - svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.)

- Prometna površina - površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice

- Rekonstrukcija građevine - izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove

- Samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

- Suteren (S) - dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

- Tlocrtna površina - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

- Ugrađena građevina - građevina kojoj se bar dva pročelja nalaze na međama građevne čestice odnosno uz pročelja susjednih građevina (s razmakom zbog konstruktivne dilatacije), a uz ostala pročelja nalazi se neizgrađeni prostor (vlastite građevne čestice ili javne površine)

- Ukupna visina građevine (H) - mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena na

137

njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena)- Urbana preobrazba - skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja

izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica

- Urbana sanacija - skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenog dijela građevinskog područja i urbane mreže javnih površina devastiranih nezakonitim građenjem

- Visina građevine (h) - mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m

- Zamjenska građevina - nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine

- Zgrada - zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE BARILOVIĆ

Članak 3(1) III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Barilović (u daljnjem tekstu:

Plan) određene su površine slijedećih namjena:

a) GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENIH DIJELOVA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

b) IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

- gospodarska namjenaproizvodna namjena – pretežito industrijska (I1)poslovne namjene - komunalno servisne (K3)pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4)površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - kamenolom (E3)ugostiteljsko – turistička namjena - kamp (T3)ugostiteljsko – turistička namjena - zdravstveni (T4)ugostiteljsko – turistička namjena – kamp odmorište (T5)ugostiteljsko – turistička namjena – edukativni (T6)

- sportsko – rekreacijska namjena sportsko-rekreacijski centar (R1)rekreacija (R2)kupališta (R5)

- posebna namjena (N)- groblja (G)- površine infrastrukturnih sustava (IS)

c) POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE- osobito vrijedno obradivo tlo (P1)- vrijedno obradivo tlo (P2)- ostala obradiva tla (P3)

d) ŠUMA - gospodarska šuma (Š1) - zaštitna šuma (Š2)

e) OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

f ) VODNE POVRŠINE.

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

138

- površine građevinskog područja za:površine naselja i izdvojenih dijelova naseljapovršine izvan naselja za izdvojene namjene

- građevine izvan građevinskog područja za izgradnju: infrastrukture, građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, kampova i drugih sportsko – rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama, stambeno – gospodarskih građevina poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim gospodarstvima i postojeće (zatečene) građevine.

Površine iz stavka1. prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000, na digitalnim topografskim kartama (DTK25), te su načelno razgraničene u skladu s mjerilom i točnošću koja proizlazi iz tog mjerila.

Članak 4(2) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela i površine predviđene

za njegov razvoj (neizgrađeni dio građevinskog područja i neuređeni dio građevinskog područja) od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

(3) Građevinska područja prikazana su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000, na digitalnim topografskim kartama (DTK25) i kartografskom prikazu br. 4. Građevinska područja u mjerilu 1:5.000, na digitalnim katastarskim planovima, te su razgraničena u skladu s mjerilom i točnošću koja proizlazi iz tih mjerila.

Članak 5(4) Planom su utvrđene granice građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih

područja naselja Općine Barilović, što obuhvaća njegovih 44 statističkih određenih naselja u sastavu Općine, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora pretežito stambene namjene.

(5) Građevinska područja naselja primarno su namijenjena gradnji stambenih, gospodarskih, javnih i društvenih zgrada te sportsko rekreacijskih građevina.

(6) U građevinskom području naselja zabranjena je gradnja turističkih naselja te groblja.

(7) Uvjeti i način gradnje u građevinskim područjima naselja detaljno su utvrđeni u Poglavlju 2.2. Građevinska područja naselja ovih Odredbi za provođenje.

Članak 6(8) Površine izvan naselja za izdvojene namjene na području Općine Barilović razgraničene su

na:

- namjene za koje se određuje izdvojeno građevinsko područje izvan naselja:gospodarska namjena

- proizvodna namjena (I1)- poslovne namjene (K)- pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4)- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina-kamenolom (E3)- ugostiteljsko – turistička namjena (T)

sportsko – rekreacijska namjena (R)groblja (G)površine infrastrukturnih sustava (IS)

- namjene za koje se ne određuje izdvojeno građevinsko područje izvan naselja:građevine infrastrukturegrađevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnjigrađevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvustambeno – gospodarske građevine poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim

gospodarstvimapostojeće (zatečene) građevine izvan građevinskih područjastambene i pomoćne građevine za vlastite potrebe na građevnim česticama od 20 ha

više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više.

139

(9) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja zabranjena je gradnja građevina stambene namjene.

(10) Uvjeti i način gradnje u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja detaljno su utvrđeni u Poglavlju 2.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja ovih Odredbi za provođenje.

(11) Uvjeti i način gradnje izgrađenih struktura izvan građevinskih područja detaljno su utvrđeni u Poglavlju 2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja ovih Odredbi za provođenje.

Članak 7(12) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i

utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000, na digitalnim topografskim kartama (DTK25).

(13) Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj namjeni. Neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (makija, garig, šikare, šibljaci i drugo), a pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju smatra se poljoprivrednim zemljištem.

(14) Osobito vrijedno obradivo (P1) poljoprivredno zemljište su najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije.

(15) Vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište su površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini.

(16) Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim:

- kad nema niže vrijednog poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini ili kada bi troškovi dislokacije na niže vrijedno poljoprivredno zemljište premašivali opravdanost nepoljoprivredne investicije

- kada je utvrđen interes RH za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja

- pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda

- za korištenje građevina koje su ozakonjene temeljem posebnog zakona.

(17) Iznimno, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se planirati za drugu gospodarsku funkciju koja nije poljoprivredna ako:

- u postojećem građevinskom području nema slobodnih površina za smještaj planiranog zahvata u prostoru, koji predstavlja investiciju za projekte koji pridonose razvojnim ciljevima jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave i RH, kroz zapošljavanje i gospodarski razvoj, što se dokazuje razvojnim programima ili planovima sukladno posebnom propisu kojim se uređuje regionalni razvoj RH, pod uvjetom da je osigurana infrastruktura

- zahvat izvan granica građevinskog područja predstavlja pojedinačnu korekciju zbog funkcionalnog širenja građevne čestice, površine do 0,5 ha.

(18) Uvjeti i način gradnje na poljoprivrednim tlima isključivo osnovne namjene utvrđeni su u Poglavlju 2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskih područja ovih Odredbi za provođenje.

Članak 8(19) Šume su podijeljene prema Zakonu o šumama prema namjeni na:

- gospodarske šume (Š1)

- zaštitne šume (Š2).

(20) Šumama na području obuhvata prostornog plana gospodari se u skladu sa šumsko-gospodarskim planovima, ponajprije šumskogospodarskom osnovom područja (plan

140

nacionalne razine) te osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama za šume u državnom vlasništvu i programima gospodarenja za šume šumoposjednika te prema programima gospodarenja za šume posebne namjene, kao i godišnjim operativnim planovima koji su izvršne naravi. Šuma se može krčiti izuzetno u skladu sa zakonima i posebnim propisima te za potrebe ovog plana ili plana višeg reda.

(21) Razgraničenje šumskih površina obavlja se temeljem kriterija o funkciji šuma kao općem dobru i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno – zdravstvenih i rekreacijskih uvjeta i trajne zaštite tla, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000, na digitalnim topografskim kartama (DTK25).

(22) Gospodarenje šumama te gradnju u šumama i/ili na šumskom zemljištu treba provoditi u skladu sa Zakonom o šumama.

(23) Sukladno Zakonu o šumama, šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. Šumom se smatraju i šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protupožarni prosjeci te ostala manja otvorena područja unutar šume, šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu, šume od posebnog ekološkog, znanstvenog, povijesnog ili duhovnog interesa, vjetrobrani i zaštitne zone – zaštitni pojasevi drveća površine veće od 10 ari i širine veće od 20 m.

(24) Gospodarske šume (Š1) uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda.

(25) Zaštitne šume (Š2) prvenstveno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine.

(26) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, građevine koje su planirane prostornim planovima, građevine za potrebe obrane te spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata.

(27) Uvjeti i način gradnje na šumama isključivo osnovne namjene utvrđeni su u Poglavlju 2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskih područja ovih Odredbi za provođenje.

Članak 9(28) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem

kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000, na digitalnim topografskim kartama (DTK25).

(29) Ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta treba štititi preispitivanjem njihove potencijalne vrijednosti za poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju. Proizvodno manje vrijedne površine treba štititi u smislu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

(30) Uvjeti i način gradnje na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu (PŠ) utvrđeni su u Poglavlju 2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskih područja ovih Odredbi za provođenje.

Članak 10(31) Vodne površine su vodotoci (rijeke, potoci), akumulacije.

(32) Poželjno je da vodne površine imaju multifunkcionalnu ulogu, odnosno, uz osnovnu namjenu trebaju se koristiti za dopunske namjene. U planiranju korištenja vodnih resursa, potrebno je uskladiti osnovne i dopunske namjene (sport, rekreacija, ribolov i sl.), a sve s ciljem racionalnog i održivog gospodarenja.

(33) Vodne površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000, na digitalnim topografskim kartama (DTK25).

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 11(34) Gradnja novih građevina i zamjenskih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina u

prostoru Općine Barilović moguća je u skladu s odredbama ovog Plana.

141

(35) Gradnja zamjenskih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina koje ne zadovoljavaju jedan ili više lokacijskih uvjeta (npr. kig, visina, ukupna visina, etažna visina, udaljenosti od regulacijske linije, udaljenosti od međa građevne čestice, udaljenosti između zgrada, površina prirodnog terena i sl.) utvrđenih ovim Planom moguća je na način da se ti uvjeti ne pogoršavaju, a ostali trebaju biti u skladu s Odredbama za provođenje ovog Plana.

(36) Temeljem posebnih uvjeta gradnje tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara za nove i zamjenske građevine te rekonstrukciju postojećih pojedinačnih kulturnih dobara i/ili onih koje se nalaze na površini koja je kulturno dobro, može se odstupiti od uvjeta utvrđenih ovim Planom.

(37) Uvjeti uređenja prostora za građevnu parcelu moraju sadržavati i stupanj seizmičnosti područja u kojem se parcela nalazi.

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 12(38) Građevine i površine od važnosti za Državu i Karlovačku županiju te zahvati u prostoru i

površine državnog i županijskog značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem određeni su sukladno posebnom propisu, a ovim se Planom utvrđuju osnovni plansko – usmjeravajući uvjeti.

(39) Građevine od važnosti za Državu su:

- prometne i komunikacijske građevine i površine:željezničke građevine:

- planirana glavna magistralna željeznička pruga na EU koridoru Vb (pruga visoke učinkovitosti) velike propusne moći Zagreb – Karlovac – Josipdol – Rijeka s odvojkom Drežnica – Gospić – Knin

- energetske građevine:hidroelektrane s pripadajućim građevinama:

- HE Lučica- (M)HE Barilović

dalekovodi 220kV i više, s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tom dalekovodu:- 2X400kV dalekovod Brinje - RP Veleševec (Zagreb)- 220kV Brinje – Mraclin

međunarodni i magistralni cjevovodi koji služe za transport nafte, plina ili naftnih derivata, uključivo terminal, otpremnu i mjerno regulacijsku (redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu s tim cjevovodom: - Jadranski naftovod (JANAF) Omišalj – Sisak- magistralni plinovod Bosiljevo – Sisak (planirani).

(40) Površine državnog značaja su istražni koridori i površine za planiranje građevina iz prethodnog stavka.

(41) Zahvati u prostoru, odnosno površine državnog značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem su:

- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina:kamenolom Barilovićkamenelom Ponorac.

(42) Građevine od važnosti za Karlovačku županiju su:

- prometne i komunikacijske građevine i površine:cestovne građevine:

- ŽC3184_Duga Resa (ŽC3182) - Belajske Poljice (ŽC3185)- ŽC3185_administrativna granica Grada Karlovca – Barilović – Perjasica –

Generalski Stol (D23)- ŽC3189_Barilović (ŽC3185) – Krnjak (D1)- LC34077_Belajske Poljice (ŽC3185) - administrativna granica Grada Karlovca- LC34079_ ŽC3184 - Pečurkovo Brdo – LC34080- LC34080_ Belaj (ŽC3185) - Leskovac - Šćulac (ŽC3185)- LC34081_ Leskovac (LC34080) - Carevo Selo - Barilović (ŽC3185)

142

- LC34082_ ŽC3185 - G. Velemerić - D. Velemerić - administrativna granica Grada Karlovca

- LC34107_ ŽC3185 – Mrežnički Brest – Petrunići – Siča – ŽC3185- LC34108_ ŽC3185 - Cerovac Barilovićki – Žabljak- LC34110_ Svojić - ŽC3185- LC34111_ Perjasica (ŽC3185) - Primišje (ŽC3256)

- energetske građevine:dalekovodi od 35kV do 220kV, s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tom

dalekovodu:- 110kV HE Gojak –Lešće – VES Lučica –VES Barilović – Švarča (Vojnić) - 2x110kV Švarča – Vojnić - 2x35(20)kV za VES Barilović- 35(20)kV VES Lučica – VES Barilović – TS Švarča.

(43) Površine županijskog značaja su:

- površina izdvojenog građevinskog područja županijskog značaja gospodarske namjene

- Poslovni park Karlovac

- Izvorište Petaki.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.0. OPĆE ODREDBE

Članak 13(44) Osnovna namjena građevinskog područja naselja je stanovanje s pratećim društvenim,

uslužnim i gospodarskim sadržajima, sukladno veličini, odnosno središnjem značaju naselja.

(45) Unutar građevinskog područja naselja odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

(46) Sve poljoprivredno i šumsko zemljište u građevinskom području naselja, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

Članak 14(47) U građevinskom području naselja predviđena je gradnja novih građevina, te obnova,

rekonstrukcija i održavanje postojećih građevina namijenjenih za:

- stanovanje i prateće pomoćne i gospodarske funkcije

- gospodarske građevine

- rad bez štetnih utjecaja na okoliš

- javne i prateće sadržaje

- društvene djelatnosti

- trgovačke i uslužne sadržaje

- turističke i ugostiteljske sadržaje

- vjerske sadržaje

- prometnu i komunalnu infrastrukturu

- sport i rekreaciju, te odmor.

(48) Unutar građevinskog područja naselja moguće je uređenje zaštitnih i javnih zelenih površina te drugih površina koje služe za normalno funkcioniranje naselja.

Članak 15(49) Ovim Planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Općine Barilović na

slijedeći način:

143

STATISTIČKO NASELJE OZNAKA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA1. BANJSKO SELO N1, N2, N3, N4, N5, N6, N71

2. BARILOVIĆ N8, N9, N10, N11, N121, N133. BELAJ N14, N151, N16, N17, N18, N19, N20, N21, N292

4. BELAJSKE POLJICE N152, N22, N23, N24, N255. BELAJSKI MALINCI N72, N26, N27, N28, N291

6. CAREVO SELO N30, N317. CEROVAC BARILOVIČKI N32, N33, N34, N35, N36, N378. DONJA PERJASICA N38, N39, N40, N41, N42, N43, N44, N45, N46

9. DONJI SKRADN47, N48, N49, N50, N51, N52, N53, N54, N55, N56, N57, N58, N59, N255

10. DONJI VELEMERIĆ N122, N60, N61, N62, N63, N64, N65, N6611. GAĆEŠKO SELO N67, N68, N69, N70, N71, N72, N7312. GORNJI POLOJ N74, N75, N76, N77, N78, N79, N80, N81, N82, N831

12. GORNJI VELEMERIĆ N841, N85, N86, N87, N8814. KESTENJAK N89, N90, N9115. KORANSKA STRANA N92, N93, N94, N95, N96, N97, N25616. KORANSKI BRIJEG N98, N99, N100, N101, N102, N103, N104, N10517. KORANSKO SELO N106, N107, N108, N109, N110, N111, N112, N11318. KOSIJERSKO SELO N114, N115, N116, N117, N118, N119, N120, N121, N122, N123,

N124, N125, N126, N12719. KRIŽ KORANSKI N128, N1291

20. LESKOVAC BARILOVIČKI N1292, N130, N131, N132, N13321. LUČICA N134, N135, N13622. MALA KOSA N137, N138, N1389, N14023. MALI KOZINAC N141, N142, N25424. MARLOVAC N143, N144, N145, N146, N14725. MAUROVIĆI N148, N14926. MILOŠEVAC N150, N151, N152, N153, N154, N155, N156, N157, N158, N15927. MREŽNICA N160, N161, N162, N163, N164, N165, N16628. NOVI DOL N167, N16829. NOVO SELO PERJASIČKO N169, N17030. ORIJEVAC N171, N172, N25731. PERJASICA N173, N174, N175, N176, N177, N17832. PODVOŽIĆ N842, N17933. PONORAC PERJASIČKI N180, N181, N182, N183, N18434. POTPLANINSKO SELO N185, N186, N187, N188, N18935. SIČA N190, N191, N192, N19336. SREDNJI POLOJ N832, N194, N195, N196, N197

37. SVOJIĆN198, N199, N200, N201, N202, N203, N204, N205, N206, N207, N208, N209

38. ŠĆULAC N210,N211, N212, N213, N214, N215, N216, N21739. ŠTIRKOVAC N218, N219, N22040. TOČAK PERJASIČKI N1502, N221, N222, N223, N224, N225, N22641. VELIKI KOZINAC N227, N228, N229, N230, N231, N232, N233, N25442. VIJENAC BARILOVIČKI N234, N235, N236, N237, N238, N239, N240, N24143. ZINAJEVAC N242, N243, N245, N24644. ŽABLJAK N247, N248, N249, N250, N251, N252, N253

Članak 16(50) Građevinska područja naselja N45, N46, N93 i N256 nalaze se u zoni akumulacije VES Lučica

(prema Prostornom planu područja VES Lučica).

(51) Izgradnja u građevinskim područjima naselja iz prethodnog Stavka moguća je samo u smislu poboljšanja uvjeta života i rada prema uvjetima ovoga Plana.

(52) Dijelovi građevinskih područja naselja N136, N135, N134, N217, N13 nalaze se u zoni

144

akumulacije VES Barilović.

(53) Izgradnja u dijelovima građevinskih područja naselja iz prethodnog Stavka moguća je samo u smislu poboljšanja uvjeta života i rada prema odredbama ovoga Plana.

(54) Građevinska područja naselja: N67, N68, N69, N70, N71, N72, N73, N198, N199, N200, N 201, N202, N203, N204, N205, N206, N207, N208, N209, N185, N186, N187, N188, N189, N160, N161, N162, N163, N164, N165, N221, N222, N223, N224, N225, N226, N157, N153, N1501, N1502, N74, N75, N76, N77, N78, N80, N196, N197, N167, N168, N137, N138, N139, N140, N173, N174, N175, N178 nalaze se u prostoru predloženom za zaštitu u rangu parka prirode ili regionalnog parka (Poglavlje 6.1. Prirodna baština). Do proglašenja zaštite prirode izgradnja u ovim građevinskim područjima naselja moguća je u skladu s Odredbama za provođenje ovog Plana uz obvezatno ishođenje posebnih uvijete zaštite prirode od nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 17(55) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz prometne površine različitog ranga prilaz se

treba ostvariti s prometne površine nižeg ranga (npr. s nerazvrstane ceste, a ne s javne ceste).

(56) Građevna čestica mora imati neposredan ili posredan pristup na prometnu površinu.

(57) Građevne čestice u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja moraju imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje širine 3,0 m, a građevne čestice u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja moraju imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje širine 5,5 m.

(58) Minimalan broj parkirališnih mjesta propisan je u Poglavlju 5.1.1.Cestovni promet ovih Odredbi za provođenje.

(59) Način vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda utvrđen je u Poglavlju 5.2.2. Vodnogospodarski sustav ovih Odredbi za provođenje.

(60) Način opskrbe električnom energijom utvrđen je u Poglavlju 5.2.1.1. Elektroenergetski sustav ovih Odredbi za provođenje.

(61) Prigodom gradnje poslovnih i stambenih zgrada investitor zgrade mora, uz osnovnu infrastrukturu iz Poglavlja 0. Pojmovnik Odredbi za provođenje, izgraditi i pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu.

2.2.0.1. Udaljenost zgrade od međe građevinske čestice i od regulacijske linije

Članak 18(62) Udaljenost zgrade od međe građevinske čestice i od regulacijske linije mjeri se od

najistaknutijeg dijela zgrade.

(63) Udaljenost zgrade od međe građevinske čestice i od regulacijske linije mora osigurati postizanje propisane međusobne udaljenosti između zgrada.

(64) Ako građevna čestica graniči s vodnom površinom minimalna udaljenost svih građevina (zgrada, ograda, potpornih zidova i dr.) na građevnoj čestici od te regulacijske linije je 10,0 m odnosno kako je utvrđeno važećim posebnim propisima o vodama i zaštiti voda (Zakon o vodama i dr.), jer se gradnjom građevina ne smije spriječiti slobodan prolaz uz vodne površine, smanjiti njihova protočnost ili na bilo koji drugi način ugrozili vodna površina. Od dvije vrijednosti primjenjuje se veća.

2.2.0.2. Međusobna udaljenost između zgrada

Članak 19(65) Međusobna udaljenost između zgrada na susjednim građevnim česticama (međusobna

udaljenost između susjednih zgrada) i međusobna udaljenost između zgrada na istoj građevnoj čestici mjeri se od najistaknutijih konstruktivnih dijelova zgrada u tlocrtnoj projekciji.

(66) Međusobna udaljenost između zgrada i udaljenost zgrada od regulacijske linije mora biti u skladu s odredbama važećih posebnih propisa o zaštiti od požara, potresa, elementarnih nepogoda, ratnih opasnosti i dr.

145

(67) Međusobni razmak zgrada može biti i manji od propisanog Odredbama ovog Plana, pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

(68) Ako se zgrada gradi južno od školske ili predškolske zgrade njihova minimalna međusobna udaljenost mora osigurati prirodno osunčanje prostorija u zimskom periodu.

2.2.1. STAMBENE ZGRADE

Članak 20(69) Stambene zgrade su:

- obiteljska zgrada zgrada s najviše 2 stanamaksimalna GBP 400 m2

najviše 4 etaže (Po+P+1+Ppotk), a umjesto podruma (Po) može se graditi suteren (S)

najveće visine (h) 7,20 m za Po+P+1+Ppotk najveće visine (h) 8,70 m za S+P+1+Ppotk

- višestambena zgradazgrada s najmanje 3 i najviše 8 stana;najviše 4 etaža (Po+P+1+Ppotk ili Po+P+2), a umjesto podruma (Po) može se graditi

suteren (S)najveće visine (h) 8,2 m za Po+P+1+Ppotk odnosno 10,0 m za Po+P+2 . najveće visine (h) 9,7 m za S+P+1+Ppotk odnosno 11,5 m za S+P+2.

(70) Izgradnja obiteljskih zgrada temeljem odredbi ovog Plana moguća je unutar svih građevinskih područja naselja na području Općine Barilović.

(71) Višestambene zgrade mogu se graditi samo u građevinskim područjima naselja N8, neizgrađenom dijelu N121, N17 i N23.

(72) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ili više stambenih zgrada, kao zgrada osnovne namjene.

(73) Stambene zgrade mogu se koristiti za stalno i povremeno (sekundarno) stanovanje.

Članak 21(74) Građevine ili prostori koji nisu bili stambene namjene mogu se djelomično ili u cijelosti

prenamijeniti u stambene, pomoćne ili gospodarske prostore, u skladu s Odredbama ovog Plana.

Članak 22(75) Na građevnoj čestici mogu se uz stambenu zgradu/stambene zgrade, kao zgradu osnovne

namjene, smjestiti poljoprivredne gospodarske i pomoćne zgrade na način da formiraju funkcionalnu, gospodarsku i oblikovnu (arhitektonsku) cjelinu, ako je to u skladu s ostalim Odredbama ovog Plana, te sljedećim uvjetima:

- uz obiteljsku zgradu mogu se smjestiti poljoprivredne gospodarske i pomoćne zgrade

- uz višestambenu zgradu mogu se smjestiti samo pomoćne zgrade.

(76) Visina poljoprivrednih, gospodarskih i pomoćnih zgrada mora biti usklađena s visinom stambene zgrade na čijoj se građevnoj čestici grade (tj. ne smiju ju nadvisiti).

(77) Maksimalna visina poljoprivrednih gospodarskih i pomoćnih zgrada je najviše 2 etaže, a najveće visine 4,5 m.

Članak 23(78) Poljoprivrednim gospodarskim zgradama iz prethodnog Članka ovih Odredbi smatraju se:

- poljoprivredne gospodarske zgrade bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i sl.

146

- poljoprivredne gospodarske zgrade s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci, pušnice, sušare, nadstrešnice i obori za stoku, gnojište i sl.

Članak 24(79) Poljoprivredne gospodarske zgrade s potencijalnim izvorima zagađenja mogu se graditi u

građevinskom području naselja za uobičajeni uzgoj i tov stoke i peradi, kojim se smatra broj komada od :

- odraslih goveda do 12

- tovnih teladi i junadi do 10

- ovce, koze do 75

- konja do 5

- odraslih svinja, krmača do 5

- tov svinja do 10

- peradi do 200

- sitnih glodavaca do 75.

(80) Izgradnja poljoprivrednih gospodarskih zgrada s potencijalnim izvorima zagađenja omogućena je za istovremeni uzgoj i tov najviše tri različite vrste životinja. Za uzgoj i tov samo jedne vrste životinja navedenih u prethodnom Stavku, maksimalni dozvoljeni broj komada se udvostručuje.

(81) U slučaju izgradnje, zamjenske gradnje ili rekonstrukcije u postojećim domaćinstvima sa poljoprivrednim gospodarstvima dozvoljeni broj komada (odraslih goveda ili tovne teladi i junadi ili ovaca, koza) se upetorostručuje za samo jednu vrstu uzgoja, ukoliko to prostorne mogućnosti na građevnoj čestici dozvoljavaju.

(82) Izgradnja zgrada iz Stavka 1. ovog Članka nije dozvoljena unutar građevinskih područja naselja: N8, N17, N18, N23, N24, te u područjima posebnog režima zaštite (graditeljske i prirodne baštine).

(83) Pri gradnji poljoprivrednih gospodarskih građevina s potencijalnim izvorima zagađenja treba se pridržavati načela dobre poljoprivredne prakse, zakonski propisanih normi te koristiti suvremene tehnologije uzgoja kako bi se minimalizirao ili neutralizirao štetan i uznemirujući utjecaj na okolinu.

Članak 25(84) Pomoćnim zgradama smatraju se: garaže, natkrivena parkirališta, drvarnice, spremišta, vrtne

sjenice, kotlovnice, ljetne kuhinje i sl. te građevine s poslovnim, društvenim i javnim, sportsko – rekreacijskim i drugim namjenama koje nadopunjuju stanovanje kao osnovnu namjenu.

Članak 26(85) U stambenim zgradama mogu se smjestiti sadržaji poslovne (prema uvjetima iz ovog Članka),

društvene i javne, sportsko – rekreacijske, te drugih namjena koje nadopunjuju stanovanje kao osnovnu namjenu, a koji zajedno mogu zauzimati do 40% ukupnog GBP-a. Navedeni sadržaji mogu se na građevnoj čestici obiteljske zgrade smjestiti u zgradi osnovne namjene i pomoćnim zgradama, a na građevnoj čestici višestambene zgrade samo u zgradi osnovne namjene.

(86) Poslovnim sadržajima iz prethodnog Stavka smatraju se zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljsko turističke i slične djelatnosti, odnosno:

- tihe i čiste djelatnosti: različite kancelarije, uredi, biroi i druge slične djelatnosti, mali proizvodni pogoni, trgovački i ugostiteljsko turistički sadržaji, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske i slične uslužne radnje i slično

- bučne i potencijalno opasne djelatnosti: mali bučni proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije i slično.

147

(87) Tihe i čiste djelatnosti mogu se smjestiti u stambene zgrade, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.

(88) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne smiju se smještati u višestambene zgrade.

(89) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti smiju se smjestiti u obiteljske zgrade samo ako to omogućava tehnološko rješenje, veličina građevne čestice i njen položaj u naselju, te predviđene mjere zaštite okoliša i života stanovnika.

(90) Pri smještavaju poslovnih i drugih sadržaja u stambene zgrade moraju se poštovati važeći zakonski propisi zaštite od buke (Zakon o zaštiti od buke, Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave i dr.).

2.2.1.1. OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 27(91) Građevna čestica nalazi se u cijelosti u građevinskom području naselja i mora imati površinu i

oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 28(92) Minimalne veličine građevinskih čestica obiteljskih zgrada određuju se za:

način gradnje

najmanjaširina građevne

čestice

najmanjadubina

građevnečestice

najmanjaPovršinagrađevnečestice

najvećikoeficijent

izgrađenostigrađevnečesticemax kig

a) gradnju zgrade na samostojeći način:1 nadzemna etaža 14 m 20 m 500 m2 0,302 nadzemne etaže 16 m 30 m 650 m2 0,303 nadzemne etaže 20 m 30 m 800 m2 0,30b) gradnju zgrade na poluugrađeni način:1 nadzemna etaža 10 m 25 m 300 m2 0,402 nadzemne etaže 14 m 35 m 450 m2 0,40c) gradnju zgrade u nizu :1 nadzemna etaža 8 m 25 m 200 m2 0,502 nadzemne etaže 6 m 20 m 150 m2 0,50

(93) Iznimno od prethodnog Stavka, za čestice na kojima će se uz obiteljsku zgradu izgraditi i poljoprivredne gospodarske zgrade za potrebe poljoprivredne proizvodnje, osim tovilišta, širina novoformirane građevne čestice ne može biti manja od 25 m, a dubina ne manja od 40 m.

(94) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) jest:

- za gradnju na samostojeći način 0,6

- za gradnju na poluugrađeni način 0,8

- za gradnju u nizu 1,0.

(95) Maksimalna površina građevne čestice obiteljske zgrade iznosi:

- za gradnju na samostojeći način 1.800 m2

- za gradnju na poluugrađeni način 1.350 m2

- za gradnju u nizu 900 m2.

(96) Iznimno od prethodnog Stavka, minimalna površina građevne čestice obiteljske zgrade koja se nalazi u izgrađenom dijelu građevinskog područja unutar Urbanističkog plana uređenja naselja Barilović (UPU 1) i građevne čestice etnoloških građevina iz Poglavlja 6.2. Kulturna baština ovih Odredbi je:

148

- za gradnju na samostojeći način 240 m2

- za gradnju na poluugrađeni način 200 m2

- za gradnju u nizu 120 m2.

(97) Iznimno, građevna čestica obiteljske zgrade može biti max 3.000 m2, uz maksimalni kig = 0,3 i maksimalni kis=0,4, ako se na njoj grade poljoprivredne gospodarske građevine za poljoprivrednu, stočarsku i/ili neku drugu gospodarsku djelatnost koja zahtijeva veću površinu. Izgradnja obiteljske zgrade na takvoj građevnoj čestici može biti samo na samostojeći način.

Članak 29(98) Za gradnju višestambene zgrade minimalna površina građevne čestice je 1350 m2.

(99) Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju višestambene zgrade je 0,60.

(100) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za gradnju višestambene zgrade iznosi 0,9.

2.2.1.2. SMJEŠTAJ ZGRADE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 30(101) Stambene zgrade, kao zgrade osnovne namjene treba graditi bliže ulici (prometnoj površini), a

poljoprivredne gospodarske i pomoćne zgrade treba graditi dalje od ulice u dubini građevne čestice odnosno iza stambenih zgrada.

(102) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj zgrada na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena (nagib veći od 12%), oblik građevne čestice i tradicijska organizacija građevne čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom Stavku.

Članak 31(103) Iznimno od Odredbi ovog Plana o smještaju poljoprivrednih gospodarskih zgrada s

potencijalnim izvorima zagađenja, smještaj pčelinjaka na građevnoj čestici utvrđuje se prema važećem posebnom propisu (Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše).

2.2.1.2.1. Udaljenost zgrada od međe građevne čestice

Članak 32(104) Obiteljske zgrade mogu se graditi na samostojeći način, poluugrađeni način i u nizu.

(105) Višestambene zgrade mogu se graditi samo na samostojeći način.

(106) Minimalna udaljenost samostojeće obiteljske zgrade od međa građevne čestice je 3,0 m (ako je na tom pročelju planirana gradnja otvora) odnosno 1,0 m (ako na dijelovima zgrade koji su od međe građevne čestice udaljeni manje od 3,0 m nije planirana gradnja otvora, osim kada je susjedna građevna čestica površina javne namjene. Otvorima se ne smatraju fiksna neprozirna ostakljenja maksimalne površine 0,4 m2 (građevinski otvor), dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalne veličine Ø 15 cm, odnosno 15 x 15 cm (građevinski otvor), a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

(107) Minimalna udaljenost poluugrađene obiteljske zgrade od međa građevne čestice (uz koje nije prislonjena) je 4,0 m.

(108) Minimalna udaljenost ugrađene obiteljske zgrade od međa građevne čestice (uz koje nije prislonjena) je 5,0 m.

(109) Minimalna udaljenost višestambene zgrade od međa građevne čestice mora iznositi najmanje ½ visine građevine, ali ne manje od 4,0 m.

Članak 33(110) Poljoprivredne gospodarske zgrade s potencijalnim izvorom zagađenja mogu se graditi na

samostojeći način, poluugrađeni način i u nizu.

149

(111) Minimalna udaljenost poljoprivrednih gospodarskih zgrada s potencijalnim izvorom zagađenja od međe građevne čestice (uz koje nisu prislonjene) je 3 m.

(112) Iznimno od prethodnog Stavka, udaljenost poljoprivrednih gospodarskih zgrada s potencijalnim izvorom zagađenja od međe građevne čestice može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, ako je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta:

- da na susjednoj građevnoj čestici već postoji poljoprivredna gospodarska zgrada s potencijalnim izvorom zagađenja ili gnojište na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe građevne čestice (ali ne manje od 1,0 m)

- ukoliko se radi o rekonstrukciji ili gradnji zamjenske poljoprivredne gospodarske zgrade s potencijalnim izvorom zagađenja.

Članak 34(113) Pomoćne zgrade i poljoprivredne gospodarske zgrade bez izvora zagađenja mogu se graditi

na samostojeći način, poluugrađeni način i u nizu.

(114) Minimalna udaljenost samostojeće pomoćne zgrade odnosno samostojeće poljoprivredne gospodarske zgrade bez izvora zagađenja od međa građevne čestice je 3,0 m (ako je na tom pročelju planirana gradnja otvora) odnosno 1,0 m (ako na dijelovima zgrade koji su od međe građevne čestice udaljeni manje od 3,0 m nije planirana gradnja otvora, osim kada je susjedna građevna čestica površina javne namjene. Otvorima se ne smatraju fiksna neprozirna ostakljenja maksimalne površine 0,4 m² (građevinski otvor), dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalne veličine Ø 15 cm ili 15 x 15 cm (građevinski otvor), a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

(115) Minimalna udaljenost poluugrađene i ugrađene pomoćne zgrade odnosno poluugrađene i ugrađene poljoprivredne gospodarske zgrade bez izvora zagađenja od međa građevne čestice (uz koje nije prislonjena) je 3,0 m.

Članak 35(116) Minimalna udaljenost poljoprivrednih gospodarskih zgrada u kojima se sprema sijeno i slama

ili su izrađene od drveta, iznosi najmanje 5,0 m od međe građevne čestice.

(117) Vodonepropusnu septičku ili sabirnu jamu bez mogućih ispuštanja u okoliš locirati prema ulici, minimalno udaljenu 3,0 m od susjedne međe.

2.2.1.2.2. Udaljenost zgrada od regulacijske linije

Članak 36(118) Minimalna udaljenost od regulacijske linije je za:

- obiteljske zgrade 5,0 m

- višestambene zgrade 5,0 m

- pomoćne zgrade 10,0 m

- poljoprivredne gospodarske zgrade bez izvora zagađenja 10,0 m

- poljoprivredne gospodarske zgrade s potencijalnim izvorom zagađenja20,0 m.

(119) Iznimno od prethodnog Stavka, udaljenost zgrada od regulacijske linije može biti manja:

- kod gradnje interpolacija

- kod gradnje zamjenskih građevina i rekonstrukcije postojećih građevina

- kod gradnje uz dvije ili više regulacijskih linija udaljenost od druge i ostalih regulacijskih linija može biti minimalno 3,0 m

- slučajevima iz poglavlja 2.2.1.2. Smještaj zgrade na građevnoj čestici.

(120) Iznimno na regulacijskoj liniji može se graditi garaža za osobni automobil pod uvjetom da je građevna čestica strma, nagiba većeg od 12 %, i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

150

2.2.1.2.3. Međusobna udaljenost između zgrada

Članak 37(121) Minimalna udaljenost između samostojećih obiteljske zgrade i postojeće zgrade na susjednoj

čestici mora biti veća od visine više od dviju zgrada, odnosno:

- 5,0 m za zgradu s 1 nadzemnom etažom

- 8,0 m za zgradu s 2 nadzemne etaže

- 10,0 m za zgradu s 3 nadzemne etaže,

- odnosno, može biti i manja ako je u skladu sa poglavljem 2.2.0.2. Međusobna udaljenost između zgrada ovih Odredbi.

(122) Od dvije vrijednosti iz prethodnog Stavka uvijek se primjenjuje veća.

(123) Međusobni razmak višestambenih zgrada ne može biti manji od h1/2 + h2/2 + 5m, gdje je h1 visina jednog objekta, a h2 visina drugog objekta.

(124) Minimalna udaljenost samostojećih pomoćne zgrade ili poljoprivredne gospodarske zgrade bez izvora zagađenja od zgrade na susjednoj čestici ovisi o etažnoj visini i/ili vrsti stambene zgrade na čijoj se građevnoj čestici gradi, te je jednaka vrijednostima iz Stavka 1. ovog Članka.

Članak 38(125) Iznimno od prethodnog Članka ovih Odredbi, međusobna udaljenost između zgrada može biti

manja kod rekonstrukcije postojećih zgrada i gradnje zamjenskih građevina, odnosno može se zadržati (ali ne i smanjiti) postojeća udaljenost između zgrada, ako to nije suprotno odredbama posebnih propisa o zaštiti od požara, potresa, elementarnih nepogoda, ratnih opasnosti i dr. Ova iznimka se ne primjenjuje:

- za poljoprivredne gospodarske zgrade bez izvora zagađenja u kojima se sprema sijeno i slama

- pomoćne zgrade i poljoprivredne gospodarske zgrade bez izvora zagađenja koje su izgrađene od drveta.

Članak 39(126) Minimalna udaljenost poljoprivrednih gospodarskih zgrada s potencijalnim izvorom zagađenja,

osim gnojišta i gnojišnih jama od stambenih zgrada je 12,0 m, a na postojećim građevnim česticama gdje se to ne može postići, dopušta se minimalna udaljenost 8,0 m.

(127) Minimalna udaljenost gnojišta, gnojišnih jama od stambenih zgrada je 15,0 m, a od građevina za snabdijevanje vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) i ulične ograde 20,0 m.

Članak 40(128) Minimalna međusobna udaljenost zgrada na istoj građevnoj čestici je za:

- obiteljske zgrade 4,0 m

- višestambene zgrade 8,0 m

- odnosno može biti i manja ako je u skladu sa poglavljem 2.2.0.2. Međusobna udaljenost između zgrada ovih Odredbi.

(129) Iznimno od prethodnog Stavka, minimalna udaljenost poljoprivrednih gospodarskih zgrada s potencijalnim izvorima zagađenja određena je u prethodnom Članku ovih Odredbi.

2.2.1.3. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 41(130) Krovna konstrukcija može biti ravna, zaobljena, kosa, složena i sl.

(131) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova, sa svojom krovnom konstrukcijom (krovna kućica). Ukupna dužina krovnih

151

kućica je najviše polovina duljine pripadajućeg pročelja. Krovna kućica ne smije biti viša od sljemena krovne plohe na kojoj je građena.

(132) Dozvoljeno je korištenje – postavljanje sustava sunčanih kolektora odnosno fotonaponskih modula. Njihova postava mora biti u kosini krovne plohe zgrade pri čemu mogu pokriti do 50% njezine površine.

Članak 42(133) Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, smiju se preurediti u

kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s odredbama ovoga Plana (visina nadozida, nagib krova, sljeme).

(134) Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz prethodnog Stavka smiju se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni ili drugoj namjenu u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 43(135) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni

građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

(136) Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.

(137) Postojeće lođe na višestambenim zgradama moguće je zatvoriti, ali isključivo prema projektu preoblikovanja (rekonstrukcije) pročelja cijele zgrade.

2.2.1.4. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE

Članak 44(138) Na građevnim česticama stambenih zgrada gradnja ograda nije obavezna osim ako u dvorištu

slobodno borave životinje.

(139) Ograda se mora u cijelosti graditi na vlastitoj građevnoj čestici, s vanjskim rubom najdalje na rubu građevne čestice ili regulacijske linije. Visina ograde mjeri se od kote konačno uređenog terena uz ogradu više građevne čestice.

(140) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometne površine, na udaljenosti od osi ceste:

- 10,0 m kod državne ceste,

- 6,0 m kod županijske ceste,

- 5,0 m kod lokalne ceste,

- 3,5 m kod nerazvrstanih i ostalih cesta.

(141) Maksimalna visina ulične ograde je 1,6 m.

(142) Iznimno od prethodnog Stavka, ulične ograde mogu biti više od 1,60 m, kada je to nužno radi zaštite građevne čestice ili načina njenog korištenja.

(143) Visina ostalih ograda ne može biti veća od 2,0 m.

(144) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

(145) Sva vrata (kolna i pješačka) na ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani, odnosno na vlastitu građevnu česticu.

Članak 45(146) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava

izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

(147) Najveća visina potpornog zida je 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće

152

visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.

Članak 46(148) Minimalno 30% površine građevne čestice stambene zgrade mora biti prirodni teren.

Članak 47(149) Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila za potrebe stambenih zgrada mora se

predvidjeti na odnosnoj građevnoj čestici, kao parkirališno mjesto ili u garaži (koja može biti u sklopu zgrade ili kao pomoćna zgrada).

(150) Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada može zadržati postojeći broj PGM ako se ne povećava broj stambenih, poslovnih i/ili drugih jedinica.

2.2.2. GOSPODARSKE ZGRADE

Članak 48(151) Gospodarske zgrade su:

- proizvodne zgrade–zgrade za smještaj proizvodnih, obrtničkih, zanatskih i dr. proizvodnih djelatnosti (npr. proizvodni pogoni, bravarije, stolarije i sl.)

- poslovne zgrade - zgrade za smještaj trgovačkih, uslužnih, komunalnih, servisnih i dr. poslovnih djelatnosti (npr. uredi, saloni namještaja, frizerski saloni, robne kuće, opskrbni centri i sl.)

- ugostiteljsko-turističke zgrade - zgrade za smještaj ugostiteljsko-turističkih djelatnosti određene važećim posebnim propisima (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga, Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli i dr.). Na temelju prethodno navedenih propisa, ugostiteljski objekti se s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju razvrstavaju u skupine: hoteli, kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (soba za iznajmljivanje, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom, objekt za robinzonski smještaj), restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga.

(152) Proizvodna djelatnost iz prethodnog Stavka ne može biti uzgoj stoke.

(153) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ili više gospodarskih zgrada, kao zgrada osnovne i pomoćne namjene.

(154) Građevine ili prostori koji nisu bili gospodarske namjene mogu se djelomično ili u cijelosti prenamijeniti u gospodarske zgrade, u skladu s odredbama ovog Plana.

(155) Pri gradnji gospodarskih zgrada moraju se poštovati važeći propisi zaštite okoliša (zaštita od buke, onečišćavanja zrake, tla, voda i sl).

Članak 49(156) U gospodarskim zgradama (u zgradi osnovne namjene i pomoćnim zgradama) mogu se

smjestiti sadržaji kulturne, javne i društvene, rekreacijske, stambene i drugih namjena koje nadopunjuju gospodarske djelatnosti kao osnovnu namjenu i koji zauzimaju najviše 40% ukupnog GBP-a.

(157) Na građevnoj čestici gospodarske zgrade mogu se smjestiti maksimalno 2 stana.

(158) Neto površina stambene namjene na građevnoj čestici gospodarske zgrade je maksimalno 150 m2 po stanu te se uzima u obračun sadržaja koji nadopunjuju gospodarske djelatnosti kao osnovnu namjenu iz Stavka 1. ovog Članka.

Članak 50(159) Ograde i potporni zidovi na građevnim česticama gospodarskih zgrada grade se prema istim

uvjetima kao ograde i potporni zidovi na građevnim česticama stambenih zgrada.

153

(160) Iznimno od prethodnog Stavka, maksimalna visina ograde je 2,5 m.

Članak 51(161) Oblikovanje gospodarskih zgrada vrši se prema istim uvjetima kao oblikovanje stambenih

zgrada.

Članak 52(162) Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila za potrebe gospodarskih zgrada mora se

predvidjeti na odnosnoj građevnoj čestici, kao parkirališno mjesto ili u garaži (koja može biti u sklopu zgrade ili kao pomoćna zgrada) u skladu s poglavljem 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi.

(163) Odredba iz prethodnog Stavka primjenjuje se u postupku ishođenja akta kojima se dozvoljava gradnja za neizgrađene građevne čestice.

Članak 53(164) Pomoćne zgrade mogu se graditi na građevnoj čestici gospodarske zgrade uz zgradu

osnovne namjene prema istim uvjetima kao pomoćne zgrade na građevnoj čestici stambene zgrade.

Članak 54(165) Proizvodne i poslovne zgrade u građevinskim područjima naselja grade se prema sljedećim

uvjetima:

- mogu se graditi na samostojeći način

- zgrada može imati najviše 4 etaže (Po+P+2 ili Po+P+1+Ppotk), a umjesto podruma (Po) može se graditi suteren (S)

- maksimalna visina (h) je 12,0 m; osim za tehnološke građevine koje zbog djelatnosti koja se u njima obavlja zahtijevaju veću visinu (npr. silosi, dimnjaci i sl.)

- minimalna površina građevne čestice za smještaj poslovnih djelatnosti je:500 m2 (minimalna širina 15 m i minimalna dubina 20 m) za 1 nadzemnu etažu650 m2 (minimalna širina 18 m i minimalna dubina 30 m) za 2nadzemne etaže800 m2 (minimalna širina 20 m i minimalna dubina 30 m) za 3 nadzemne etaže

- maksimalna površina građevne čestice je za smještaj:proizvodnih, skladišnih i servisnih djelatnosti 1.000 m2

ostalih gospodarskih djelatnosti 1.500 m2

- maksimalni kig je 0,3

- maksimalni kis je 1,0

- minimalno 30% površine građevne čestice mora biti uređeni prirodni teren

- minimalna udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje ½ visine građevine, ali ne manje od 4,0 m

- minimalna udaljenost od susjednih zgrada, osim za dijelove zgrade koji zbog svoje funkcije zahtijevaju veću visinu (npr. vodotornjevi, silosi, sušare, dimnjaci i sl.) iznosi najmanje h1/2+h2/2+5m; gdje su h1 i h2 visine građevina

- minimalna udaljenost od regulacijske linije iznosi 6 m

- minimalna međusobna udaljenost zgrada na istoj građevnoj čestici je 4,0 m

- uvjeti za oblikovanje zgrada moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz maksimalnu prilagodbu prirodnom ambijentu.

(166) Iznimno od određenog u prethodnom Stavku, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja udaljenosti se mogu odrediti i manje primjenom odredbi posebnih propisa odnosno ako je u skladu sa poglavljem 2.2.0.2. Međusobna udaljenost između zgrada ovih Odredbi.

Članak 55

154

(167) Ugostiteljsko-turističke zgrade u građevinskim područjima naselja grade se prema sljedećim uvjetima:

- maksimalni smještajni kapacitet iznosi 100 ležaja/ha



- maksimalna visina (h) je 12,0 m

- minimalna površina građevne čestice je:500 m2 (najmanja širina 15 m i najmanja dubina 20 m) za 1 nadzemnu etažu650 m2 (najmanja širina 18 m i najmanja dubina 30 m) za 2 nadzemne etaže800 m2 (najmanja širina 20 m i najmanja dubina 30 m) za 3 nadzemne etaže

- maksimalna površina građevne čestice je za smještaj građevina iz skupine:hoteli 3.000 m2

druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj 2.000 m2

restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga 1.000 m2





- minimalna udaljenost od susjednih zgrada iznosi najmanje h1/2+h2/2+5m; gdje su h1 i h2 visine građevina



- uvjeti za oblikovanje zgrada moraju biti u skladu s funkcijom, uz maksimalnu prilagodbu prirodnom ambijentu.

(168) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.

(169) Iznimno od određenog u Stavku 1. ovog Članka, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja udaljenosti se mogu odrediti i manje primjenom odredbi posebnih propisa odnosno ako je u skladu sa poglavljem 2.2.0.2. Međusobna udaljenost između zgrada ovih Odredbi.

2.2.3. JAVNE I DRUŠTVENE ZGRADE

Članak 56(170) Pod zgradama javnih i društvenih djelatnosti smatraju se:

- građevine upravne namjene (gradska uprava, mjesni odbor, sudstvo, policijska postaja, udruge, i sl.) (D1)

- građevine socijalne namjene (domovi umirovljenika i sl.) (D2)

- građevine zdravstvene namjene (ambulanta, dom zdravlja, ljekarna) (D3)

- građevine predškolske namjene (dječji vrtići, jaslice) (D4)

- građevine školske namjene (osnovna škola) (D5)

- građevine kulturne namjene (dom kulture, knjižnica, čitaonica, muzej, galerija, i sl.) (D7)

- građevine vjerske namjene (D8).

(171) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ili više javnih i društvenih zgrada, kao zgrada osnovne i pomoćne namjene.

(172) Građevine ili prostori koji nisu bili javne i društvene namjene mogu se djelomično ili u cijelosti prenamijeniti u javne i društvene zgrade, u skladu s odredbama ovog Plana.

155

Članak 57(173) Za izgradnju javnih i društvenih građevina koriste se slijedeći orijentacijski normativi:

- za primarnu zdravstvenu zaštitu 0,10 m2/st

- za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2/st

- za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2/st

- za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima.

(174) Normativi iz prethodnog Stavka određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja pratećim sadržajima, no ukoliko postoji interes pojedinih investitora za izgradnjom, površina pratećih sadržaja može premašiti navedene normative.

Članak 58(175) U javnim i društvenim zgradama (u zgradi osnovne namjene i pomoćnim zgradama) mogu se

smjestiti sadržaji sportske, rekreacijske, poslovne, stambene i drugih namjena koje nadopunjuju javnu i društvenu djelatnost kao osnovnu namjenu i koji zauzimaju najviše 20% ukupnog GBP-a.

(176) Iznimno od prethodnog Stavka, u javnim i društvenim zgradama ne smiju se smještati bučne i potencijalno opasne poslovne djelatnosti (utvrđene Stavkom 2. Članka 25.) i ugostiteljsko-turistički smještajni sadržaji određeni važećim posebnim propisima.

(177) Na građevnoj čestici javne i društvene zgrade može se smjestiti maksimalno 1 stan.

(178) Neto površina stambene namjene na građevnoj čestici javne i društvene zgrade je maksimalno 150 m2 te se uzima u obračun sadržaja koji nadopunjuju javne i društvene djelatnosti kao osnovnu namjenu iz Stavka 1. ovog Članka.

Članak 59(179) Ograde i potporni zidovi na građevnim česticama javnih i društvenih zgrada grade se prema

istim uvjetima kao ograde i potporni zidovi na građevnim česticama stambenih zgrada.

(180) Iznimno od prethodnog Stavka, maksimalna visina ograde je 2,5 m.

Članak 60(181) Oblikovanje javnih i društvenih zgrada vrši se prema istim uvjetima kao oblikovanje stambenih

zgrada.

Članak 61(182) Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila za potrebe javnih i društvenih zgrada mora

se predvidjeti na odnosnoj građevnoj čestici, kao parkirališno mjesto ili u garaži (koja može biti u sklopu zgrade ili kao pomoćna zgrada) u skladu s poglavljem 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi.


Članak 62(184) Pomoćne zgrade mogu se graditi na građevnoj čestici javne i društvene zgrade uz zgradu

osnovne namjene prema istim uvjetima kao pomoćne zgrade na građevnoj čestici stambene zgrade.

Članak 63(185) Javne i društvene zgrade u građevinskim područjima naselja grade se prema sljedećim

uvjetima:



156

- maksimalna visina (h) je 12,0 m; osim za dijelove zgrade koji zbog svoje funkcije zahtijevaju veću visinu (npr. zvonici, dimnjaci, vatrogasni tornjevi i sl.)

- minimalna površina građevne čestice za predškolske i školske zgrade utvrđuje se u skladu s državnim pedagoškim standardom, a za ostale javne i društvene zgrade minimalna površina građevne čestice iznosi 1.000 m2

- minimalna širina građevne čestice je 20 m, a minimalna dubina građevne čestice je 30 m

- maksimalni kig je:0,3 za predškolske i školske te vjerske zgrade0,4 za ostale javne i društvene zgrade

- u maksimalni kig za školske i predškolske zgrade ne uračunavaju se površine sportskih terena i prostora za odmor i rekreaciju učenika, odnosno djece




- minimalna udaljenost od susjednih zgrada, osim za dijelove zgrade koji zbog svoje funkcije zahtijevaju veću visinu (npr. zvonici, dimnjaci, vatrogasni tornjevi i sl.) iznosi najmanje h1/2+h2/2+5m; gdje su h1 i h2 visine građevina




(186) Iznimno od određenog u prethodnom Stavku, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja udaljenosti se mogu odrediti i manje primjenom odredbi posebnih propisa odnosno ako je u skladu sa poglavljem 2.2.0.2. Međusobna udaljenost između zgrada ovih Odredbi.

(187) Ako se školska ili predškolska zgrada gradi sjeverno od postojeće građevine, njihova minimalna međusobna udaljenost mora osigurati prirodno osunčanje prostorija u zimskom periodu.

(188) Iznimno od Stavka 1. ovog Članka, u slučaju da je neki uvjet propisan posebnim propisom primjenjuje se posebni propis.

2.2.3.1. NAČIN GRADNJE, VELIČINA I SMJEŠTAJ DOMA UMIROVLJENIKA (D2)

Članak 64(189) Unutar građevinskog područja naselja Barilović, planira se izgradnja Doma za umirovljenike

na k.č. 267, 266, 265, 268/2, 268/1, 269 k.o. Barilović. Prije same izgradnje potrebno je izraditi prethodnu programsku skicu.

Članak 65(190) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje građevina doma umirovljenika:

- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najviše 100 korisnika

- ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi Pmin.= 50 m2/ korisniku

- ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38-42 m2/korisniku

- način gradnje: samostojeći

- max. kig= 0,4

- max. kis= 0,6

- najveći nadzemni broj etaža građevine iznosi 3 etaže

- ispod prizemlja građevine dozvoljena je izgradnja podruma (Po) ili suterena (S)

157

- najveća dozvoljena visina građevine od niže kote konačno zaravnatog terena iznosi 12,0 m, osim za dijelove zgrade koji zbog svoje funkcije zahtijevaju veću visinu (npr. dimnjaci i sl.)

- minimalno 25% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo

- građevine moraju biti izvedene u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevine moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

Članak 66(191) Osnovna namjena građevina je boravak starijih i nemoćnih osoba uz osiguranje svih ostalih

sadržaja koji služe osnovnoj namjeni.

(192) U sklopu građevine Doma umirovljenika ili u zasebnim građevinama dozvoljena je izgradnja pratećih sadržaja (trgovački, uslužni i ugostiteljski sadržaji), čija površina može iznositi maksimalno 20% GBP. U sklopu građevine Doma umirovljenika mogu se odvijati i zdravstvene djelatnosti (ambulanta, ljekarna).

Članak 67(193) Građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika koja će omogućiti nesmetani prolaz vatrogasnog vozila te osiguranu površinu za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim zidovima građevine u širini najmanje 5,5 m.

(194) Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 8,00 m.

(195) Najmanja udaljenost od susjednih čestica susjednih iznosi najmanje H/2, ali ne manje od 5 metra.

(196) Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta potrebno je u pravilu predvidjeti na pripadajućoj građevnoj čestici, odnosno na javnoj prometnoj površini uz tu česticu, prema uvjetima iz ovog Plana.

(197) Iznimno, od prethodnog Stavka, parkirališta mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici kao skupni javni ili privatni parkirališno-garažni prostor za jednu ili više građevina, ali isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

2.2.4. SPORTSKO-REKREACIJSKE GRAĐEVINE

Članak 68(198) Sportsko-rekreacijske građevine su građevine (otvorene i nenatkrivene) i zgrade (zatvorene ili

natkrivene) sa ili bez gledališta namijenjene sportu i/ili rekreaciji (npr. igrališta, stadioni, dvorane i sl.), te pomoćne zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije (garderobe, svlačionice, spremište rekvizita, klupske prostorije i sl.).

(199) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ili više sportsko-rekreacijskih građevina, kao građevina osnovne i pomoćne namjene.

(200) Građevine koje nisu bile sportsko-rekreacijske namjene mogu se djelomično ili u cijelosti prenamijeniti u sportsko rekreacijske građevine, u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 69(201) U sportsko-rekreacijskim građevinama (u građevini osnovne namjene i pomoćnim

građevinama) mogu se smjestiti sadržaji poslovne, kulturne, ugostiteljsko turističke i drugih namjena koje nadopunjuju sport i rekreaciju kao osnovnu namjenu.

(202) U sportsko rekreacijskim građevinama ne smiju se smještati bučne i potencijalno opasne poslovne djelatnosti (utvrđene Stavkom 2.Članka 25.)

(203) Ukupna (zajednička) površina svih sadržaja koji nadopunjuju sport i rekreaciju kao osnovnu

158

namjenu na građevnoj čestici sportsko rekreacijske građevine je maksimalno 20% GBP-a svih zgrada na građevnoj čestici.

(204) U slučaju fazne (etapne) gradnje na jednoj građevnoj čestici, građevine sa sadržajima koji nadopunjuju sport i rekreaciju kao osnovnu namjenu ne smiju se graditi odnosno staviti u upotrebu prije sportsko rekreacijskih građevina kao građevina osnovne namjene.

Članak 70(205) Ograde i potporni zidovi na građevnim česticama sportsko rekreacijskih građevina grade se

prema istim uvjetima kao ograde i potporni zidovi na građevnim česticama stambenih zgrada.

(206) Iznimno od prethodnog Stavka, maksimalna visina ograde može biti i viša, ovisno o namjeni sportsko rekreacijske građevine, sukladno posebnom propisu.

Članak 71(207) Oblikovanje sportsko rekreacijskih zgrada vrši se prema istim uvjetima kao oblikovanje

stambenih zgrada.

Članak 72(208) Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila za potrebe sportsko - rekreacijskih zgrada

mora se predvidjeti na odnosnoj građevnoj čestici, kao parkirališno mjesto ili u garaži (koja može biti u sklopu zgrade ili kao pomoćna zgrada) u skladu s poglavljem 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi.


Članak 73(210) Pomoćne zgrade mogu se graditi na građevnoj čestici sportsko - rekreacijske zgrade uz

zgradu osnovne namjene prema istim uvjetima kao pomoćne zgrade na građevnoj čestici stambene zgrade.

Članak 74(211) Sportsko rekreacijske građevine grade se prema sljedećim uvjetima:

- zgrade se mogu graditi na samostojeći način

- zgrada može imati najviše 3 etaže (Po+P+1 ili Po+P+Pk), a umjesto podruma (Po) može se graditi suteren (S)

- maksimalna visina (h) je 9,0 m, osim za građevine koje zbog opreme, tehnologije ili načina korištenja zahtijevaju veću visinu (npr. skokovi u vodu, stijena za penjanje i sl.)

- minimalna površina građevne čestice je 1.000 m2

- maksimalni kig je 0,4; pri čemu se, iznimno od pojmovnika, u zemljište pod građevinom ne uračunavaju površine otvorenih i nenatkrivenih sportsko rekreacijskih građevina bez gledališta




- minimalna udaljenost od susjednih zgrada, iznosi najmanje h1/2+h2/2+5m; gdje su h1 i h2 visine građevina




(212) Iznimno od određenog u prethodnom Stavku, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja

159

naselja udaljenosti se mogu odrediti i manje primjenom odredbi posebnih propisa odnosno ako je u skladu sa poglavljem 2.2.0.2. Međusobna udaljenost između zgrada ovih Odredbi.

2.2.4.1. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina i igralište u sklopu škole

Članak 75(213) Neposrednom provedbom ovog Plana, unutar građevnih područja naselja Barilović,

dozvoljena je izgradnja školske sportske dvorane i sportskih igrališta u sklopu školskog kompleksa osnovne škole u Bariloviću, temeljem slijedećih odredbi:

- Izgradnja školske sportske dvorane i kompleksa školskih igrališta moguća je na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici postojećeg školskog kompleksa osnovne škole Barilović. Dozvoljava se okrupnjavanje postojeće građevne čestice kompleksa osnovne škole Barilović sa svrhom poboljšanja postojećih prostornih standarda.

- Udaljenost dvorane i sportskih igrališta od prometnice je minimalno 5 m, a od ostalih granica građevnih čestica u stambenim zonama minimalno pola visine, ali ne manje od 5 m.

- Propisuje se obaveza sadnje visokog zaštitnog zelenila prema zonama stambene namjene.

- Školska sportska dvorana i kompleks školskih igrališta potrebno je oblikovati kao prostor javnog režima korištenja.

- Pri planiranju sportska dvorana i kompleks školskih igrališta je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za slučajeve kada se dvorana koristi za potrebe lokalne zajednice. Moguće je preklapanje parkirališnog prostor sportske dvorane i kompleksa školskih igrališta sa parkirališnim prostorom osnovne škole Barilović.

- Školska sportska dvorana i kompleks školskih igrališta moraju biti izgrađeni prema važećim pravilnicima i normativima za školske građevine i prateće sadržaje.

(214) U zoni je moguće graditi:

- otvorene nadstrešnice tlocrtne površine do 15 m2

- postavljati privremene građevine (štandove, kioske, šatore, montažne građevine i sl.) za potrebe privremenih sajmova i manifestacija tlocrtne površine do 15 m2

- manje sportske tribine koje se preporuča uklopiti u denivelaciju terena ili ih izvoditi kao lagane i transparentne konstrukcije.

Članak 76(215) Školska sportska dvorana gradi se prema slijedećim uvjetima:

- kao samostojeća građevina ili u kompleksu sa školom

- visina dvorane je maksimalno dvije nadzemne etaže

- mora imati neposredan kolni pristup na javno–prometnu površinu

- mora imati neovisan ulaz o školi za vanjske korisnike

- u sklopu sportske dvorane ne mogu se planirati prateći sadržaji (ugostiteljski ili uredski).

(216) U skladu s ''Odlukom o utvrđivanju normativa prostora i opreme građevina škola, građevina školskih sportskih dvorana i školskih vanjskih igrališta'' (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 26. travnja 2013.) školska sportska dvorana treba biti jednodijelna i sadržavati:

- borilište svijetle dimenzije 15 x 27 x 6 m

- malu dvoranu svijetle dimenzije 8 x 10 x 4 m

- spremište sprava i opreme 33 m² x 1

- spremište čistačica 3 m²

- svlačionice (15 - 18 ) m² x 2

- praonice + wc 14 m² x 2

160

- wc iz čistog hodnika 3 m² x 2

- kabinet nastavnika sa sanitarijama 12 m² x 1

- kabinet fizičke kulture (nije obavezno) 20 m²

- ambulantu, prvu pomoć (nije obavezno) 12 m²

- sanitarije gledatelja

- wc invalidi 3 m² x 2

- ulazni hal 24 m²

- vratarnicu 2 m²

- kondicioniranje zraka 30 m²

- hodnike 81 m².

(217) Neto površina (bez debljina zidova) 778 m².

Članak 77(218) Za kompleks školskih igrališta preporučaju se antistres gumene podloge.

(219) U skladu s ''Odlukom o utvrđivanju normativa prostora i opreme građevina škola, građevina školskih sportskih dvorana i školskih vanjskih igrališta'' (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 26. travnja 2013.) vanjska igrališta osnovnih škola do 10 odjela trebaju biti opremljena sljedećim vježbalištima:

- 1 staza za trčanje 75 x 5 m

- 1 zaletište za skok u dalj s jamom, staza 30 x 1,22 m, jama 6 x 2,5 m

- 1 vježbalište sa spravama 27 x 15 m

- 1 kombinirano igralište za košarku i rukomet 40 x 22 m

2.2.5. OSTALE GRAĐEVINE (KIOSCI, NADSTREŠNICE, REKLAMNI PANOI)

Članak 78(220) Kiosci, reklamni panoi i nadstrešnice postavljaju se neposrednom provedbom ovog Plana, a

temeljem Odluke iz Stavka 5. ovog Članka i uz suglasnost nadležnih javnopravnih tijela.

(221) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, koji nisu čvrsto vezani za tlo, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga i ostalo.

(222) Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje.

(223) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na površine javne namjene, dok se reklamni panoi pored navedenog postavljaju uz prometnice, na pročelja zgrada, na potporne zidove i slično.

(224) Općinsko vijeće odlukom o korištenju javnih površina određuje smještaj ostalih građevina, način priključenja ostalih građevina na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđene površine javne namjene.

(225) Za kioske i nadstrešnice Općina Barilović može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja.

2.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

Članak 79(226) Ovim Planom određena su izdvojena građevinska područja izvan naselja:

- gospodarske namjene:proizvodna namjena – pretežito industrijska (I1)poslovne namjene - komunalno servisne (K3)pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4)

161

površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - kamenolom (E3)ugostiteljsko – turistička namjena - kamp (T3)ugostiteljsko – turistička namjena - zdravstveni (T4)ugostiteljsko – turistička namjena – kamp odmorište (T5)ugostiteljsko – turistička namjena – edukativni (T6)

- sportsko – rekreacijske namjene:sportsko-rekreacijski centar (R1)rekreacija (R2)kupališta (R5)

- površine infrastrukturnih sustava (IS)

- groblja (G)

- posebne namjene (N).

2.3.1. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE

Članak 80(227) Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se proizvodne i ugostiteljsko – turističke

djelatnosti, djelatnosti pretežito poljoprivrednih gospodarstva, djelatnosti iskorištavanja mineralnih sirovina i ostale slične djelatnosti.

(228) Potrebno je prvenstveno težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih gospodarskih zona namijenjenih ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura i spriječi neopravdano zauzimanje novih površina.

(229) Poželjno je poticati disperziju ovih djelatnosti u lokalne centre, s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture naselja.

(230) Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.

(231) Određuju se opći uvjeti za građevine gospodarske namjene:

- građevna čestica mora imati osiguranu osnovnu infrastrukturu sukladno odredbama ovog Plana i posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela

- građevine gospodarske namjene moraju biti odijeljene od građevinskih čestica stambenih i/ili društvenih i javnih zgrada unutar građevinskog područja naselja zelenim pojasom, javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl. minimalne širine 10,0 m

- građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala, te primjenu suvremenih tehnologija građenja

- pri gradnji gospodarskih zgrada moraju se poštovati važeći propisi zaštite okoliša (zaštita od buke, onečišćavanja zraka, tla, voda i sl).

2.3.1.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja proizvodne i poslovne namjene

Članak 81(232) Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske proizvodne pretežito industrijske

namjene (I1) namijenjena su gradnji građevina pretežito industrijske namjene kao što su nezagađujuća i tiha proizvodnja, skladišta, servisi, veće zanatske radionice i druge djelatnosti s upravnim i pratećim zgradama i pomoćnim građevinama, te vanjske površine u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti.

(233) U postojećim proizvodnim zonama potrebno je pristupiti intenzivnijem korištenju kapaciteta modernizacijom proizvodnje i podizanjem kvalitete infrastrukturne opremljenosti, uz poduzimanje mjera zaštite okoliša.

(234) Pod pratećim zgradama iz Stavka 1. ovog Članka podrazumijevaju se zgrade ili prostori trgovačkih, uslužnih, komunalno – servisnih te ugostiteljsko – turističkih (bez smještajnih kapaciteta) djelatnosti, a pod pomoćnim građevinama: kotlovnice, građevine tehničkih uređaja, nadzora, komunalne i prometne građevine i uređaji (energetske građevine-trafostanice, plinske stanice), te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

162

Članak 82(235) Određena su sljedeća građevinska područja proizvodne pretežito industrijske namjene (I1):

- (I11) Belajske Poljice, površine 38,59 ha (Poslovni park Karlovac)

- (I12) Belaj, površine 0,70 ha izgrađeno, 1,68 neizgrađeno.

(236) Za zonu (I11) iz prethodnog Stavka određena je izrada Urbanističkog plana uređenja Belajske Poljice (UPU 2)te je građenje unutar zone moguće temeljem istog.

(237) Zona (I12)iz Stavka 1. ovog Članka namijenjena je sadržajima s proizvodnim djelatnostima za obradu i preradu drva, te skladišnih prostora. Izgradnja u zoni (I12) moguća je neposrednom provedbom ovog Plana prema uvjetima iz ovog Plana.

Članak 83(238) Za smještaj građevina unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja proizvodne

pretežito industrijske namjene (I1) određuju se sljedeći uvjeti:

- mogu graditi na samostojeći način

- najmanja veličina građevne čestice iznosi 1.000 m2

- može imati najviše 3 etaže (Po+P+1 ili Po+P+Ppotk), a umjesto podruma (Po) može se graditi suteren (S)

- maksimalna visina (h) je 10,0 m; osim za tehnološke građevine koje zbog djelatnosti koja se u njima obavlja zahtijevaju veću visinu (npr. vodotornjevi, silosi, sušare, dimnjaci i sl.)




- moraju biti odijeljene od građevinskih čestica stambenih i/ili društvenih i javnih zgrada unutar građevinskog područja naselja zelenim pojasom, javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl. minimalne širine 10,0 m


- minimalna udaljenost od susjednih građevina, osim za dijelove građevina koji zbog svoje funkcije zahtijevaju veću visinu (npr. vodotornjevi, silosi, sušare, dimnjaci i sl.) iznosi najmanje h1/2+h2/2+5m; gdje su h1 i h2 visine građevina


- minimalna međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici je 4,0 m

- maksimalna visina ograde se određuje ovisno o namjeni građevine s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti više od 0,5 m

- građevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m

- potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta potrebno je osigurati na građevnoj čestici, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se sukladno poglavlju 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi za provođenje

- građevna čestica mora imati priključak na javnu vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i elektroničku komunikacijsku mrežu sukladno odredbama ovog Plana i posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela

- do izgradnje sustava javne odvodnje obavezna je izgradnja nepropusnih sabirnih i septičkih jama odnosno individualnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a ovisno o mjesnim prilikama i posebnim uvjetima Hrvatskih voda

- građevine treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala, te primjenu suvremenih tehnologija građenja

- uvjeti za oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz maksimalnu prilagodbu prirodnom ambijentu

163

- pri gradnji građevina moraju se poštovati važeći propisi zaštite okoliša (zaštita od buke, onečišćavanja zraka, tla, voda i sl.).

Članak 84(239) Na površinama gospodarske – poslovne namjene (K) smještaju se sadržaji s poslovnim

namjenama – pretežito trgovački, pretežito uslužni, komunalno servisni, manjim proizvodnim djelatnostima - obrtništvo, prema potrebi i prateći skladišni prostori.

(240) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama poslovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ugostiteljske građevine, prometne građevine – benzinske pumpe, komunalne i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 85(241) Ovim prostornim planom predviđene su sljedeće zone poslovne namjene:

- komunalno servisna zona K3 (Kosijersko Selo), površine 1,22 ha.

(242) Za građevinsko područje (K3), iz prethodnog Stavka određena je izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU 7) te je građenje unutar zone moguće temeljem istog.

Članak 86(243) U sklopu površina gospodarskih djelatnosti (K) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi 0,4

- najmanje 20 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,2

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 3 etaže

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,0 m

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(244) Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona, opeke, metala, drveta ili «živice», najveće dopuštene visine2,0 m.

(245) Građevine u zoni gospodarskih djelatnosti moraju biti udaljene najmanje 10 m od građevinskih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene, od građevinskih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti, zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl.

2.3.1.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja za pretežito poljoprivredna gospodarstva

Članak 87(246) Izdvojena građevinska područja izvan naselja za pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4)

namijenjena su gradnji građevina s proizvodnim djelatnostima za obradu i preradu drva i poljoprivrednih proizvoda (mljekara, klaonica, hladnjača, mješaonica stočne hrane, pilana, stolarska radionica i sl.), pratećih skladišnih prostora, poljoprivrednih, gospodarskih građevina s pomoćnim građevinama, te vanjskih površina u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

(247) Pod pomoćnim građevinama iz prethodnog Stavka podrazumijevaju se građevine koje sadrže prateće sadržaje odnosno poslovne, upravne, uredske i trgovačke (ugostiteljske) građevine, komunalne građevine i uređaje (garaže, natkrivena parkirališta, kotlovnice, uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i sl.).

Članak 88(248) Određena su sljedeća građevinska područja za pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4):

- (M41) Barilović, površine 1,51 ha (izgrađeno)

- (M42) Cerovac Barilovički, površine 4,68 ha (djelomično izgrađeno)

- (M43) Leskovac Barilovički, površine 1,23 ha (djelomično izgrađeno).

(249) Za građevinsko područje (M42), iz prethodnog Stavka određena je izrada Urbanističkog plana

164

uređenja Cerovac Barilovički te je građenje unutar zone moguće temeljem istog.

(250) Za građevinsko područje (M43) iz Stavka 1. ovog Članka određena je izrada Urbanističkog plana uređenja Leskovac Barilovički te je građenje unutar zone moguće temeljem istog.

(251) Izgradnja u zoni (M41) iz Stavka 1. ovog Članka moguća je neposrednom provedbom ovog Plana prema uvjetima iz ovog Plana.

(252) Za smještaj građevina unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za pretežito poljoprivredna gospodarstva određuju se sljedeći uvjeti:


- oblik i veličina građevne čestice ovisi o tipu tehnološkog procesa (na građevinsku česticu treba smjestiti sve sadržaje potrebne za obavljanje tehnološkog procesa: građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.)

- može imati najviše 3 etaže (Po+P+1 ili Po+P+Ppotk), a umjesto podruma (Po) može se graditi suteren (S)

- maksimalna visina (h) je 10,0 m; osim za tehnološke građevine koje zbog djelatnosti koja se u njima obavlja zahtijevaju veću visinu (npr. vodotornjevi, silosi, sušare, dimnjaci i sl.)




- moraju biti odijeljene od građevinskih čestica stambenih i/ili društvenih i javnih zgrada unutar građevinskog područja naselja zelenim pojasom, javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl. minimalne širine 10,0 m


- minimalna udaljenost od susjednih građevina, osim za dijelove zgrade koji zbog svoje funkcije zahtijevaju veću visinu (npr. vodotornjevi, silosi, sušare, dimnjaci i sl.) iznosi najmanje h1/2+h2/2+5m; gdje su h1 i h2 visine građevina


- minimalna međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici je 4,0 m

- maksimalna visina ograde se određuje ovisno o namjeni građevine s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti više od 0,5 m

- građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m

- potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta potrebno je osigurati na građevnoj čestici, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se sukladno poglavlju 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi za provođenje

- građevna čestica mora imati priključak na javnu vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i elektroničku komunikacijsku mrežu sukladno odredbama ovog Plana i posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela

- do izgradnje sustava javne odvodnje obavezna je izgradnja nepropusnih sabirnih i septičkih jama odnosno individualnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a ovisno o mjesnim prilikama i posebnim uvjetima Hrvatskih voda

- uvjeti za oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz maksimalnu prilagodbu prirodnom ambijentu

- pri gradnji građevina moraju se poštovati važeći propisi zaštite okoliša (zaštita od buke, onečišćavanja zraka, tla, voda i sl.).

2.3.1.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko – turističke namjene

Članak 89(253) Površine ugostiteljsko – turističke namjene određene ovim Planom obuhvaćaju kamp (T3).

165

(254) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene – kamp (T31) namijenjena su gradnji građevina kampa kao što su površine za smještajne jedinice (mobilne kućice, šatore, čvrste smještajne objekte) s pratećim sadržajima, izvan smještajnim sportsko – rekreacijskim površinama, te prometnice i zelene površine.

(255) Pod pratećim sadržajima iz prethodnog Stavka podrazumijevaju se zgrade ili prostori recepcije, trgovine, restorana, caffe bara, sanitarnog čvora, servisa, a pod izvan smještajnim sportsko – rekreacijskim površinama bazen, sadržaji za djecu, sadržaji za pustolovni (avanturistički) turizam koji uključuje primjerice ronjenje, kajaking i kanuing, rafting, adrenalinske sportove (špiljarenje, paragliding), lov i ribolov i sl.

(256) U zapadnom dijelu obuhvata građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene – kamp (T31) formirat će se zona adrenalinskog parka sa sportsko – rekreacijskim površinama (npr. „sky trail“, stimulacija slobodnog pada – „sky diving“, slobodno penjanje na stijeni), površinama za okupljanje korisnika, spremišta opreme s površinama za pripremu i čišćenje opreme za sportove izvan obuhvata (kajaking, kanuing, rafting, zorbing, quad bikes, dirt buggies i sl.) s pratećim sadržajima (recepcija, restoran, sanitarije, tuševi i sl).

Članak 90(257) Određeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene– kamp (T31):

- (T31) Donji Velemerić, površine 4,64 ha (neizgrađeno, neuređeno).

(258) Za zonu (T31) iz prethodnog Stavka određena je izrada Urbanističkog plana uređenja Turističko sportskog centra Korana (UPU 4) te je građenje unutar zone moguće temeljem istog.

2.3.1.3.1. Kamp robinzonskog turizma

Članak 91(259) Na području Općine Barilović predviđeno je izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko

turističke namjene – kamp robinzonskog turizma (T32) u naselju Mrežnica, površine 0,99 ha (neizgrađena).

(260) Za zonu iz prethodnog stavka ovog Članka neposrednom provedbom Plana propisuju se sljedeće smjernice:

- prostorno plansko rješenje treba temeljiti na očuvanju vrijednosti prirodnog krajobraza i smjernicama Parka prirode Mrežnica

- nije dozvoljena gradnja čvrstih objekata i ne dozvoljava se smještaj kampera

- maksimalni smještajni kapacitet prostora u obuhvatu zahvata je za 50 osoba

- prostor u obuhvatu zahvata ne smije imati mogućnost priključka na komunalnu infrastrukturu (struju, vodu, kanalizaciju, telefon i sl.);

- treba planirati smještaj ekološke toaletne kabine na prostoru koji je udaljen od rijeke Mrežnice

- opskrba vodom treba biti planirana iz prirodnog izvora, a alternativna opskrba vodom (ukoliko kakvoća vode iz prirodnog izvora nije za piće) treba biti planirana iz cisterne s pitkom vodom

- objekti za robinzonski smještaj i urbana oprema moraju biti izrađeni od lokalnog i prirodnog materijala te prirodnih mogućnosti u cilju naglašavanja i održavanja prirodnog okruženja lokacije

- nije dopušteno betoniranje ili asfaltiranje staza, već je samo dopušteno teren poravnati prirodnim materijalima

- pješačke staze moraju biti izrađene od drvenih oblica koje su položene direktno u tlo ili su zbog plavljenja zone uzdignute, te čine mostiće

- sav slobodan prostor u obuhvatu zahvata treba ozeleniti korištenjem autohtonih biljnih vrsta i zadržavanjem postojeće sadnje

- ulaz u rijeku Mrežnicu potrebno je urediti na način da se uz stepenice postave drveni rukohvati

166

- kamp je potrebno ograditi ogradom od prirodnih materijala

- dopušta se rekonstrukcija mlina prema odredbama ovoga Plana za potrebe smještaja, ali ne i za usluge pića, prehrane, napitaka i slastica

- ostali minimalni uvjeti za vrstu objekata za robinzonski smještaj.

2.3.1.3.2. Zdravstveno-rekreacijski centar

Članak 92(261) Omogućava se neposrednom provedbom gradnja i uređenje prostora unutar zone turističke

namjene, zdravstveno-rekreacijskog centra u Donjem Velemeriću (T4) je u skladu sa sljedećim smjernicama:

- 1. Oblik i veličina građevinske parcele odnosno obuhvat zahvata u prostoru obuhvat zahvata u prostoru formiran je od sljedećih katastarskih čestica: k.č. 3854/2,

3855/2 i zapadnu polovicu k.č. 3857 k.o. Barilović te ima površinu 0,98 ha i prikazan je u kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena prostora i 4. Građevinska područja.

- 2. Namjena obuhvata zahvata u prostoru namjena zone je zdravstveno-rekreacijski centar na kojem će se graditi građevine i

uređivati površine za:zdravstveno-rehabilitacijske sadržajesmještajni sadržaji paviljonskog tipasportsko–rekreacijske sadržaje zelene površineprometne površine.

- 3. Veličina i površina građevina zgrade mogu imati do dvije nadzemne etažemaksimalna bruto površina je 3500 m2

kig cijele zone je 0,25potrebno je zdravstveno rekreacijski centar koncipirati u nekoliko paviljona

- zdravstveno-rekreacijski i uredski dio - jedan paviljon- smještajni dio - do tri paviljona- servisno-tehnički dio - jedan paviljon

smještajni dio sadržaji slobodnostojeće smještajne jedinice paviljonskog tipa međusobno povezane otvorenim ili zatvorenim komunikacijama

zdravstveno-rekreacijski dio treba biti lako dostupan i korisnicima koji ne borave u smještajnom dijelu sklopa. Zdravstveno rekreacijski dio obuhvaća multifunkcionalnu salu, prostor za čišćenje tijela, unutarnje bazene i saune, ordinacijski dio, manje ugostiteljske i trgovačke sadržaje

uredski dio smješten obuhvaća urede i dvoranu za sastanke i predavanja s pratećim sadržajima

servisno-tehnički dio obuhvaća kotlovnicu i kuhinjski dio, praonicu i spremišta s kućnom radionicom.

- 4. Smještaj građevina na građevinskoj parceli odnosno obuhvatu zahvata u prostoru u sjevernom dijelu zone (k.č. 3854/2) planirani su sadržaji zdravstveno-rekreacijski

centra (zdravstveno rekreacijski, uredski dio, smještajni dio i servisno tehnički dio)

na južnom dijelu zone (k.č. 3855/2 i zapadnoj polovici k.č. 3857) planirani su sadržaji za boravak korisnika centra na otvorenom: sjenice, sportsko – rekreacijska igrališta (igralište za odbojku na pijesku, nogomet, rukomet, košarku, boćališta), šetnice i kupalište na obali Korane.

- 5. Oblikovanje građevina u obuhvatu zahvata elementi oblikovanja građevina moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom

okolišuelemente oblikovanja planirati na način da se u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju

postojeće krajobrazne vrijednosti korištenjem materijala i boja prilagođenim obilježjima okolnog prostora.

- 6. Uvjeti za nesmetani pristup i kretanje osoba smanjene pokretljivosti

167

nesmetan pristup i kretanje unutar obuhvata zone mora biti osigurano osobama smanjene pokretljivosti.

- 7. Uređenje obuhvata zahvata u prostoru Predlaže se djelomično nasipavanje terena (u svrhu obrane od poplava) u obliku

terasastih vrtova koje korisnici centra mogu uređivati u cvjetnjake, povrtnjake i slično

kod gradnje građevina, igrališta i uređenja zelenih i prometnih površina treba sve izvesti na način da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i javnih površina;

sav neizgrađeni prostor građevne čestice zadržati ili urediti kao prirodni teren (sve postojeće šumarke i kvalitetna pojedinačna stabla zadržati ili zamijeniti novim)

prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje.

- 8. Način i uvjeti priključenja obuhvata zahvata u prostoru na javno – prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

površina zdravstveno-rekreacijskog centra u Donjem Velemeriću priključuje se na nerazvrstani put (javnu prometnu površinu) vezan na lokalnu cestu LC34082;

kolni pristup sadržajima unutar zone treba organizirati samo u ulaznoj točki, a daljnja kretanja odvija se isključivo pješačkim putovima (koje iznimno koriste servisna i interventna vozila), a kojima su međusobno povezani svi sadržaji;

potrebno je omogućiti zasebni servisnim i dostavnim ulazom u prizemlju servisno-tehničkog dijela

potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirnim mjesta (PM): broj parkirnim mjesta (PM) za zaposlenike iznosi minimalno 14 PMbroj PM za korisnike centra treba utvrditi s obzirom na njihov način korištenja centra

(jednodnevni ili višednevni boravak, dolazak vlastitim vozilom ili organiziranim prijevozom i sl.).

minimalno 2 PM za gospodarska vozila potrebno je smjestiti kod servisnog ulaza u zgradu

ako postoji mogućnost potrebno je osigurati sav potreban broj parkirnih mjesta unutar obuhvata zone duž glavne pristupne prometnice, u suprotnom potrebno je ili smanjiti planirane sadržaje unutar centra ili nedostajući broj parkirnih mjesta osigurati izvan obuhvata zone u sklopu javnih parkirališta planiranih u neposrednoj blizini ili planiranjem novih javnih parkirališta u trasi pristupne prometnice, uz uvjet da se grade istovremeno sa gradnjom cijele zone

Za parkiralište u neposrednoj blizini treba izdati lokacijsku dozvolu istovremeno s onom za građevinu

elektroopskrbu treba planirati priključkom na najbližu javnu elektroopskrbnu mrežu izvedenu unutar lokalne ceste LC34082, i/ili iz alternativnog sustava opskrbe energijom;

vodoopskrbu treba planirati priključkom na postojeću vodoopskrbnu mrežu uz postojeću javnu prometnicu

odvodnju otpadnih voda treba planirati priključkom na planiranu odvodnju otpadnih voda unutar lokalne ceste LC34082, odnosno do njene izgradnje odvodi se u vodonepropusnu septičku jamu

odvodnju vode sa parkirališta koje može biti onečišćeno naftnim derivatima i uljima odvesti i pročistiti u separator a potom u septičku jamu.

- 9. Način sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš uređenje površina izvesti uz maksimalno očuvanje prirodnog okoliša i autohtonog

raslinja karakterističnog za to područje.

- 10. Drugi elementi važni za zahvat u prostoru Prostor zdravstveno-rekreacijskog centra u cijelosti se nalazi unutar zone plavljenja

utvrđene visinom stogodišnjeg vodenog vala (119.65 m n.m.). Kako bi se spriječile veće štete uslijed plavljenja, preporuča se smještaj gornje kote gotovog poda najniže etaže smjestiti na kotu 120.50 m n.m. kako bi se mogući opseg štete sveo na prihvatljivu mjeru.

2.3.1.3.3. Turističko-edukativni centar (T6)

168

Članak 93(1) Na kartografskom prikazu 1.Korištenjei namjena prostora i 4.Građevinska područja, na

području planiranog Parka prirode/Regionalnog parka Mrežnica u naselju Mrežnica, označena je zona T6 turističko-edukativnog centra, površine 1,53 ha, unutar koje se nalaze postojeća stambena zgrada. Zona je smještena na k.č. 134 i 135 k.o. Mrežnica.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se gradnja novih objekata, dogradnja i rekonstrukcija postojećih zgrada unutar zone T6 turističko-edukativnog centra prema sljedećim smjernicama:

- unutar zone mogu se graditi objekti u funkciji informacijsko-edukativnog centra, te objekti smještajnih, ugostiteljskih i pratećih sadržaja

- gradnja novih građevina dopušta se u zoni udaljenoj 40 m od ruba postojećeg puta.

- maksimalni GBP = 1100 m2

- maksimalni visinski gabariti su: podrum, prizemlje i potkrovlje (Po+P+Pk)

- maksimalna visina iznosi 7,20 m

- stropna konstrukcija u gornjoj koti podrumske etaže može biti iznad najviše kote terena maksimalno 1,20 m.

(3) Unutar zone iz stavka 1 ovog članka ne mogu se graditi objekti koji bi svojim gabaritom i oblikovanjem narušavali ukupni ugođaj krajolika i zaštićenog područja prirode.

(4) Dozvoljene su samo one aktivnosti koje nisu u nesuglasju s uvjetima zaštite prirode.

(5) Sadržaje turističko-edukativnog centra je potrebno uskladiti sa potrebama Parka prirode Mrežnica.

2.3.1.4. Izdvojena građevinska područja izvan naselja za iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 94(262) Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na iskorištavanje prirodnih resursa i te

se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina.

(263) Eksploatacijska polja mineralnih sirovina prikazana su na kartografskom prikazu broj1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25.000.

(264) Postojeća eksploatacijska polja moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom i Prostornim planom Karlovačke županije, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša.

(265) U izdvojenim građevinskim područjima za iskorištavanje mineralnih sirovina mogu se graditi samo građevine koje služe za obavljanja tih djelatnosti.

(266) Nakon završene eksploatacije mineralnih sirovina ili trajnog obustavljanja radova korisnik koncesije dužan je izvršiti sanacijske radove i privesti zemljište prvobitnoj namjeni ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša, a koja je u skladu s dokumentima prostornog uređenja.

Članak 95(267) Ovima Planom određeno je sljedeće izdvojeno građevinsko područje za iskorištavanje

mineralnih sirovina (E3):

- (E31) Barilović, površine 13,60 ha

- (E32) Ponorac, površine 2,40 ha.

(268) Na eksploatacijskom polju (E31) Barilović iz prethodnog Stavka istražnim radovima utvrđene su nove rezerve tehničkog kamena i izrađena nova geološka karta ležišta mineralnih sirovina te je u skladu sa točkom 5.5.4.Prostornog plana Karlovačke županije površina eksploatacijskog polja Barilović povećana sa 5,61 ha na 13,60 ha, pri čemu se u okviru planiranog eksploatacijskog polja ne može izdati dozvola za eksploataciju za površinu veću od maksimalno određene za predmetno eksploatacijsko polje Prostornim planom Karlovačke županije.

169

(269) Na eksploatacijskom polju (E31) Barilović potrebno je rekonstruirati prilazni put.

2.3.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko rekreacijske namjene

Članak 96(270) Površine sportsko – rekreacijske namjene određene ovim Planom obuhvaćaju:

- sportsko – rekreacijski centar (R1)

- sportsko rekreacijske površine (R2)

- kupalište (R5).

(271) Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko rekreacijske namjene – sportsko – rekreacijski centar (R1)namijenjena su gradnji građevina sportsko – rekreacijskog centra kao što su sportsko – rekreacijska dvorana s pratećim sadržajima, zatvoreni bazen s vanjskim bazenom i pratećim sadržajima, kuglana s pratećim sadržajima (sa smještajnim kapacitetima), ugostiteljstvo i turizam, aquapark, prometnice, pješačke površine, parkirališta, dječje igralište, parkovne i zelene površine.

Članak 97(272) Određeno je slijedeće građevinsko područje sportsko – rekreacijske namjene – sportsko –

rekreacijski centar (R1):

- (R1) Donji Velemerić, površine 2,39 ha (neizgrađeno, neuređeno).

(273) Građevinsko područje (R1) iz prethodnog Stavka nalazi se unutar Urbanističkog plana uređenja Turističko sportskog centra Korana (UPU 4) te je građenje unutar zone moguće temeljem istog.

Članak 98(274) Određeno je slijedeće građevinsko područje sportsko–rekreacijske namjene: rekreacijska

površina (R2) Donji Velemerić, površine 1,05 ha (neizgrađeno, neuređeno).

(275) Građevinsko područje (R2) iz prethodnog Stavka nalazi se unutar Urbanističkog plana uređenja Rekreacijski centra Korana u naselju Veliki Kozinac (UPU 8) te je građenje unutar zone moguće temeljem istog.

Članak 99(276) Određeno je sljedeće građevinsko područje sportsko – rekreacijske namjene: kupalište (R5)

Donji Velemerić, površine 1,05 ha (neizgrađeno, neuređeno).

(277) Građevinsko područje (R5) iz prethodnog Stavka nalazi se unutar Urbanističkog plana uređenja Turističko sportskog centra Korana (UPU 4) te je građenje unutar zone moguće temeljem istog.

2.3.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja za infrastrukturne sustave

Članak 100(278) Izdvojena građevinska područja izvan naselja za infrastrukturne sustave (IS) namijenjena su

gradnji pročistača otpadnih voda.

Članak 101(279) Određena su sljedeća građevinska područja za infrastrukturne sustave (IS):

- IS1 – vodosprema Martinščak sa crpnom stanicom 600 m³/ 209 mnv (izvedeno), k.č. 4443/3 ko Barilović,

- IS2 – Elektrostanica Petaki (izvedeno), k.č. 3776/7 ko Barilović,

- IS3 - vodocrpilište - CS ''Petaki'', 3748/3, 3749/3, 3750/3, 3751/3, 3752/3, 3753/3, k.č. 3771, 3772, dio 3773, dio 3774/2, dio 3764/2, 3775/5, 3775/6, 3775/7, 3775/8, 3854/4, 3855/4, ko Barilović, (izvedeno)

170

- IS4 - crpna stanica Malići, k.č. 308/46 koKosijersko selo, (izvedeno)

- IS5 - crpna stanica Dobrinić brdo, dio k.č. 521 ko Kosijersko selo, (izvedeno)

- IS6 – vodosprema Logorište k.č. 835/2 ko Belaj, (izvedeno), UPU 2

- IS7 – crpna stanica Logorište, dio k.č. 832/33 ko Belaj, (izvedeno), UPU 2

- IS8 – uređaj za pročišćavanje dio k.č. 3155 ko Cerovac Barilovički (planirano), UPU

- IS9 – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - postojeći - ukida se, dio k.č. 3870,ko Barilović, UPU 4

- IS10 – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – planirani, dio k.č. 3787/1 ko Barilović, UPU 4

- IS11 – crpna stanica – postojeća (podzemno), 3863/8 ko Barilović, UPU 4

- IS12 – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – planirano, podzemno, dio k.č. 89 ko Kosijersko selo,

- IS13 – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – postojeće, Dio k.č. 3439 ko Barilović,

- IS14 – crpna stanica – planirano, Dio k.č. 3613 ko BARILOVIĆ,

- IS15 – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – postojeće, k.č. 190/1 ko Barilović,

- IS16 – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – planirano, Podvožić, dio k.č. 2916 ko Belaj,

- IS17 – crpna stanica Belajske Poljice – planirano, dio k.č. 708 ko Belaj

- IS18 – crpna stanica Belaj – planirano, Dio k.č. 457/2 ko Belaj.

2.3.4. Izdvojena građevinska područja izvan naselja za groblja

Članak 102(280) Izdvojena građevinska područja izvan naselja za groblja (G) su površine namijenjene za

gradnju građevina isključivo osnovne namjene sukladno posebnom propisu.

(281) Na području Općine Barilović predviđena su sljedeća izdvojena građevinska područja za groblja(G):

- G1 Novi Dol, površine 0,58 ha

- G2 Mala Kosa, površine 0,13 ha

- G3 Mrežnica, površine 0,11 ha

- G4 Zinajevac, površine 0,57 ha

- G5 Orijevac, površine 0,62 ha

- G6 Perjasica, površine 0,30 ha,

- G7 Gaćeško Selo ,površine 1,48 ha

- G8 Donja Perjasica, površine 0,70 ha

- G9 Donji Skrad, površine 0,50 ha

- G10 Veliki Kozinac, površine 0,46 h i 0,11 ha

- G11 Kosijersko Selo, površine 0,70 ha

- G12 Mali Kozinac, površine 0,59 ha

- G13 Cerovac Barilovički, površine 2,12 ha

- G14 Leskovac Barilovički, površine 1,72 ha

- G15 Koranski brijeg, površine 0,93 ha

- G16 Koranska Strana, površine 0,25 ha

- G17 Perjasica, površine 0,90 ha.

171

(282) Na temelju posebnog propisa, a zbog proširenja groblja većeg od 20% propisana je obaveza izrade i donošenja Urbanističkog plana uređenja (UPU 9)za groblje Leskovac Barilovički (G14). Granica zone groblja Leskovac Barilovički (G14) nije se mijenjala, ali umjesto obaveze izrade i donošenja Detaljnog plana uređenja (DPU), utvrđena obveza izrade i donošenja Urbanističkog plana uređenja (UPU 9).

(283) Groblje Mala Kosa (G2), groblje Mrežnica (G3), groblje Novi Dol(G1), groblje Gaćeško Selo (G7), groblje Perjasica (G17), nalaze se u prostoru predloženom za zaštitu prirode u rangu Park prirode ili Regionalni park. Do proglašenja zaštite prirode izgradnja je moguća u skladu s odredbama ovog Plana, uz obvezatno ishođenje posebnih uvjeta zaštite prirode od nadležnog javnopravnog tijela.

(284) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora.

2.3.5. Izdvojena građevinska područja izvan naselja posebne namjene

Članak 103(285) Izdvojeno građevinsko područje posebne namjene (N) su površine namijenjene isključivo za

gradnju građevina od interesa za obranu sukladno posebnom zakonu i propisima.

(286) Planom je određeno izdvojeno građevinsko područje posebne namjene (N) vojni kompleks Korana, koje obuhvaća dio prostora Općina Barilović i Krnjak.

Članak 104(287) Područje posebne namjene zbog dobre prometne povezanosti i infrastrukturne opremljenosti

pogodno je za razvitak gospodarskih, poslovnih, sportsko-rekreacijskih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti. U slučaju napuštanja dosadašnje namjene zona je potrebno sanirati i zona poprima namjenu gospodarskih i/ili poslovnih i/ili sportsko-rekreacijskih i/ili ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, a uređenje prostora može se vršiti samo temeljem Urbanističkog plana uređenja.

2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 105(288) Građevine, što se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati,

graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih objekata, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika.

(289) Izvan građevinskog područja, na području Općine Barilović može se odobravati izgradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja, kao što su:

- građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji:

- stambeno – gospodarski sklopovi (farme) sa:stambenim građevinama za potrebe stanovanja vlasnika/korisnika farme i članova

njegove obitelji i drugih djelatnika koji na njoj radesportske, rekreacijske, ugostiteljske i turističke građevine za potrebe pružanja usluga

u okviru seljačkog domaćinstva (sobe, apartmani, kampovi, kušaone vina i dr.)

- gospodarske građevine za uzgoj životinja

- ostale poljoprivredne gospodarske građevine:spremišta u vinogradima (klijeti, vinski podrum)spremišta voća u voćnjacima, sušareostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.staklenici, plastenicipčelinjaciribnjaci

- građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvu:spremišta drva u šumamaplaninarski i lovački domovi

172

- infrastrukturne građevine (prometne i komunalne infrastrukture, sa pratećim sadržajima benzinske postaje, servisi, ugostiteljstvo i sl.)

- građevine od interesa za obranu zemlje i građevine za zaštitu od prirodnih nepogoda

- građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina

- asfaltne baze, betonare, i druge građevine u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar odobrenih eksploatacijskih polja

- kampovi i sportsko – rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim zgradama:

- streljane

- odmorišta, vidikovci

- gradnja zamjenskih, rekonstrukcija i poboljšanje uvjeta postojećih građevina izvan građevinskog područja.

(290) Građenje izvan građevnog područja mora biti uklopljeno u krajolik tako da se:

- očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost poljodjelskog zemljišta i šuma

- očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisu pogodni za rekreaciju

- očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici

- osigura što veća površina parcela, a što manja površina građevnih cjelina

- neizgrađeni dio parcele treba zasaditi autohtonim drvećem;

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva

- osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajuće riješi odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada.

(291) Predviđena izgradnja izvan građevinskog područja može se odobravati samo u slučaju da se ne formiraju naselja, ulice i grupe građevinskih čestica, te se ne mogu graditi neposredno uz vodotoke, uz županijsku cestu i na površinama vrijednog obradivog poljoprivrednog tla.

(292) Planiranje i izgradnja građevina izvan građevinskog područja odnosi se na gradnju pojedinačnih građevina i zahvata, koje se određuju jednom građevinskom česticom.

(293) Pod građevinama u smislu ovog Članka ne smatraju se građevine povremenog stanovanja (“vikendice”).

(294) Iznimno, izvan građevinskog područja mogu se odobravati radovi u svrhu rekonstrukcije i održavanja postojećih stambenih, stambeno poslovnih i pripadajućih pomoćnih i gospodarskih građevina sukladno odredbama za rekonstrukciju građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

(295) U zoni akumulacije VES Lučica (maksimalni nivo vode 188,0 m.n.m.), zoni akumulacije VES Barilović (maksimalni nivo vode 131,0 m.n.m.) i zaštitnom pojasu od 100 m oko vanjskog ruba akumulacija zabranjena je izgradnja izvan građevinskih područja, osim prema uvjetima iz ovoga Plana.

(296) Iznimno od prethodnog Stavka, dozvoljena je izgradnja staklenika i plastenika, prema uvjetima iz ovoga Plana. Prije poplavljivanja akumulacije vlasnik je dužan ukloniti staklenike i plastenike u svom trošku.

(297) U prostoru predloženom za zaštitu u rangu Parka prirode ili Regionalnog parka (Poglavlje 6.1. Prirodna baština, Evidentirana područja) zabranjena je izgradnja: farmi, tovilišta, građevina za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, pilana, streljana, benzinskih postaja i drugih građevina koje bi ugrozile prirodne vrijednost. Do proglašenja zaštite prirode izgradnja je moguća u skladu s Odredbama ovog Plana, uz obvezatno ishođenje posebnih uvijete zaštite prirode od nadležnog javnopravnog tijela.

(298) Građevine koje su planirane izvan građevinskog područja, a ukoliko su planirane na šumi i/ili na šumskom zemljištu prilikom određivanja lokacije za postavljanje potrebno je definirati lokaciju na terenu u suradnji s predstavnicima poduzeća za gospodarenje šumama (antenski stupovi, vidikovci, biciklističke staze, reklamni panoi, kiosci, nadstrešnice i sl. kao i kod utvrđivanja sportsko – rekreacijskih površina R2 koje su planirane na šumskim površinama u

173

državnom vlasništvu).

2.4.1. GRAĐEVINE NAMIJENJENE POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

Članak 106(299) Poljoprivredni proizvodni kompleksi zemljišta i građevina ne smiju se planirati u I. i II. zaštitnim

zonama vodocrpilišta i izvorišta pitke vode, prostorima prirodnih inundacijskih područja, te u pojasu 50 m od ruba šume.

Članak 107(300) U osobito vrijedna obradiva tla (P1) na području Karlovačke županije uvrštena su tla II. i III.

razreda kvalitete (broj bonitetnih bodova 84, 74, 73 i 66). Područja na kojima su zemljišta I., II. i III. razreda smiju se koristiti samo za osnovnu namjenu poljoprivredne proizvodnje, odnosno, ne dozvoljava se planiranje prenamjene osobito vrijednog obradivog zemljišta ove kategorije u nepoljoprivredne, posebice u građevinske svrhe, osim ako u neposrednoj blizini nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta ili kada bi troškovi dislokacije na niže vrijedno poljoprivredno zemljište premašivali opravdanost nepoljoprivredne lokacije, kada je utvrđen interes RH za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja, pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda, za korištenje građevina koje su ozakonjene temeljem posebnog zakona. Osobito vrijedna obradiva tla koja nisu obrađena potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih u svrhu zaštite vodnih eko sustava zadržati kao livade.

(301) Zahvati gradnje građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja moraju se planirati s ciljem onemogućavanja formiranja grupa građevinskih čestica koje bi zauzimale vrijedne poljoprivredne površine.

Članak 108(302) U vrijedna obradiva tla (P2) na području Karlovačke županije uvršten je dio tala IV. razreda

kvalitete (I. podrazred, broj bonitetnih bodova 60 i 61). Obzirom da na području Karlovačke županije nema dovoljno osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, korištenje vrijednog obradivog tla (P2) ograničuje se istim odredbama kao i tla P1 kvalitete.

Članak 109(303) U ostala obradiva tla (P3) na području Karlovačke županije uvrštena su tla IV. razreda (II.

podrazred) i V. razreda (I. i II. podrazred) kvalitete. Ova tla trebaju biti prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji (osobito ona na kojima je moguće i isplativo agrotehničkim mjerama poboljšati bonitet). Druga se namjena može predvidjeti samo izuzetno i djelomično i to:

- kod pripajanja dijelova rubnih katastarskih čestica koje se većim dijelom već nalaze u građevinskom području

- kad je potrebno zauzeti određenu površinu za razvoj naselja, a u blizini nema zemljišta nižeg razreda kvalitete

- kad se radi o lociranju građevina od važnosti za Državu ili Karlovačku županiju.

2.4.1.1. STAMBENO - GOSPODARSKI SKLOPOVI (FARME)

Članak 110(304) Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa zgrada sa pripadajućim poljoprivrednim

zemljištem, koja se u pravilu izgrađuje izvan građevinskog područja. Farme se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici najmanje površine 2.000 m2. Čestica na kojoj se izgrađuje farma mora imati osiguran pristup s prometne površine.

Članak 111(305) Minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja građevina (farme) za

uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla.

174

(306) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1.

(307) Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:

Vrsta stoke i peradi Koeficijenti Broj grla- krava, steona junica 1,00 10- bik 1,50 7- vol 1,20 8- junad 1-2 god. 0,70 14- junad 6-12 mjeseci 0,50 20- telad 0,25 40- krmača + prasad 0,055 181- tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40- mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77- teški konji 1,20 8- srednje teški konji 1,00 10- laki konji 0,80 13- ždrebad 0,75 13- ovce, koze i jarci 0,10 100- janjad i jarad 0,05 200- tovna perad 0,00055 18.000- konzumne nesilice 0,002 5.000- rasplodne nesilice 0,0033 3.000

- za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se programom o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje.

(308) Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme su:

- stambeno - gospodarski sklopovi

- pomoćne građevine (garaže, spremišta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.)

- stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika na građevnim česticama od 20 ha i više

- gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje

- poslovne, sportske, rekreacijske, ugostiteljske i turističke građevine za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više

- industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi.

(309) Površina i raspored građevina iz prethodnog Stavka utvrđuju se u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.

(310) Odredbe za visinu izgradnje, najveću bruto izgrađenost čestice, minimalne udaljenosti od drugih građevina primjenjuju se kao i za izgradnju u sklopu građevinskih područja.

(311) Izuzetno od prethodnog Stavka, visina gospodarskih građevina primarne dorade ili prerade (klaonice, hladnjače, mješaonica stočne hrane i slično), te drugih gospodarskih i pomoćnih građevina, može biti i veća ukoliko to tehnološki proces zahtijeva.

Članak 112(312) Programom o namjeravanim ulaganjima, te idejnim projektom, temeljem kojeg se može

planirati izgradnja, potrebno je minimalno prikazati:

- veličinu čestice i površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje

- dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (zakupu) zemljišta, a za zahvate građenja dokaz o vlasništvu ili dugoročnom pravu korištenja dovoljno velikih površina poljoprivrednog zemljišta za određenu proizvodnju

- vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati, s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim planom razvitka po etapama

- tehnološko rješenje i kapacitete, broj i veličinu potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti i opsegu namjeravane poljoprivredne proizvodnje i prerade, te

175

planirane turističke ponude

- područje namjeravane izgradnje građevina na farmi sa predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja

- pristup na prometnu površinu, izravno ili pristupom sa pravom služnosti

- mogućnosti opremanja građevne čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.)

- ozelenjavanje građevne čestice i sadnja zaštitnog drveća (uređenje okoliša)

- potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša

- projekt sanacije.

(313) Kod izgradnje prioritetno graditi stambene, gospodarske i poslovne građevine, a nakon toga građevine ugostiteljstva, turizma sporta i rekreacije.

(314) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje upravnog akta za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 113(315) Minimalna veličina zemljišta na kojem se planira zasnovati poljoprivredno gospodarstvo

(farma), odnosno gradnja građevina, ovisno o vrsti poljoprivredne djelatnosti preporuča se u slijedećim površinama:

- za intenzivnu ratarsko stočarsku djelatnost - 10 ha

- za intenzivno bilinogojstvo – voćarstvo i vinogradarstvo - 2 ha

- za sjemenarstvo, rasadničarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničko - plasteničku proizvodnju - 1 ha

- za uzgoj malih životinja - 2 ha.

(316) Najveća površina građevnih čestica namijenjenih za izgradnju građevina poljoprivrednog gospodarstva određuje se u odnosu na ukupnu površinu zemljišta koje služi potrebama farme:

- 5% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivnu ratarsko-stočarsku djelatnost

- 25% površine poljoprivrednog zemljišta farme za intenzivno bilinogojstvo- voćarstvo i vinogradarstvo

- 25% poljoprivrednog zemljišta farme za uzgoj malih životinja

- 50% površine poljoprivrednog zemljišta farme za sjemenarstvo, rasadničarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo te stakleničko-plasteničku proizvodnju.

(317) Građevna čestica farme mora biti izgrađena minimalno 20%, a može se izgrađivati do maksimalno 40%.

(318) Građevine koje se grade u sklopu farme ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 300 m od građevinskih područja naselja, odnosno 100 m od razvrstane ceste (ne odnosi se na staklenike i plastenike).

2.4.1.2. GOSPODARSKE GRAĐEVINE ZA UZGOJ ŽIVOTINJA

Članak 114(319) Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj

životinja (stoke i peradi).

(320) Površina građevne čestice za građevine iz prethodnog Stavka ne može biti manja od 2.000 m2, s najvećom izgrađenošću do 40%.

(321) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na slijedećim minimalnim udaljenostima od:

kapacitet minimalna udaljenost (m)broj uvjetnih grla od građevinskog

područjaod državne ceste od županijske i

lokalne ceste

176

10 -15 100 100 5016 - 100 150 100 50101 - 300 300 200 100301 i više 500 200 100

(322) Iznimno od prethodnog Stavka, udaljenost gospodarskih građevina za uzgoj životinja od stambene zgrade na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je gospodarska građevina za uzgoj životinja propisno udaljena od drugih građevinskih područja.

(323) Iznimno od Stavka 3., udaljenost gospodarskih građevina za uzgoj životinja od građevinskog područja može biti i manja (ne manja od 30 m do 100 uvjetnih grla, 150 m do 300 uvjetnih grla i 300 m za više od 300 uvjetnih grla) ako je to funkcionalno povezano sa postojećim domaćinstvom s poljoprivrednim gospodarstvom, a prirodni uvjeti ne dozvoljavaju gradnju na većoj udaljenosti.

(324) Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na građevnoj čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene zgrade tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici iz Stavka 3.

2.4.1.3. OSTALE POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE GRAĐEVINE

Članak 115(325) Ostale poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi samo na poljoprivrednim

česticama čija površina nije manja od 2.000 m2.

(326) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje upravnog akta za izgradnju poljoprivredne gospodarske građevine ne može se parcelirati na manje dijelove.

(327) Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovih odredbi ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dvaju gospodarskih objekata, ne može se parcelirati na manje dijelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta.

Članak 116(328) Najveća visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemnica s mogućnošću izvedbe

podruma (ili suterena umjesto podruma), maksimalne visine 7 metara. To se ne odnosi na građevine kod kojih tehnološki proces zahtijeva veću visinu (npr. sušare, silosi i sl.).

(329) Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to naročito:

- tlocrt građevine izdužen, s preporučenim omjerom stranica od približno 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine

- krov mora biti dvostrešan, sa zabatnim krovnim trokutima, nagiba do 45.

2.4.1.3.1. Spremišta u vinogradima (klijeti, vinski podrumi)

Članak 117(330) Za spremišta u vinogradima (klijeti, vinski podrum) tlocrtna površina podruma i prizemlja ne

može biti veća od 20 m2 bez smještajnih kapaciteta kada se gradi u vinogradu minimalne površine od 1.000 m2.

(331) Razvijena površina iz prethodnog Stavka može se uvećati za 20 m2 za svakih daljnjih 2.000 m2 vinograda, ali max. do 40 m2.

(332) Ako se podiže novi vinograd izgradnja spremišta može se odobriti najranije 5 godina po podizanju novih nasada.

(333) Spremišta se ne mogu izgrađivati u vinogradima koji su ovim Planom ili dokumentima prostornog uređenja određeni za posebni režim korištenja koji ne dozvoljava izgradnju.

(334) Dozvoljava se gradnja samo čvrstih građevina te nije dozvoljen smještaj kamp kučica ili

177

mobilnih građevina u vinogradima.

(335) Preporuča se da oblikovanje pojedinačnih spremišta bude u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to naročito:

- krov mora biti dvostrešan sa pokrovom od crijepa,

- materijali za izgradnju od drva i kamena.

(336) Krov se treba izvesti bez nadozida.

2.4.1.3.2. Spremišta voća u voćnjacima

Članak 118(337) Spremišta voća mogu se graditi samo u voćnjacima, na poljoprivrednim površinama za uzgoj

ljekovitog i aromatičnog bilja i sl. čija površina nije manja od 5.000 m2.

(338) Tlocrtna površina takve građevine (spremište ili sušionica voća ili povrća) ne smije prijeći 30 m2. Do takve građevine mora se urediti kolni put širine do 3,0 metra kao veza sa javnim putom.

(339) Ukoliko je kvaliteta proizvoda takva da su potrebne veće površine, tada se to povećanje može dozvoliti, ali uz prethodnu izradu programske skice za lokacijsku dozvolu i preporuku Županijskog zavoda za prostorno uređenje.

(340) Ostali uvjeti za spremišta voća vrijede kao i za spremišta u vinogradima.

2.4.1.3.3. Ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.

Članak 119(341) Uvjeti za gradnju ostava za alat, oruđa, kultivatore i sl., uz uvjet gradnje na poljoprivrednim

česticama, vrijede kao za spremišta u vinogradima.

(342) Ostave za kultivatore, oruđe i sl. mogu imati samo prizemlje, bez podruma.

Članak 120(343) Kada se poljoprivredne gospodarske građevine lociraju u blizini sjeverne međe do susjednog

vinograda, odnosno voćnjaka ili drugih poljoprivrednih kultura, udaljenost građevine od te međe ne može biti manja od srednje visine vijenca u odnosu na završnu kotu uređenog terena, a nikako manja od 3,0 m.

(344) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina od ostalih međa ne može biti manja od 1,0 m.

(345) Međusobna udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina, koje su izgrađene na susjednim česticama ne može biti manja od 6,0 m.

(346) Iznimno kad susjedi sporazumno zatraže izdavanje upravnog akta za gradnju poljoprivredne gospodarske građevine na poluugrađen način, građevina se može graditi na susjednoj međi.

Članak 121(347) Poljoprivredne gospodarske građevine iz poglavlja 2.4. Izgrađene strukture izvan

građevinskog područja ovih Odredbi priključuju se na prometnu i komunalnu infrastrukturu po potrebi.

2.4.1.3.4. Staklenici, plastenici

Članak 122(348) Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, te

plastenici.

(349) Staklenicima odnosno plastenicima se smatraju montažne građevine sa staklenom ispunom, odnosno montažne građevine čija je konstrukcija (drveni ili metalni roštilj) obložena PVC folijom ili drugim prozirnim materijalom.

178

(350) Udaljenost građevina iz Stavka 1. od susjednih čestica je najmanje 3,0 m.

(351) Staklenici i plastenici ne mogu se izgrađivati na poljoprivrednim površinama koji su ovim Planom ili dokumentima prostornog uređenja određeni za posebni režim korištenja koji ne dozvoljava izgradnju.

2.4.1.3.5. Pčelinjaci

Članak 123(352) Smještaj pčelinjaka na čestici utvrđuje se prema važećem posebnom propisu (Pravilnik o

držanju pčela i katastru pčelinje paše).

2.4.1.3.6. Ribnjaci

Članak 124(353) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.

(354) Gradnja ribnjaka (za komercijalne i osobne potrebe) i pratećih građevina za potrebe uzgoja ribe (spremišta za hranu, vozila, uređaje i sprave, prostorije za boravak zaposlenih), dozvoljena je na poljoprivrednom zemljištu katastarske kulture močvara, trstik, bara, na tlima trajno nepogodnim za obradu te na neplodnom tlu, napuštenim iskopima i riječnim rukavcima.

(355) Građevine iz prethodnog Stavka grade se prema sljedećim uvjetima:

- može imati najviše 2 etaže (P + Ppotk)

- maksimalna visina (h) je 4,2 m.

(356) Ostali uvjeti izgradnje primjenjuju se kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja.

(357) Uvjet za izgradnju ribnjaka je nepropusno tlo, dovoljne količine vode i nepostojanje opasnosti od poplave, a prilikom izgradnje iskopani materijal potrebno je deponirati i koristiti za uređenje okoliša, kako bi se u slučaju napuštanja područje moglo vratiti u prijašnje stanje.

(358) U brdskim predjelima na visinskim vodama mogu se graditi ribnjaci na mjestima gdje ima dovoljno čiste i hladne vode koja sadrži mnogo kisika.

(359) Isplativost izgradnje ribnjaka dokazuje se programom o namjeravanim ulaganjima.

(360) Maksimalna dozvoljena dubina nizinskih ribnjaka iznosi 6,0 m.

2.4.2. GRAĐEVINE NAMIJENJENE GOSPODARENJU U ŠUMARSTVU I LOVSTVU

Članak 125(361) U šumi i na šumskom zemljištu mogu se graditi građevine u funkciji obavljanja šumarske

djelatnosti i zaštite ovog prostora te građevine u funkciji sporta i rekreacije vezane uz šumske površine (lov, planinarenje i sl.) kao što su šumske i lugarske građevine, lovački i planinarski domovi, skloništa za izletnike i planinare i sl. građevine,

(362) u skladu s posebnim uvjetima (šumskogospodarskim planovima) koje utvrđuje nadležno javnopravno tijelo.

(363) Planiranje, gradnja i održavanje građevina iz prethodnog Stavka obavlja se uz poštivanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uvjeta šumskog tla, raslinja, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu.

(364) Oblikovanje građevina mora biti usklađeno s prirodnim okolišem bez narušavanja prirodnih uvjeta.

(365) Građevina ili sklop iz Stavka 1. gradi se prema sljedećim uvjetima:

- tlocrtna površina građevine iznosi najviše 70 m2

- građevina može imati najviše 2 etaže (P+Pk), uz mogućnost gradnje podruma (Po) ili suterena (S)


179

- u sklopu osnovne građevine u funkciji obavljanja šumarske djelatnosti, planinarenja, lova i sličnih aktivnosti mogu se pružati turističko-ugostiteljske usluge kao prateći sadržaji, prema posebnom zakonu

- obavezan je pristupni put, minimalno pješački

- građevina mora imati osiguranu vodoopskrbu (cisterna), odvodnju (sabirna jama) i energetski sustav (električni agregat i sl.)

- zbrinjavanje otpadaka riješiti prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i siguran način

- arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tradiciji u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima.

(366) Građevine iz ovog članka imaju isključivo javnu namjenu i ne mogu se prenamijeniti u druge namjene.

2.4.2.1. SPREMIŠTA DRVA U ŠUMAMA

Članak 126(367) Na šumskim površinama, minimalne površine 2.000 m2 mogu se graditi spremišta za drva u

vidu nadstrešnica pod uvjetom da natkrivena površina nije veća od 30 m2.

(368) Natkrivena površina iz prethodnog Stavka može se uvećati za 20 m2 za svakih daljnjih 2.000 m2 zemljišta.

2.4.2.2. PLANINARSKI I LOVAČKI DOMOVI

Članak 127(369) Gospodarenje lovištima provodi se temeljem lovnogospodarske osnove.

(370) U skladu s posebnim propisom omogućuje se utvrđivanje lovišta i uzgajanje divljači izvan građevinskih područja, te u tu svrhu izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina (lovačkog doma, čeke, hranilišta divljači i sl.).

(371) Planinarski domovi grade se u sustavu planinarskih društava.

(372) Za gradnju planinarskih i lovačkih domova primjenjuju se uvjeti gradnje iz poglavlja 2.4.2. Građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvu.

2.4.3. INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE

Članak 128(373) Izvan građevinskog područja mogu se graditi nove i rekonstruirati postojeće prometne,

komunalne i druge infrastrukturne građevine s pratećim sadržajima.

(374) Pod pratećim sadržajima iz prethodnog Stavka podrazumijevaju se:

- benzinske postaje s pratećim sadržajima (servisi, praonice automobila, ugostiteljstvo, trgovina i drugi uslužni sadržaji u funkciji prometa, odnosno tranzitnog turizma)

- odmorišta s pratećim sadržajima (pratećim sadržajima uz odmorišta podrazumijevaju se sanitarni objekti)

- cestarskih kućica, odlagališta opreme, parkirališta i slično u funkciji održavanja cesta.

(375) Veličina građevne parcele i gabarit građevine određeni su tehnološkim projektima.

2.4.4. GRAĐEVINE OD INTERESA ZA OBRANU I GRAĐEVINE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH NEPOGODA

Članak 129(376) U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih

razaranja, zbog opasnosti od tih događaja izvan građevinskih područja dozvoljava se izgradnja sukladno odredbama Zakona o Posebnim slučajevima građenja – Građenje u

180

slučaju neposredne opasnosti.

2.4.5. GRAĐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA

Članak 130(377) Otvaranje novog eksploatacijskog polja moguće je pod uvjetom da se istražnim radovima

dokaže da će eksploatacija biti usklađena s projekcijama gospodarskog razvoja Karlovačke županije, odnosno da će se eksploatirati kvalitetna sirovina koja će čak i u relativno malom obimu eksploatacije postići značajni tržišni rezultat.

(378) Prilikom otvaranja eksploatacijskih polja treba se pridržavati odredbi važećih propisa.

(379) Rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vađenje i oplemenjivanje sirovine).

Članak 131(380) Nakon završene eksploatacije mineralnih sirovina ili trajnog obustavljanja radova napuštenu

površinu potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša.

2.4.6. KAMP ODMORIŠTA I SPORTSKO – REKREACIJSKA IGRALIŠTA NA OTVORENOM S PRATEĆIM GRAĐEVINAMA

2.4.6.1. KAMP ODMORIŠTE

Članak 132(381) Na području Općine Barilović predviđeno je izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko

turističke namjene – kamp odmorište (T5) u naseljima Barilović/Gornji Velemerić, površine 0,41 ha.

(382) Lokacije zona iz prethodnog Stavka označena su oznakom T5 u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 1.Korištenje i namjena površina i 4. Građevinska područja.

(383) Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju i uređenje kamp odmorišta iz prethodnog Stavka:

- maksimalni kapacitet je 10 kamp mjesta, odnosno kamp parcela minimalne površine 50 m2

(10×5 m)

- lokacija mora sadržavati:priključak električne energije za svaku smještajnu jedinicucentralnu servisnu stanicu za opskrbu pitkom vodom (minimalno jednu slavina za

opskrbu pitkom vodom s fleksibilnim crijevom i odvodnjom)prostor za pražnjenje prenosivih kemijskih WC-a(kabina za pražnjenje ili stanica za

pražnjenje),prostor za pražnjenje kemijskih WC-a direktno iz vozila, vozilom dostupan, primjereno

udaljen od smještajnih jedinica i vizualno odijeljen, s odgovarajućim priključkom na odvod, opremljen slavinom s hladnom vodom i produžnim fleksibilnim crijevom za ispiranje

te imati riješeno odlaganje i zbrinjavanje otpada u zatvorenim posudama

- u kamp-odmorištu nije dozvoljeno postavljanje mobilnih kućica

- cijeli prostor treba biti ograđen, te primjereno osvijetljen

- ulaz mora biti odgovarajuće kontroliran

- dozvoljena je gradnja jedne prizemne građevine za potrebe sanitarnog čvora i pojedinih sanitarnih elemenata za goste maksimalne tlocrtne površine do 50 m2 i visine do 4 m do ruba krovnog vijenca

- površina ozelenjenog dijela čestice iznosi najmanje 20%

- pristup građevne čestice na županijsku cestu Ž3185 treba formirati u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) i

181

standardom U.C.4.050 za projektiranje i građenje površinskih čvorova te uz suglasnost i u skladu s prethodno ishodovanim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

(384) Ostali uvjeti za uređenje kamp odmorišta trebaju biti u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se utvrđuju minimalni uvjeti za vrstu kamp odmorište.

2.4.6.2. SPORTSKO – REKREACIJSKE POVRŠINE

Članak 133(385) Pod sportsko – rekreacijskim površinama podrazumijevaju se veće samostalne cjeline koje se

uređuju (bez izgradnje građevina) u svrhu odvijanja rekreacijskih djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja.

(386) Sportsko - rekreacijske površine uređuju se na površinama čija je osnovna namjena šuma (Š1, Š2, Š3), ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3), vode, te ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), a koriste se i uređuju u funkciji aktivne i pasivne rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma.

(387) U sportsko - rekreacijskim područjima sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, mogu se uređivati razne vrste sportsko - rekreacijskih površina u funkciji pasivne i aktivne rekreacije građana kao što su:

- pješačke, biciklističke, jahaće, fitnes, trim i slične staze

- poučne staze, šumski i tematski putovi s označenim staništima, vrstama i drugim zanimljivostima te odgovarajućom signalizacijom

- sportsko – rekreacijski sadržaji u funkciji odmora, sporta i rekreacije (vježbališta i otvorena igrališta bez gledališta za rekreaciju odraslih i djece različitih uzrasta (tenis, mini golf, odbojka, badminton, boćanje i sl.))

- slobodne površine za piknik i rekreaciju, dječja igrališta i slično

- pejzažno uređene zelene površine s parkovnom opremom (klupe, vidikovci, informativni panoi, orijentacijske oznake i slično)

- kupališta i površine sportskih aktivnosti na vodi

- pješačke i kolne komunikacije, površine za promet u mirovanju bez asfaltiranja te uređaji komunalne infrastrukture (elektroopskrba, rasvjeta, vodoopskrba i slično)

- ostale slične površine namijenjene rekreaciji i zabavi.

(388) U sportsko – rekreacijskim površinama iz Stavka 3. dozvoljena je postava:

- montažnih građevina ili kontejnera u funkciji odmora, sporta i rekreacije, najveće GBP 20,0 m2 (prostor za djelatnike i spremište)

- montažnih građevina ili kontejnera, najveće GBP 20,0 m2 (prostor za manji sezonski ugostiteljski sadržaj)

- prenosivih kemijskih WC-a

- paviljona, pergola i nadstrešnica najveće pojedinačne površine do 15,0 m2

- pratećih građevina koje služe uređenju i zaštiti prostora.

(389) U sklopu sportsko – rekreacijske površine u pravilu se zadržava i uređuje postojeća vrijedna vegetacija koju je potrebno redovito održavati i obnavljati isključivo autohtonim biljnim fondom.

2.4.6.3. KUPALIŠTA

Članak 134(390) Kupališta su uređene površine (bez izgradnje građevina) namijenjene kupanju i sunčanju na

obalama rijeke Korane i Mrežnice na kojima se u najmanjoj mogućoj mjeri mijenja prirodni okoliš.

(391) Na području Općine nalaze se kupališta u naseljima Šćulac, Vrutak, Lučica, Barilović, Donji Velemerić, Belajske Poljice i Belavić.

(392) Nova kupališta mogu se uređivati i na drugim pogodnim lokacijama prema kriterijima ovog

182

Plana.

(393) Kupališta su pristupačna svima sa riječne i kopnene strane pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti.

(394) Na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivanje plaža, prekidanje javne šetnice, kao i onemogućavanje pristupa rijeci.

(395) U zoni kupališta dozvoljena je postava u skladu s projektnom dokumentacijom:

- montažnih građevina ili kontejnera, najveće GBP 20,0 m2 (prostor za manji sezonski ugostiteljski sadržaj)

- prenosivih kemijskih WC-a

- paviljona, pergola i nadstrešnica najveće pojedinačne površine do 15,0 m2.

- tuševi, kabine za presvlačenje i slična oprema;

- kante za prikupljanje otpada

- skakaonica, stepenice za pristup vodi, rampe za osobe sa smanjenom pokretljivošću i slične građevine;

- manja sportska igrališta (odbojka na pijesku, boćanje), dječja igrališta i slično;

- sunčalište s pratećom opremom.

(396) U zoni kupališta nije dozvoljena gradnja zgrada.

(397) Gradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima i uz suglasnost javnopravnih tijela.

2.4.6.4. STRELJANE

Članak 135(398) Streljane se mogu graditi na udaljenosti od najmanje 100 m od građevinskog područja i

prometnica, pri čemu se metišta okrenuta u suprotnom smjeru, a sukladno posebnim uvjetima MUP-a.

2.4.7. POSTOJEĆA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 136(399) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na

temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

(400) Nije dopuštena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene.

(401) Postojeće pojedinačne građevine sa pripadajućim pomoćnim i gospodarskim građevinama, što se nalaze izvan građevinskog područja mogu se zamjenjivati novim, rekonstruirati i održavati u smislu poboljšanja uvjeta života i rada kako je određeno odredbama ovog Plana.

2.4.8. OSTALA GRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 137(402) Izvan građevinskih područja dozvoljava se izgradnja kapelica, križeva, poklonaca, pilova i sl.

prizemne visine s najvećim GBP 30 m2.

2.4.8.1. VIDIKOVCI

Članak 138(403) Prostornim planom naznačene su pozicije važnijih vidikovaca na kartografskom prikazu broj

3.2 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju » u mjerilu 1:25000 na istaknutim reljefnim prostorima s atraktivnim pogledom te potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza:

183

- k.č. 1952/1 k.o Kosijersko Selo

- k.č. 2634 k.o Perjasica

- k.č. 2681 k.o Barilovački Cerovac

- slap Karasi – Velemerić, mlin kod Štirkovca

- Donji Vrutak - K.č. 2392/3 k.o Cerovac Barilovički (podvodni)

- stari grad Barilović

- župne crkve sv. Trojstva u Cerovcu Barilovačkom

- ušće Tounjčice u Mrežnicu

- selo Mrežnica iznad utoka rijeke Tounjčice u Koranu.

(404) Novi vidikovci mogu se graditi i na drugim lokalitetima prema kriterijima ovog Plana.

(405) Neposrednom provedbom Planom omogućava se uređivanje, održavanje i korištenje vidikovaca prema sljedećim smjernicama:

- bez obzira na status vlasništva osigurava se njihovo javno korištenje

- uz vidikovce se ne dozvoljava postavljanje koševa za smeće, a postojeće je potrebno ukloniti

- ma vidikovcima, gdje su pogledi zaklonjeni zbog obraslosti potrebno je pažljivim intervencijama ponovo omogućiti vizure

- Minimalnim zahvatima je potrebno osigurati sigurnosne mjere zaštite posjetitelja (rukohvati, ograde i sl.) uz primjenu zatečenih materijala

- dopušta se minimalnim zahvatima urediti hodnu površinu uz primjenu zatečenih materijala

- vidikovci mogu biti opremljeni opremom u funkciji kraćeg zadržavanja ljudi, edukacije, odmora ili osiguravanja boljeg dosega pogleda i to: informativnim panoima, nadstrešnicama do najviše 15 m2, minimalnom opremom za sjedenje (stolovi, klupe), panoramskim teleskopima i slično uz obveznu prethodno izdanu suglasnost Općine Barilović

- vidikovaca koji se nalaze unutar zaštićenih ili osobito vrijednih dijelova prirode uređuju se u skladu s posebnim uvjetima zaštite prirode ovisno o njihovim specifičnostima.

- vidikovci koji se uređuju uz javne ceste potrebno je obvezno ishoditi odobrenje i posebne uvjete nadležne uprave za ceste, te ih uređivati na način da ne ugrožavaju sigurnost odvijanja prometa.

(406) Na vidikovcu nije dopuštena gradnja građevina, osim uređenja platoa vidikovca, te eventualno potrebni prateći i uslužni sadržaji (ugostiteljski za nužno osvježenje, prodaja suvenira i drugog promotivnog materijala) mogući su kao mobilni sadržaji do 20 m2 tlocrtne površine uz odgovarajuće režime, a sve podređeno osnovnoj namjeni - boravku i rekreaciji u prirodi.

(407) Uz vidikovce koji se nalaze uz postojeće mlinice na rijekama Korani i Mrežnici ne planira se gradnja novih građevina. Veličina i površina postojećih građevina zadržava se uz mogućnost rekonstrukcije radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta. Za njihovu rekonstrukciju treba koristiti tradicionalni autohtoni materijal.

(408) U oblikovanju vanjskog prostora oko mlinica, koje je moguće dopuniti opremom za sjedenje (stolovi klupe) ili rekreaciju, posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju rubova šume, održavanju livadne površine zatravnjivanjem, te očuvanju vizura.

(409) Vidikovce je moguće izvesti na temelju suglasnosti nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštite prirode i okoliša (ako se vidikovac nalazi unutar predjela zaštite). prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.

2.4.9. STAMBENE I POMOĆNE GRAĐEVINE ZA VLASTITE POTREBE I POTREBE SEOSKOG TURIZMA

Članak 139(410) Gradnja stambenih i pomoćnih objekta za vlastite potrebe gradi se prema sljedećim uvjetima:

184

- grade se na građevnim česticama od 20 ha i više,

- maksimalna GBP 2000 m2, u površinu ne ulaze otvoreni prostori za rekreaciju(igrališta, vanjski otvoreni bazeni), vrtnouređene parkovne površine

- najviše 4 etaže (Po+P+1+Ppotk), a umjesto podruma (Po) može se graditi suteren (S)

- najveće visine (h) 12 m

- kapacitet stambenog objekta ograničen je na najviše tri stambene jedinice (stana)

- udaljenost građevina od rubova čestice iznosi minimalno 10 m

- sve potrebe za parkiranjem moraju se zadovoljiti na vlastitoj građevnoj čestici

- građevna čestica mora imati osiguran pristup s prometne površine

- minimalna komunalna opremljenost je prometni pristup 5,0 m širine, sa suvremeno obrađenim kolnikom, vodoopskrba iz javne mreže ili lokalnih izvora, odvodnja otpadnih voda putem lokalnog uređaja, priključak na energetsku infrastrukturu (ili putem lokalnih izvora -agregat).

- gradnja ograde prema Poglavlju 2.2.1.4. Ograde i parterno uređenje


Članak 140(411) Stambene i pomoćne građevine za potrebe seoskog turizma grade se prema sljedećim

uvjetima:

- grade se sadržaji smještaja, usluge hrane i piće kao dodatne ponude rekreacije (jahanje i sl.)

- grade se na građevnim česticama od 2 ha i više,

- isključivo za registrirana obiteljska gospodarstva i na površinama na kojima se ta djelatnost obavlja,

- stambeni objekti ne mogu se graditi zasebno bez gospodarskih građevina i

- ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 10 m od susjedne međe,



- kapacitet objekta ograničen je na najviše 10 jedinica (soba/apartmana) kapaciteta 20 kreveta vezano uz ekološki, seoski ili urbani kulturni turizam, uključivo i manji ugostiteljski prostor

- gradnja ograde prema Poglavlju 2.2.1.4. Ograde i parterno uređenje

- u stambenim objektima ovih cjelina mogu se pružati ugostiteljske i turističke usluge seoskog turizma

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, terase i sl.

- minimalna komunalna opremljenost je prometni pristup 5,0 m širine, sa suvremeno obrađenim kolnikom, vodoopskrba iz javne mreže ili lokalnih izvora, odvodnja otpadnih voda putem lokalnog uređaja, priključak na energetsku infrastrukturu (ili putem lokalnih izvora -agregat).

- sve potrebe za parkiranjem moraju se zadovoljiti na vlastitoj građevnoj čestici


Članak 141(412) Pomoćnim građevinama smatraju se: garaže, natkrivena parkirališta, drvarnice, spremišta,

vrtne sjenice, kotlovnice, ljetne kuhinje i sl.

185

(413) Maksimalna visina pomoćnih zgrada je najviše 2 etaže, najveće visine 4,5 m.

Članak 142(414) Na građevnim česticama moguća je i gradnja gospodarskih građevina prema Poglavlju

2.4.1.2. Gospodarske građevine za uzgoj životinja i 2.4.1.3. Ostale poljoprivredne gospodarske građevine.

(415) Minimalna udaljenost poljoprivrednih gospodarskih zgrada od međe građevne čestice je 20 m.

(416) Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemlje uz mogućnost izgradnje podruma i potkrovlja.

(417) Oblikovanje građevina mora biti u skladu s lokalnim tradicijskim graditeljstvom. Pri tom krov mora biti u pravilu dvostrešan, a drveno krovište pokriveno crijepom ili šindrom postavlja se na stropnu konstrukciju bez nadozida.

(418) Visina gospodarskih građevina mora biti usklađena s visinom stambene zgrade na čijoj se građevnoj čestici grade (tj. ne smiju ju nadvisiti).

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 143(419) Smještaj gospodarskih djelatnosti omogućen je:

- unutar građevinskih područja naselja pod uvjetima propisanim u Poglavlju 2.2. Građevinska područja naselja ovih Odredbi za provođenje i to:

kao osnovna namjena pod uvjetima propisanim u Poglavlju 2.2.2. Gospodarske zgrade ovih Odredbi za provođenje

kao prateća namjena koja nadopunjuje stanovanje kao osnovnu namjenu pod uvjetima propisanim u Poglavlju 2.2.1. Stambene zgrade ovih Odredbi za provođenje

- unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja pod uvjetima propisanim u Poglavlju 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene ovih Odredbi za provođenje

- izvan građevinskih područja na poljoprivrednim i šumskim površinama, te vodotocima i stajaćim vodama pod uvjetima propisanim u Poglavlju 2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja ovih Odredbi za provođenje.

Članak 144(420) Uvjeti za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti definirani su uvjetima izgradnje na

odnosnim područjima na kojima se građevina nalazi ili planira, te su definirani ostalim odredbama ovog Plana.

Članak 145(421) Područje Općine Barilović mora revitalizirati svoju poljoprivrednu proizvodnju i orijentirati ju

prema proizvodnji kvalitetne hrane, na načelima integrirane poljoprivredne proizvodnje i eko – proizvodnje.

(422) Potrebno je stalno educirati poljoprivredne proizvođače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva kako bi mogli pratiti uvođenje novih tehnologija i metoda te tržišnih uvjeta i poticajnih mjera, kao i uspješno implementirati načela i smjernice dobre poljoprivredne prakse.

(423) Proizvodni kapaciteti, posebno privatne šume, nedovoljno su iskorišteni. Privatne šume, kao i poljoprivredno zemljište, usitnjeni su i fragmentirani. Šumovlasnici su međusobno nepovezani kako u izvođenju radova tako i u distribuciji drvne sirovine. Šumovlasnike je potrebno educirati o novim tehnologijama i metodama održivog korištenja šuma, te mogućnostima distribucije proizvoda za nova tržišta npr. korištenje alternativnih šumskih resursa (drvo kao obnovljivi izvor energije).

Članak 146

186

(424) Na području Općine Barilović dominiraju prerađivačka industrija te poljoprivreda i šumarstvo. Prateći sektori su građevinarstvo i trgovina.

(425) Najbrojniji obrtnički sektor su usluge. Ostali obrtnički sektori su proizvodni obrti, ugostiteljstvo, prijevozništvo i trgovina. Kod obrta je zabilježen rast i sve više se razvija integracija i umrežavanje obrtnika kroz udruženja.

(426) Turizam nije dobro razvijen na području Općine Barilović, unatoč dobrim prirodnim, povijesnim i kulturnim resursima i dobrom cjelokupnom potencijalu. Sektoru nedostaju adekvatni smještajni kapaciteti, razvoj proizvoda i kapaciteta, promocija i koordinacija.

(427) Kvaliteta postojećeg smještaja relativno je niska. Poseban problem predstavlja činjenica da ima iznimno malo pravih agroturističkih domaćinstava, sukladno pravilima. Nedostatak takve ponude ukazuje na velik otvoren prostor upravo za ulaganja u razvoj seoskog/agroturizma koja omogućuju diverzifikaciju djelatnosti, očuvanje tradicijske arhitekture objekata te opstanak lokalnog stanovništva i tradicije življenja na ovim prostorima, te čini identitet područja.

(428) Od selektivnih oblika aktivnog turizma sve više se razvijaju sportovi na rijekama Korani i Mrežnici koje su iznimno posjećene tijekom ljetnog razdoblja. Značajnu ulogu u turističkom razvoju ima i lovni turizam.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 147(429) Sustav i mreža društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je

svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim ovim Planom.

(430) Planom su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka društvenih djelatnosti za:

- upravu i pravosuđe

- odgoj i obrazovanje

- zdravstvo i socijalnu skrb

- kulturne i društvene organizacije

- javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.)

- sporta i rekreacije

- vjerske sadržaje.

Članak 148(431) Za izgradnju građevina iz prethodnog Članka koriste se slijedeći orijentacijski normativi:

- za primarnu zdravstvenu zaštitu 0,10 m2 po stanovniku

- za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2 po stanovniku

- za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2 po stanovniku

- za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima.

(432) Normativi iz prethodnog Stavka određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja pratećim sadržajima, površina pratećih sadržaja može premašiti navedene normative.

Članak 149(433) Smještaj društvenih djelatnosti omogućen je:

- unutar građevinskih područja naselja pod uvjetima propisanim u Poglavlju 2.2. Građevinska područja naselja ovih Odredbi za provođenje i to:

kao osnovna namjena pod uvjetima propisanim u točki 2.2.3. Javne i društvene zgrade i 2.2.4. Sportsko-rekreacijske građevine ovih Odredbi za provođenje

kao prateća namjena koja nadopunjuje stanovanje kao osnovnu namjenu pod uvjetima propisanim u točki 2.2.1. Stambene zgrade ovih Odredbi za provođenje

- unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja pod uvjetima propisanim u točki

187

2.3.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko rekreacijske namjene

- izvan građevinskih područja na poljoprivrednim i šumskim površinama, te vodotocima i stajaćim vodama pod uvjetima propisanim u Poglavlju 2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja ovih Odredbi za provođenje.

Članak 150(434) Društvena i zdravstvena infrastruktura važna je za kvalitetu života. Zatvaranje područnih

škola, nedostatak ili velika udaljenost dječjih vrtića, neadekvatnost ili nepostojanje objekata za kulturne ili društvene aktivnosti, sportskih sadržaja i objekata, nedostatak ili neadekvatnost zdravstvene skrbi, uzrokovat će iseljavanje stanovništva u području boljih životnih uvjeta.

5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 151(435) Uvjeti za utvrđivanje koridora, trasa i površina infrastrukturnih građevina određuju se obzirom

na namjenu, značaj/razvrstaj i plansku kategoriju građevine.

(436) Obzirom na namjenu infrastrukturnih građevina određuju se koridori, trase i površine za:

- prometnu infrastrukturu i to za:cestovni prometželjeznički prometelektroničke komunikacije

- komunalnu i infrastrukturnu mrežu i to:energetikuvodno gospodarstvo.

(437) Obzirom na značaj/razvrstaj infrastrukturnih građevina određuju se koridori, trase i površine za građevine od:

- državnog, županijskog i lokalnog značaja

- magistralne i lokalne građevine.

(438) Obzirom na plansku kategoriju infrastrukturnih građevina određuju se:

- trase i površine za postojeće građevine

- koridori i površine za planirane građevine sa alternativnim rješenjima.

Članak 152(439) Koridori, trase i lokacije infrastrukturnih građevina elektroopskrbe, plinoopskrbe, vodoopskrbe i

odvodnje otpadnih voda te elektroničkih komunikacija u grafičkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.

(440) Pri paralelnom vođenju infrastrukturnih koridora i trasa omogućuje se, sukladno posebnim propisima, njihovo preklapanje uz nužnost prethodnog međusobnog usuglašavanja.

(441) Prometni profili zadani ovim planom su preporučeni profili te je dokumentima prostornog uređenja užih područja moguće odrediti veće širine gdje je to moguće odnosno manje u zaštićenim i izgrađenim dijelovima naselja. Manje profile nije moguće planirati u neizgrađenim građevinskim područjima naselja i gospodarskim zonama.

(442) Planom se omogućuje rekonstrukcija postojećih infrastrukturnih mreža, te njihova dogradnja novim infrastrukturnim građevinama kako unutar građevinskih područja, tako i izvan njih.

(443) Detaljno određivanje trasa prometne infrastrukture, komunalne i energetske infrastrukture koji su određeni Planom, utvrđuje se idejnim projektom vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

188

5.1.PROMETNA INFRASTRUKTURA

5.1.1. CESTOVNI PROMET

Članak 153(444) Područjem Općine Barilović prolazi mreža županijskih prometnica čiji su koridori definirani na

kartografskom prikazu br. 2.1. Infrastrukturni sustavi – Promet, pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:25.000.

Članak 154(445) U odnosu na predloženi razvrstaj mreže javnih cesta (županijske ceste, lokalne ceste)

moguće su promjene temeljem akta o razvrstavanju kojeg donosi nadležno ministarstvo.

(446) Cestovnu mrežu na području obuhvata ovog Plana čine:

- županijske ceste:Ž 3184 D.Resa (Ž3182)–Belajske Poljice (Ž3185)Ž 3185 A.G. Grada Karlovca–Barilović–Perjasica–Generalski Stol (D23)Ž 3189 Barilović (Ž3185)–Krnjak (D1)

- lokalne ceste:L 34070 Ž 3183 – Mrežnički Novaki – Križ – L34080L 34077 Belajske Poljice (Ž3185) - A.G. Grada KarlovcaL 34079 Ž 3184 - Pečurkovo Brdo – L34080L 34080 Belaj (Ž3185) - Leskovac - Šćulac (Ž3185)L 34081 Leskovac (L34080) - Carevo Selo - Barilović (Ž3185)L 34082 Ž3185 - G. Velemerić - D. Velemerić - A.G. Grada KarlovcaL 34107 Ž3185 – Mrežnički Brest – Petrunići – Siča – Ž3185

L 34108 Ž3185 - Cerovac Barilovićki - ŽabljakL 34110 Svojić - Ž3185L 34111 Perjasica (Ž3185)-Primišje (Ž3256).

- ostale ceste koje nisu razvrstane (nerazvrstane ceste).

Članak 155(447) Određuju se slijedeće širine koridora za smještaj planiranih javnih cesta:

- za županijske ceste75 m ili 40 m ako postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000

- za lokalne ceste 20 m ili 12 m za postojeće građevine.

(448) U slučaju prolaska kroz izgrađene dijelove naselja, koridori cesta iz prethodnog Stavka mogu se planirati u širinama manjim od određenih, ali ne manje od širina određenih za slučaj kada postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000.

(449) Do stupanja na snagu odgovarajućih prostornih planova užih područja ili izdavanja odobrenja za zahvate u prostoru prema važećoj zakonskoj regulativi za prometne građevine, nije moguća izgradnja građevina drugih namjena unutar koridora iz prethodnog Stavka, osim linijskih infrastrukturnih i komunalnih građevina.

5.1.1.1. MREŽA JAVNIH I NERAZVRSTANIH CESTA

Članak 156(450) Postojećim razvrstanim javnim cestama treba očuvati koridore u širinama utvrđenim posebnim

zakonom.

(451) Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste, odnosno promjena kategorije i nivoa opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom Plana.

(452) Rekonstrukcija dionice ispravkom loših tehničkih karakteristika ceste ne smatra se promjenom trase.

(453) Prilikom gradnje, uređenja i/ili rekonstrukcije javnih cesta, te ostalih nerazvrstanih cesta

189

preporuka je planirati uređenje biciklističkih i pješačkih traka/staza (u sklopu kolnika ili zasebno).

(454) Iznimno, nerazvrstane i lokalne ceste izvan građevinskog područja mogu se graditi i rekonstruirati bez biciklističke i pješačke trake/staze.

(455) U izgrađenom dijelu naselja gdje postoje prostorna ograničenja moguće je prometnicu rekonstruirati prema postojećem stanju.

(456) Ovim Planom zadržavaju se svi postojeći mostovi preko Mrežnice i Korane, te se planira izgradnja mosta Lučica – Končalovići.

Članak 157(457) Ulice su sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji

neposredan pristup s građevinskih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, koje se moraju projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne i druge infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih i nerazvrstanih cesta.

(458) Ulice u naselju koje su razvrstane kao županijske, lokalne ili nerazvrstane ceste smatraju se tom vrstom cesta.

Članak 158(459) Ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati,

održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

(460) Ceste, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima, mogu se pustiti u promet tek nakon što se, na način propisan posebnim zakonom, utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim normativima.

Članak 159(461) Javne ceste moraju imati najmanje dvije prometne trake i dvije rubne trake koje se grade

neprekinuto uzduž ceste u istoj širini, ovisno o vrsti ceste, odnosno širini prometne trake, uz izdignuti rubnjak na objektima (mostovima, vijaduktima, tunelima, galerijama i sl.).

(462) Iznimno od prethodnog Stavka, lokalna cesta može imati samo jednu prometnu traku, s tim da, ovisno o preglednosti ceste, na udaljenosti od najviše 200 m ima odgovarajuća proširenja za mimoilaženje vozila.

Članak 160(463) Kolnici javnih i nerazvrstanih cesta moraju imati najmanju širinu 5,5 m za dvije vozne trake,

odnosno 4,5 m za jednu voznu traku.

(464) Kod nepovoljnih terenskih uvjeta i zatečenih situacija (postojeća izgradnja, potporni zidovi, konfiguracija terena), isključivo u izgrađenim stambenim dijelovima naselja širine jednosmjernog i dvosmjernog kolnika mogu biti i manje, ali ne manje od 3,0 m s time da treba omogućiti na udaljenostima maksimalno svakih 200 m mogućnost mimoilaženja postavom ugibališta širine 4,5 m (3,0+1,5 m).

(465) Iznimno na mostovima, u tunelima, na galerijama i sličnim objektima na javnoj cesti, širina kolnika ne mora biti ista kao širina kolnika javne ceste.

(466) Iznad cijele širine kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 metra.

Članak 161(467) Slijepa ulica može biti najveće dužine 180 metara.

(468) Iznimno, u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu, odnosno 50 m na nepreglednom dijelu može se izgraditi samo jedna vozna traka.

(469) Na završetku slijepe ulice potrebno je izvesti okretište koje će svojim tehničkim karakteristikama zadovoljavati uvjetima prometovanja intervencijskim vozilima, te vozilima za odvoz otpada.

190

Članak 162(470) U slučaju pristupa građevne čestice na javnu cestu u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja

građevne čestice potrebno je sukladno posebnom propisu, ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležnog javnopravnog tijela koje tim cestama upravlja.

(471) Širine prometnih profila mjestimično mogu biti i veće, ovisno o:

- geomehaničkim uvjetima i visinama kosina (pokosi nasipa i breme usjeka, potrebna zaobljenja pokosa, odvodni kanali u nožici nasipa, obodni zaštitni kanali, uporni i potporni zidovi u usjecima i nasipima i sl.)

- proširenjima kolnika u zavojima

- proširenjima zbog potrebe izvođenja trakova za lijeve i desne skretače

- potrebnom prostoru za rješavanje raskrižja (pothodnika, nathodnika, stanica javnog prijevoza, rotora i sl.).

Članak 163(472) Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje

odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

(473) Udaljenost regulacijskog pravca od osi koridora prometnica i ulica na neizgrađenim građevnim česticama u izgrađenim dijelovima građevinskih područja (interpolacije) jednak je utvrđenom regulacijskom pravcu na izgrađenim susjednim građevnim česticama.

(474) Uz kolnik ulice je potrebno predvidjeti obostrano uređenje nogostupa u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,0 m.

(475) Izuzetno, tamo gdje nije moguće ili nema opravdanih razloga za to, uz kolnik se može osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu stranu ulice.

(476) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 164(477) Javne i nerazvrstane ceste/ulice moraju udovoljavati propisima za odvijanje sigurnog stalnog i

interventnog prometa, uključivo promet vatrogasnih vozila.

(478) Najveći dozvoljeni uzdužni nagib javnih cesta/ulica iznosi 12%, iznimno zbog brdovitog terena moguće je i 16% ali najveće duljine 200 m i ne više od 16 %.

(479) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 165(480) Zabranjuje se asfaltiranje šumskih cesta te pristupnih putova do vidikovaca.

191

5.1.1.2. PROMET U MIROVANJU

Članak 166(481) Na građevnoj čestici, ovisno o vrsti i namjeni građevina i djelatnosti koje se obavljaju u njima,

potrebno je osigurati broj parkirališnih/garažnih mjesta (PGM) za osobna vozila prema slijedećoj tablici:

namjena građevine broj mjesta na potreban broj mjesta PGM

1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 1 zaposlenik 0,5 PGM

2. UREDSKI PROSTORI 1000 m2 korisnog prostora 20 PGM

3. TRGOVINA 10 zaposlenih 7 PGM

4. BANKA, POŠTA, USLUGE 50 -100 m2 korisnog prostora 7 PGM

5. UGOSTITELJSTVO 1000 m2 korisnog prostora 40 PGM

6. VIŠENAMJENSKE DVORANE

1000 m2 korisnog prostora 40 PGM

7. ŠPORTSKE GRAĐEVINE 30 – 50 m2 korisnog prostora 7 PGM

50 do 100 m2 korisnog prostora

9 PGM

1000 m2 korisnog prostora 10 PGM1 gledatelj 0,2 PGM1 gledatelj 0,3 PGM

8. ŠKOLE, VRTIĆI 1 zaposleni 2 PGM9. DOM UMIROVLJENIKA 1 zaposleni 1,5 PGM

1 soba 0,6 PGM10. STAMBENA 1 stambena jedinica (stan) 2 PGM

(482) Smještaj potrebnog broja parkirališnih/garažnih mjesta (PGM) potrebno je predvidjeti na pripadajućoj građevnoj čestici.

(483) Iznimno, od prethodnog Stavka potreban broj parkirališno/garažnih mjesta (PGM) može se smjestiti u sklopu površine javne namjene, u neposrednoj blizini građevne čestice, uz suglasnost nadležnog javnopravnog tijela.

(484) Iznimno, Urbanističkim planom uređenja moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta izvan građevne čestice na javnoj površini ili na zasebnoj građevinskoj čestici u neposrednoj blizini što mora biti određeno tim planom.

Članak 167(485) Broj parkirališnih/garažnih mjesta (PGM) za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

treba utvrditi u skladu s važećom zakonskom regulativom (npr. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti).

Članak 168(486) Ovaj Plan predviđa korištenje županijskih, lokalnih i nerazvrstanih prometnica za javni gradski

prijevoz. Na stajalištima javnog gradskog prijevoza potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.

5.1.1.3. BICIKLISTIČKE STAZE, PJEŠAČKE STAZE I PUTEVI

Članak 169(487) Kretanje pješaka osigurava se gradnjom pješačkih nogostupa, ulica, trgova i sl.

192

(488) Minimalna širina površine za kretanje pješaka (protuklizne završne obrade) je 1,0 m.

(489) Na mjestu pješačkih prijelaza kolnika obvezna je izgradnja skošenja nogostupa (rampe) nagiba do 10% za potrebe osiguravanja prolaza osoba s teškoćama u kretanju (invalidi, dječja kolica i sl.).

Članak 170(490) Ovim Planom, moguće je uređivati rekreacijske staze – pješačke, biciklističke, jahačke.

(491) Pored mreže pješačkih površina u naseljima, na području Općine Barilović postoji mreža pješačkih staza, šumskih i poljskih putova.

(492) Planira se daljnje uređenje postojećih staza i putova, te uspostavljanje novih, posebno putova duž obala rijeka čime bi se osigurao javni prolaz i dostupnost obale za odmor, rekreaciju i ribolov.

(493) Trase novih pješačkih komunikacija i obalnih putova u neizgrađenim prostorima treba postaviti prema principima pejzažnog oblikovanja, uz što manje zahvate i nasipavanja. Hodnu površinu izvesti na tradicionalan način kao zemljani ili makadamski put.

(494) Širinu i uzdužne nagibe treba prilagoditi uvjetima na lokaciji, te na potrebnim potezima predviđati jednostavne zaštitne ograde. Pješačke staze potrebno je označiti signalizacijom, te po potrebi opremiti urbanom opremom (koševi za smeće, klupe za odmor, vidikovci i sl.).

(495) Preporuča se izrada posebne studije (idejnog rješenja) mreže takvih rekreacijskih staza koja bi ih zajedno s pozicijama vidikovaca obuhvatila u osmišljeno rješenje povezivanja atrakcija na području Općine Barilović.

(496) Ove sadržaje treba uređivati sukladno kriterijima zaštite prostora i krajobraznih vrijednosti na način da se ne uništava flora i fauna i poremeti prirodna ravnoteža u prostoru.

Članak 171(497) Na kartografskom prikazu br. 2.1. Infrastrukturni sustavi – Promet, pošta i telekomunikacije u

mjerilu 1:25.000 ucrtane su biciklističke rute.

(498) U koridoru ulice ili ceste moguća je gradnja i uređivanje biciklističkih staza ili traka sukladno odredbama posebnih propisa i normativa.

(499) Minimalna širina biciklističkih prometnica uređuje se prema posebnim propisima (Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi).

5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

Članak 172(500) Na području Općine Barilović planirana je izgradnja nove dvokolosječne pruge (pruge visoke

učinkovitosti) DG – Botovo – Zagreb – Rijeka.

(501) Planirani koridor željezničke pruge iz prethodnog Stavka planira se u širini od 200 m.

(502) Slijedom odredbi Pravilnika o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu prilikom izdavanja akata za gradnju upravitelj infrastrukture određuje posebne uvjete u zaštitnom pružnom pojasu.

193

5.1.3. ZRAČNI PROMET

Članak 173(503) Odredbama ovog Prostornog plana daje se osnovni okvir za lociranje manjeg sportskog

areodroma – letjelišta u Mejaškovo (Mejaško) selu i Žunićima (Lujkanovu) lukučije su lokacije prikazane na kartografski prikaz br. 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Infrastrukturni sustavi – Promet, pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:25.000.

(504) Detaljniji uvjeti uređenja (ukoliko dođe do mogućnosti realizacije) odrediti će se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje u skladu s posebnim propisima.

5.2. POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

Članak 174(505) Razmještaj jedinica poštanske mreže (poštanski uredi) određen je uvjetima smještaja

društvenih djelatnosti odnosno potrebama konzuma i prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.1. Infrastrukturni sustavi – Promet, pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:25.000.

(506) Novi poštanski uredi ustrojavaju se i izgrađuju sukladno posebnim propisima.

(507) Građevine pošte mogu se graditi samostalno ili u sklopu drugih građevina u građevinskim područjima naselja.

Članak 175(508) Ovim Planom potrebno je osigurati dovoljan broj elektroničkih komunikacijskih priključaka svim

kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza. Navedeno uključuje rekonstrukciju postojećih građevina i mreža, te gradnju novih uključujući implementaciju naprednih elektroničkih komunikacijskih usluga.

(509) Sve mjesne i međumjesne elektroničke komunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Članak 176(510) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskih usluga

putem elektroničkih komunikacijskih vodova planira se:

- za naselja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

- za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

- za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničkih pruga. Izuzetno kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva.

(511) Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

(512) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima u naseljima i izvan njih, bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija različito za:

- gusto naseljena područja ili njihove dijelove i to posebno za brdovita i posebno za ravničarska područja

194

- ostala naselja i to posebno za brdovita i posebno za ravničarska područja,

- vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.

Članak 177(513) Postava osnovnih postaja pokretnih komunikacija ne može se vršiti na:

- poljoprivrednim površinama označenim kao P1 i P2

- području unutar prostora predloženog za zaštitu u rangu parka prirode do donošenja prostornog plana područja posebne namjene

- prostoru ostalih zaštićenih dijelova prirode ili predloženih za zaštitu, do donošenja mjera zaštite

- vrijednim točkama značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza

- vodozaštitnim područjima vodocrpilišta (I. i II. zona)

- arheološkim područjima i lokalitetima, te u povijesnim graditeljskim cjelinama

- unutar građevinskog područja naselja s manje od 1.000 stanovnika.

(514) Izgradnja i postavljanje osnovnih postaja pokretnih komunikacija moguća je i na građevinama drugih korisnika, i druge infrastrukturne namjene, ali ne na dječjoj ustanovi, školi, domu zdravlja, domu umirovljenika, domu za starije osobe i crkvi, sukladno prostornim, tehničkim mogućnostima, kompatibilnosti namjene, uvjeta korištenja i djelovanja, a na osnovu dogovora interesnih strana pod uvjetom da se ne narušavaju zatečeni uvjeti života, rada i boravka u okolnom prostoru.

Članak 178(515) Međusobna udaljenost dviju osnovnih postaja postavljenih na samostojećim antenskim

stupovima ne može biti manja od 1000 m.

(516) U slučaju nemogućnosti instaliranja nove opreme na postojeće (legalno izgrađene) antenske stupove, a u cilju omogućavanja rada i drugim operatorima, sukladno karakteristikama mikrolokacije, moguća je izgradnja i dodatnog stupa ali unutar zone od 100 m u polumjeru od postojećeg antenskog stupa. Točne odredbe biti će dane sukladno propozicijama nadležnih službi županije i nadležnih službi zaštite izrađenima po obilasku i valorizaciji terena te posebnim uvjetima izdanima od navedenih službi.

(517) Po izgradnji novog antenskog stupa pored postojećeg, stari antenski stup može se zadržati do kraja svog tehničkog vijeka trajanja, nakon čega neće biti omogućena njegova rekonstrukcija niti zamjena, već će se oprema morati preseliti na susjedni, novoizgrađeni antenski stup, a stari stup ukloniti te prostor sanirati.

(518) Prilikom ishođenja potrebnih dozvola za izgradnju osnovnih postaja i pripadajućih samostojećih antenskih stupova pokretnih elektroničkih komunikacija potrebno je omogućiti instalaciju opreme više operatora i opreme potrebne za prijenos i distribuciju radijskog i televizijskog signala.

(519) U grafičkom dijelu Plana prikazane su postojeće bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža, te one koje su bile planirane prostornim planom šireg područja.

(520) Kod detaljnog utvrđivanja lokacija za nove osnovne postaje pokretnih komunikacijskih mreža utvrđuje se princip da jednu lokaciju koristi više korisnika – operatora pokretnih komunikacija.

(521) Planom se određuje postavljanje GSM antenskih stupova na način da svojim položajem ne ugrožavaju vizure, poglavito u odnosu na zaštićene cjeline.

Članak 179(522) Antenski prijemnici/predajnici (stupovi) u prijenosnim mrežama, te radiorelejne, televizijske,

radijske i ostale stanice postavljaju se izvan građevinskih područja, na lokacijama utvrđenim u grafičkom dijelu PPUO-a.

195

(523) Antenski prijemnici/predajnici iz stavka 1. ovog članka, neovisno o visini, ne mogu se postavljati u užoj i široj zoni zaštite kulturnih dobara, odnosno zonama zaštićenih prirodnih predjela, ekspozicije kulturnih dobara i ostalih zona zaštite prirodnih i kulturnih dobara utvrđenih ovim PPUO-om, kao i u područjima letjelišta te najmanje 400 m oko područja letjelišta.

Članak 180(524) U cilju omogućavanja pružanja širokopojasnih usluga fiksne elektroničke komunikacijske

mreže što većem broju potencijalnih korisnika, postojeća mreža na područjima na kojima je ona razvijena, koristiti će se za daljnji razvoj, nadogradnju i rekonfiguraciju u onoj mjeri u kojoj će to biti moguće, a na mjestima na kojima ona ne postoji, razvijati će se sukladno mogućnostima i potrebama u pravilu prateći i koristeći prometne koridore uz izgradnju i postavu sve potrebne prateće opreme.

(525) Novi čvorovi u mreži predviđati će se u novim ili postojećim građevinama, odnosno u tipskim objektima (kontejnerima do 12 m2 ili u tipskim kabinetima-ormarima) koji moraju biti smješteni u koridoru elektroničke komunikacijske mreže.

Članak 181(526) Uređaji i građevine za potrebe radio i TV sustava veza trebaju biti u skladu s važećim

propisima o dopuštenoj snazi radio i TV signala.

(527) Izgradnja novih građevina iz prethodnog Stavka vršiti će se u skladu sa propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina, pri čemu je potrebno osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom, te voditi računa o uklapanju u okolinu (naselja ili prirodnog prostora).

Članak 182(528) Na mjestima kolizije elektroničke komunikacijske infrastrukture i predmetne građevine

potrebno je osigurati zaštitu u skladu s Pravilnikom o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obvezama investitora radova ili građevine. Mjesta ugrožavanja utvrditi i dokumentirati opisom iz kojih se vidi opseg potrebnog zahvata odabrane tehnologije s obrađenim funkcionalnim tehničkim rješenjima s tehničko tehnološkog i troškovnog aspekta koje mora biti sastavni dio glavnom ili izvedbenog projekta.

5.3. INFRASTRUKTURNI I KOMUNALNI SUSTAVI

5.3.1. ENERGETIKA

Članak 183(529) Dijelove šireg (državnog i županijskog) i lokalnog energetskog sustava koji su prisutni ili

planirani na području Općine Barilović čine:

- elektroenergetski sustav

- toplinska mreža

- plinoopskrbni sustav.

Članak 184(530) Osim energetskih sustava navedenih u prethodnom Članku, planom se u pogledu racionalnog

korištenja energije preporuča i omogućuje korištenje dopunskih izvora energije ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja Općine Barilović.

(531) Dopunski izvori energije su obnovljivi izvori energije vode, sunca, vjetra, te toplina iz industrije, otpada i okoline. Građevine koje se izgrađuju u svrhu iskorištavanje dopunskih izvora energije moguće je smjestiti kako unutar građevnih područja, tako i izvan njih pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš, te vrijednosti kulturne baštine i krajobraza.

(532) U cilju omogućavanja korištenja alternativnih izvora energije omogućava se rekonstrukcija postojećih građevina i gradnja novih na način da se implementiraju sustavi korištenja alternativnih izvora energije (npr. solarni paneli na krovovima zgrada i dr.) na način koji ne

196

ugrožava vrijedne vizure i uz posebne uvjete u zaštićenim cjelinama.

(533) Energane ne planirati unutar zaštićenih područja i područja predloženih za zaštitu, krajobrazno vrijednih lokaliteta, kao niti unutar područja ekološke mreže kojima su ciljevi očuvanja stanišni tipovi, te na poznatim koridorima preleta ptica i šišmiša.

5.3.1.1. Elektroenergetski sustav

Članak 185(534) Područje Općine Barilović je u nadležnosti distribucijskog područja Elektra Karlovac.

(535) Elektroenergetsku mrežu na području Općine Barilović čine slijedeće elektroenergetske građevine:

- proizvodni uređaji

- transformatorska i rasklopna postrojenja

- elektroprijenosni uređaji (dalekovodi).

(536) Planom se osiguravaju:

- lokacije i površine za smještaj proizvodnih uređaja – hidroelektrana

- koridori za smještaj prijenosnih uređaja:dalekovoda 110 kV (od planiranog dalekovoda (DV) 110 kV Lešće - Lučica preko

planirane vjetroelektrane/vjetroparka (VE/VP) Kurjevac do planiranog dalekovoda (DV) 110 kV Lučica – Barilović)

dalekovoda 220 kV (postojeći DV 220 kV RP Brinje - TS Mraclin)dalekovoda 400 kV (planiran DV 2X400 kV Brinje - RP Veleševec (Zagreb) u koridoru

postojećeg DV 220 kV).

Članak 186(537) Glavna planska i razvojna određenja su:

- zadržavanje svih postojećih i potencijalnih lokacija za energetske objekte (elektrane, dalekovodi, transformatorska postrojenja i dr.)

- podizanje kvalitete energetskih postrojenja uz smanjenje razine ekoloških utjecaja

- stvoriti uvjete za korištenje dopunskih izvora energije (male hidroelektrane, sunčeva energija, bioenergija, energija vjetra i dr.)

- priključenja građevina na elektroenergetsku mrežu potrebno je projektirati u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera

- za daljnji razvoj elektroenergetske mreže potrebno je osigurati odgovarajući prostor za hidroenergetske objekte, te za objekte prijenosa i distribucije električne energije

- za daljnji razvoj elektroenergetske mreže potrebno je osigurati istražni prostor za vjetroenergetska postrojenja (vjetroelektrane / vjetroparkovi)

(538) Prostor potreban za izgradnju hidroenergetskih objekata i istražni prostor vjetroenergetskih postrojenja načelno je određen ovim Planom:

- VES/HE Lučica

- VES/(M)HE Barilović

- VE/VP Raletina,

- a potencijalne lokacije preciznije će se definirati studijama utjecaja na okoliš i odgovarajućom tehničkom dokumentacijom.

Članak 187(539) Planirana je gradnja mini hidroelektrana ((M)HE) snage do 5 MWh i s dozvoljenom visinom

brane do 3 m na sljedećim lokacijama:

- VES/HE Lučica

- VES/(M)HE Barilović.

197

(540) Izgradnja mini hidroelektrana (MHE) moguća je (izuzev na vodotoku rijeke Mrežnice predviđene za zaštitu u rangu parka prirode/regionalni park) i to na mjestima starih mlinica na način da se ne mijenja zatečeni vodni režim i da se na podiže kruna postojećeg slapa.

Članak 188(541) Planom se omogućava izgradnja nove dodatne elektroenergetske mreže i novih dodatnih

transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV uz one ucrtane u grafičkom dijelu plana, a ovisno o budućim potrebama pojedinačnih ili više zajedničkih korisnika. Lokacije tih TS-a i trase elektroenergetskih mreža određivat će se u redovnom postupku izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola.

Članak 189(542) Lokacije novih TS 20/0,4 kV treba tako odabrati da osiguravaju kvalitetno napajanje.

Trafostanica mora imati kamionski pristup s javne površine i mora biti zaštićena od bujica i podzemnih voda.

(543) U slučaju izgradnje kabelskih trafostanica izvedenih kao zidanih ili montažnih građevina treba formirati parcelu površine od 35 m2 ili više s pristupom na javnu prometnu površinu. Kod izgradnje stupnih trafostanica formiranje zasebne parcele nije obavezno.

(544) Udaljenost od susjedne građevine treba biti 3-5 m odnosno 1-3 m ako građevina nema otvora.

Članak 190(545) Elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u koridoru javnih prometnih

površna, zatim pješačkih površina (staza), te iznimno zaštitnih zelenih površina, stranom suprotnom od strane kojom se polažu elektronički komunikacijsku kabeli.

(546) Podzemni kabelski vodovi se izvode u urbanim gradskim središtima ili u slučajevima kada elektroenergetsku mrežu nije moguće izvesti nadzemno. Za podzemne kabelske vodove ne propisuju se zaštitni koridori.

Članak 191(547) Pri izvođenju trase nadzemnih dalekovoda u pravilu treba zaobilaziti građevinska područja i

šumske površine, a ukoliko to nije moguće trasu dalekovoda treba iz oblikovnih razloga planirati s blažim lomovima bez dugih pravaca.

(548) Zaštitni koridori dalekovoda su širine:

- DV 400 kV 60 m

- DV 220 kV 50 m

- DV 110 kV 40 m

- DV 35 kV 20 m

- DV 20 kV 10 m

- DV 10 kV 10 m.

(549) Zaštitni koridori štite se prema posebnom pravilniku.

(550) Prostor ispod zračnih vodova ili iznad kabela može se koristiti i u druge namjene u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (Sl. list 65/88, NN 55/96 i 24/97) odnosno prema posebnim uvjetima nadležne elektrodistribucijske tvrtke.

(551) Zabranjena je sadnja visokog raslinja (stabala, grmova i sl.) koje bi granama ili padom moglo oštetiti dalekovod te koje bi onemogućilo pristup dalekovodu zbog popravaka ili održavanja.

5.3.1.2. CIJEVNI TRANSPORT NAFTE

Članak 192(552) Na području Općine Barilović nalazi se trasa međunarodnog magistralnog Jadranskog

naftovoda (JANAF), trasa Omišalj – Sisak.

198

(553) Razvojnim planovima, u koridoru postojećeg Jadranskog naftovoda (JANAF), planira se:

- planirani magistralni naftovod Omišalj – Sisak (u svrhu povećanja kapaciteta)

- međunarodni naftovod (PEOP)

- višenamjenski međunarodni produktovodi za naftne derivate.

(554) U sklopu izgradnje produktovoda iz prethodnog Stavka planira se izgradnja pretakališta/prihvatnih stanica čija će se točna lokacija definirati kroz projektnu dokumentaciju.


(556) Za sve prethodno nabrojane trase postojećih i planiranih naftovoda i plinovoda predviđen je zaštitni koridor širine 200 m, odnosno 100 m lijevo i desno od osi krajnjih trasa cjevovoda.

(557) Zona opasnosti, unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda, iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

(558) U pojasu širokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m.

5.3.1.3. CIJEVNI TRANSPORT PLINA

Članak 193(559) Na području Općine Barilović planirana je izgradnja magistralnog plinovoda Bosiljevo – Sisak

DN 1000/100.Plinovod će se položiti u koridoru postojećeg međunarodnog magistralnog Jadranskog naftovoda (JANAF)na odgovarajućoj udaljenosti. Magistralni plinovod je na cijeloj duljini trase ukopan.

(560) Zaštitni pojas plinovoda širok je 200 m mjeren lijevo i desno od osi plinovoda.


(562) U stalnom pojasu plinovoda (sigurnosni pojas), u širini 5 m lijevo i desno od osi plinovoda, zabranjeno je:

- saditi bilje i trajne nasade čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m,

- bilo kakva gradnja

- dublje oranje

- postavljanje privremenih montažnih građevina (kontejnera)

- privremeno skladištenje materijala (privremeni deponiji) ili građevnog materijala.

(563) U koridoru plinovoda, u širini 30 m lijevo i desno od osi plinovoda, zabranjena je svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda.

Članak 194(564) Općina Barilović nije pokrivena distribucijskom plinskom mrežom, osim na području Poslovnog

parka Logorište (UPU 2). Za daljnji razvoj lokalne plinske mreže na kartografskom prikazu 2.B. Energetski sustavi i mreže u mj. 1: 25.000 određene su zone plinofikacije.

(565) Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana će se konačno utvrditi lokacijskom i/ili građevinskom dozvolom na temelju idejne projektne dokumentacije i glavnog projekta koji će se izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinofikacije, važećim propisima, konfiguracijom tla, zaštitom okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Članak 195(566) Prostor u obuhvatu Plana opskrbljivat će se srednjetlačnom plinskom mrežom (radnog tlaka

najviše 4 bara predtlaka) koja služi za distribuciju plina od plinske regulacijske stanice, smještene van obuhvata Plana, do potrošača.

(567) Preporuča se plinsku mrežu polagati u zajedničkom infrastrukturnom koridoru prometnica.

(568) Iznimno od prethodnog Stavka, plinsku mrežu moguće je graditi van prometnih površina ako

199

za to postoje opravdani razlozi. U tom slučaju plinsku mrežu je potrebno zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

(569) Svaka zgrada/građevina mora imati zasebni srednjetlačni kućni priključak koji spajaju distribucijski plinovod sa zgradom/građevinom prema uvjetima nadležnog distributera.

(570) Priključke do građevina potrebno je graditi podzemno s mogućnošću spajanja svakog korisnika na instalaciju prirodnog plina.

Članak 196(571) Glavna planska i razvojna određenja su:

- kod gradnje plinske mreže treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja

- cijevi plinovoda potrebno je polagati s nadslojem min 1,0 m u prometnici, pješačkim stazama i zelenoj površini. U slučaju manjeg nadsloja potrebno je izvesti plinovod u zaštitnoj cijevi

- prijelazi plinovoda ispod ceste, vodotoka ili željezničke pruge izvode se obavezno u zaštitnim cijevima sa izvedenim odzrakama

- horizontalni i vertikalni razmaci između plinske cijevi i ostalih građevina komunalne infrastrukture (instalacija) bit će izvedeni u skladu sa važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse

- projektiranje i izgradnja distributivne plinske mreže mora biti izvršena sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

5.3.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 197(572) Vodnogospodarski sustav na području Općine Barilović prikazan je na kartografskom prikazu

2.3. Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada u mjerilu 1:25.000.

(573) Planom se predviđa gradnja vodosprema, crpilišta, izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda kao i rekonstrukcija dotrajalih kako bi se smanjili gubici u mreži.

(574) Vodnogospodarski sustav treba graditi u skladu s važećom zakonskom regulativom (odnosno propisima koji će ih slijediti):

- Zakon o vodama

- Uredba o standardu kakvoće voda

- Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta

- Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda

- Državnim planom za zaštitu voda

- Odluke o Popisu voda I. reda i dr.

(575) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Općine Barilović provodi se neposrednom provedbom ovog Plana ili prostornim planovima užih područja, provedbenim dokumentima prostornog uređenja određenih ovim Planom.

(576) Na području gdje postoji važeći urbanistički plan uređenja (UPU) priključke treba izvesti u skladu s tim planom, a izuzetno je moguće izvesti i na drugi način ukoliko je postojeći sustav izgrađen prije donošenja tog plana ili ih je zbog obilježja terena nemoguće izvesti u skladu s planom.

5.3.2.1. VODOOPSKRBA(577) Naselja Belaj i Belajske Poljice snabdijevaju se vodom iz vodoopskrbnog sustava Grada

Karlovca. Glavnina Općine Barilović snabdijeva se iz vodovoda 'Velemerić'.

(578) Vodovod 'Velemerić' snabdijeva se preko izvorišta 'Petak,' u dolini rijeke Korane, u

200

neposrednoj blizini naselja Velemerić, s kapacitetom od 20 l/s gdje je izveden bušeni bunar s podvodnim crpnim agregatom

- Izvedena je crpna stanica s klorinatorom, vodosprema 'Martinšćak I' (volumena 600 m3, na koti 206 m/nv)

- gravitacijski cjevovodi kojima se snabdijevaju naselja Gornji Velemerić, Donji Velemerić, Podvožić, Banjsko Selo i Malinci

- crpna stanica 'Carevo Selo' te tlačni cjevovodi kojim se snabdijevaju naselja Carevo Selo, Leskovac Barilovićki i dio naselja Križ Koranski,

- Proširenje vodoopskrbne mreže obuhvaća izgradnju dodatnih opskrbnih cjevovoda u Križu Koranskom, spojni cjevovod od Leskovca Barilovačkog prema Donjem Šćulcu, spojni cjevovod od Carevog Sela do Barilovića

(579) Proširenje vodoopskrbne mreže u središnjem dijelu Općine obuhvaća izgradnju vodospreme 'Piščac', te opskrbne cjevovode za naselja Šćulac, Žabljak, Cerovac Barilovićki, Siča, Lučica,Vijenac Barilovićki,prijelaz vodovoda preko Korane u Bariloviću, te opskrbnu naselja Mali Kozinac, Veliki Kozinac i Donji Skrad.

Članak 198(580) U južnom dijelu općine Barilović predviđa se proširenje vodoopskrbe izgradnjom objekata

crpna stanica 'Lučica' i vodosprema 'Gradina', te cjevovode na glavnim pravcima:

- CS Lučica – Perjasica – Gornji Poloj – Novo Selo – VS Gradina

- Perjasica – Svojić – Mrežnica

- Perjasica – Koranska Strana – Karasi

- Gornji Poloj – Srednji Poloj.

Članak 199(581) Ako na dijelu građevinskog područja postoji javna vodovodna mreža i ako za to postoje

tehnički uvjeti, građevina se obavezno mora priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama i sanitarno–tehničkim uvjetima (cisterna, najbliži valjano korišteni zajednički izvor ili spremište pitke vode).

Članak 200(582) Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridoru javnih prometnih površina gdje je to moguće.

(583) Točna lokacija, kote i zapremine planiranih vodoopskrbnih građevina, te pravci pružanja i promjeri cjevovoda bit će utvrđeni projektnom dokumentacijom.

(584) Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina za javnu vodoopskrbu, trase, koridori i površine određene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko–pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim Planom.

Članak 201(585) Radi provedbe mjera osiguranja od požara potrebno je na javnim površinama predvidjeti

hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima.

(586) Uz gradnju novih i rekonstrukciju postojećih vodoopskrbnih sustava (cjevovoda) mora se graditi hidrantski razvod i postava nadzemnih hidranata nazivnog promjera kojim će biti zadovoljeni propisani parametri tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti manja od 150 m.

Članak 202(587) Na području Općine Barilović postoje lokalni vodovodi u naseljima Ščulac, Barilovački

Cerovac, Lučica, Venac, Siča, Kozinac.

(588) Prema Strategije upravljanja vodama RH (NN91/08;Hrvatske vode 2009.g., str 24):Dio stanovništva koji se koristi lokalnim vodovodima i individualnim načinom vodoopskrbe (bunari, cisterne, čatrnje i slično) postupno će se uključivati u sustave javne vodoopskrbe, čime će se

201

uspostaviti nadzor nad kakvoćom isporučene vode i sanitarnom sigurnosti korisnika, te nadzor nad naplatom korištenja vodnih resursa.

5.3.2.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA(589) Ovim prostornim Planom, na kartografskom prikazu 2.3 “Infrastrukturni sustavi -

Vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada”, u mj. 1:25.000 određen je sustav odvodnje za Općinu Barilović. Sustav odvodnje obuhvaća gravitacijske i tlačne cjevovode, postojeće i planirane crpne stanice, postojeće i planirane uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te ispuste u recipijent.

Članak 203(590) Vlasnici ili drugi zakoniti posjednici nekretnina na području Općine Barilović dužni su odvodnju

sa svojih zemljišta i građevina obavljati u skladu s odredbama Zakona o vodama, odluke o priključenju na komunalne vodne građevine, općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga, odredbama prateće važeće zakonske regulative i odredbama Odluke o odvodnji voda za područje aglomeracije Karlovac – Duga Resa.

(591) Odvodne instalacije, građevine i uređaji za odvodnju otpadnih voda moraju biti izvedeni i održavani prema odredbama Odluke o odvodnji voda za područje aglomeracije Karlovac – Duga Resa.

Članak 204(592) Odvodnja otpadnih voda obavlja se putem posebnih sustava, građevina i uređaja na pojedinim

česticama zemljišta koje se dijele na:

- interne kanalizacijske vodove

- sustav javne odvodnje

- sustav odvodnje onečišćenih oborinskih voda.

Članak 205(593) Otpadne se vode odvode sustavom javne odvodnje Općine Barilović i pročišćavaju u uređaju

za pročišćavanje otpadnih voda i konačno ispuštaju u rijeku Kupu na području Gornjeg Mekušja.

Članak 206(594) Na području Općine Barilović razvoj daljnjeg sustava javne odvodnje mora se bazirati na

izgradnji nepotpunog razdjelnog (otpadna voda se odvodi zatvorenim kanalima, a oborinska dijelom otvorenim kanalima, a dijelom rigolima i kinetama) i razdjelnog tipa odvodnje (zasebnim kanalima odvodi se oborinska voda, a zasebnim druge otpadne vode).

(595) Iznimno od prethodnog Stavka, ukoliko na području Općine Barilović ne postoji mogućnost priključka oborinske odvodnje na planirani ili izgrađeni sustav glavnih kanala oborinske odvodnje, dopušteno je planirati mješoviti sustav javne odvodnje (sve otpadne vode se odvode istim kanalima).

Članak 207(596) Iz sustava interne kanalizacije onečišćene oborinske vode, tehnološke oborinske vode i ostale

oborinske vode mogu se ispuštati u mješoviti sustav javne odvodnje prema Odluci o odvodnji otpadnih voda za područje Aglomeracije Karlovac – Duga Resa.

(597) U sanitarno tehnološku kanalizaciju razdjelnog sustava odvodnje iz internih kanalizacijskih vodova mogu se izravno ispuštati samo sanitarne otpadne vode, a druge onečišćene otpadne vode prema Odluci.

(598) U oborinsku kanalizaciju razdjelnog sustava odvodnje ispuštaju se onečišćene oborinske vode nakon odgovarajućeg predtretmana.

(599) U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati tvari prema odredbama Odluke o odvodnji voda za područje aglomeracije Karlovac – Duga Resa.

(600) U sustav javne odvodnje smiju se ispuštati samo otpadne vode internih kanalizacijskih vodova

202

koje po sastavu odgovaraju odredbama važećeg pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, vodopravnog akta ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

(601) Iz internih kanalizacijskih vodova u sustav javne odvodnje ispuštaju se otpadne vode propisanog sastava i kakvoće.

(602) Granične vrijednosti emisija otpadnih voda, odnosno dozvoljene koncentracije onečišćujućih tvari u otpadnim vodama koje se mogu ispuštati u sustav javne odvodnje propisane su vodopravnim aktom ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, odnosno važećim pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

(603) U sustav javne odvodnje mješovitog tipa ne smiju se upuštati vode iz vodotoka, otvorenih oborinskih kanala i sl.

(604) Iznimno, ako nije moguće udovoljiti uvjetima iz prethodnog Stavka, pravna osoba koja gospodari vodama smije ih upuštati u sustav javne odvodnje, prema uvjetima i uz suglasnost pravne osobe kojoj su povjereni poslovi javne odvodnje.

(605) Odvodnja onečišćenih oborinskih voda koje se ne ispuštaju u sustav javne odvodnje u i izvan građevinskog područja obavlja se prema uvjetima izdanim od Hrvatskih voda.

(606) U mješoviti sustav javne odvodnje iz internih kanalizacijskih vodova mogu se izravno ispuštati vode s okućnica, krovne vode, drenažne vode i sanitarne otpadne vode.

Članak 208(607) Priključak na javnu odvodnju potrebno je uskladiti s lokalnim uvjetima.

(608) Na područjima na kojima nije izgrađen sustav javne odvodnje otpadne se vode odvode u septičke/sabirne jame ili u odgovarajući biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

(609) Sabirne i septičke jame moraju se nalaziti na mjestu do kojega je moguć pristup posebnim vozilima za pražnjenje sadržaja jame.

(610) Nakon što se izgradi sustav javne odvodnje pravne i fizičke osobe dužne su se priključiti na njega u skladu sa važećom odlukom o priključenju na komunalne vodne građevine i općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga.

(611) Granične vrijednosti opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama koje se ispuštaju u sabirne odnosno septičke jame ne smiju prekoračiti vrijednosti određene pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje.

(612) Otpadne vode iz septičkih jama ili iz biološkog uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda prije ispuštanja u prijemnik moraju biti pročišćene do kakvoće koja je propisana za kategoriju prijemnika u koji se ispuštaju prema važećem pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

(613) Oborinske i površinske vode ne smiju se ispuštati u sabirne i septičke jame.

(614) Nije dozvoljeno ispuštanje sadržaja sabirnih odnosno septičkih jama u sustav javne odvodnje.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. PRIRODNA BAŠTINA

Članak 209(615) Prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštićenih i evidentiranih

prirodnih vrijednosti (zaštićenih područja, zaštićenih svojti, te zaštićenih minerala, sigovina i fosila) i ekološke mreže u skladu s važećom zakonskom regulativom:

- Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

- Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

- Uredba o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15)

- Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

203

- Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)

- Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 80/14).

(616) Studija Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Barilović (u daljnjem tekstu: Studija)koju je u svibnju 2015.godine izradio Državni zavod za zaštitu prirode sastavni je dio ovog Plana.

(617) Studija iz prethodnog Stavka izrađena je u cilju utvrđivanja zahtjeva zaštite prirode, a sadrži mjere zaštite prirode kao prijedloge uvjeta zaštite prirode, pregled zaštićenih dijelova prirode, područja ekološke mreže RH (ekološke mreže Europske unije Natura 2000) i ostalih ekološki značajnih područja. Provedba definiranih mjera zaštite osigurala bi dugoročno očuvanje biološke, krajobrazne i geološke raznolikosti područja Općine Barilović, zaštićenih područja, ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže RH (ekološke mreže Europske unije Natura 2000) te ostalih ekološki značajnih područja.

6.1.1. ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Članak 210(618) Na području Općine Barilović nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode.

6.1.2. EVIDENTIRANA PODRUČJA

Članak 211(619) Stručnom podlogom zaštite prirode za reviziju Prostornog plana Karlovačke županije, koju je

2007.godine izradio Državni zavod za zaštitu prirode, predviđena su za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode sljedeća područja:

- park prirode / regionalni park Mrežnica

- značajni krajobraz Korana.

(620) Za područja iz prethodnog Stavka treba donijeti odgovarajuće akte o zaštiti u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, a do njihovog donošenja štite se slijedećim mjerama zaštite:

- PARK PRIRODE / REGIONALNI PARK MREŽNICA- ciljevi očuvanja:

očuvanje prirodnih staništa, posebice vodenih, špiljskih i ostalih ugroženih na državnoj i europskoj razini

očuvanje biološke raznolikosti i krajobraznih vrijednostiočuvanje kulturno – povijesne baštine ovog dijela Hrvatskeboljitak lokalnog stanovništva i cijele Karlovačke županije u skladu s načelima

održivog razvojapodručje je dio Ekološke mreže RH (Natura 2000)

- mjere zaštite:ograničavanje širenja građevinskih područja na zonu, odnosno unutar zone užeg

pojasa uz Mrežnicu (oko 200 m sa svake strane obale)U navedenoj zoni prihvatljiva je gradnja prikladnih (prostorni obuhvat, količina)

objekata specifične namjene (u svrhu djelovanja parka "Mrežnica", edukacije, rekreacije, turizma i sl.) uz preporuku uporabe autohtonih materijala i poštivanje smjernica tradicijske arhitekture

izbjegavanje intenzivne i neprikladne gradnje, izbjegavanje gradnje na istaknutim lokalitetima i očuvanje tradicijske arhitekture

nije prihvatljiva gradnja hidrotehničkih objekata (hidroelektrane, brane, umjetne kaskade i sl.)

prenamjena postojećih napuštenih mlinica u druge svrhe može se uskladiti sa zahtjevima zaštite prirode, uz zadržavanje postojećih prostornih gabarita i povoljne dinamike voda

- smjernice za upravljanje:Na području parka „Mrežnica“ nije prihvatljivo skladištiti tvari štetne za okoliš

(pogonska goriva, maziva, PVC materijale, materijale podložne koroziji i dr.), a

204

manipulaciju naftom i naftnim derivatima, uljima i mazivima potrebno je obavljati uz mjere opreza, na mjestima udaljenim od vodotokova.

Izraditi i provoditi program razvoja održivog turizma na temelju prirodnih i kulturnih vrijednosti te ponude lokalnih proizvoda u okviru tradicionalne poljoprivrede. S obzirom na rastući interes na ovaj tip turizma u zemlji i svijetu, održivi turizam trebao bi biti koristan za lokalnu i regionalnu zajednicu, te djelomično osiguravati financijska sredstva za upravljanje zaštićenim područjem.

U regionalnom parku potrebno je razvijati sadržaje za posjetitelje, turističko ugostiteljske i sportsko-rekreacijske sadržaje uz ishođenje uvjeta zaštite prirode i na način koji ne ugrožava biološku i krajobraznu raznolikost zaštićenog područja.

U smislu turističkog korištenja prostora također je nužno razraditi sustav posjećivanja koji obuhvaća zone rekreativne namjene, smjernice za neškodljivu vožnju kanuima preko slapova Mrežnice, projekte izgradnje informativnih i edukativnih sadržaja, infrastrukture u službi posjetitelja i dr.

Potrebno je poticati očuvanje i obnovu kulturno-povijesne baštine zaštićenog područja, uključujući povratak tradicionalnim zanatima i običajima

Na vodotocima parka "Mrežnica" nije prihvatljiva gradnja hidrotehničkih objekata (hidroelektrane, brane, umjetne kaskade i sl.). Prenamjena postojećih napuštenih mlinica u male (mini) hidrocentrale može se uskladiti sa zahtjevima zaštite prirode, uz zadržavanje postojećih prostornih gabarita i bez izgradnje

novih objekata u svrsi usmjeravanja vode.Posebnu brigu voditi o očuvanju slapišta, sprudova i strmih obala kao značajnihstaništa koja mogu biti utjecana vodnogospodarskim aktivnostima.Izbjegavati geometrijske i pravocrtne regulacije vodotoka.U cilju očuvanja vodenih staništa i uz njih vezanih vrsta (ribe, vodozemci, gmazovi,

vretenca, biljke i dr.), neprihvatljivo ih je na bilo koji način zatrpavati i zagađivati.Osigurati trajno praćenje razvoja šumskih ekosustava putem trajnih ploha, uključujući

istraživanje ekoloških čimbenika u cilju utvrđivanja njihovog utjecaja na prirodnu obnovu i zdravstveno stanje šuma, te praćenje sastava biljnih i životinjskih zajednica šumskih ekosustava.

Radi očuvanja biološke raznolikosti, travnjacima je potrebno gospodariti putem ispaše i režimom košnje prilagođenim vrsti travnjaka te očuvati prirodni režim vlažnih livada vezano uz potrebe za vodom te aktivnim mjerama restauracije povećati njihove površine i kvalitetu.

Korištenje (poljoprivreda, šumarstvo) treba prilagoditi prirodnim datostima; poticati prirodno, tradicionalno gospodarenje (pašnjaci, košnja, upotreba autohtonih vrsta).

Potrebno je provesti postupnu biološku sanaciju postojećih eksploatacijskih polja, dok je njihovo širenje kao i otvaranje novih eksploatacijskih polja unutar granica zaštićenog područja vrlo konfliktno sa stajališta važnosti očuvanja temeljnih vrijednosti parka „Mrežnica“, posebice odrednica krajobrazne i geološke raznolikosti.

U intenzivno obrađenim prostorima vratiti živicu duž međa, u funkciji biološke i krajobrazne raznolikosti.

Ne smije se narušavati prirodnu krajobraznu sliku, te postojeći karakter i oblik naselja, treba čuvajući postojeći karakter i oblik naselja, te prirodnu krajobraznu sliku (npr. izbjegavati izgradnju u pojasu vodotoka, raspršenu te izgradnju po istaknutim reljefno-krajobraznim lokacijama i dr.).

Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, kao i uzgoj monokultura na većim površinama, te preporučenih grana poljoprivrede moguće je provoditi sukladno županijskim strateškim dokumentima s područja poljoprivrede, ali se preporuča prirodno tradicionalno gospodarenje i korištenje poljoprivrednih površina.

Izgradnja građevina za uzgoj životinja većeg kapaciteta kakve se planiraju izvan građevinskih područja naselja (farme/tovilišta) moguće je provoditi sukladno dokumentima prostornog uređenja, ali se preporuča uzgoj na otvorenom (bez zatvorenih građevina farmi/tovilišta), te uzgoj životinja unutar građevina manjeg kapaciteta uz izdvojena seljačka gospodarstva.

izgradnja građevina elektroničke telekomunikacijske infrastrukture (antenskih stupova) planiranih u zonama utvrđenim važećim dokumentima prostornog uređenja je moguća, ali se lokaciju takvih građevina preporuča realizirati izvan parka. Odabir lokacije smještaja antenskog stupa u planski predviđenom radijusu potrebno je što bolje uklopiti u okoliš.

205

- ZNAČAJNI KRAJOBRAZ KORANA- ciljevi očuvanja:

potočna mrena, peš, bjelorepna krkuša, plotica, riječni rak staništa: vodeni tokovi s vegetacijom i sedrotvorne riječne zajednice, iznimna krajobrazna vrijednost

područje će postati dio Ekološke mreže RH (Natura 2000)

- mjere zaštite:osigurati pročišćavanje otpadnih vodaočuvati povoljna fizikalno – kemijska svojstva vode ili ih poboljšatiočuvati raznolikost staništa na vodotocima i povoljnu dinamiku vodaizbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih staništa.

(621) Za područje parka prirode / regionalnog parka Mrežnica propisana je obaveza izrade i donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja.

(622) Do donošenja Plana iz prethodnog Stavka, mjere provedbe za građevinska područja naselja i za građenje izvan građevinskih područja propisane su ovim Planom.

(623) Točna granica i konačni prostor obuhvata Parka prirode / Regionalnog parka Mrežnica biti će određen u postupku proglašenja sukladno pozitivnoj zakonskoj regulativi i svim mjerodavnim javnopravnim tijelima.

6.1. 3. EKOLOŠKA MREŽA RH

Članak 212(624) Na području Općine Barilović ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema Uredbi o

ekološkoj mreži, čine područja očuvanja za vrste i stanišne tipove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU) (Područja od značaja za Zajednicu - SCI) i to:

- HR 2000592 Ogulinsko – plaščansko područjekategorija za ciljnu vrstu / stanišni tip: 1naziv vrste / naziv staništa: močvarna riđa, potočni rak, čovječja ribica, žuti mukač,

veliki potkovnjak, južni potkovnjak, dugokrili pršnjak, tankovratni podzemljar, špilje i jame zatvorene za javnost, Ilirske hrastovo – grabove šume

- HR 2000593 Mrežnica - Tounjčica kategorija za ciljnu vrstu / stanišni tip: 1naziv vrste / naziv staništa: obična lisanka, potočni rak, peš, dabar, vidra, puzavi

celer, potočna mrena, plotica, sedrene barijere krških rijeka Dinarida, vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho - Batrachion

- HR 2001505 Korana nizvodno od Slunja (područje će biti dodano Ekološkoj mreži RH temeljem zaključka biogeografskog seminara održanog u Zagrebu u rujnu 2014. godine i dodatne analize postojećih područja ekološke mreže RH (Natura 2000) proglašenih Uredbom o ekološkoj mreži)

kategorija za ciljnu vrstu / stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta / stanišni tipnaziv vrste / naziv staništa: dugonogi šišmiš, vidra, bolen, vijun, potočna mrena,

gavčica, plotica, obična lisanka, sedrene barijere krških rijeka Dinarida

Članak 213(625) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i

stanišne tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Od zahvata koji mogu imati negativni utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti eventualno planirane radove na regulaciji vodotoka, hidroelektrane, centre za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte / koridore, hidrotehničke i melioracijske zahvate, pristaništa i razvoj turističkih zona.

6.1.4. UGROŽENE I STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE

Članak 214(626) Strogo zaštićenim vrstama se, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, proglašavaju zavičajne divlje

206

vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima EU kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je RH stranka.

(627) Crvene knjige ugroženih vrsta objedinjuju podatke o onim vrstama ili podvrstama koje se smatraju ugroženima temeljem znanstvene procjene prema međunarodnim kriterijima.

(628) Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, područje Općine Barilović je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca: širokouhi mračnjak, vuk, sivi puh, europski zec, vidra, dugokrili pršnjak, puh orašar, velikouhi šišmiš, dugonogi šišmiš, močvarni šišmiš, veliki šišmiš, sivi dugoušan, južni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, vjeverica, smeđi medvjed.

(629) Od ugroženih vrsta najugroženiji su dugokrili pršnjak, dugonogi šišmiš, sivi dugoušan, velikouhi šišmiš, južni potkovnjak.

(630) U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. Obnova zgrada i crkava u kojima je evidentirana kolonija šišmiša trebala bi se obavljati u razdoblju kad u tim objektima nisu porodiljine i/ili zimujuće kolonije šišmiša. U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko – gospodarske osnove na području Općine Barilović.

(631) U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra) potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje. Ukoliko se prostornim planom planiraju regulacije vodotoka i/ili melioracije ovakvih površina, za plan je nužno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš. U slučaju da na području obuhvata plana postoje vlažna staništa koja su ciljna staništa područja ekološke mreže RH, nužno je provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

(632) Jedno od glavnih obilježja ovog područja je da u njemu obitavaju dvije od tri hrvatske velike zvijeri – vuk i medvjed.

(633) U slučaju da se prostornim planom planira izgradnja novih ili preinake postojećih cesta, u cilju zaštite velikih zvijeri, potrebno je provesti stratešku procjenu utjecaja plana na okoliš odnosno ocjenu prihvatljivosti plana za ekološku mrežu kojom će se, između ostalog, sagledati i utjecaj fragmentacije staništa na opstanak vrsta na ovom prostoru. Kako bi se sačuvala cjelovitost staništa velikih zvijeri potrebno im je omogućiti siguran prijelaz preko brzih prometnica (izgradnjom tunela, vijadukta, zelenih mostova), uz istovremeno onemogućavanje direktnog prijelaza (izgradnjom odgovarajućih ograda) kako bi se smanjila opasnost od stradavanja.

(634) Sva dosadašnja neuređena odlagališta i divlje deponije potrebno je sanirati, te ih zajedno s legalnim, urediti na način da im velike zvijeri (prvenstveno medvjedi) ne mogu prići i hraniti se na smeću. Najučinkovitiji način je ograđivanje deponija električnom ogradom. Otpad u blizini naselja i objekata u kojima stalno ili povremeno borave ljudi (odmorišta, vidikovci) treba prikupljati u „bear-proof“ kontejnere i kante – takve u koje medvjedi neće moći provaliti i hraniti se smećem.

Članak 215(635) S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimajući u obzir podatke dostupnih znanstvenih i

stručnih studija, područje Općine Barilović je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i strogo zaštićenih ptica navedenih u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske: vodomar, bijela roda, golub dupljaš, sirijski djetlić, crna žuna, sivi sokol, bjelovrata muharica, sivi svračak, ševa krunica, škanjac osaš, siva žuna, jastrebača, pjegava grmuša.

(636) Na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju u RH, temeljem Zakona o zaštiti prirode primjenjuju se mjere zaštite (zabranjene radnje) strogo zaštićenih vrsta, no odredbama Zakona o zaštiti prirode mjere zaštite (zabranjene radnje) strogo zaštićenih vrsta ne primjenjuju se za ptice koje se nalaze na popisu divljači sukladno posebnom propisu iz područja lovstva, te u slučajevima odstupanja koja neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta a nužna su radi sprečavanja ozbiljnih šteta, očuvanja javnog zdravlja, sigurnosti, istraživanja i ostalih propisanih opravdanih razloga.

(637) Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti golub dupljaš, sivi sokol.

207

(638) U cilju zaštite ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebo je o njima voditi brigu prilikom vodno–gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (regulacije vodotoka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati).

(639) U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanište ovih vrsta ptica.

(640) U slučaju planiranja izvođenja zahvata koji mogu imati značajan utjecaj na ciljne vrste i staništa te na cjelovitost područja Ekološke mreže RH, za njih je potrebno provoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

(641) U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko–gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama).

(642) U cilju eliminiranja stradavanja ptica na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje imaju veliki raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima potrebno je tehničko rješenje izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara.

(643) RH stranka je Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). U Preporuci stalnog odbora Bernske konvencije o smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice analizirana su tehnička rješenja koja su i opisana u članku Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih životinja na srednje naponskim elektroenergetskim postrojenjima (Bošnjak – Vranić, Hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – CIGRE, 7. Savjetovanje HO CIGRE, 2005 godine).

(644) U cilju zaštite ptica od stradavanja zbog elektrokucije i sudara s vodovima potrebno je slijediti i upute Konvencije o zaštiti migratorskih vrsta (Bonnska konvencija) opisane u smjernicama za zaštitu ptica od stradavanja na električnim vodovima.

Članak 216(645) Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Barilović je stanište

ugroženih vrsta vodozemca: žuti mukač, veliki vodenjak.

(646) Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa.

Članak 217(647) Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Barilović je stanište

ugroženih vrsta gmaza: barska kornjača, riđovka.

(648) Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna, vodena i stjenovita staništa.

Članak 218(649) Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske područje Općine Barilović je područje

rasprostranjivanja većeg broja ugroženih vrsta riba: dvoprugasta uklija, bolen, potočna mrena, peš, dunavska paklara, mladica, plotica, potočna pastrva, mali vretenac.

(650) U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodno – gospodarskih radova, a s obzirom na izvjestan utjecaj zahvata na ribe kao ciljne vrste pojedinih područja ekološke mreže RH, uz obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ukoliko područje Općine Barilović obuhvaća ekološki značajna područja uvrštena u ekološku mrežu RH.

(651) Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćenja vodotoka kako u nadzemnim tako i u podzemnim dijelovima. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je vodotoke poribljavati stranim (alohtonim) vrstama.

Članak 219(652) Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi) područje Općine Barilović je stanište

više ugroženih vrsta leptira: močvarna riđa, mala svibanjska riđa, Grundov šumski bijelac,

208

kiseličin vatreni plavac, mali kiseličin vatreni plavac, Niklerova riđa, obični lastin rep, crni apolon, kozlinčev plavac, žednjakov plavac, uskršnji leptir.

(653) U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa, te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodnogospodarskim zahvatima.

Članak 220(654) Strane (alohtone) vrste predstavljaju veliki problem i drugi su razlog smanjenja biološke

raznolikosti na globalnom nivo, odmah nakon direktnog uništavanja staništa.

(655) Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu, osim u slučajevima kad ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje gospodarske djelatnosti.

6.1.5. EKOLOŠKI ZNAČAJNA PODRUČJA

Članak 221(656) Prema Zakonu o zaštiti prirode ekološki značajna područja obuhvaćaju:

- područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su međunarodno značajna po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je RH stranka

- područja koja bitno pridonose očuvanju bioraznolikosti

- područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, uključujući i prioritetne stanišne tipove od interesa za EU te područja izvanrednih primjera karakteristika ugroženih i rijetkih staništa

- staništa ugroženih vrsta

- staništa endemičnih vrsta za RH

- područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija vrsta (ekološki koridori)

- selidbeni putovi životinja.

6.1.6. UGROŽENA I RIJETKA STANIŠTA

Članak 222(657) Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima i EU Direktivi o staništima na području Općine Barilović prisutna su sljedeća ugrožena i rijetka staništa:

- Kopnena staništa - poligoniJ.1.1. Aktivna seoska područjaJ.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područjaC.3.4. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdačeC.3.4./I.2.2. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače /

Pojedinačne nekomasirane oraniceI.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim područjimaE.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šumeE.3.1. Mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šumeI.2.1. Mozaici kultiviranih područjaI.2.1./J.1.1./I.8.1. Mozaici kultiviranih područja /

Aktivna seoska područja / Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

E.9.2. Nasadi četinjačaA.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućicaJ.4.3. Površinski kopoviC.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim

tlima;C.3.3./C.2.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim

tlima / o Mezofilne livade Srednje Europe;

209

C.2.2./C.3.4. Vlažne livade Srednje Europe / Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače.

(658) Na području Općine Barilović nema hrvatskih endemičnih vrsta odnosno endemičnih vrsta za RH.

(659) Na području Općine Barilović nisu definirani ekološki koridori i selidbeni putovi životinja.

(660) Za ugrožena i rijetka staništa iz Stavka 1. ovog Članka utvrđene su slijedeće mjere zaštite:

- A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa:očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti

revitalizaciju; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja

osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

očuvati povoljna fizikalno – kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;očuvati povoljni sustav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci,

slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.);

očuvati povezanost vodnog toka;očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i

genetski modificirane organizme;izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog

režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;

u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju;

ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudovaprirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite, muljevite, strme i položene obale koje su

gnjezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama

osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, spriječiti sukcesiju, te osigurati trajnu povezanost sa matičnim vodotokom

sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvorasprječavati zaraštavanje sedrenih barijera i vodopada, osigurati dovoljan stalni protok

vode i onemogućiti eutrofikaciju vodeuklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površinau gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih

divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring).- C. - D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare:

gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstva za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprečavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa;

očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;

očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju;

očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofilnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuje stanište

poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima

poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipuprovoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih

travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije

210

na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo

uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikaraočuvati bušike, te sprječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih

vrsta i kontroliranim paljenjemočuvati šikare sprudova i priobalnog pojasa velikih rijekaočuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te

spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova.

- E. Šume:prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno,

ostavljati manje neposječene površine;u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i

dr.) i šumske rubove;u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća

s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava („control agents“); ne koristiti genetski modificirane organizme;

očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabla s dupljama;

u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površinaosigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama.

(661) Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko – gospodarske osnove na području Općine Barilović.

- I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom:očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i

zapunjavanje pukotina građevinskim materijalomuz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikomuklanjati invazivne vrsteočuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj

razinispriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste.

- J. Izgrađena i industrijska staništa:spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične vrsteuklanjati invazivne vrste

(662) Ne planirati širenje građevinskog područja na račun ugroženih vodenih i vlažnih staništa, zaustaviti njihovu daljnju degradaciju, te po mogućnosti izvesti njihovu revitalizaciju. Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za ugrožene vrste. Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta. Na lokacijama (i u neposrednoj blizini) ugroženih tipova staništa kao i na detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta ugroženih vrsta flore i vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže RH, nije prihvatljivo planirati građevinska područja, definirati namjenu za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na obnovljive izvore energije), melioracije zemljišta, antenske stupove te prometnu i komunalnu infrastrukturu.

6.1.7. PRIRODNI KRAJOBRAZ

Članak 223

211

(663) Elemente krajobraza u krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata Plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

(664) U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

(665) U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno:

- sačuvati ih od prenamjene te unapređivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodne krajobrazna slika

- uskladiti i prostorno organizirati različite interese

- posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju

- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom

- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

Članak 224(666) U skladu sa Prostornim planom Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01,

33/01, 36/08, 56/13, 07/14, 50b/14), na prostoru Općine Barilović nalaze se sljedeći osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi:

- rijeka Mrežnica – dio obalnog pojasa vodotoka;

- rijeka Korana – dio obalnog pojasa vodotoka.

(667) Za osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze iz prethodnog Stavka utvrđene su sljedeće mjere zaštite:

- u ovim predjelima treba poticati obnovu tradicijskih gospodarskih djelatnosti i razvoj ekoturizma;

- poljoprivredna gospodarstava u ovim predjelima trebaju sadržavati razne vidove dopunskih djelatnosti, kao što je prerada i finalizacija poljoprivrednih sirovina u gotov proizvod te turistička djelatnost kroz koju bi se znatan dio takvih proizvoda plasirao;

- gradnja u ovim područjima mora očuvati postojeće krajobrazne vrijednosti (npr. primjenom tradicionalnih načina gradnje i upotrebom tradicionalnih materijala);

- zabranjena je gradnja na vizualno vrijednim i istaknutim lokacijama;

- pri planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

6.2. KULTURNA BAŠTINA

Članak 225

212

(668) Zaštićena, preventivno zaštićena i evidentirana kulturna dobra na području Općine Barilović prikazana su u kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja u mjerilu 1:25 000, na temelju Izvješća o stanju kulturnih dobara na području Općine Barilović 2015. godine, koje je sastavni dio ovog Plana.

Članak 226(669) Tabelarni popis nepokretnih kulturnih dobara po vrstama Općine Barilović (2015. godine)

TUMAČ OZNAKA

KARTOGRAFSKA OZNAKA STATUS ZAŠTITE PRIJEDLOG MJERAZAŠTITE

OG – Obrambena građevinaCG - Civilna građevinaGG – Gospodarska građevinaSG - Sakralna građevinaEG - Etnološka građevinaAP - Arheološko područjeAL - Arheološki pojedinačni lokaliteti (kopneni)ALP - Arheološki pojedinačni lokaliteti (podvodni)PK – Povijesna cestovna komunikacijaMO - Memorijalno obilježje

Z – Rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobraP – Rješenje o preventivnoj zaštitiE – Evidentirano dobroN – Novo evidentirano dobro

Z – Rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobraP – Rješenje o preventivnoj zaštitiPPO - Prostornim planomopćine

1.0. Povijesne civilne građevine i sklopovi

kartografska oznaka

status zaštite

prijedlog zaštite

1.1. Obrambene građevine1.1.1. Barilović, ruševine starog grada Barilovića OG 01 Z Z1.2. Civilne građevine1.2.1. Belaj, zgrada osnovne škole CG 01 E PPO1.2.2. Cerovac Barilovićki, stari župni dvor CG 02 E P1.2.3. Leskovac Barilovićki, župni dvor CG 03 E PPO1.3. Gospodarske građevine1.3.1. Belajske Poljice, ostaci mlina na rijeci Korani GG 01 E P1.3.2. Cerovac Barilovićki, bunar GG 02 E PPO1.3.3. Cerovac Barilovićki, izvor «Breza» GG 03 E PPO1.3.4. Donja Perjasica, ostaci mlina na rijeci Korani GG 04 E PPO1.3.5 Donji Skrad, Šterna GG 05 E PPO1.3.6. Gaćeško Selo, ostaci mlina na rijeci Mrežnici GG 06 E PPO1.3.7. Koranski Brijeg (Malići), ostaci mlina na rijeci

KoraniGG 07 E PPO

1.3.8. Lučica, gospodarska zgrada nekadašnjeg mlina na rijeci Korani

GG 08 E PPO

1.3.9. Koransko Selo, ostaci mlina na rijeci Korani GG 09 E PPO1.3.10. Koransko Selo, cisterna GG 10 E PPO1.3.11. Mali Kozinac (Bunčići), ostaci mlina na rijeci

KoraniGG 11 E PPO

1.3.12. Perjasica, zdenac s pojilom GG 12 E PPO1.3.13. Perjasica (Rastovac), izvor GG 13 E PPO1.3.14. Podvožić, mlin na potoku GG 14 E PPO1.3.15. Sića, izvor GG 15 E PPO1.3.16. Šćulac, mlin na rijeci Korani GG 16 N PPO1.3.17. Štrikovac, mlin na rijeci Korani GG 17 N PPO1.3.18 Veliki Kozinac, ostaci mlina na rijeci Korani GG 18 E PPO

213

2.0. Sakralne građevine

kartografska oznaka

status zaštite

prijedlog zaštite

2.0.1. Cerovac Barilovićki, župna crkva Presvetog Trojstva

SG 01 E Z

2.0.2. Leskovac Barilovićki, župna crkva Gospe Lurdske i sv. Josipa

SG 02 Z Z

2.0.3. Perjasica, ostaci pravoslavne crkve sv. Arhanđela Mihajla i Gavrila

SG 03 P Z

2.0.4. Srednji Poloj, pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice

SG 04/MO10 Z Z

2.0.5. Šćulac, kapela poklonac sv. Ane SG 05 E PPO

3.0. Etnološke građevine

kartografska oznaka

status zaštite

prijedlog zaštite

3.0.1. Banjsko Selo 10, tradicijska okućnica EG 01 E PPO3.0.2. Barilović 34 (Dobrinić Brdo), tradicijska kuća EG 02 E PPO3.0.3. Barilović 40 (Dobrinić Brdo), tradicijska

okućnicaEG 03 E PPO

3.0.4. Carevo Selo 12, tradicijska okućnica EG 04 E PPO3.0.5. Cerovac Barilovićki 33, tradicijska okućnica EG 05 E PPO3.0.6. Cerovac Barilovićki 43, tradicijska okućnica EG 06 E PPO3.0.7. Cerovac Barilovićki 52, tradicijska kuća EG 07 N PPO3.0.8. Cerovac Barilovićki bb, tradicijska okućnica EG 08 E PPO3.0.9. Donji Velemerić 28, tradicijska okućnica EG 09 E PPO3.0.10. Gornji Velemerić 29, tradicijska okućnica EG 10 E PPO3.0.11. Gornji Velemerić 33, tradicijska okućnica EG 11 E PPO3.0.12. Gornji Velemerić 34, tradicijska okućnica EG 12 E PPO3.0.13. Koranski Brijeg 1, tradicijska kuća EG 13 E PPO3.0.14. Koranski Brijeg 12, tradicijska okućnica EG 14 E PPO3.0.15. Koransko Selo 11, tradicijska okućnica EG 15 E PPO3.0.16. Koransko Selo 22, tradicijska okućnica EG 16 E PPO3.0.17. Koransko Selo 36, tradicijska okućnica EG 17 E PPO3.0.18. Leskovac Barilovićki bb, tradicijska okućnica EG 18 E PPO3.0.19. Mali Kozinac 18, tradicijska okućnica EG 19 E PPO3.0.20. Perjasica 22, tradicijska okućnica EG 20 E PPO3.0.21. Perjasica 40, tradicijska okućnica EG 21 E PPO3.0.22. Podvožić 5, tradicijska okućnica EG 22 E PPO3.0.23. Podvožić 7, tradicijska kuća EG 23 E PPO3.0.24. Siča 4, tradicijska okućnica EG 24 E PPO3.0.25. Siča 11, tradicijska okućnica EG 25 E PPO3.0.26. Siča 19, tradicijska okućnica EG 26 E PPO3.0.27 Vijenac Barilovićki bb, tradicijska okućnica EG 27 E PPO3.0.28. Žabljak 13, tradicijska okućnica EG 28 E PPO

4.0. Arheološka područja i lokaliteti

kartografska oznaka

status zaštite

prijedlog zaštite

4.1. Arheološka područja4.1.1. Barilović, arheološko područje Stari grad

BarilovićAP 01 Z R

4.1.2. Belaj, arheološko područje Stari grad Belaj AP 02 E P4.1.3. Belajske Poljice, arheološko područje Belajske

PoljiceAP 03 E P

4.1.4. Ponorac Perjasički, arheološko područje AP 04 E P

214

Kestenak4.1.5. Gornji Velemerić, arheološko područje

MartinšćakAP 05 E P

4.1.6. Kosijersko Selo, arheološko područje Osovlje AP 06 E P4.1.7. Donji Skrad, arheološko područje Stari grad

SkradAP 07 E R

4.1.8. Donji Skrad, arheološko područje skradska gora

AP 08 E P

4.1.9. Perjasica, arheološko područje Sv. Ilija AP 09 E PPO4.1.10. Svojić, arheološko područje Svojić AP 10 E P4.1.11. Štirkovac, arheološko područje Šuma

ŠtirkovacAP 11 E P

4.1.12. Podvožić, arheološko područje Vožić AP 12 E P4.1.13. Lučica, arheološko područje Visibaba -

LuketićiAP 13 E P

4.1.14. Donji Skrad, arheološko područje Gradina - Končalovići

AP 14 E P

4.1.15. Točak Perjasički, arheološko područje Gradina -Kosa Perjasička

AP 15 E P

4.1.16. Miloševac, arheološko područje Gradina - Miloševac

AP 16 E PPO

4.1.17. Gornji Poloj, arheološko područje Selište - Poloj

AP 17 E PPO

4.1.18. Miloševac, arheološko područje Lubrdenik AP 18 E PPO4.1.19. Perjasica, arheološko područje Kaštelište -

PerjasicaAP 19 E PPO

4.1.20. Gaćeško Selo, arheološko područje Gradišće – Gaćeško Selo

AP 20 E PPO

4.1.21. Srednji Poloj, arheološko područje Tavanak - Vetiljača

AP 21 E P

4.1.22. Svojić, arheološko područje Kolečaj AP 22 E P4.1.23. Marlovac, arheološko područje Kurija -

MarlovacAP 23 E PPO

4.1.24. Koranska Strana, arheološko područje Crkvine – Koranska Strana

AP 24 E P

4.1.25. Maurovići, arheološko područje Lipošćaci AP 25 E P4.1.26. Maurovići, arheološko područje Crkvina -

LipošćaciAP 26 E P

4.1.27. Kosijersko Selo, arheološko područje Groblje – Kosijersko Selo

AP 27 E PPO

4.1.28. Donji Skrad, arheološko područje Kolište i Stanište

AP 28 E PPO

4.1.29. Koransko Selo, arheološko područje Sudari AP 29 E P4.1.30. Križ Koranski, arheološko područje Laskači AP 30 E P4.1.31. Belajske Poljice, arheološko područje

„Nalazište urni“AP 31 E PPO

4.1.32. Donja Perjasica, arheološko područje Umka – Donja Perjasica

AP 32 E P

4.1.33. Donja Perjasica, arheološko područje Kućišta – Donja Perjasica

AP 33 E P

4.1.34. Vijenac Barilovićki, arheološko područje Crkva sv. Florijana

AP 34 E P

4.1.35. Cerovac Barilovićki, arheološko područje Pogorišće

AP 35 E PPO

4.1.36. Siča, arheološko područje Vojvodino Brdo AP 36 E PPO4.1.37. Siča, arheološko područje Grad - kapetanova

postajaAP 37 E P

4.1.38. Siča, arheološko područje Stup AP 38 E P4.1.39. Barilović, arheološko područje Pišćac AP 39 E P4.1.40. Svojić, arheološko područje Drvena crkva AP 40 E P4.1.41. Cerovac Barilovićki, arheološko područje AP 41 E P

215

Žednik4.1.42. Šćulac, arheološko područje Šćulac AP 42 E P4.1.43. Šćulac, arheološko područje Vražić AP 43 E P4.1.44. Štirkovac, arheološko područje Stanište -

ŠtirkovacAP 44 E PPO

4.1.45. Orijevac, arheološko područje Kućište - Orijevac

AP 45 E PPO

4.1.46. Koransko Selo, arheološko područje Stanište – Koransko Selo

AP 46 E PPO

4.1.47. Donji Velemerić, arheološko područje Cigansko brdo

AP 47 E P

4.1.48. Donji Velemerić, arheološko područje Sokolić brdo

AP 48 E P

4.1.49. Barilović, arheološko područje Škaljevac AP 49 E P4.1.50. Siča, arheološko područje Bubijeva jama AP 50 E P4.1.51. Perjasica, arheološko područje Milinkovići AP 51 E P4.2. Arheološki pojedinačni lokaliteti (kopneni)4.2.1. Perjasica, arheološki lokalitet Rastovac AL 01 E P4.2.2. Kosijersko Selo, arheološki lokalitet Visibaba –

Kosijersko SeloAL 02 E P

4.2.3. Srednji Poloj, arheološki lokalitet Srednji Poloj AL 03 E PPO4.2.4. Perjasica, arheološki lokalitet Okrugli kamen AL 04 E PPO4.2.5. Marlovac, arheološki lokalitet Razbijeni

sarkofagAL 05 E PPO

4.2.6. Kosijersko Selo, arheološki lokalitet Pećina – Kosijersko Selo

AL 06 E P

4.2.7. Donja Perjasica, arheološki lokalitet Krevet AL 07 E P4.2.8. Točak Perjasički, arheološki lokalitet Spilja

VrelaAL 08 E P

4.2.9. Miloševac, arheološki lokalitet Mrgića pećina AL 09 E P4.2.10. Donji Velemerić, arheološki lokalitet Stari grad

VelemerićBEZ OZNAKE E P

4.3. Arheološki pojedinačni lokaliteti (podvodni)4.3.1. Cerovac Barilovićki, arheološki lokalitet

Korana (rijeka) - Donji VrutakALP 01 E P

5.0. Povijesna cestovna komunikacija

kartografska oznaka

status zaštite

prijedlog zaštite

5.0.1. Poštanska cesta Karlovac – Belaj – G. Velemerić – Barilović –Sića – Perjasica – Poloj – Primišlje – Slunj

PK 01 E PPO

5.0.2. Krajiška cesta Karlovac – Vojnić – Krnjak - Barilović

PK 02 E PPO

5.0.3. Poštanska cesta Perjasica – Veljun – Slunj- Cetingrad – Krstinja - Vukmanić

PK 03 E PPO

5.0.4. Srednjovjekovna cesta Slovenija – Ribnik – Netretić – Duga Resa – Belaj – Velemerić – D. Budački – Krnjak – Vojnić – Bosna

PK 04 E PPO

5.0.5. Povijesna cesta Svojić – Mrežnica (moguća komunikacija između Starog grada Ključa i Starog grada Barilović)

PK 05 E PPO

6.0. Memorijalno obilježje

kartografska oznaka

status zaštite

prijedlog zaštite

6.0.1. Barilović - spomen ploča na zgradi mjesnog ureda, palim borcima i ŽFT

MO 01 E PPO

216

6.0.2. Belaj - na zgradi zadružnog doma spomen ploča poginulima

MO 02 E PPO

6.0.3. Carevo Selo - spomen kosturnica u šumi MO 03 E PPO6.0.4. Donji Skrad - spomen ploča na školi, osnivanje

skradinskoga partizanskog odredaMO 04 E PPO

6.0.5. Kestenak - kuća Grubješić - kotarski komitet KPH za Karlovac

MO 05 Z Z

6.0.6. Kosijersko Selo - spomenik palim borcima i ŽFT

MO 06 E E

6.0.7. Koransko Selo - kuća Marinković, sjedište štaba

MO 07 Z Z

6.0.8. Koransko Selo - kosturnica na groblju MO 08 E PPO6.0.9. Perjasica - spomenik i kosturnica MO 09 E PPO6.0.10. Srednji Poloj - zgrada, sjedište štaba II.

Bataljuna kordunaškoga (pravoslavna crkva sv. Arhanđela Mihajla i Gavrila)

MO 10/SG04 Z Z

6.0.11. Veliki Kozinac - spomen groblje na groblju MO 11 E PPO

7.0. Kulturni krajolik

7.0.1. Šumski masiv Polojske Kose i kanjon rijeke Mrežnice – prirodni krajolik

KK 01 E PPO

7.0.2. Šumski masiv Skradske gore i kanjon rijeke Korane – prirodni krajolik

KK 02 E PPO

7.0.3. Šuma između sela Svojić i Mrežnica - prirodni krajolik

KK 03 E PPO

7.0.4. Stari grad Barilović - vidikovac KK 04 E PPO7.0.5. Cerovac Barilovićki, župna crkva Presvetog

Trojstva - vidikovac KK 05 E PPO

7.0.6. Selo Mrežnica - vidikovac KK 06 E PPO

Članak 227(670) Utvrđeno brojčano stanje kulturne baštine je slijedeće:

- 1 obrambena građevina

- 3 civilne građevine

- 18 gospodarskih građevina

- 5 sakralnih građevina

- 28 etnoloških građevina

- 51 arheološko područje

- 10 arheoloških pojedinačnih kopnenih lokaliteta

- 1 arheološki pojedinačni podvodni lokalitet

- 5 povijesnih cestovnih komunikacija

- 11 memorijalnih obilježja

- 6 kulturnih krajolika.

(671) Ukupan broj zaštićenih kulturnih dobara (Z) je 7:

- 1 obrambena građevina

- 2 sakralne građevine

- 1 arheološko područje

- 3 memorijalna obilježja).

(672) Preventivno zaštićeno kulturno dobro (P) je 1 (sakralna građevina).

(673) Upisana su 2 nova kulturna dobra (N).

217

(674) Najveći broj je evidentiranih kulturnih dobara (E), od koji se dio planira preventivno zaštititi, a dio ostaje lokalnog značaja ili zaštita Planom.

Članak 228(675) Mjere i uvjeti za zaštitu i obnovu integralnih kulturno – povijesnih i krajobraznih vrijednosti

definirane su u Konzervatorskoj studiji Elaborat stanja kulturnih dobara na području Općine Barilović 2005. godine.

(676) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine definiraju se iz važećih zakonskih odredbi:

- Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

- Zakona o prostornom uređenju

- Zakona o gradnji

- Obavezne upute o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja prijedlog Pravilnika o zoniranju (2002. godine) Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine Zagreb (1995. godine, 1998. godine)

- Upute o načinu utvrđivanja sustava mjera zaštite za nepokretna kulturna dobra predložene za upis u Registar kulturnih dobara (2004. godine)

- Upute za vrednovanje kulturnih dobara predloženih za upis u Registar kulturnih dobara RH (2004. godine)

- Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Članak 229(677) Ruralna naselja na području Općine Barilović nisu sačuvala dovoljno obilježja za cjelovitu

zaštitu i obnovu, osim pojedinačnih kuća ili okućnica i same matrice naselja.

(678) Prisutna su dva osnovna tipa kuća i okućnica:

- u sjevernom dijelu općine: veće građevine, stambene, drvene na kamenom podrumu ili podzidu i drvenim gospodarskim, na zatvorenoj okućnici. Uglavnom su unutar naselja i uz pristupni put.

- u južnom dijelu općine: male, prizemne drvene kuće u zatvorenim okućnicama i često izdvojene u prostoru na odvojcima putova ili u rahloj ruralnoj strukturi naselja.

(679) Zabranjena je prenamjena etnoloških građevina i njihovih dijelova u spremišta, skladišta, pomoćne građevine, gospodarske (poljoprivredne) građevine, proizvodne pogone ili druge namjene koje bi uzrokovale njihovu devastaciju. Preporuča se prenamjena etnoloških građevina u turističke svrhe, te je u tom slučaju moguće i njihovo preseljenje.

(680) Na građevinskoj čestici etnološke građevine dozvoljena je gradnja nove obiteljske kuće, stambeno-poslovne građevine, pomoćne građevine, gospodarske (poljoprivredne) građevine i poslovne građevine izdvojenog korpusa u skladu s odredbama ovog Plana, ako gradnja tih građevina ne uzrokuje devastaciju etnološke građevine. Nove građevine moraju poštivati materijale, visinu gradnje i način formiranja okućnice (drvo, crijep, kamen, žbuka, zemljane boje, drvene ili zelene ograde autohtone vrste) postojeće etnološke građevine.

Članak 230(681) Za sve zahvate u prostoru na zaštićenim (Z), preventivno zaštićenim (P), evidentiranim (E) i

novoevidentiranim (N) kulturnim dobrima iz Članka 195. ovog Plana i u njihovoj neposrednoj blizini potrebno je od nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine ishoditi posebnim zakonima propisane uvjete i odobrenja.

(682) Temeljem inventarizacije provedene prilikom izrade ovoga Plana, uz ranije registrirane (R) spomenike, Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Karlovcu po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja, te donošenja rješenja o zaštiti za sve vrijednije građevine, predjele (zone) i lokalitete koji su u tablicama označeni oznakom PR. Do donošenja odgovarajućega rješenja treba primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao i za trajno zaštićene zgrade

218

Članak 231(683) Osnovni oblik zaštitite kulturnih dobara provesti njihovom identifikacijom i dokumentacijom;

stručnim i znanstvenim procesom utvrđivanja spomeničkih vrijednosti pojedinačnih građevina i cjelina u određenom povijesnom prostoru i organiziranim bilježenjem njihovih osobina na najprimjereniji način. Identifikacija rezultira izradom inventara graditeljske baštine, a dokumentacija arhivom podataka o toj baštini.

(684) Za potrebe ovog plana izrađena je konzervatorska podloga, a kroz koju je provedena intenzivna inventarizacija, ponovno vrednovanje i kategorizacija dobara graditeljske baštine, te mjere i režime zaštite kulturnih dobara na području obuhvata Plana, što uključuje potrebu revizije zaštićenih cjelina obzirom na stupanj očuvanosti. Smjernice iz konzervatorske podloge koristiti će se u planu kao njegov integralni dio.

(685) U područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukture ili određenih djelatnosti obvezatna su prethodna istraživanja graditeljske baštine, a osobito mogućih arheoloških zona ili lokaliteta.

Članak 232(686) Zaštitu arheoloških lokaliteta provoditi u skladu i s načelima arheološke struke i

konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka građevina, važnih za povijesni i kulturni identitet prostora, odnosno odgovarajućom obradom, dokumentiranjem i pohranom u muzejske ustanove predmeta s onih lokaliteta, koje se obzirom na njihov karakter ne može prezentirati.

(687) Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome Ministarstvo kulture - Upravu za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu.

(688) Prilikom arheoloških istraživanja lokaliteta koji se nalaze u državnoj šumi potrebno je zatražiti suglasnost pouzeća koje gospodari šumom.

Članak 233(689) U naseljima treba štititi osnovnu matricu i prisutne gabarite gradnje, a interpolacije novih

građevina treba prilagoditi ambijentu, te spriječiti intervencije u krajoliku koje bi ukinule dominantne vizure na naselja ili pojedine građevine.

(690) U ruralnim naseljima sa sačuvanom matricom i tradicijskom tipologijom gradnje zaustaviti proces njihovog propadanja, a ujedno osigurati revitalizaciju novim sadržajima u okviru postojećih građevina (turizam, kućna radinost, poljoprivreda). Interpoliranje novih građevina na praznim parcelama u građevinskoj zoni provesti poštujući građevinske pravce, tipologiju parcela i građevina, katnost (P, P+1), mjerilo gradnje.

(691) Veće proizvodne kapacitete treba locirati u građevinskom području izvan naselja za gospodarske - proizvodne namjene (I1), a postojeće proizvodne kapacitete u građevinskim područjima naselja reducirati i oblikovno prilagoditi ambijentalnim i prirodnim vrijednostima prostora.

(692) Konfliktne zone i degradacije krajolika treba sanirati posebnim projektima.

(693) Kulturni krajolik (spoj kulturne baštine i prirodnih osobitosti prostora) treba očuvati, rekultivirati i revitalizirati kroz odrednice održivog razvoja (eko turizma, kulturnog turizma, proizvodnje hrane i sl.). Sve zahvate, infrastrukturne objekte, kao izgradnju novih građevina treba izvoditi uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Karlovcu.

(694) Sve povijesne komunikacije treba maksimalno sačuvati u njihovim izvornim trasama i gabaritima s komunalnom opremom, te staviti u funkciju kulturnog i ruralnog turizma, biciklističkih cesta, izletničkih cesta i sl.

(695) Na cijelom prostoru potrebno je provesti arheološka istraživanja i iskopavanja u svrhu njihove turističke prezentacije.

(696) Planove i programe gospodarske i društvene djelatnosti treba nužno uskladiti s radom znanstvenih i stručnih institucija.

Članak 234

219

(697) Kulturni krajolik je područje, izgled kojega je određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika.

(698) Dio općine vrednovan je kao kulturni krajolik, šumski masivi s udolinama i kanjonima rijeka i istaknute točke u prostoru kao vidikovci.

(699) Prostorna baština, odnosno kulturni krajolik, označava područje izraženog kvalitetnog spoja kulturne baštine i prirodnih osobitosti prostora. Kroz kulturni krajolik očitavamo identitet prostora kroz međudjelovanje čovjeka i prostora. Stoga je u tim područjima važno očuvati, rekultivirati i revitalizirati utvrđene i prepoznate vrijednosti kroz odrednice održivog razvoja (eko turizam, proizvodnja zdrave hrane i slično).

(700) Prostornim planom potrebno je zaštititi i krajolik i ekspoziciju prostora.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 235(701) Svi sudionici u gospodarenju otpadom dužni su pridržavati se važeće zakonske i podzakonske

regulative.

(702) Sustav gospodarenja otpadom na prostoru Općine Barilović je utvrđen i detaljno razrađen Planom gospodarenja otpadom Općine Barilović, koji je izrađen u skladu s važećom zakonskom regulativom, Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj i Planom gospodarenja otpadom Karlovačke županije.

Članak 236(703) Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne

dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo:

- rizik od onečišćenja voda, tla, zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti

- pojava neugode uzrokovane bukom i/ili mirisom

- štetan utjecaj na područja kulturno – povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa

- nastajanje eksplozije ili požara.

Članak 237(704) Općina Barilović dužna je na svom području osigurati:

- javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

- odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) otpada

- sprečavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom te uklanjanje tako odbačenog otpada

- provođenje edukativno-informativne aktivnosti na svom području

- mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

(705) Općina Barilović izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) otpada na način da osigura:

- funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta,

- postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila na javnoj površini.

Članak 238(706) Za potrebe obrade i trajnog odlaganja ostatnog dijela komunalnog i neopasnog proizvodnog

220

otpada, gospodarenja posebnim kategorijama i vrstama otpada te privremenog skladištenja opasnog otpada (izdvojenog iz komunalnog otpada), prikupljenog s prostora Karlovačke županije i Općine Barilović planira se gradnja Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Babina Gora(izvan područja Općine Barilović).

(707) Prostornim planom Karlovačke županije predviđeno je da Općina Barilović,do uspostave Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije iz prethodnog Stavka, za potrebe prikupljanja, privremenog skladištenja, pripreme i pretovara komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada te privremenog skladištenja opasnog otpada (izdvojenog iz komunalnog otpada), posebnih kategorija i vrsta otpada prikupljenog s prostora Općine Barilović koristi će postojeće odlagalište komunalnog otpada Ilovac na prostoru Grada Karlovca.

Članak 239(708) Zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest koji je nastao tijekom izvođenja radova gradnje,

rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine ili dijela građevine obvija se na posebno izgrađenim plohama odlagališta–kazetama za zbrinjavanje azbesta na odlagalištu otpada Ilovac na prostoru Grada Karlovca.

Članak 240(709) U predjelima gospodarske namjene – pretežito industrijske (I1) i poslovne namjene (K3)

dozvoljena je djelatnost sakupljanja i privremenog skladištenja neopasnog otpada, uz poštivanje općih uvjeta za izgradnju koji vrijede za te namjene te uz poštivanje zakonskih i tehničkih propisa za gospodarenje pojedinim vrstama otpada.

(710) Ovim Planom na području Općine Barilović utvrđene su lokacije za reciklažno dvorište za prikupljanje komunalnog otpada i lokacija odlagalište građevinskog otpada, a prikazane su na kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada u mj. 1:25.000.

Članak 241(711) Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i

privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

(712) Reciklažno dvorište može biti uređena javna površina na kojoj su postavljene posude za odlaganje različitih vrsta otpada ili prostor sa građevinama namijenjenim razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada.

(713) Ovim Planom omogućava se gradnja reciklažnog dvorištana području katastarske općine Kosijersko Selo na k.č.br.1270/1, 1270/6, 1270/7, 1270/8 i 1273, ukupne površine cca 2.000 m2.

(714) Lokacija iz prethodnog Stavka će imati mogućnost odvojenog odlaganja slijedećih vrsta otpada do odvoza na reciklažu:

- problematičan otpad

- metal

- otpadni papir

- baterije i akumulatori

- plastika

- staklo

- otpadne gume

- tekstil

- krupni (glomazni) otpad

- otpadna ulja.

Članak 242(715) Za gradnju reciklažnog dvorišta propisuju se sljedeći uvjeti:

221

- na prostoru reciklažnog dvorišta mora se osigurati javno dostupna prihvatna zona sa posebnim odjeljenjima s kontejnerima i plohama za prihvat i privremeno skladištenje posebnih vrsta otpada;

- prometna površina s koje se pristupa do građevina mora imati najmanju širinu 5,5 m, a rješenjem uređenja čestice mora se osigurati dovoljno prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom te dostupnost i manevriranje teretnih vozila koja odvoze sakupljeni otpad

- najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m2

- maksimalni kis je 1

- najmanja udaljenost građevine, kontejnera i nadstrešnica od regulacijskog pravca u pravilu je 10 m

- građevine moraju od dvorišne međe susjedne građevne čestice biti udaljene pola svoje visine (h/2), ali ne manje od 5 m

- portirnice, vage i druge građevine i sklopovi koje po svojoj funkciji moraju biti na ulazu mogu se graditi i na manjoj udaljenosti od ruba čestice ali ne manje od 1 m

- mora se onemogućiti istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more

- mora se onemogućiti raznošenje otpada u okolišu, njegovo razlijevanje i/ili ispuštanje u okoliš

- otpad se mora zaprimati odvojeno po vrsti, svojstvu i agregatnom stanju

- sve korisne plohe reciklažnog dvorišta moraju biti izvedene kao vodonepropusne i otporne na djelovanje uskladištenog otpada

- sustav odvodnje mora biti tako riješen da se spriječi zagađenje okoliša, te je potrebno predvidjeti odgovarajući predtretman prije ispuštanja u javni sustav odvodnje kako bi se osiguralo da granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari ne prelaze granične vrijednosti određene posebnim propisima

- građevna čestica mora biti ograđena ogradom najviše visine 3 m, koja mora biti u kombinaciji providne ograde i živice kojom se može oblikovati kontinuirana zelena ograda.

(716) Tehnički uvjeti, kategorija, način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada utvrđeni su posebnim zakonom i propisima.

Članak 243(717) Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i

održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao.

(718) Grupe građevnog otpada su:

- beton, cigle, pločice i materijali na bazi gipsa

- drvo, staklo i plastika

- mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran

- metali (uključujući i njihove legure)

- zemlja, kamenje i iskop od rada bagera

- građevinski materijal na bazi gipsa

- ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata.

(719) Građevni otpad potrebno je u potpunosti (ili u najvećoj mogućoj mjeri) oporabiti odosno reciklirati bez njegova trajnog odlaganja u prirodni okoliš. Oporabljeni/reciklirani materijal može se ponovno koristiti u gradnji kao:

- materijali za nosive slojeve cesta, staza i parkirališta

- materijal za nasipavanje, drenažu i kamenozaštitu

222

- dodatak za nove asfaltne mješavine

- dodatak raznim vrstama betona i mortova

- materijal za izradu betonskih elemenata i sklopova.

(720) Odlaganje građevnog otpada može se obavljati u slučajevima kada ga nije moguće materijalno i/ili energetski oporabiti i ponovno uporabiti, kao i u slučaju kad građevni otpad nastaje uklanjanjem bespravno izgrađenih građevina ili njihovih dijelova u provedbi inspekcijskog rješenja.

Članak 244(721) Reciklažno dvorište za građevinski otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj

obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada.

(722) Predavanje otpada u reciklažnom dvorištu za građevni otpad dozvoljeno je samo stanovnicima Općine te je cilj tako prikupljeni prvenstveno mineralni materijal preraditi mehaničkim usitnjavanjem i koristiti za održavanje prometnica nižeg reda.

(723) Ostale prikupljene sirovine građevnog otpada ne smiju biti kategorizirane kao opasan otpad te se mogu ponovno iskoristiti u građevne svrhe.

(724) Tehnički uvjeti, kategorija, način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada utvrđeni su posebnim zakonom i propisima.

(725) Osiguravanje uvjeta za privremeno odlaganje građevinskog otpada obveza je jedinice lokalne samouprave. Kao privremeno rješenje u okviru reciklažnog dvorišta na području katastarske općine Kosijersko Selo na k.č. 1270/1, 1270/6, 1270/7, 1270/8 i 1273 (zona K3) smjestiti će se i lokacija za prihvat građevinskog otpada na način da se osigura odgovarajući spremnik za prikupljanje građevinskog otpada.

(726) Za potrebe gospodarenja građevinskim otpadom sa svrhom kratkotrajnog deponiranja prije tehnološke obrade s ciljem izvlačenja vrijednih svojstava odnosno komponenata omogućava se na lokaciji bivšeg kamenoloma Belaj u naselju Belaj gradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad u zoni I12.

Članak 245(727) Za gradnju reciklažnog dvorišta za građevni otpad propisuju se sljedeći uvjeti:

- prostor reciklažnog dvorišta sastoji se od 3 zone: prihvatne zone, zone obrade građevnog otpada te zona skladištenja i otpreme recikliranog agregata

- prometna površina s koje se pristupa do građevina mora imati najmanju širinu 5,5 m, a rješenjem uređenja čestice mora se osigurati dostupnost i manevriranje teretnih vozila

- najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m2

- maksimalni kis je 1

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca u pravilu je 10 m

- građevine moraju od dvorišne međe susjedne građevne čestice biti udaljene pola svoje visine (h/2), ali ne manje od 5 m

- portirnice, vage i druge građevine i sklopovi koje po svojoj funkciji moraju biti na ulazu mogu se graditi i na manjoj udaljenosti od ruba čestice ali ne manje od 1 m

- sve korisne plohe reciklažnog dvorišta moraju biti izvedene kao vodonepropusne i otporne na djelovanje uskladištenog otpada

- sustav odvodnje mora biti tako riješen da se spriječi zagađenje okoliša, te je potrebno predvidjeti odgovarajući predtretman prije ispuštanja u javni sustav odvodnje kako bi se osiguralo da granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari ne prelaze granične vrijednosti određene posebnim propisima

- građevna čestica mora biti ograđena ogradom najviše visine 3 m koja mora biti u kombinaciji providne ograde i živice kojom se može oblikovati kontinuirana zelena ograda.

Članak 246

223

(728) Do osiguravanja reciklažnog dvorišta moguć je smještaj mobilnog reciklažnog dvorišta - mobilne jedinice prema posebnim propisima, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

(729) Propisuju se sljedeći uvjeti za mobilno reciklažno dvorište – mobilnu jedinicu:

- mora biti onemogućen dotok oborinskih voda na otpad

- mora biti postavljeno na način da je omogućen pristup vozilu, odnosno drugom prometnom sredstvu

- skladištenje otpada mora se obavljati na način kojim se onemogućava, odnosno sprječava rasipanje i razlijevanje otpada

- utjecaj rada reciklažnog dvorišta na okolna zemljišta i zgrade mora biti sveden na najmanju moguću mjeru, a osobito u pogledu neugode koju može uzrokovati buka, prašina i/ili neugodni mirisi.

Članak 247(730) Na području Općine Barilović uspostavit će se izdvojeno prikupljanje korisnog otpada (zeleni

otoci), i to odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim za više vrsta korisnog otpada (obavezno je prikupljanje stakla, papira, plastike).

(731) Na području Općine Barilović nalazi se 7 lokacija zelenih otoka, a prikazane su na kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada:

- Belajske Poljice 1

- Belajske Poljice 2

- Belaj

- Donji Velemerić

- Gornji Velemerić

- Barilović

- Leskovac Barilovečki.

Članak 248(732) Potrebno je biorazgradiv otpad iz domaćinstva na području Općine Barilović skupljati odvojeno

od komunalnog otpada.

(733) Na području Općini Barilović predviđa se izgradnja kompostane koja bi obrađivala otpadnu biljnu masu sa javnih površina Općine i masu skupljenu sa groblja, tržnica i iz prodajnih centara ali i domaćinstava.

(734) Kompostiranje mogu obavljati i sami građani u vlastitim vrtovima.

Članak 249(735) Komunalni otpad na području Općine potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili

veće metalne kontejnere s poklopcem.

(736) Neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti potrebno je odvojeno skupljati u spremnike.

(737) Za postavljanje posuda, kontejnera i spremnika iz Stavaka 2. i 3. ovog Članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor na javnoj površini kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji se preporučuje ograditi tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Članak 250(738) Prema planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije na području Općine Barilović nema

otpada odbačenog u prirodu koji bi se smatrao divljim odlagalištem ili nelegalno odloženim otpadom.

(739) Sve dosadašnje divlje deponije na području Općine Barilović moraju se zatvoriti i sanirati u skladu s važećim propisima.

224

Članak 251(740) Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad.

(741) U slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost za potrebe Općine Barilović aktiviralo bi se rezervno odlagalište koje bi bilo privremenog karaktera.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 252(742) Jedan je od osnovnih ciljeva prostornog planiranja postizanje bolje kakvoće okoliša uz

potreban gospodarski razvitak (održivi razvitak).

(743) Radi cjelovitog rješavanja pitanja zaštite okoliša potrebno je razviti suradnju sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, te suradnju na međudržavnoj razini.

(744) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku, kao što su:

- Zakon o zaštiti okoliša

- Zakon o zaštiti prirode

- Zakon o zaštiti zraka

- Zakon o zaštiti od buke

- Zakon o vodama

- Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja

- Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku

- Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora

- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš

- Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša

- Pravilnik o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i dr.

Članak 253(745) Zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja zahvata na okoliš ili ocjenu o

potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su važećom zakonskom regulativom (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš i dr.).

(746) Zahvati u prostoru odnosno djelatnosti za koje je potrebno utvrditi objedinjene uvjete zaštite okoliša određeni su važećom zakonskom regulativom (Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i dr.).

(747) Ovim Planom utvrđene su mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš koje obuhvaćaju zaštitu vode, tla i zraka, te zaštitu od buke.

Članak 254(748) Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, kao ni na

području zahvata Plana, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti, iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima za zaštitu okoliša.

(749) Potrebno je poticati one oblike gospodarenja u primarnim djelatnostima koji smanjuju onečišćenje.

Članak 255(750) Na nivou lokalne zajednice, programima gospodarenja i uređenja, edukacijom i ekološkim

osvještavanjem stanovništva te raznim drugim, kako poticajnim tako i restriktivnim mjerama poticati odvajanje otpada na mjestu nastanka u cilju smanjenja onečišćenja okoliša te

225

pametnijim gospodarenjem resursima.

(751) U cilju zaštite okoliša treba sanirati razne deponije otpadaka iz domaćinstva i industrije, neuređena gnojišta u seoskim gospodarstvima, groblja održavati, hortikulturno urediti i sl.

Članak 256(752) Zaštićena područja su sva područja uspostavljena po određenim propisima u svrhu posebne

zaštite površinskih voda, podzemnih voda i jedinstvenih i vrijednih ekosustava koji ovise o vodama, osobito:

- područja namijenjena za zahvaćanje vode za piće (za koja je propisano proglašavanje zona sanitarne zaštite)

- područja pogodne za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama

- područja za kupanje i rekreaciju

- područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite prema propisima o zaštite prirode

- područja loše izmjene voda u priobalnim vodama.

(753) Područja namijenjena za zahvaćanje vode za piće štite se proglašavanjem zona sanitarne zaštite izvorišta koja se koriste ili su predviđena za zahvaćanje vode za javnu vodoopskrbu.

(754) Područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama proglašena su na dijelovima kopnenih voda Odlukom o određivanju područja pogodnih za život slatkovodnih riba.

(755) Područja za kupanje i rekreaciju proglašavaju se odlukom Općine Barilović

Članak 257(756) Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba smanjiti pogoršanje

kvalitete vode u vodotocima. To znači da se u vodotoke ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava, a pogotovo iz radionica i industrije.

(757) Otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti metodom autopurifikacije, izgradnjom nepropusnih trokomornih trulišnica s kontroliranim upuštanjem u tlo.

(758) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju gnojnice u gnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala.

(759) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame gnojovke ili spremnike za gnojnicu i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i spremnici za gnojnicu moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje.

Članak 258(760) Zaštita vodonosnika, kao najvažnijeg prirodnog resursa, zahtijeva primjenu slijedećih mjera:

- osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), uz obvezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda na farmama

- sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi u vodonosniku.

Članak 259(761) Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim

vodopravnim uvjetima.

(762) U vodotoke se ne smije ispuštati gnojnica, otopine mineralnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata.

(763) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni

226

odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Članak 260(764) Vode na području obuhvata Plana definirane su kategorizacijom po važnosti na slijedeći

način:

- utvrđene su vode I. reda:međudržavne vode – vodotoci: rijeka Koranadrugi veće vode i kanali- vodotoci: rijeka Mrežnica

- utvrđene su vode II. reda:vodotoci

- utvrđene su vode III. I IV. reda: sve ostale vode.

Članak 261(765) Vode na području obuhvata Plana definirane su kategorizacijom po kakvoći na slijedeći način:

- Korani je utvrđena II. kategorija

- Mrežnici je utvrđena II. kategorija.

Članak 262(766) Vode i vodno dobro su određeni kao vodotoci, akumulacije, uređeni i neuređeni inundacijski

pojas, te ostale površine koje čine vodno dobro.

(767) Površine pod vodom su površine rijeka, stajaćih voda i potoka, a održavati će se i uređivati održavanjem vodnog režima i propisane kvalitete vode. Na tekućim i stajaćim vodama i u njihovu neposrednom okolišu treba očuvati postojeće biljne i životinjske vrste. Prostori uz površine pod vodom na osobito vrijednim područjima dodatno se pejsažno uređuju.

(768) Površine povremeno pod vodom obuhvaćaju uređene i neuređene inundacije rijeka i druge površine koje čine vodno dobro. Te se površine mogu koristiti kao parkovne površine, površine za sportske i rekreativne aktivnosti, odnosno kao infrastrukturno i sadržajno uređen prostor neposredno povezan s vodom.

(769) Vode i vodno dobro unutar građevinskog područja naselja održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog uređivanja prostora tako da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvaliteta i zaštita voda, te zaštita od njihova štetnog djelovanja.

(770) Manje vodne površine mogu se formirati u okviru uređenja javnih zelenih površina.

(771) Korita vodotoka sačuvat će se, u pravilu, u prirodnom obliku sukladno krajobraznim osobitostima prostora kao posebno vrijedna vodena staništa naselja.

(772) Prilikom rezervacije prostora za gradnju moraju se urediti postojeći vodotoci, posebno bujičnih voda.

(773) Vodotoci na prostoru Općine Barilović su u pravilu otvoreni. Njihovo zatvaranje zbog prostornih razloga određuje se prostornim planovima užih područja, odnosno lokacijskim dozvolama.

(774) Zabranjeno je ograđivanje prirodnih izvora u javnoj upotrebi.

Članak 263(775) Područje Općine Barilović snabdijeva se vodom preko izvorišta Petak, u dolini rijeke Korane, u

neposrednoj blizini naselja Gornji i Donji Velemerić, s kapacitetom od 20 l/s.

(776) Oko izvora Petak iz prethodnog Stavka formirano je vodozaštitno područje vodocrpilišta (III. zona zaštite). U zoni vodozaštite nalaze se građevinska područja naselja N64 i N66.

(777) Izgradnja u građevinskim područjima naselja iz prethodnog Stavka moguća je uz suglasnost nadležnog javnopravnog tijela.

(778) Na temelju Studije razvitka vodoopskrbe na području Karlovačke županije (izradio KA projekt d.o.o. iz Karlovca u studenom 2007. godine, broj projekta P-32/07) izvorište Petak usprkos

227

utvrđenim zonama sanitarne zaštite imao je više problema sa kvalitetom vode. Problemi vezani uz utjecaj seoskih gospodarstva u naseljima Gornji i Donji Velemerić iznad zone izvorišta dijelom je riješen izgradnjom obodnih kanala sjeverno od izvorišta za odvod vode koja se iz naselja za jačih oborina slijevala na lokaciju zdenca. Drugi problem je vezan uz utjecaj rijeke Korane koja za velikih voda preplavljuje prostor zdenca i redovito utječe na kvalitetu vode. Sama I. zona sanitarne zaštite je fizički ograđena nakon izdavanja Dozvolbenog naloga Hrvatskih voda 2001. godine, ali je već pri prvoj slijedećoj poplavi nanos granja, koji je tijekom poplave donijela rijeka Korana, u potpunosti uništio kompletnu zapadnu stranu ograde. Sve učestaliji problemi na izvorištu Petak ukazuju na hitnu potrebu analize postojećeg stanja zdenca, te dopunsku zaštitu I. i dijela II. zone izvorišta kako bi se vanjski utjecaj na zdenac smanjio na najmanju moguću mjeru.

Članak 264(779) Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom i

zaštitnom vodnom građevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprečavanja nepovoljnih utjecaja, te pogoršanje vodnog režima ograničavaju se prava vlasnika i korisnika zemljišta za gradnju tako da se ne mogu graditi stambene, stambeno-gospodarske, pomoćne, poljoprivredne ili gospodarske zgrade te podizati ograde:

- na udaljenosti od 10 m od obale postojećeg odnosno planiranog korita rijeke ili potoka u naselju ili vanjske nožice obrambenog nasipa, osim iznimno uz suglasnost nadležne institucije, a prema Zakonu o vodama.

(780) Za građenje na građevnoj čestici koja graniči s vodotokom, zaštitnom vodnom građevinom odnosno parcelom javnog vodnog dobra potrebno je pribaviti vodopravne uvjete.

(781) Zabrane i ograničenja prava vlasnika i posjednika zemljišta i posebne mjere radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima primjenjuju se prema posebnom propisu (npr. Zakon o vodama).

Članak 265(782) Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se bujicama ili na drugi način

ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža.

(783) Nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, naročito na predjelima uz vodotoke i sl.

(784) Radi biološke rekultivacije sustava, a time i očuvanja estetskih vrijednosti krajobraznih cjelina potrebno je pošumljivati područja najvećeg pritiska na okoliš (područja gradnje infrastrukture, industrijskih zona i ostalih gospodarskih zona te područja gradnje građevina izvan građevinskog područja), područja s manjkom šumskih zajednica te područja degradiranih šuma.

(785) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom.

(786) U postupku izdavanja upravnog akta za gradnju građevina koje se mogu graditi u šumama i za gradnju građevina u pojasu do 50 m od ruba šume posebne uvjete utvrđuje nadležno javnopravno tijelo sukladno posebnom zakonu.

Članak 266(787) Općina Barilović zadužena je u okviru samoupravnog djelovanja, za poticanje i provedbu

koncepta održivog razvoja u planiranju i upravljanju Općinom Barilović posebno vezano za mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova, poticanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te održivi promet.

(788) Smanjenjem onečišćenja zraka ostvaruje se korist jer se smanjuje utjecaj na zdravlje ljudi i ekosustav.

Članak 267(789) Zaštita tla od onečišćenja štetnim tvarima treba se provoditi prioritetno u funkciji zaštite

poljoprivrednog i šumskog zemljišta, radi proizvodnje hrane, zaštite zdravlja ljudi te radi održanja prirodne ravnoteže i biološke, odnosno, krajobrazne raznolikosti, a propisana je važećim posebnim propisima (npr. Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o šumama i dr.).

228

Sankcije za počinitelje onečišćenja također su utvrđene važećim posebnim propisima.

(790) Sa ciljem zaštite tla, u slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa.

(791) Dijelovi Općine Barilović su područja pojačane erozije.

(792) U svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedina područja (Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse).

(793) Površine koje se više ne koriste (kao npr. rudne jalovine, klizišta, odlagališta otpada) poželjno je rekultivirati (ponovno obrađivati).

(794) Vrijedna obradiva tla koja nisu obrađena potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih u svrhu zaštite vodnih eko sustava zadržati kao livade.

(795) Ograničeno je korištenje gnojovke, dok se mineralna gnojiva, sredstva za popravak tla i sredstva za zaštitu bilja moraju primjenjivati u skladu s dozvolom za stavljanje u promet i drugim važećim propisima koja se na njih odnose. Primjena agrokemikalija mora se temeljiti na načelima integralne biljne proizvodnje, osobinama staništa i potrebama uzgajanih kultura.

Članak 268(796) Zaštita od buke provodi se sukladno ''Zakonu o zaštiti od buke'' i posebnim propisima

proizašlim temeljem tog zakona.

(797) U cilju zaštite od prekomjerne buke na području Općine Barilović potrebno je:

- identificirati potencijalne izvore buke, te

- kontinuirano vršiti mjerenja buke u najugroženijim područjima.

(798) Najviše moguće dopuštene razine buke na vanjskim prostorima u sklopu građevinskih

(799) područja određene su posebnim propisima.

(800) Sve gospodarske građevine moraju imati tehnologiju koja sprječava nedozvoljenu količinu buke i emisiju prašine iznad dozvoljene količine i sastava.

Članak 269(801) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno

smanjiti postojeća buka na dopuštene razine.

(802) Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

- odabir i uporaba malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport

- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke

- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori

- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke

- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke

- povremeno ograničenje emisije zvuka.

(803) Zaštita od buke provodi se danonoćno.

9. MJERE PROVEDBE PLANA(804) Uređivanje prostora, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih

radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem odredbi ovog Plana, prostornog plana šireg područja i prostornih planova užeg područja, te ostalih odgovarajućih propisa Općine.

229

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 270(805) Za područja određena ovim Planom izrađivat će se prostorni planovi užeg

područja(urbanistički planovi uređenja), sukladno odredbama ovog Plana.

(806) Utvrđivanje obveze izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja proizlazi iz odredbi Zakona, PPKŽ-a i posebnih propisa (npr. ''Pravilnik o grobljima'').

(807) Obuhvati dokumenata prostornog uređenja užih područja čija je obveza izrade utvrđena ovim Planom prikazani su u kartografskom prikazu 3.3 ''Uvjeti korištenja i zaštite prostora- Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite '' u mjerilu 1:25.000 i kartografskim prikazima 4. ''Građevinska područja'' u mjerilu 1:5.000.

Članak 271(808) Važeći provedbeni dokumenti prostornog uređenja na području Općine Barilović su:

UPU 2 - Belajske poljice (Poslovni park Karlovac) (obuhvat 38,59 ha) - izdvojeno građevinsko područje proizvodne namjene (I11)

UPU 4 - Donji Velemerić (obuhvat 8,05 ha) – izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene - kamp (T31), sportsko rekreacijske namjene – sportsko – rekreacijski centar (R1) i kupalište (R5)-Turističko sportski centar Korana

UPU 5 - Cerovac Barilovički (obuhvat 4,65 ha) - izdvojeno građevinsko područje gospodarske namjene - pretežito poljoprivredna gospodarstva (M42)

UPU 6 - Leskovac Barilovički (obuhvat 1,22 ha) - izdvojeno građevinsko područje gospodarske namjene - pretežito poljoprivredna gospodarstva (M43)

(809) Svi dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. ovog članka mogu se mijenjati i dopunjavati na temelju posebnih odluka Općine Barilović i ostaju na snazi do provođenja postupka njihovog stavljanja izvan snage u skladu s odredbama posebnog propisa.

Članak 272(810) Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade sljedećih Urbanističkih planova uređenja (UPU):

UPU 1 - Barilović (obuhvat 28,05 ha) - građevinsko područje naseljaUPU 3 - Belajske Poljice (obuhvat 36,78 ha) - građevinsko područje naseljaUPU 7 - Kosijersko Selo (obuhvat 7,31 ha) - izdvojeno građevinsko područje poslovne

namjene - komunalno servisna zona (K3)UPU 8 - Veliki Kozinac (obuhvat 2,63 ha) - izdvojeno građevinsko područje sportsko-

rekreacijske namjene (R2)UPU 9 - Leskovac Barilovički (obuhvat 1,67 ha) - izdvojeno građevinsko područje groblja (G14)

Članak 273(811) Obuhvati dokumenata prostornog uređenja užih područja u pravilu su utvrđena granicama

građevinskih područja i površinama određenih namjena, te koridorima i trasama infrastrukturnih prometnih građevina, tako da čine jedinstvene prostorne i urbane cjeline.

(812) Dokumentima prostornog uređenja užih područja može se odrediti viši prostorni standard od onog određenog ovim Planom.

Članak 274(813) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja - UPU 1 i UPU 3:

- Potrebno je razgraničiti javne i ostale namjene u području obuhvata UPU-a;

- Direktnom provedbom Plana moguća je izgradnja staračkog doma temeljem smjernica koje se nalaze u poglavlju 2.2.3.1. Način gradnje, veličina i smještaj doma umirovljenika (D2)

- Direktnom provedbom Plana moguća je izgradnja školske sportske dvorane i sportskih igrališta u sklopu školskog kompleksa osnovne škole u Bariloviću temeljem smjernica koje se nalaze u poglavlju 2.2.4.1. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina i igralište u sklopu škole

230

- Potrebno je riješiti sve konflikte u prostoru.

Članak 275(814) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja - UPU 2:

- udaljenost građevine od ruba građevinske čestice i od regulacijske linije mjeri se od najistaknutijeg dijela građevine i mora omogućiti postizanje, ovim člankom, propisane međusobne udaljenosti između građevina

- udaljenost građevine od regulacijske linije mora zadovoljiti uvijete iz Poglavlja 2.2.0. Opće odredbe, Udaljenost zgrade od međe građevinske čestice i od regulacijske linije

- udaljenost građevine od ruba građevinske čestice i od regulacijske linije ne može biti manja od 6,0 m

- međusobna udaljenost između građevina mjeri se od njihovih najistaknutijih dijelova

- međusobna udaljenost između građevina na susjednim građevinskim česticama iznosi najmanje H1/2 + H2/2 + 5,0 m;

- međusobna udaljenost između građevina na istoj građevinskoj čestici ne smije biti manja od 4,0 m

- gradnja građevina moguća je samo na slobodnostojeći način

- minimalna veličina građevinske čestice je 1.000 m²

- oblik i maksimalna veličina građevinske čestice ovise o tipu tehnološkog procesa (na građevinsku česticu treba smjestiti sve sadržaje potrebne za obavljanje tehnološkog procesa: građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.)

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) je 0,40

- maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) je 1,20

- najveća visina građevine je 1 podzemna i 2 nadzemne etaže (Članak 34.), odnosno 10,0 m mjereno od najniže kote uređenog terena do vijenca

- iznimno od uvjeta iz prethodnog stavka omogućuje se i gradnja građevina viših od propisanih (npr. vodotornjevi, silosi, sušare i sl.), ali samo kada je to nužno zbog proizvodno-tehnološkog procesa ili djelatnosti koja se u njima obavljaju

- na maksimalno 50% BRP jedne etaže može se formirati međuetaža za smještaj pratećih sadržaja (garderobe, sanitarije, uredi i sl.)

- ograde i parterno uređenje mora zadovoljiti uvijete iz Poglavlja 2.2.1.4. Ograde i parterno uređenje

- najmanje 20% površine građevinske čestice mora biti prirodni teren, uređen pripadajućom urbanom opremom, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao cjelovito zelenilo

- građevine u zoni proizvodne namjene moraju biti odijeljene od ruba građevinskih čestica u građevinskom području naselja javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom ili zelenom površinom (prirodni teren, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao cjelovito zelenilo) minimalne širine 10,0 m

Članak 276(815) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja – UPU 4 unutar površine kampa (T31) u

naselju Donji Velemerić:

- prostorno plansko rješenje treba temeljiti na konceptu najbolje uporabe zemljišta za područje obuhvata Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić i to:

''Koncept najbolje uporabe zemljišta za dio prostora Turističko-sportskog centra Korana - Idejno rješenje - zona adrenalinskog parka u kampu'',

''Koncept najbolje uporabe zemljišta za dio prostora Turističko-sportskog centra Korana - Idejno rješenje - zona kampa (Kamp Barilović)'',

- u južnom dijelu obuhvata UPU 4 osigurati prostor za izgradnju i uređenje kampa (T31) s ponudom izvan smještajnih usluga (bazen, sadržaji za djecu, sadržaji za pustolovni

231

turizam i sl.);

- najviše 30% smještajnih jedinica od ukupnog kapaciteta kampa planirati u čvrstim smještajnim objektima;

- maksimalni broj čvrstih smještajnih objekata unutar površine kampa (T31) je 18

- minimalno 70% smještajnih jedinica od ukupnog kapaciteta planirati u mobilnim kućicama i šatorima

- minimalni broj mobilnih kućica, šatora unutar površine obuhvata kampa (T31) je 10

- maksimalni broj šatora unutar površine obuhvata kampa (T31) je 40 (120 gostiju), dok maksimalni broj mobilnih kućica unutar površine obuhvata kampa (T31) je 16 (48 gostiju)

- smještaj građevina ugostiteljsko turističkih djelatnosti treba biti u skladu sa ''Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj'' i/ili drugim važećim posebnim propisima

- najveći dozvoljeni kig iznosi 0,3

- najveći dozvoljeni kis iznosi:0,3 za objekt recepcije, trgovine, sanitarnog čvora za goste0,6 za objekt pripreme i usluživanja hrane, pića i napitaka0,6 za smještajne jedinice u građevinama0,6 za objekte uslužnih djelatnosti u funkciji adrenalinskog parka

- moguća je gradnja vanjskih bazena, pješačkih površina, dječjih igrališta i sličnih građevina čije površine nisu uključene u kig i kis

- gradnja građevina dozvoljena je na samostojeći način

- udaljenost zgrade od regulacijske crte iznosi najmanje 6 m

- udaljenost zgrade od granice građevne čestice iznosi najmanje 4 m

- međusobna udaljenost dviju građevina sa smještajnim jedinicama iznosi najmanje 4 m

- najveća dozvoljena etažna visina iznosi:jednu nadzemnu etažu za objekt recepcije, trgovine, sanitarnog čvora za gostedvije nadzemne etaže za objekt pripreme i usluživanja hrane, pića i napitaka,

smještajne jedinice u građevinama, te objekte uslužnih djelatnosti u funkciji adrenalinskog parka

- najveća dozvoljena visina iznosi:4 m za objekt recepcije, trgovine, sanitarnog čvora za goste7,5 m za objekt pripreme i usluživanja hrane, pića i napitaka, smještajne jedinice u

građevinama te objekte uslužnih djelatnosti u funkciji adrenalinskog parka

- unutar zone kampa (T31) osigurati parkirališna mjesta za zaposlenike i korisnike planiranih sadržaja

- građevnim česticama unutar obuhvata kampa (T31) potrebno je osigurati pristup na prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu

- nesmetan pristup i kretanje unutar obuhvata zone mora biti osigurano osobama smanjene pokretljivosti

- unutar zone kampa (T31) planirana je nova trafostanica

- unutar zone kampa (T31) planiran je uređaj za pročišćavanje sanitarne otpadne vode i uređaj za pročišćavanje oborinskih voda.

Članak 277(816) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja – UPU 4 unutar površine sportsko

rekreacijskog centra (R1) u naselju Donji Velemerić:

- prostorno plansko rješenje treba temeljiti na konceptu najbolje uporabe zemljišta za područje obuhvata Turističko sportskog centra Korana u naselju Donji Velemerić i to:

''Koncept najbolje uporabe zemljišta za dio prostora Turističko-sportskog centra Korana - Idejno rješenje - zona sportsko – rekreacijskog centra“,

232

- najmanja površina građevne čestice iznosi 4000 m2

- najveći dozvoljeni kig iznosi 0,4, a kis 1,2

- moguća je gradnja pješačkih površina, dječjih igrališta i sličnih građevina - površine navedenih građevina nisu uključene u kig i kis

- gradnja građevina dozvoljena je na samostojeći način

- udaljenost zgrade/ građevine od regulacijske crte iznosi najmanje 6 m

- udaljenost zgrade/građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 m

- međusobna udaljenost dviju zgrada na čestici iznosi najmanje 4 m

- najveća dozvoljena etažna visina iznosi jednu podzemnu etažu i dvije nadzemne etaže

- najveća dozvoljena visina iznosi 11 m

- unutar zone sportsko – rekreacijskog centra (R1) osigurati parkirališna mjesta za zaposlenike i korisnike planiranih sadržaja

- građevnim česticama unutar obuhvata sportsko – rekreacijskog centra (R1) potrebno je osigurati pristup na prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu

- nesmetan pristup i kretanje unutar obuhvata zone mora biti osigurano osobama smanjene pokretljivosti.

(817) Područje obuhvata UPU 4 može se razlikovati od područja obuhvata definiranog ovim Odredbama za provođenje jer topografsko katastarska podloga na kojoj će se izraditi UPU 4 može odstupati od kopija katastarskih planova na kojima je izrađen Prostorni plan uređenja Općine Barilović.









- oblik i veličina građevne čestice ovise o tipu tehnološkog procesa (na građevinsku česticu treba smjestiti sve sadržaje potrebne za obavljanje tehnološkog procesa: građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.)



- najveća visina građevine je 1 podzemna i 2 nadzemne etaže, odnosno 10,0 m mjereno od najniže kote uređenog terena do vijenca

- ograde i parterno uređenje mora zadovoljiti uvijete iz Poglavlja2.2.1.4. Ograde i parterno uređenje


- građevine u zoni gospodarske namjene - pretežito poljoprivredna gospodarstva, moraju biti

233

odijeljene od ruba građevinskih čestica u građevinskom području naselja javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom ili zelenom površinom (prirodni teren, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao cjelovito zelenilo) minimalne širine 10,0 m

- postojeće stambene i stambeno-poslovne građevine mogu se zadržati

- za potrebe vlasnika, moguća je izgradnja novih (ili rekonstrukcija postojećih) stambenih građevina ili stambenih jedinica (stanova) u skladu s Poglavljem 2.2.2. Gospodarske zgrade









- oblik i veličina građevne čestice ovise o tipu tehnološkog procesa (na građevinsku česticu treba smjestiti sve sadržaje potrebne za obavljanje tehnološkog procesa: građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.)



- najveća visina građevine je 1 podzemna i 2 nadzemne etaže, odnosno 10,0 m mjereno od najniže kote uređenog terena do vijenca

- ograde i parterno uređenje mora zadovoljiti uvijete iz Poglavlja 2.2.1.4. Ograde i parterno uređenje


- građevine u zoni gospodarske namjene - pretežito poljoprivredna gospodarstva, moraju biti odijeljene od ruba građevinskih čestica u građevinskom području naselja javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom ili zelenom površinom (prirodni teren, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao cjelovito zelenilo) minimalne širine 10,0 m.

Članak 280(820) Urbanistički plan uređenja UPU 7 (obuhvat 7,31 ha), za izdvojena građevinska područja izvan

naselja, gospodarske – poslovne namjene, komunalno-servisna zona (K3) u naselju Kosijersko Selo izrađuje se prema slijedećim smjernicama:

- uvjeti izgradnje prema odredbama za izgradnju površinama gospodarske – poslovne namjene (K)

(821) Unutar zone (K3) moguće je formirati jednu ili više građevnih čestica na kojima je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji trgovačkih, uslužnih i komunalno servisnih djelatnosti u funkciji sakupljanja i obrade komunalnog otpada, te pratećih sadržaja (transportne, skladišne, ugostiteljske i sl.).

234

(822) Dozvoljava se gradnja slijedećih građevina:

- transfer stanica s halom

- reciklažnog dvorišta s biokompostanom

- upravne zgrade

- pomoćnih infrastrukturnih građevina (trafostanice)

- oko građevne čestice obavezna je izgradnja ograde, sa odvojenim pješačkim i kolnim ulazom

- oblikovanje u duhu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključivo montažnu gradnju u betonu i čeliku, i primjenu suvremenih materijala.

(823) Potrebno je očuvati kvalitetne vizure prema rijeci Korani.

(824) Potrebe za parkiranjem prema normativima propisanim ovim Planom treba riješiti na vlastitoj čestici.

Članak 281(825) Urbanistički plan uređenja UPU 8 za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko

rekreacijske namjene – centar Korana (R2) izrađuje se prema slijedećim smjernicama:

- veličina i površina planiranih građevina, način i uvjeti priključenja građevina na prometnu i komunalnu infrastrukturu određeni su lokacijskom dozvolom;

- prema uvjetima iz ovog Plana gradnju za sportsko – rekreacijskih površina (R2)

- na neizgrađenom prostoru zone predviđaju se rekreacijske i sportske aktivnosti - adrenalinski park , poligon za bicikl, trim staza, poučne staze, dječja igrališta, mini golf i sl.

(826) Izuzetno, u svrhu sklanjanja, te odmora i rekreacije izletnika moguća je postava manje, funkcionalno primjerene građevine za boravak izletnika (za povremeno korištenje), mobilnog karaktera, izvedene od prirodnih materijala i ambijentalno uklopljene u prostor.

(827) Najveća dopuštena visina vijenca takve građevine je 5 m, a najveća tlocrtna površina do 40 m2, uključivo natkrivenu terasu ukoliko se ista izvodi.

(828) Ove sadržaje treba uređivati sukladno kriterijima zaštite prostora i krajobraznih vrijednosti na način da se ne uništava flora i fauna i poremeti prirodna ravnoteža u prostoru.

(829) Obavezno je uređenje zelenila i to sadnjom autohtonih vrsta

(830) Obvezna je upotreba prirodnih materijala (kamen, drvo), te oblikovanjem sačuvati krajobrazne vrijednosti područja.

(831) Građevine iz ovog članka treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Članak 282(832) Urbanističkim plan uređenja UPU 9, za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - groblje

(G14) u naselju Leskovac Barilovički (obuhvat 1,67 ha) izrađuje se prema slijedećim smjernicama:

- UPU treba izraditi u skladu s važećim Pravilnikom o grobljima

- na neizgrađenom dijelu groblja koje je udaljeno manje od 50 m od građevinskog područja naselja, osigurati pojas zelenila minimalne širine 5,0 m te ga urediti sadnjom visokog zelenila (živica, grmored, drvored i sl.)

- minimalno 10% površine groblja planirati za zelene odnosno parkovne površine

- treba utvrditi obvezu gradnje ograda u obliku zidova ili nasada (živica, drvored, penjačice i sl.) prema građevinskom području naselja

- treba planirati prostor za prateće usluge groblja (prodaja cvijeća, svijeća, opreme i sl.).

Članak 283

235

(833) Prostorni plan područja posebnih obilježja donijet će se za:

- PPPPO – park prirode / regionalni park Mrežnica.

(834) Do donošenja PPPPO-a za građevinska područja naselja unutar obuhvata, primjenjuju se Odredbe ovog Plana.

Članak 284(835) Stupanjem na snagu ovoga Prostornog plana dosadašnji dokumenti prostornog uređenja na

području Općine Barilović koji su u skladu s ovim planom ostaju na snazi do izrade novih ili izmjene postojećih prostornih planova.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 285(836) Na području Općine Barilović primjenjivati će se posebne razvojne i druge mjere koje donesu

nadležni organi Države, Županije i Općine.

Članak 286(837) Ozelenjivanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji izmjenu neusklađenih

namjena, te na izvanšumskim površinama klizišta, erozije, vodocrpilišta, odlagališta otpada, eksploatacijskim poljima i površinama nepodobnim za druge namjene.

(838) Zemljište uz infrastrukturne građevine sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima ovih građevina uređivat će se ozelenjivanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno - krajobraznim tehnikama.

Članak 287(839) Demografska obnova područja Općine Barilović treba obuhvatiti kompleksnu revitalizaciju

naselja, uključujući gospodarstvo, stanovanje, infrastrukturu, društveni i prostorni razvitak, te zaštitu prostornih vrijednosti i obnovu kulturnog identiteta.

(840) Za područje Općine predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa demografskog razvitka te na županijskoj i lokalnoj razini u cilju ravnomjernijeg razvitka, te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu.

(841) Potrebno je poticati:

- naseljavanje u Belaj i Barilović, koja su kao općinska središte glavni razvojni pokretač šireg područja,

- revitalizaciju naselja koja su PPUG-om određena kao manja lokalna središta kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja,

- revitalizaciju ostalih naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na razvijenija područja,

- provedbu stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i sl.) za povratak i ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoji ulaganja u one djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život.

Članak 288(842) Rubna i manje razvijena naselja su Belajski Malinci, Carevo Selo, Donja Perjasica, Donji

Skrad, Koranska Strana, Koransko Selo, Kosijersko Selo, Križ Koranski, Lučica, Mali Kozinac, Perjasica, Ponorac Perjasički, Srednji Poloj, Svojić, Veliki, Gaćeško Selo, Kestenak, Mala Kosa, Marlovac, Maurovići, Miloševac, Mrežnica, Novo Selo Perjasičko, Orijevac, Potplaninski, Štirkovac, Točak Perjasički, Zinajevac sa veoma malim brojem stanovnika ili Gornji Poloj, Novi Dolbez stanovnika te je na ovim prostorima potrebno:

- revitalizacija naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama s ciljem smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja

236

- provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i sl.) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i ulaganja u one djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život.

(843) Ovim Planom dalo se okvir za daljnji razvoj Općine, kako bi se potaknulo naseljavanje južnog dijela Općine te ujedno zaštitila priroda.

Članak 289(844) Potrebno je ostvarivati poticajne mjere populacijske politike provođenjem “Nacionalnog

programa demografskog razvitka Republike Hrvatske”.

(845) Poticajnim mjerama potrebno je:

- poticati naseljavanje u Bariloviću i Belaju, koja su kao gradska središta i središta šire okolice glavni razvojni pokretač ovoga područja

- revitalizirati ostala značajnija (vitalna) naselja koja su ovim planom određena kao manja lokalna (poticajno razvojna) središta kako bi dosegli onu razinu na kojoj postaju stvarna žarišta vlastitog razvitka i razvitka okolnog područja.

Članak 290(846) Cijelo područje Općine Barilović pripada drugoj skupini područja posebne državne skrbi, pa je

na području Općine Barilović potrebno primjenjivati odredbe ''Zakona o područjima posebne državne skrbi'' i drugih važećih propisa.

(847) Ovim Planom predviđeno je:

- turistički valorizirati i sadržajno osmisliti područje uz Koranu i Mrežnicu, ruralne cjeline i pojedinačne lokalitete

- osmisliti putove i trase kulturne i prirodne baštine uz afirmaciju autohtonih proizvoda, običaja i ostalih kulturnih vrijednosti

- revitalizirati kupališta na rijeci Korani i Mrežnici, te urediti kamp i sportske terene;

- urediti biciklističke i planinarske staze

- obnoviti mlinove - vodenice u ekonomske, turističke i edukativne namjene.

(848) Temeljne smjernice razvoja seoskog turizma su:

- izvorno narodno graditeljstvo je dragocjen resurs tako da stambene i gospodarske zgrade u funkciji turizma trebaju biti obnovljene zgrade tradicijskog graditeljstva

- ako se grade nove građevine u funkciji seoskog turizma onda ih je potrebno maksimalno uskladiti sa značajkama narodnoga graditeljstva

- vanjski i unutarnji ambijent primjereno osmisliti (obnova okućnice autohtonim raslinjem, revitalizacija tradicijskih vrtova i slično)

- očuvanje agrara, rukotvorstva, znanja i tradicijskih vještina uz mogućnost prezentacije u edukativnoj, turističkoj i kulturnoj ponudi.

(849) Osim bogate kulturne arhitektonske baštine i krajobraznih vrijednosti, značajni resurs za razvoj posebnog vida turizma bazirao bi se i na:

- arheološkoj baštini, uz prethodno istraživanje, iskopavanje i prezentaciju,

- edukativnom turizmu.

9.2.1.MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

9.2.1.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 291(850) Poplavno područje prikazano je na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti korištenja i zaštite

prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju.

Članak 292

237

(851) Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod planova nižeg reda u suradnji sa nadležnim državnim tijelom primjenjivati ''Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora''.

9.2.1.2. Sklanjanje ljudi

Članak 293(852) Naselja u Općini Barilović svrstana su, sukladno «Pravilniku o kriterijima za određivanje

gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu», u naselja sa manje od 2000 stanovnika koja ne podliježu obaveznoj izgradnji skloništa i drugih objekta za zaštitu stanovništva, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.

(853) Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Barilović.

(854) Posebne uvjete zaštite i spašavanja po potrebi će utvrditi Državna uprava za zaštitu i spašavanje u postupku izdavanja akta kojim se odobrava građenje u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju.

9.2.1.3. Zaštita od rušenja i potresa

Članak 294(855) Općina Barilović nalazi se u zoni VIo (južni dio Općine Barilović) i VIIo (sjeverni dio Općine

Barilović) seizmičnosti prema MCS skali.

(856) Područje najvećeg intenziteta potresa (VII i viši stupanj MCS ljestvice) prikazano je na kartografskom prikazu 3.2.Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju.

(857) Pri gradnji građevina treba primjenjivati važeće posebne propise o zaštiti od potresa te vršiti geomehanička i druga ispitivanja tla u skladu s važećim posebnim propisima, a sve kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcije na predviđene potrese.

(858) Potrebno je planirati evakuacijske putove (osobito pri gradnji prometnih infrastrukturnih građevina) u skladu s važećim posebnim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, a sve kako bi svojom sigurnošću i širinom osigurati nesmetan pristup svih vrsta pomoći te evakuaciju stanovnika.

(859) Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po „protiv potresnim propisima“ (u naseljima sa povijesnom identifikacijom i dr.), statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

(860) Zbog evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima ulice treba projektirati na način da eventualne ruševine građevina ne zatrpaju ulicu, tj. osiguravati dovoljno veliku udaljenost građevine od ulica.

Članak 295(861) Pri gradnji građevina treba primjenjivati važeće posebne propise o sprječavanju arhitektonsko-

urbanističkih barijera (npr. "Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti", a sve kako bi se osiguralo nesmetano kretanje i evakuaciju svih stanovnika.

9.2.1.4. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 296(862) Zaštita od požara provodi se prema izrađenom i usvojenom „Planu zaštite od požara“ a na

bazi „Procjene ugroženosti od požara Općine Barilović“.

(863) Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara provodi se po pozitivnim hrvatskim

238

zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(864) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili više, uzimajući u obzir namjenu gospodarske građevine, požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji, u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, a koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

(865) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(866) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema posebnom propisu.

(867) Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekta, vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i sl. Također, ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost građevina određena ovim Planom potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane, mjere zaštite od požara.

(868) Planom su osigurani koridori cjevovoda za količine vode potrebne za gašenje požara u skladu sa odredbom Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. (Sl. list 30/91., preuzet Zakonom o normizaciji NN 55/96.).

(869) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(870) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s "Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe".

(871) Kod gradnje nove i rekonstrukcije postojeće vodovodne mreže potrebno je, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu prema posebnom propisu kojim će biti zadovoljeni propisani parametri tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti manja od 150 m.

(872) Za zaštitu šuma od požara treba predvidjeti i održavati šumske prosjeke i vatrogasne putove na temelju uvjeta Hrvatskih šuma.

(873) Minimalna sigurnosna udaljenost srednjetlačnog plinovoda od građevina iznosi 2,0 m. Minimalne udaljenosti od drugih vodova komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju iznose 1,0 m, a na mjestima križanja 0,5 m. Minimalni nadsloj iznosi 1,0 m za prometnice, pješačke staze i zelene površine.

(874) Preventivne mjere zaštite od eksplozije odnose se prije svega u ispravnoj primjeni minimalnih sigurnosnih udaljenosti od postojećih i planiranih srednjetlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog Plana ili njegovom kontaktnom području. Također treba u daljnjoj razradi ovoga Plana postupati u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

(875) Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine i plinovi (objekti posebne namjene, benzinske postaje i sl.) moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja sukladno posebnom propisu.

Članak 297(876) Za zaštitu od suša i smanjenje šteta od suša dozvoljava se korištenje raspoloživih kapaciteta

vode u vodnim površinama te gradnja sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina, a sve u skladu s važećim posebnim propisima (npr. ''Zakon o vodama'').

(877) Prostor hidromelioracije prikazan je na kartografskom prikazu 3.3.Uvjeti korištenja i zaštite

239

prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u mjerilu 1:25 000.

Članak 298(878) Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim

zgradama su:

- gradnja novih benzinskih postaja zabranjena je na površinama koje dokumenti prostornog uređenja užeg područja utvrde kao površine stambene namjene;

- građevine koje će koristiti ili proizvoditi opasne tvari ne smiju se graditi u građevinskom području naselja;

- prijevoz opasnih tvari, u što je moguće većoj mjeri, usmjeriti izvan stambenih naselja osim u dijelu koji se odnosi na dostavu opasnih tvari subjektima koji će koristiti ili proizvoditi opasne tvari, a koji se ne može trenutno izbjeći;

- kretanje i distribuciju opasnih tvari kontinuirano pratiti putem nadležnih institucija i u suradnji sa gospodarskim subjektima poduzeti preventivne mjere zaštite.

(879) Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu su:

- u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz prometne površine različitog ranga prilaz se treba ostvariti s prometne površine nižeg ranga (npr. s nerazvrstane ceste, a ne s javne ceste);

- građevne čestice u neizgrađenom dijelu građevinskog područja ne smiju imati pristup s državne ili županijske ceste.

Članak 299(880) Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija treba provoditi učinkovitom i pravodobnom akcijom

nadležnih zdravstvenih i veterinarskih službi u skladu s posebnim propisima.

(881) Mjere zaštite od epidemija su:

- treba primjenjivati važeće posebne propise koji utvrđuju minimalne udaljenosti građevina za intenzivan uzgoj životinja o odnosu na ostale građevine u naselju i druge građevine za intenzivan uzgoj životinja;

- oko građevina za intenzivan uzgoj životinja treba ostaviti dovoljno prostora za stvaranje dezinfekcionih barijera u slučaju potrebe.

Članak 300(882) Na područjima koja su evidentirana kao najugroženija područja od buke, po obavljenim

mjerenjima, ako se iskaže jačina buke iznad dopuštenih vrijednosti za određeni dio područja, potrebno je provesti sanaciju u skladu s posebnim propisima.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 301(883) Postojeće građevine koje se nalaze na površinama koje su ovim Planom predviđene za drugu

namjenu mogu se održavati i/ili rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada:

- za stambene zgrade:priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih

vrsta instalacijadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine

koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 10 m2 brutto po stanu ili poslovnom prostoru

dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 150 m2 brutto građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova

240

prenamjena tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor;

postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 3. ovoga stavka

sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta)prenamjena dijela stambene građevine u poslovni prostor unutar postojećih gabarita;izgradnja nove prizemne pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.) tako da sa

postojećom pomoćnom građevinom iznosi do max. 50% bruto površine stambene odnosno stambeno poslovne građevine.

- građevine druge namjene (gospodarske zgrade, javne i društvene zgrade, komunalne građevine, prometne građevine i dr.):

dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 brutto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine;

prenamjena građevina samo unutar postojećih gabarita građevine, pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje okoliša i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima;

dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture;dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija

javnih prometnih površina;sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

9.4. NEUSKLAĐENOST PODATAKA GEODETSKIH PODLOGA

Članak 302(884) Ovim se izmjenama Plana katastarski prikazi u mjerilu 1:5 000 izrađuju na novim digitalnim

katastarskim podlogama (važeći je plan izrađen na skeniranim katastarskim listovima). Pri prenošenju građevinskih površina na digitalni katastarski plan moguća su manja odstupanja u površinama koje su nastale uslijed precrtavanja istih na nove digitalne katastarske podloge.

(885) Kod prijenosa elemenata (granica, planskih simbola, trasa i sl.) prikazanih u kartografskom prikazu u mjerilu 1:25.000 na podloge u većem mjerilu (1:5.000, 1:2.000 i 1:1.000) dozvoljava se njihova prilagodba, osim ako su već detaljnije prikazani u kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000.

(886) Kod prijenosa granica obuhvata dokumenata prostornog uređenja užih područja prikazanih u kartografskim prikazima 4. ''Građevinska područja'' u mjerilu 1:5.000 na podloge na kojima će se izrađivati dokumenti prostornog uređenja užih područja dozvoljava se njihova prilagodba.

9.5. OSTALE ODREDBE

Članak 303(887) Parcelacija zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog

zemljišta izvan granica tog područja, može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i urbanističkim planom uređenja.

(888) Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena.

10. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 304(889) Do izrade Urbanističkih planova uređenja UPU 1 i UPU 3 mogući su sljedeći zahvati u

prostoru:

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja pomoćnih građevina uz postojeće građevine osnovne namjene prema uvjetima iz

241

ovog Plana;

- interpolacija unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja (osim višestambenih zgrada i građevina za sekundarno stanovanje - vikendica) prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture

- izgradnja staračkog doma, školske sportske dvorane i sportskih igrališta u sklopu školskog kompleksa osnovne škole u Bariloviću temeljem smjernica u poglavlju 2.2.3.1. Način gradnje, veličina i smještaj doma umirovljenika (D2) i poglavlju 2.2.4.1. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina i igralište u sklopu škole.

Članak 305(890) Do izrade Urbanističkog plana uređenja UPU 9 mogući su sljedeći zahvati u prostoru:

- rekonstrukcija pratećih građevina koje služe osnovnoj funkciji groblja

- izgradnja prostora za ukapanje umrlih u izgrađenom dijelu

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak IV.Ovaj Plan je izrađen u šest (4) izvornika (elaborata) ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Barilović i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Barilović.

Ovjereni izvornici čuvaju se u:

- Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja – 1 primjerak;- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije – 1 primjerak;- Upravnom odjelu za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije,

Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Duga Resa – 1 primjerak;- pismohrani Općine Barilović – 1 primjerak.

Plan je izrađen i na šest (4) DVD-rom medija, u pdf i dwg formatu.

Članak V.Uvid u Plan može se obaviti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Duga Resa i u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Barilović.

Članak VI.Odluka o donošenju Plana objavit će se u „Službenom glasniku Općine Barilović“. Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi iz Članka III. ove Odluke, nisu predmet objave.

Članak VII.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Barilović“.

KLASA:350-02/14-01/07UR.BROJ: 2133/06-01/14-01Barilović, 17.06.2016.


242

243

Documents

opcina-barilovic.hropcina-barilovic.hr/.../07/Službeni-glasnik-2-2016.docx · Web view- nepostojanje poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – potvrda porezne