OPĆE KARAKTERISTIKE, KLASIFIKACIJA I DETERMINACIJA BAKTERIJA ZNAČAJNIH U STOČARSTVU

Jelena Krstanović

BAKTERIJE...SVUGDJE OKO NAS...I U NAMA.

1.000-1.000 X

100.000 X

Transmisijska ele. mikroskopija

Scanning ele. mikroskopija

Ovako izgleda kad se promatra svjetlosnim mikroskopom

OPĆE KARAKTERISTIKE BAKTERIJA

•jednostanični organizmi, jednostavne građe

•oblici bakterija:

Spiralne bakterije

Ostali oblici bakterija: zvijezda i arkula.

GRAĐA BAKTERIJA

Usporedba veličine eukariotske i prokariotske stanice

G+ i G- bakterije; USPOREBA.

Flagele, pili i aksijalni filamenti

Aksijalni filamenti

Pili

RAZMNOŽAVANJE

• OBIČNOM BINARNOM DIOBOM

SPORE I SPORULACIJA

• u nepovoljnim uvjetima okoline (npr. suša)

KLASIFIKACIJA BAKTERIJA

• Biološka klasifikacija je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem raznovrsnosti organizama i njihovim međusobnim vezama. To je sistematička podjela organizama u srodne grupe, zasnovane na sličnim karakteristikama.

Današnja razdioba živog svijeta.

• Korijeni suvremene sistematike sežu od sustava Carla Linnea koji je vrste poredao po skupinama s obzirom na zajedničke fizičke karakteristike (Systema Naturae, 1735.).

• Ujedno, Carl Linne je tvorac binarne nomenklature koja se zadržala sve do današnjih dana.

• Prema sadašnjoj podjeli bakterije su svrstane u 4 klasifikacije:• Klasična podjela bakterija zasniva se na grupiranju bakterija

na osnovu morfoloških, kulturelnih, biokemijskih, antigenih i nekih drugih osobina.

• Numerička ili Adanasonova klasifikacija je matematička metoda razvrstavanja bakterija u pojedine taksonomske kategorije na osnovu njihove sličnosti.

• Biokemijska klasifikacija izvršena je na osnovu različitih spojeva koji se nalaze u staničnoj stijenci bakterija.

• Klasifikacija na osnovu sastava DNA zasniva se na frekvenciji homologije DNA i RNA, druge bakterijske vrstee ili na osnovu utvrđivanja parova baza i DNA pojedinih vrsta bakterija

EKOLOGIJA BAKTERIJA

• Utjecaj određenog čimbenika sredine na djelatnost bakterija i općenito mikroorganizama, može se izraziti kroz tri kardinalne točke: optimum, minimum i maksimum.

• Maksimum i minimum su najviša i najniža granica određenog čimbenika na kojoj se zaustavlja životna djelatnost određenog mikroorganizma, dok je optimum veličina čimbenika na kojoj je aktivnost mikroorganizama najveća. Ipak, krajnje točke za mikroorganizme nisu smrtonosne.

• One se karakteriziraju kao krajnje točke aktivnog života i određuju njihovu biokinetičku zonu.

PODJELA BAKTERIJA S OBZIROM NA ZAHTJEVE PREMA TEMPERATURI I pH

PODJELA BAKTERIJA S OBZIROM NA ZAHTJEVE ZA KISIKOM

BAKTERIJE ZNAČAJNIJE U STOČARSTVU

• FAMILIJA PSEUDOMONADACEAE• Ova familija predstavlja najkompleksniju skupinu

gram-negativnih bakterija koja je fenotipski najsličnija drugim grupama i rodovima gram-negativnih bakterija.

• Neke vrste su patogene za ljude i životinje. Bakterije iz ove familije svrstane su u 4 roda.

• Njihova glavna karakteristika je sposobnost rasta na jednostavnim podlogama čiji je pH neutralan.

• Ako se nacijepe na podloge čiji je pH 4,5, većina vrsta iz ove familije prestaje rasti.

Rod Pseudomonas

• Bakterije iz roda Pseudomonas značajne su u higijeni živežnih namirnica.

• To su gram-negativni štapići , najčešće pokretni, s jednom ili nekoliko polarnih flagela.

• Asporogeni su, aerobni ili fakultativno anaerobni. • Neke vrste iz ovog roda uzrokuju bolesti ljudi i

životinja.

Pseudomonas aeruginosa

• U prirodi je ova bakterija iznimno raširena. • Nalazimo je u tlu, otpadnim vodama, vodi, na koži, u

crijevnom traktu ljudi i životinja, prirodnom šupljinama i urinu .

• Oportunistički je patogen (uglavnom izaziva infekcije onih ljudi čiji je imunitet oslabljen te ozlijeđenih životinja).

• Simptomi takve infekcije su generalizirana upala i sepsa.

• Najkritičnija situacija javlja se kad infekcija zahvati pluća, urinarni trakt i bubrege jer ishod može biti fatalan.

• Često izaziva infekcije u bolnicama.

• Pseudomonas aeruginosa uglavnom ima pravilan štapićast oblik zaobljenih krajeva (rjeđe je povijen).

• Dugačak je 1-3, a širok 0,5-0,8 mikrometara • Ni jedan soj nema kapsulu• Pseudomonas aeruginosa od ugljikohidrata razgrađuje

jedino glukozu pri čemu se stvara i mala količina plina sumporovodika

• Kolonije su prepoznatljive po mirisu cvijeta lipe (i gnoj koji se cijedi iz rana inficiranih ovom bakterijom također ima takav miris)

P. fluorescens

• Prema većini morfoloških i fizioloških osobina sličan je vrsti Pseudomonas aeruginosa.

• Ubraja se u saprofite. • Optimalna temperatura za rast mu je ispod 30°C (25-30). • Nalazimo ga gotovo svugdje (voda, zemlje, otpaci). • Uzrokuje kvarenje hrane, a u pojedinih vrsta vodozemaca i

riba opasan je kao uzročnik teških septikemija.

• Obligatni je aerob. • Postoje i određeni sojevi koji umjesto kisika, kao krajnjeg

elektron-receptora, koriste nitrate. • Tvori bezbojne kolonije. • Ima sposobnost sinteze fluorescentnih pigmenata.

Pseudomonas marginalis

• To je fitopatogena gram-negativna bakterija. • Uzročnik je oboljenja lucerne i općenito leguminoza. • Bolesti se manifestiraju prisutnošću mrlja na marginalnim

dijelovima lista. • Također, uzrokuje i oboljenja povrća koja se

manifestiraju mekšanjem tkiva korijena. • Dijeli se u 6 biotipova.

Pseudomonas cepacia (Burkholderia cepacia)

• Ova bakterija je veoma rasprostranjena u prirodi. • Pronađena je u vodi, te farmaceutskim i kozmetičkim

proizvodima.• To je gram-negativna, aerobna štapićasta bakterija.• U zdravih individua rijetko kad uzrokuje infekcije (nisko

je virulentna).

Pseudomonas mallei (Burkholderia mallei)

• To je nepokretni, aerobni, gram-negativan kokobacil. • Dimenzije su mu 0,5 x 1,4-4,0 mikrometara. • Ne tvori kapsulu.• Patogen je za ljude i životinje. • U konja i magarca uzrokuje bolest zvanu maleus ili

sakagija (zoonoza!). • Osim ekvida obolijevaju i felidi. • Bolest se manifestira groznicom, sluzavim iscjetkom iz

nosa, upalom limfnih čvorova glave i vrata, respiratornim znacima, septikemijom i uginućem.

• Postoji i kožni oblik limfangitis s tvorbom čvorića koji se javljaju uzduž limfnih žila udova i prsa.

• Ukoliko zacijele, ostaju zvjezdoliki ožiljci. • Liječenje se ne provodi.

Pseudomonas mallei (Burkholderia mallei)

MALEUS

P. pseudomallei (Burkholderia pseudomallei)

• To je gram-negativna štapićasta bakterija dimenzija.• Od prethodne vrste razlikuje se po tome što je pokretljiva. • Luči egzo- i endotoksine. Izolirana je iz tla i vode u tropskim

područjima. • Uzročnik je melidioze, bolesti od koje obolijevaju goveda, ovce.

koze, svinje, psi. mačke, konji, glodavci i ljudi.• Uglavnom se prenosi direktnim kontaktom s oboljelom individuom. • Ulazna vrata infekta najčešće su otvorene rane ili se unosi

inhalacijom. • Manifestira se groznicom, boli u prsima i nekim drugim simptomima.• Slabo podnosi hlađenje i zagrijavanje. • Liječenje se provodi na osnovu antibiograma• NAKON OZDRAVLJENJA NE NASTAJE IMUNOST!!!

P. pseudomallei (Burkholderia pseudomallei)

FAMILIJA ACETOBACTERACEAE

• Bakterije iz ove familije su gram-negativni ili gram-varijabilni, elipsoidni štapićasti oblici, raspoređeni pojedinačno, u parovima ili pak lancima.

• Pokretni su.• Posjeduju peritrihe flagele. • Pripadnici ove familije su aerobni.• Optimalna temperatura rasta je 25-35°C i pH 5-6. • Nalazimo ih u slatkim, alkoholnim i kiselim sredinama.

Rod Acetobacter• Bakterije iz ovog roda su gram-negativne, štapićastog ili

elipsoidnog oblika, nepokretne ili pokretne• Nalazimo ih pojedinačne, ali i u parovima ili lancima. • U prirodi su vrlo rasprostranjene. • Oksidacijom etanola proizvode octenu kiselinu.• A. aceti: To su bakterije štapićastog oblika veličine 1-2

mikrometra. Pripadaju monotrihama. Nalaze se u octu, kiselom voću i povrću i mlijeku.)

• A. pasteurianus: Bakterija vrlo slična A. aceti, najčešće je nalazimo u octu i pivu. Obligatni je aerob.

Rod Photobacterium

• Bakterije ovog roda su kokobacili ili štapići. • Luminiscentne su. • Jedan od najpoznatijih predstavnika ovoga roda je vrsta

P. phosphoreum. • To su monopolarno monotrihe bakterije.• Fermentativno razgrađuju ugljikohidrate. • Uzrokuju fluorescenciju ribe i mesa.

• Pripadnike ovog roda često nazivaju i oceanske bakterije.

• Uključuje nekoliko vrsta s aerobnim metabolizmom koje zahtijevaju visoku koncentraciju soli u svojem okružju.

• U prirodi ih nalazimo u slanim vodama (slana jezera, mora, oceani).

• Imaju oblik zaobljenih štapića, a u sredini u kojoj egzistiraju uzrokuju promjene u boji.

• Kao primjer iz svakodnevnog života može poslužiti promjena boje salamure uslijed djelovanja ovih bakterija (to se posebno odnosi na riblju salamuru)

Rod Halobacterium

Rod Aeromonas

• To su fakultativno anaerobni, gram-negativni štapići od kojih su neki pokretni.

• Razlažu glukozu i stvaraju plin. • Pripadnici ovog roda uglavnom su patogeni.• Aeromonas salmonicida: • Rasprostranjena je u barama, rijekama i potocima te

slatkovodnim jezerima. • Uzrokuje bolest riba-furunkulozu. • Kao patogen riba prepoznata je prije 100 godina. • Stopa mortaliteta kod ove bolesti je visoka. • Furunkuloza se manifestira hemoragijama na koži,

ustima i bazi škrga, tamnjenjem tijela, egzoftalmijom (ispupčenje očiju, buljookost) i stvaranjem furunkula koji uzrokuju duboke apscese.

• Aeromonas hydrophilla: • Mezofilna skupina bakterija koje su pokretne i rastu pri 37°C. • Uzročnici su septikemije riba. • Patogene su i za pse, mačke, perad i ljude. • Ove bakterije su gram-negativne. • Mogu razgraditi materijale poput želatine ili hemoglobina. • Stvaraju aerolizin citotoksične enterotoksine (ACT) koji

uzrokuju oštećenja tkiva. • A. hydrophilla ne tvori endospore. • U ljudi najčešće izaziva gastroenteritis. • Bolesti uzrokovane ovom vrstom liječe se antibioticima.

• Aeromonas punctata: Ova bakterija uzrokuje bolest šarana. • Izolirana je iz ribnjaka, vodovodne i riječne vode

Rod Alcaligenes

• Ovom rodu pripadaju strogo aerobni štapići koji mogu biti pokretni, ali i nepokretni.

• Nalaze se u crijevima životinja i mliječnim žlijezdama. • Stvaraju pigmenta smeđežute, žute ili sivožute boje. • Nalazimo ih i u stajskom gnoju, stočnoj hrani, zemlji, vodi

i prašini. • U ljudi mogu uzrokovati crijevne infekcije. jedan od

pripadnika ovog roda je vrsta Alcaligenes faecalis.• Nalazi se kao saprofit u tlu, prašini otpadnim vodama,

fecesu i stajskom gnoju.

Rod Achromobacter

• Ove bakterije nemaju pigment, no često se mogu zamijeniti s bakterijama Pseudomonas.

• Nalazimo ih u vodi, zemlji, kao i u salamuri. • Mogu biti pokretne ili nepokretne, halofilne i psihrofilne.• Najčešće su štapićaste.• Achromobacter liquefaciens bakterije nalazimo u

živežnim namirnicama i vodi. Uzrokuju kvarenje hrane pri čemu se stvara neugodan miris.

• Achromobacter Eurydice je bakterija koju nalazimo kao sekundarnu kod blage gnjiloće pčelinjeg legla.

FAMILIJA NAIESSERIA

• Rod Flavobacterium• Vrste iz ovoga roda u prirodi su veoma raširene, a s

drugim bakterijama sudjeluju u kvarenju hrane. To su gram-negativni štapići pri krajevima okrugli.

• Ne formiraju endospore. • Tvore kolonije žute do narančaste boje koje su prozirne,

svjetlucave, konveksne ili slabo konveksne (mogu biti i ravne).

• Iz ugljikohidrata stvaraju kiseline, no bez oslobađanja plina.

• Halofilne su i proteolitičke.

FAMILIJA ENTEROBACTERIACEAE• Pripadnici ove familije su gram-negativni štapići, pokretni, s

peritrihom flagelom (mogu biti i nepokretni).• Nisu halofilne i ne tvore endospore. • Kapsulu imaju jedino rodovi Klebsiella, Enterobacter i Escherichia.• Bakterije iz ove familije podijeljene su u dvije grupe (po kriteriju

sposobnosti fermentacije laktoze): na laktoza pozitivne i laktoza negativne bakterije.

• Enterobakterije se nalaze u crijevnom traktu zdravih ljudi i životinja i to kao saprofiti i komenzali. Mogu se naći i u urogenitalnom i respiratornom traktu; u prirodi su vrlo raširene.

• Stvaraju vitamine i prirodni su antagonisti patogenim mikroorganizmima.

• Ipak, neke vrste su veoma patogene-izazivaju oboljenja crijevnog trakta i septikemijska stanja kod ljudi i životinja.

• Uništava ih temperatura iznad 60°C (pasterizacija).

• Rod Escherichia i Aerobacter• To su gram negativni i asporogeni štapići, s oba tipa metabolizma-

oksidativnim i fermentativnim. • Fakultativni su anaerobi. • Optimalna temperatura rasta im je 37°C.

• E. coli:• E. coli je gram-negativan štapić kojeg nalazimo pojedinačno ili u parovima. • Neki sojevi su pokretni. • Toksična je za sve vrste životinja. • Raste dobro na svim hranjivim podlogama. • E. coli bakterije nazivaju se još i fekalne. • Važne su kao sastojak normalne mikroflore. • Sojevi ove bakterije mogu više godina preživjeti u agaru s ekstraktom

goveđeg mesa i to u epruveti zalivenoj parafinom. • Veoma je rasprostranjena u prirodi. • Može biti patogena i uvjetno patogena.

Rod Enterobacter

• Ovome rodu pripadaju E. aerogenes i E. cloacae. • To su pravi štapići i fakultativni anaerobi.• Na običnim podlogama brzo rastu. • Glukozu fermentiraju stvaranjem kiseline i plina. • U prirodi su vrlo rasprostranjene, nalazimo ih u stajskom gnoju i

zagađenoj vodi, a izolirane se i iz crijeva i respiratornog trakta ljudi i životinja kao normalna mikroflora.

• E. cloacae.• Često uzrokuje infekcije urinarnog trakta i kože

E. aerogenes-oportunistički patogen, nađena u fecesu ljudi i životinja, sijenu, zemlji i mliječ.

proizv.

• Rod Hafnia• Vrste iz ovoga roda su pokretni, ravni, gram-negativni

štapići s peritrihim flagelama. • Fakultativni su anaerobi. • Nalazimo ih u fecesu ljudi i životinja, stajskom gnoju,

zemlji, vodi i mliječnim proizvodima. • Mogu se naći i na biljkama. • U nekim literaturnim navodima stoji da mogu uzrokovati

intestinalne i ekstraintestinalne infekcije ljudi i životinja pa čak i septikemiju te pneumoniju.

• Ipak, o ulozi ovih bakterija kao gastrointestinalnih patogena danas su mišljenja podvojena

• Rod Erwinia• Pripadnici ovoga roda su fitopatogene vrste (ni jedna nije

patogena za domaće životinje). Nalazimo ih u tlu, namirnicama i na biljkama.

• Rod Serratia• Bakterije iz ovoga roda se uglavnom mogu naći na

raspadajućem biljnom materijalu, no pronađene su i u životinjskom tkivu.

• Serratia marcescens pripadnik je roda Serratia. • Uvjetni je patogen. • U crijevima ljudi i životinja mogu živjeti kao saprofiti.• Nalazimo ih i u tlu, mlijeku, vodi i raznim drugim

namirnicama (često raste na kruhu). • Karakteristične su po tome što stvaraju vodikov sulfid. • Stvaraju kolonije crvene boje.

• Rod Klebsiella• Ovaj rod dobio je naziv po njemačkom mikrobiologu

Edwinu Klebsu. • Pripadnici ovog roda su nepokretne, zaobljene, gram-

negativne bakterije koje ne stvaraju vodikov sulfid. • Posjeduju kapsulu. • Rasprostranjene su kao saprofiti u tlu, mlijeku i prašini.• Također, nalazimo ih i u crijevnom i respiratornom traktu

ljudi i životinja. • Neke vrste su patogene za ljude i životinje, primjerice

Klebsiella pneumoniae koja uzokuje pneumoniju i infekcije mokraćnih puteva.

• K. aerogenes bakteriju nalazimo u žitaricama i na biljkama- može uzrokovati urinarne infekcije.

• Rod Proteus• Ovome rodu pripadaju gram-negativni štapići koji su vrlo pokretni. • Imaju peritrihe flagele, a na podlozi rastu u obliku valova.• Veoma su rasprostranjene u prirodi, nalazimo ih i u crijevima

životinja i ljudi. • Nemaju kapsulu, kolonije su im glatke i sjajne. • Ove bakterije ne fermentiraju laktozu. • Zbog sličnih antigenih, morfoloških i biokemijskih osobina,

pripadnike ovog roda možemo zamijeniti sa salmonelama.• Ukoliko se jako namnože, izazivaju proljev. • U urogenitalnom traktu izazivaju infekcije. • Mogu uzrokovati alimentarne toksoinfekcije te infekcije kroničnih

rana i opeklina. • Rijetko kad izazivaju sepsu i meningitis, a još rjeđe otitis i

konjuktivitis.• Ovome rodu pripadaju slijedeće vrste:

• Proteus vulgaris: Ove bakterije su u prirodi vrlo raširene kao saprofiti. Nalaze se i u tlu te crijevima životinja. Kontaminiraju hranu i sudjeluju u truljenju. Patogene su ili uvjetno patogene.

• P. mirabilis: Uzročnik je gastroenteritisa, pronađen je kod bolničkih infekcija

• P. morganii: Nalazimo je kod dijareje ljudi i životinja.

• P. rettgeri: Uzročnik je enteritisa peradi.

P. mirabilis

• Rod Yersinia• To su kokoidni gram-negativni štapići. • Katalaza su pozitivni, ne razlažu želatinu. • Imaju sposobnost redukcije nitrata u nitrite. • Posjeduju kapsulu.• Postoje tri vrste (sve tri napadaju limfna tkiva). • Primarno su patogene za životinje (najznačajnija je

Yersinia pestis). • Fakultativni su anaerobi, brže rastu na obogaćenim

podlogama, a u nepovoljnim uvjetima mogu preživjeti relativno dugo vremena.

• Nalaze se u mlijeku, mliječnim proizvodima, vodi, a pronađene su i u svinjama, peradi, govedima, činčilama, dagnjama i školjkama.

• Yersinia pestis • Ova bakterija je uzročnik šuge, jedne od najopasnijih

zoonoza. • Rezervoar ove vrste bakterija su štakori i miševi, a

prenose ih štakorske buhe. • Humana infekcija manifestira se u tri oblika (pneumonija,

septikemija i bubonska kuga). • Smatra se da su ove tri pošasti tijekom ljudske povijesti

odnijele veliki broj života (naročito u 14. stoljeću)

Rod Salmonella

• Ovo je skupina asporogenih i akapsulogenih bakterija koje nemaju posebne zahtjeve za prehranom.

• Rastu na običnim hranjivim podlogama. nefermentiraju laktozu i rijetko kad rast u čistoj kulturi.

• To su gram-negativni štapići. • Svi su pokretni osim S. gallinarum i S. pullorum. • Salmonele ne mogu otopiti želatinu, a nemaju ni ureazu.

Neke vrste mogu stvarati vodikov sulfid.

• Vrlo su rasprostranjene u prirodi. • One su primarno crijevni paraziti. • Vrlo su otporne te zbog toga mogu preživjeti jako dugo

izvan organizma domaćina, u vodi i na tlu zagađenom životinjskim ili ljudskim izmetom.

• U ledu i smrznutoj zemlji ostaju žive tijekom čitave zime. • U mlijeku i drugim namirnicama se uz povoljne uvjete

mogu jako namnožiti. • Mogu rasti i u aerobnim, ali i anaerobnim uvjetima.

Optimalna temperatura im je 37°C, a na 56°C ugibaju za 30-50 minuta.

• Na klor su vrlo osjetljive što je važno u preventivnom suzbijanju infekcija kloriranjem vode ili svakodnevnim čišćenjem radnih površina i pribora sredstvima koja sadrže klor.

• Sušenje ili smrzavanje hrane ne uništava salmonele.

• Salmonele su prvenstveno patogeni za životinje , a one su pak izvori infekcije ljudi.

• Salmonele najčešće nalazimo u raznim namirnicama životinjskog podrijetla, ribljem, koštanom i mesnom brašnu.

• Kod ljudi uzrokuju crijevne infekcije, meningitise, endokarditise i dr.• Ljudi se zaraze konzumirajući kontaminirana jaja, mlijeko, meso i

vodu.• Salmoneloze se najčešće klinički manifestiraju kao akutni

gastroenteritis ili otrovanje hranom, s karakterističnim trijasom simptoma – povraćanje, proljev i bolovi u trbuhu.

• Simptomi bolesti obično se javljaju 12-48 sati (rjeđe i do 72 sata) nakon konzumacije kontaminirane hrane.

• Prvi su simptomi zimica, tresavica, vrtoglavica, bol u trbuhu i vrućica koja se penje i do 40°C.

• Povišena temperatura može potrajati i do pet dana. • Zatim se javljaju mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i proljev.

FAMILIJA MICROCOCCACEAE

• To su gram-pozitivne bakterije, okruglog oblika, pojedinačno raspoređene, no mogu biti i u parovima, nepravilnim skupinama ili pak kao tetrade i sarcine.

• Uglavnom su nepokretne. • Većinom su saprofiti, samo neke vrste su patogene za

ljude i životinje. • Striktni su aerobi i ne tvore spore. • Bakterije iz ovoga roda su obično halotoletrantne (mogu

rasti s 5 % NaCl)

• Rod Micrococcus• Pripadnici ovoga roda su gram-pozitivne bakterije. • Za oksidaciju koriste glukozu. • Mogu razlagati bjelančevine pa na taj način sudjeluju u

procesima truljenja. • Saprofiti su. • Nalazimo ih u zraku, vodi, zemlji, namirnicama i stočnoj

hrani. • Primarno prirodno stanište bakterija je koža sisavaca, a

sekundarno meso i mliječni proizvodi. • Samo neke vrste iz ovoga roda su oportunistički

patogeni.• M. conglomerates: Nalazi se u vodi, mlijeku, na

različitim predmetima i posudama u mljekarama.• M. caseolyticus: Izolirana je iz vimena krava.• M. morrhuae: Nalazi se u salamuri i posoljenim ribama.

• Rod Staphylococcus• Ovome rodu pripadaju gram-pozitivne nepokretne

bakterije, koje ne stvaraju spore. • Mogu biti aerobi ili fakultativni anaerobi. • Dijele se u tri skupine: koagulaza pozitivne, koagulaza

negativne i osjetljive na novobicin te koagulaza negativne i rezistentne na novobicin.

• Nalazimo ih u zraku, prašini, vodi, hrani, koži te na sluznicama ljudi i životinja.

• Staphylococcus aureus• Ova bakterija je koagulaza pozitivna• Pripada gram-pozitivnim kokima koji se pojavljuju u

nakupinama nalik grozdu. • Tvori velike, okrugle, žuto-zlatne kolonije (otuda u nazivu

aureus-na. lat.=zlatan).

• Staphylococcus aureus• Ukoliko se uzgaja na krvnom agaru, uzrokuje hemolizu. • Staphylococcus aureus može biti uvjetni patogen, patogen, ali i saprofit. • Luči egzo- i endotoksine koji uzrokuju trovanje ljudi i životinja. • Ova bakterija normalno živi na našoj koži kao komenzal, a često se

pojavljuje i u nosu (u grlu rjeđe). • Nemaju bičeve pa su nepokretne. • Ova bakterija tvori kolonije promjera 6-8 mm, otporna je na temperaturu

od 50°C, isušivanje i visok salinitet (do 10 %).• S. hyicus subspecies hyicus : Ova bakterija je izolirana iz

eksudativnog dermatitisa kod svinja. Može se pronaći kod dermatitisa prasadi i pilića te u kravljem mlijeku.

• S. intermedius : Uzročnik je infekcije kod pasa. Izoliran je iz prednjih dijelova nosne šupljine konja i golubova.

• S. warneri i S. cohnii: Uvjetno su patogene bakterije, izolirane iz urinarnog trakta ljudi.

• S. haemolyticus: Najčešće je nalazimo nakoži ljudi i životinja. Ne zna se da li izaziva infekcije kod životinja.

• Rod Aerococcus• To su gram-pozitivni koki, obično raspoređeni u parove, tetrade ili

kratke lance. • Rod čini samo jedna vrsta, Aerococcus viridians. • Nalazi se u turšiji i silaži i predstavlja opće kontaminente zraka.

• Rod Pediococcus• Predstavlja skupinu gram-pozitivnih bakterija mliječne kiseline. • Bakterije iz ovog roda su koke, raspoređene pojedinačno ili u

parovima. • Nemaju kapsulu i pripadaju mikroaerofilima. • Važne su u probavnim procesima kod domaćih životinja,

fermentaciji silaže i industriji hrane. • Koriste se kao aditiv u pripremanju silaže.

• Pediococcus damnosus (P. cerevisiae): Vrsta nađena u kvascu i nusproizvodima piva. Kontaminira pivo stvarajući zamućenje.

• P. acidi-lactici: Nalazi se u fermentiranim mekinjama žitarica.

• P. pentosaceus: Ova bakterija je pronađena u kiselom kupusu i kiselim krastavcima, silaži i mekinjama žitarica. Ne formira spore. Nepokretna je. Kao i sve druge mliječnokiselinske bakterije, ima sposobnost fermentiranja šećera. Ova bakterija ima velik značaj u prehrambenoj industriji.

P. pentosaceus.

• Rod Diplococcus• To su nepokretne, gram-pozitivne diplokoke, ovalnog ili

okruglog oblika. • Jedna od vrsta iz ovoga roda je Diplococcus

pneumoniae, normalni stanovnik usta i respiratornog trakta ljudi i životinja.

• Ne luči egzotoksin. • Izduženog je oblika. • Pojavljuje se zasebno ili u lancima.• Neki sojevi mogu biti patogeni za ljude i životinje (upala

pluća).

• Rod Streptococcus• Ovo su gram-pozitivne bakterije okruglog ili jajastog oblika,

raspoređene u parovima ili lanicma.• Nemaju kapsulu, nepokretne su i ne stvaraju spore. • Najveći broj vrsta su aerobi, fermentiraju ugljikohidrate i mliječnu

kiselinu, no bez oslobađanja plina. • Neke vrste fermentiraju i organske kiseline i aminokiseline.• Uglavnom su komenzali, no ima i vrsta koje parazitiraju u čovjeku i

životinjama. • Mnoge bakterije stvaraju bakteriocine (to su toksini koji bakterija luči

da bi inhibirala ili čak zaustavila rast srodnih sojeva). • Primarna klasifikacija streptokoka zasniva se prema sposobnosti

hemolize na krvnom agaru. • Sposobnost hemolize je jedna od karakteristika streptokoka koja im

određuje patogenost

• Prema tome mogu li hemolizirati ili ne, streptokoke dijelimo na:

• Alfa hemolitičke (viridans) streptokoke-stvaraju malu zelenu zonu hemolize oko kolonija.

• Alfa primarne hemolitičke streptokoke-stvaraju zonu hemolize koja u većoj mjeri asocira na beta-hemolizu, no ima zamućenu liniju i nepromijenjene eritrocite unutar zone hemolize.

• Beta-hemolitičke streptokoke-rastu kao sitne kolonije, stvaraju mnogo veću i čistiju zonu hemolize, u kojoj su sve krvne stanice lizirane; veličina zone varira od soja do soja.

• Nehemolitičke streptokoke-nemaju sposobnost hemolize.

ZAHVALJUJEM VAM SE NA PAŽNJI!!!