Click here to load reader
Upload
thaumantis
View
234
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
skripta
Citation preview
Online novinarstvo - definicije
- Online novinarstvo možemo vrlo široko definirati kao svako prenošenje informacija svih vrsta, od vijesti preko mišljenja do ostalih informacija, te djela koja se objavljuju putem medija u svrhu obavješćivanja, zadovoljavanja kulturnih, znanstvenih, obrazovnih i ostalih potreba javnosti, putem Interneta, bez obzira na to jesu li informacije i djela u obliku teksta, multimedijalnih zapisa ili drugih oblika. (Boris Ličina i Dražen Jurman)
- Online novinarstvo se definira kao izvještavanje o činjenicama koje su proizvodene i distribuirane putem interneta (Wikipedia)
- Online novinarstvo je novi način prezentiranja novosti, u skladu s karakteristikama interneta te njihove distribucije posredstvom online medija (Mato Brautović)
- Do kojih je promjena došlo?- Do najvećih je promjena došlo u pogledu onih klasičnih 5W- Digitalno doba je promijenilo sve — tko je novinar, što je to priča, kada i gdje novinari i ostali autori “proizvode”
sadržaje kao i to da im korisnici pristupaju kadgod i gdjegod tožele. Ono što se najmanje izmijenilo je pitanje zašto.
Online novinarstvo – povijest, sadašnjost, budućnost
POČETAK PRENOŠENJA INFORMACIJA ZA VIJESTI- Prije su se vijesti prenosile uz pomoć ovih uređaja i procesa:
Teleprinter - elektromehanička pisača mašina koja se korislila za prijenos poruka s jedne na drugu točku jednostavnim procesima
Telefaks - uređaj ili naziv za telekomunikacijsku tehnologiju za prijenos kopije dokumenta ili slika preko obične telefonske mreže
Prijenos slike Diktiranje teksta
VIDEOTEX i TELETEKST- Krajem sedamdesetih pojavljuju se:
Videotex - jedan od najranijih verzija informacijskih sustava za gotovo korištenje. Korišten je za dostavljanje informacija korisniku u kompjuterskom obliku, koje su najčešće bile prikazane na televizoru. Po strogoj definiciji, Videotex je bilo koji sistem koji omogućava interaktivan sadržaj i prikazuje ga na televizoru. Osim Minitela u Francuskoj niti jedan Videotex nije posebno zaživio u upotrebi
Teletekst - verzija Videotexa koja jednosmjerno šalje informacije u obliku televizijskog signala dok Videotex može biti dvosmjer uz pomoć korištenja telefona
- Primjeri korištenja Videotexa, tj. Teleteksta:1. Minitel - Francuska
- Videotex pokrenut u Francuskoj 1982. godine i uz pomoć telefonskih mreža, bio je dvosmjeran.2. Ceefax - BBC
- BBC je početkom 1970-ih dobio ideju da pokuša odaslati titlove publici, a kasnije su istraživali i kako odlaslati bilo koju informaciju. Koncept je isproban 1972. godine pod nazivom Ceefax.
3. Prestel - Velika Britanija - Britanski je telekom također istraživao sličan koncept koji nije trebao biti jednosmjeran sustav nego
dvosmjeran uz pomoć korištanja telefona. Koncept je lansiran pod nazivom Prestel.4. Oracle - ITV (VB)
- Verzija Ceefaxa
Skripta - Online novinarstvo - 1. kolokvijStela Lechpammer
POČETAK KORIŠTE NJA RAČUNALA - koja je bila uloga računala u sakupljanju, obradi (uređivanju i produkciji) te distribuciji informacija?- U početku se u pripremi novinskih tekstova računalo koristilo tek nešto više od pisaćeg stroja za pamćenje
unesenog, mogućnost ispravljanja pogrešaka, prijenos teksta ispisanog na papiru umjesto sloga...- Nije postojalo razumijevanje procesa poput F 11 ili Ctrl C- Oblikovanje je bilo rudimentarno bila su zadana pisma, širina stupca, veličina naslova...- Dokumentacija i arhiv izrezivanjeobjavljenih tekstova!
Računalo se dakle, u tom prvom razdoblju, u novinarstvu pojavljuje kao nadomjestak postojećim uređajima, a ne kao bitan alat koji će ga transformirati!
POČETAK OSAMDESTEIH- Vrlo jednostavni e-mail- Prvi programi za obradu teksta- Terminali velikih sustava u redakcijama- Osobno računalo (Apple)- Pred Windows sučelje (WYSIWYG)- Baze podataka (Lexis, Nexis, Dialog)
KRAJ OSAMDESETIH/ POČETAK DEVEDESETIH- Programi za DTP (Deskop publishing - programi koji omogućuju bolju kontrolu prije printanja) Ventura Publisher,
PageMaker, Quark- Dominacija Windows okruženja- Mobilna računala (laptop, notebook)- Mobilna telefonija (kod nas 1987.)- pojava standarda (tekst, slika, video)- Pojavljuju se BBS (Softver za povezivanje korisnika ulogiravanjem u sistem koristeći zadani program. Kada se korisnici
prijave oni mogu razmijanjivati poruke s drugim korisnicima, čitati vijsti, igrati igre...) i Chat (oblik komunikacije dva ili više korisnika putem računala i računalne mreže u realnom vremenu)
KORIŠTENJE RAČUNALA U PROIZVODNJI NOVINA- Od obrade teksta do upravljanja proizvodnjom novina trebalo je proći sljedeće procese:
Potpuna digitalizacija Integracija unosa, pripreme i proizvodnje Kombiniranje slika, crteža i kompletnog izgleda stranice Kontrola procesa, planiranje, praćenje financijskih efekata... Korištenje računala u istraživanju (sakupljanju i provjeri podataka) Mobilnost - javljanje s lica mjesta direktno u prijelom Dokumentacija u digitalnom obliku
KORIŠTENJE RAČUNALA U OSTALIM MEDJIMA- Slično kao i kod novina trebalo je razviti:
Digitalne uređaje za snimanje zvuka i slike Digitalne režije i montaže Digitalizaciju prijenosa i emitiranja Posebne efekti koji se temelje na korištenju računala u proizvodnji programa
KRAJ STOLJEĆA- Prvi preglednici:
Gopher - preteča World Wide Weba koji nema mogućnost zajedničkog prikazivanja teksta i slike Mosaic (pretraživač WWW-a, ali je radio i na starijim verzijama. Prvi je imao slike unutar teksta, prvi grafički
preglednik) preimenovan u Netscape Navigator potomak Mozzila- Kazala i pretraživači (Yahoo, Altavista)- World Wide Web- Linux i otvoreni sustavi Linux je jezgra računalnog operacijskog sustava. slobodan softver za sve. Njegova ja preteća
Unix koji u pravilu nije bio primjenjiv za kućnu upotrebu.- Virusi (Michelangelo, Doom)- Više od 100 novina online- AOL (America Online - američka kompanija koja razvija web stranice) – milijun korisnika, flat rate
*Neki“stari”pojmovi koji se odnose na stupanj uključenosti računala u novinarstvo C.A.R. – Computer Assisted Reporting izvještavanje podržano računalom C.A.J. – Computer Aided Journalism novinarstvo pomognuto računalom M.I.S. – Media Information System medijski informacijski sustav C.J. – Citizen Journalism građansko novinarstvo D.J. – Digital Journalism digitalno novinarstvo MoJo – Mobile Journalism mobilno novinarstvo
KOLIKI JE ZAPRAVO USPJEH INTERNETA- Radiju je trebalo 38 godina da ga prihvati 50 milijuna korisnika, osobnim računalima 16 godina, televiziji 13 godina, a
internetu je za to trebalo samo četiri godine!- Promet Internetom udvostručava se svakih 100 dana- Na Webu postoji više od 800 milijardi stranica- Cijena prijenosa informacija približava se nuli- prošlo je svega 20 godina od prvih značajnih promjena poput:
- u svibnju 1992. ChicagoOnline (web verzija Chicago Tribune)- BBC “reinvented itself” 1997.- U lipnju 1997. već 140.000 stranica raznog sadržaja- Googleje pokrenut prije 11 godina- YouTube i My Space prije 7 godina, Facebook još kasnije
- Brže ne može, kao lavina 1994. - 10 naslova na webu 1996. - 500 1998. - 2000 2001. > 3500 I tako dalje...
DOLAZI DO VELIKIH PROMJENA KOJE NASTUPAJU VRLO BRZO BUDUĆNOST JE VEĆ POČELA! • Virtualni ured• Multimedij• Novine postaju arhivi i obratno• Poosobljavanje• Interakcija (uključivanje publike dijalog mail adrese• Novi izvori prihoda i novi distribucijski kanali• Od masovne ka osobnoj komunikaciji• Od pasivne ka aktivnoj komunikaciji• Od unaprijed definiranih sadržaja do mogućnosti odabira „vijesti za sve“ vs. „vijesti za posebne skupine“• Od hijerarhijske i sekvencijalne organizacije do slobodnog pristupa• Od jednog dominantnog medija ka multimediju• Jedan ulaz mnogo izlaza• Dva smjera: iz virtualnog u stvarni svijet i natrag• “reinventing” medija (tolika promjena da je gotovo kao novo izumljivanje pod utjecajem interneta)
TRADICIONALNI MEDIJI vs. ONLINE MEDIJIDVA RAZLIČITA SVIJETA - ANALOGIJA NE FUNKCIONIRA
Tradicija,iskustvo Brzina, pripravnost, stalna ažuriranjapovjerenje Jednostavnost
Znanje, provjera činjenica Često neprovjeravanje informacijaInformacije kao način ostvarivanja demokracije Demokracija kao način pristupa informacijama
Tržišna ekonomija, naplata Sve je besplatnoProlaznost informacija Uloga arhivaProfesionalni pristup Amaterizam u uređivanju
„Top-down“, centralizirani pristup Decentralizacija Odabrani i pažnjivo uređivani sadržaji Necenzurirani i površno uređen sadržaj
Jasno autorstvo, potpisani tekstovi i fotografije Većina priloga nepotpisana, često preuzeta iz drugih izvora
Linearni, hijerarhijski, sljedni Nelinearni, nehijerarhijskiPublika kao primatelj Publika kao sudionik, aktivist
Bez multimedija Multimedijski pristupSlaba interakcija (ponekad pisma čitatelja) Interakcija (ankete, forumi...)
Nema linkova (uputnica) HiperlinkoviElitistički pristup Egalitaristički pristup
HOĆE LI NOVI MEDIJI ZAMIJENITI TRADICIONALNE ILI ĆE SUPOSTOJATI?- Oduvijek su novi načini prezentacije informacija bili komplementarni postojećima, a nisu ih istisnuli
Tisak i usmena predaja Film i kazalište Televizija i film Internet i masovni mediji
PROBLEMI U ONLINE NOVINARSTVU Etika Zaštita autorskih prava Financiranje Zaštita privatnosti Previše informacija Sadržaji ili veze Digitalni jaz
Blogovi koji su promijenili svijet
DEFINICIJE BLOGOVA- Blog je kratica za “web log”. Najčešće je to dnevnik ili pregled događaja, mišljenja i stavova zabilježen na webu.- To su osobne, u pravilu nekomercijalne web stranice koje koriste dated log format i sadržavaju linkove) na druge
stranice, koje uspostavljaju bilo kakav odnos s matičnom stranicom (komentiraju, proširuju znanje itd.). Često se obnavljaju…
- Blog je najkraće rečeno dnevnik, pisan u obliku prilagođenom za korištenje na webu. Aktivnost pisanja odnosno obnavljanja bloga nazivamo "blogging" a onaj tko piše i održava blog je "blogger." Blogovi se obično dnevno ažuriraju uz pomoć posebnih programa koji omogućavaju, i onima bez tehničkog predznanja, taj posao. Ono što je objavljeno u pravilu je kronološki poredano – najnoviji prilozi (slike, tekst, video...) su na vrhu.
- važan dio svakog bloga je PERMALINK - to je link na određeni članak, a ne na blog općenito
POVIJEST BLOGOVA- Povijest blogova započinje 1994. godine:
01/1994 - Swarthmoreov student Justin Hall kreirao prvi blog Links.net. 12/1997 - Online kroničar Jorn Barger skovao termin “Weblog” za “logging the Web” 04/1999 - Peter Merholz skratio “Weblog” na “blog” 08/1999 - Blogger prvi popularni, besplatni servis 01/2000 - Boing Boing je stvoren i danas jedan od najutjecajnijih blogova poznat po svom grafičkom
oblikovanju 02/2002 - Heather Armstrong dobila otkaz zbog rasprave na blogu “Dooce” “Dooced” postao glagol getting
fired because of something that you wrote in your weblog 12/2002 - Senator Trent Lott dao ostavku zbog rasističkog komentara 03/2003 - “Salam Pax,” anonimni irački blogger postao svjetski popularan 06/2003 - Google pokreće AdSense za korištenje na blogovima - besplatan je program koji izdavačima na mreži
omogućuje ostvarivanje prihoda prikazivanjem relevantnih oglasa na različitim vrstama sadržaja na mreži
12/2004 - Merriam-Webster proglašava “blog” za riječ godine 01/2005 - Istraživanje pokazuje da 32 milijuna Amerikanaca čita blogove 05/2005 - Kreće Huffington Post 10/2005 - Calacanis prodaje svoj blogs AOL-u za $25 milijuna 12/2005 - $100 milijuna je vrijednost oglasa na blogovima 02/2006 - Huffington Post postaje 4. blog po linkanosti
DRUDGE IZVJEŠTAJ- Projekt „Drudge report“ pokrenuo je Matt Drudge 1998. godine- U početku je to bilo tek nešto više od cirkularnog e-maila koje je tjedno bio slan onima koji su se na njega pribilježili, a
danas ima oblik bloga- Radi se u stvari o stranici koja sadrži linkove i kratke komentare o događajima iz svijeta politike, zabave, aktualnosti...- Jedan je autor = jedan urednik one man show- Drudge je jedan od otkrivatelja Clintonove afere - o aferi se pričalo, ali je Drudge otkrio da je Newsweek imao podatke
koje nije htio objaviti, pa ih je on objavio- Danas ima 3 milijuna pretplatnika
ZNAČAJNI DOGAĐAJI KOJI SU REZULTIRALI AFIRMACIJOM BLOGOVA I OZNAČAVAJU POČETAK GRAĐANSKOG NOVINARSTVA - KAKO JE ČITATELJ POSTAO AUTOR Prosvjed na meetingu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Seattleu 30. studenog 1999. godine
- protest koji je postao simbol borbe protiv globalizacije- počeci građanskog novinarstva (citizen journalism) polemike oko imena - Grassroots journalism- osnovan IMC - Independent Media Centre jer su prosvjednici znali da neći dobiti zasluženi medijski prostor i da oni
sami moraju stvoriti svoj Ne mrzite medije, budite medij! demokratsko izvještavanje- IMC je imao 1,5 milijuna posjeta taj tjedan,a otovreno je 150 IMC-a u 45 zemalja- početak Open source reportinga - materijali dostupni javnosti bez ikakve naplate
Teroristički napad na WTC 11.9.2001.- ljudi su putem svojih blogova izvještavali o napadu
Teroristički napad u Londonu 7. srpnja 2005 godine- 4 bombe u detonirane tijekom najveće gužve u javnom rpijevozu (metro i autobus)- prve vijesti uopće počele su stizati iz zatvorene zone gdje je “običnim” medijima bio zabranjen ulaz - tamo su bili
ranjeni odaslano je 1000 slika, 20 video klipova, 40000 poruka i više od 20.000 e-mailova- informacije su stavljane na vlastite blogove, u „velike“ medije i mjesta druženja (npr. “Flickr” - platforma za
dijeljenje fotografija)
Uragan Katrina u New Orleansu krajem kolovoza 2005.- danima su javljanja građana bila jedini izvor informacija- zaključak:“Blogovi ne mijenjaju svijet ali ga čine humanjim”- veliki mediji su mediji otvorili rubrike poput građani reporteri, ispričajte svoju priču... kolaborativno
novinarstvo
*Važno je razlikovati građansko od kolaborativnog novinarstva koje se temelji na zajedničkom radu profesionalnih novinara i građana dok se građansko novinarstvo odnosi na samo na objave građana... popularizacija blogova je dovela da kolaborativnih izdanja i raznih modela suradnje između mediji i građana
POZNATI HRVATSKI BLOGERITajpvrajterove tekstove svakodnevno čita glumac Predrag Vušović, T-zombixa navode u HTV-ovom Dnevniku, postove s Mračnoga bloga (Marko Rakar) čitaju u Vladi i Saboru, Lebowski piše za Cosmo, dok je priče s bloga je već ukoričio, a vlasnica bloga Zrinsko pismo ili potraga za priTSCHom planira izdati roman. Iza tih, u najmanju ruku čudnih imena, kriju se umovi domaće blogosfere koja ne zaostaje za svjetskim trendovima.
VAŽNIJI PRETRAŽIVAČI BLOGOVA- blogpulse.com, blogsearch.google.com, feedster.com, blogdigger.com, technorati.com, blogtree.com
STANJE BLOGOSFERE - sfera blogova i njihavih interakcija- Blogosfera se sve više miješa s društvenim medijima- Porast mobilnog blogiranja: 25%- Dvije trećine blogera su muškarci- 65% se nalazi u skupini od 18-44 godine- iako interes opada pojavom društvenih mreža i dalje se svaki dan otvara 20000 novih blogova
Pravila online novinarstva
PRAVILO 1 - Nova organizacija informacija- Fizička lokacija dokumenta više nije važna digitalizacija- Nesekvencijalni (ne redoslijedni) pristup omogućava direktno povezivanje različitih sadržaja i različitih dokumenata
PRAVILO 2 - Novi izgled publikacije- Sloboda grafičkog izraza - tradicija izbora pisama i prijeloma više ne funkcionira- Nijedan tip sadržaja nema prednost pred drugim multimedij
PRAVILO 3 - Nove tehnike pretraživanja- Kako mi razmišljamo: koja su najvažnija načela asociranja sadržaja prošlost, prostor, životopis, dokumentiranost,
autor... - sve su to neke informacije koje nam služe u lakšem pronalaženju teksta- Postoje različiti načini postizanja istog cilja tj. pronalaženja istog podatka
PRAVILO 4 - Nove tehnike pisanja i uređivanja- Sadržaj i veza (link)imaju jednaku važnost npr. monitor.hr je stranica koja se temelji samo na linkovima- Važan je odabir medija za prezentaciju tj. pronaći najbolji način za izraziti ideju- Nova uloga urednika je traganje za primjerenim izvorom
PRAVILO 5 - Odnos između konvencionalnog i online izdanja- Web izdanje nije kopija konvencionalnog izdanja - to je novi projekt- Prioritet imaju informacije u obliku koji je neobjavljiv na papiru - multimedija, video...
PRAVILO 6 - Doba konvergencije- Novine i časopisi postaju arhivi i knjižnice- U novim je medijima sadržaj udaljen jedan klik, ali isto tako i mogućnost objavljivanja
PRAVILO 7 - Online ponašanje- Automatsko praćenje potreba korisnika- Korisnici su istovremeno i izvori informacija- Osobna demokracija i osobno izdavaštvo –svakome njegova stranica
PRAVILO 8 - Korisnik je “kralj”- Nema “masovne proizvodnje”, svaki je korisnik jedinstven- Interakcija je veoma bitno- Specijalizacija sadržaja- zahtijeva se 24/7 ažurnost- Više weba = više uspjeha!
PRAVILO 9 - Sudjelovanje- Mediji ne donose samo novosti, zabavu, otkrića i rasprave, oni daju i alate koje korisnici mogu koristiti- Mobilna tehnologija pospješuje participaciju koja je sve veća i veća
PRAVILO 10 - Znati kako- moramo se moći dobro navigirati po internetu - ima mnogo granjanja- Pretraživanje:
• Vlastiti arhiv• Web (Google)• Znati kako je netko stigao na stranicu
IZAZOVI I PROBLEMI- Danas još nitko nije dao suvisli odgovor na pitanje koje zanima izdavače i vlasnike: Kada će o hoće li sve one prednosti
koje omogućava online novinarstvo biti dovoljne da nadoknade gubitke koje izdavači imaju sa svojim tiskanim izdanjima?
RAZLIKA IZMEĐU TRADICIONALNIH MEDIJA I NOVIH MEDIJA- Tradicionalni mediji nude relativno sporo napredovanje u početku. Možda može izgledati uzbudljivo biti reporter “Crne
kronike” ili gradske rubrike, ali brzo postaje zamorno.- Novi mediji su daleko dinamičniji i njima (u pravilu) upravljaju mladi ljudi koji se ne drže uobičajene procedure sporog
napredovanja. Mogući su nagli skokovi u karijeri, a isto tako se često “uči u hodu” budući da neprestano treba usvajati nova znanja i stjecati nove vještine.
OBLIKOVANJE I SADRŽAJ ONLINE IZDANJA- Principi CMSa - Content management system - program koji omogućuje upravljanja sadržajem- Uređivanje slike (veličina, svjetlost)- Novi načini organizacije podataka - sadržaj treba imati što više grafikona, slikovnih prikaza...- Važna je interakcija - kvizovi, forumi, ankete, nagradne igre...- Tehnička izvedba i umjetnički dojam - oblikovanje mora biti primjereno sadržaju- Nema gužve, tipografija, boje
RAZMJENA INFORMACIJA S KORISNICIMA- važno je:
Neprestano ažuriranje podataka o korištenju Isprike za netočne ili svrstane informacije Njegovanje forume Ponuditi profiliranje korisnika u skladu s njihovim potrebama (mjesto, interes, navike...) Što češće ispitivati što čitatelje što misle i žele Uvijek treba dati e-mail adresu uredništva i pojedinih autora Biti fer
„WEBNESS“, TJ. PRIMJERENO WEBU JE: Koristiti ono što omogućava tehnologija Jasan odnos prema ostalim medijima “Bezbolna” navigacija Na raspolaganje staviti arhivu ranije objavljenih priloga Kontekstualizacija – interni i vanjski linkovi Ne bojati se “odlaska” na druge stranice!
ORGANIZACIJSKA SHEMA WEB IZDANJA
UREDNIK U ONLINE MEDIJU- Potrebno je brzo reagirati, vijest ne smije biti starija od 5 minuta- Sve mora imati mogućnost interakcije, ako ne postoji, treba je izmisliti!- Osim teksta moram paziti i na izvore, postavljati linkove- Treba razmišljati kao čitatelj
NOVINAR U ONLINE MEDIJU- Pisati kratko, tekst “ilustrirati” prilozima iz drugih medija (slika, zvuk, video)- Trebam pratiti “sve” što se događa na Webu, ako nešto i promakne to će već netko drugi pronaći- Osim sadržaja treba se brinuti i za komercijalu – koja riječ kamo vodi...- Treba razmišljati kao čitatelj
ZA I PROTIV RADA NA ONLINE MEDIJU- Neubičajeno radno vrijeme - navečer, ali i rano jutro - praktički 24/7- Niske plaće u novim izdanjima - dok ne postanu profitabilna- Relativno veliki broj bankrota- Mala uredništva svi rade sve- Poduzetnik/vlasnik često ne dolazi iz medijskog okruženja
KAKO POČETI RADITI U ONLINE IZDANJU- Prati što i gdje rade tvoje kolege- Probaj sa svojim blogom ili vlastitim stranicama, možda će te netko zapaziti, možda ćeš dobiti dobru ponudu, a možda i
sam postaneš izdavač!- Potrebno je dobro znanje pisanja, pomalo razumijevanja navigacije i informacijske arhitekture- Treba biti spreman na rizik – sreća pomaže hrabrima
PODACI DOKAZUJU KOLIKO SU ONLINE IZDANJA BITNA- U svijetu (engleskom govornom području) više od 10.000 dnevnika i tjednika ima Web stranice, a u Hrvatskoj na webu
objavljuju i/ili emitiraju: više od 100 radio postaja oko 15 TV postaja 6 dnevnika (“umro” Vjesnik) više od 45 tjednika (nema Nacionala, Foruma…) više od 70 ostalih glasila (dvotjednika, mjesečnika) nepoznat broj portala/web edicija oko 100
UBIJA LI INTERNET NOVINE?- EIAA (European Interactive Advertising Association) pokazuje da čak 62 posto uključenih u anketu (7.000 osoba iz
Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Španjolske, Italije, Skandinavije, Nizozemske i Belgije) prilikom čitanja vijesti radije koristi internet nego klasične dnevne tiskovine.
Povijest Web izdanja u Hrvatskoj - Tko je kada i kako počeo?
- lipanj 1996 - Glas Istre - bio je to eksperiment koji nije doživio komercijalni uspjeh pa je trajao samo malo više od godinu dana nakon 8 godina su tek napravili redizajn i ponovno krenuli s Web izdanjem (2004.)
- kolovoz 1998. - Feral Tribune - pokušaj s pretplatom koji nije prošao- listopad 1998. - Vjesnik- veljača 1999. - Večernji list svibanj 2004 - redizajn- lipanj 1999. - Slobodna Dalmacija- siječanj 2002. - Novi list prvotni je sistem bio da nakon 48 sati sadržaji posanu vidljivi 2006. godine je zatim
uvedena pretpata, a tek nakon 16 sati dio sadržaja postane besplatno - jedini su koji još uvijek imaju neku vrstu naplate
- prosinac 2005. - Jutarni list
DIZAJN WEB IZDANJA- u početku su Web izdanja bila „kopija“ papirnatog izdanja (najstriktniji Vijesnik - gotovo identično), ali danas se to
mijenja te su Web izdanja sve drugačija- i Web izdanja prate tabloidan trend - naglasak na fotografiji ( najbitnija je fotografija, zatim teks uz nju, pa naslov i tek
onda tekst) prije su fotografije bile male i bilo je puno više stupaca
Koje su karakteristike Web novinara
DO KOJIH JE PROMJENA DOŠLO RAZVOJEM NOVIH MEDIJA I POJAVOM ONLINE IZDANJA- došlo je, prije svega, do promjene same definicije medija - to je tehnologija pomoću koje se sadržaj namijenjen
(grupama) korisnika distribuira i organizira- Internet smanjuje trošak - distribucije (nije važna lokacija ni vrijeme korištenja, cijena prijenosa teži nuli)
- reprodukcije (zanemariva)... te mijenja načela konkurencije i kompetitivnosti (informacija na zahtjev, a ne kada to hoće netko drugi ili prosječan korisnik)
KOJA JE SVE NAČELA WEB PROMIJENIO: Svi čitatelji ne čitaju na isti način Autori više nisu kontrolori sadržaja, to čine čitatelji Konkurencija je daleko jača - na webu su stotine milijuna stranica te možemo lakše do nekih koje su nam ranije
bile nedostupne (npr. Guardian) Novinsko iskustvo se nikada ne može u potpunosti kopirati Neka od starih načela dobrog pisanja ipak još funkcioniraju, ali s nekim dodacima Novinari su uvijek ispred vremena, predvode igru članak nije gotov kada je objavljen, treba ga stalno ažurirati Postaje li virtualna publikacija“mjesto” kamo se rado dolazi Osjećaj da novosti nikada ne prestaju Sposobnost kontekstualizacije - linkovi
TREBAMO RAZMIŠLJATI KAKO ČITAMO ONLINE Koliko vremena posvećujemo svakoj pojedinačnoj temi? Lutamo li povremeno od linka do linka? Želimo li nešto pohraniti za kasnije? Želimo li veću stabilnost? Postajemo li nestrpljivi? Bismo li se radije opredijelili za konvencionalnu verziju?
*Čitatelji publikacije na Webu NE ČITAJU, nego ih SKENIRAJU*- 79% čitatelja samo skenira- čitanje je 25% sporije na ekranu nego na papiru- suvremeni život traži dinamiku
PRAVILA PISANJA NA WEBU- Teba pisati da bi bio čitan- Treba poštivati pravila obrnute piramide i Z prostupa (dijagonalno čitanje)- Poželjni su kratki ulomci- Svaka riječ je važna, ali posebno treba obratiti pozornost na važnost prve rečenice- Treba eliminirati nepotrebne informacije- Treba razmišljati vizualno- Treba pisati konkretno, “na zemlji”, a ne apstraktno- Tekst mora biti uskladu s onime kako korisnici čitaju/gledau/slušaju sadržaje
WEB UREDNIK MORA: uvijek imati na umu preglednost “scannability” - skeniranje stranice osvijetliti/podcrtati linkove (uputnice) ograničiti prelistavanje (“scrolling”) pronaći prave naslove često ažurirati pronaći ravnoteža u broju linkova (ni premalo, ni previše) provjeriti svaki link - postoji li navedeni sadržaj, je li ga moguće otvoriti... odlučiti kome vjerovati - ozbiljnoj agenciji ili blogu? imati zdravorazumski pristup - jesu li podaci u skladu s prihvaćenim zakonima razmišljati globalno - publika je cijeli svijet imati zajednički rad s dizajnerom stranice
VAŽNOST IZBORA SLOVA- Bold (debelo) - naglašavanje kada želiš vikati- Italics (koso) - upozorenje kada želiš šaptati- Underline (podcrtano)- kada želiš pokazati da je to link
KOJA SU SVE ZNANJA POTREBNA WEB NOVINARU Poznavanje tradicionalnih novinarskih vještina
- priroda interneta je takva:- da je prepun kratica i žargonskih izraza koje razumiju samo “oni unutra”- da raste veoma brzo i teško ga je pratiti- da je veoma bitan odnos sadržaja i prezentacije
- stoga, ako napravimo grašku, svi će veoma brzo primjetiti
Vladanje digitalnom pismenošću- sposobnost razumijevanja i korištenja informacija u svim mogućim oblicima i na raznim medijima- kompetencije koje su potrebne:
- Znanje traženja i pretraživanja- Kritičko razmišljanje i evaluacija dobivenog- Od podatka preko informacije do znanja- Utjecaj je golem – kako ga ne zloupotrebiti
Znanje HTML-a (HyperText Markup Language - jezik za izradu web stranica) je dodana vrijednost- Ne trebamo znati programirati, ali moramo razumjeti što se događa na stranici- treba se uživiti u način razmišljanja i kretanje po stranici prosječnog korisnika- Kako stvoriti “živu”stranicu XML(EXtensible Markup Language - jezik za označavanje podataka), Animacije,
Flash, Streaming...
Određen kritički odmak od Interneta (ne glorificirati ga!)- Internet još uvijek podsjeća na “Divlji zapad” ne smijemo biti među onima koji se ponašaju mimo zakona- Sve je važnija uloga interneta u stvaranju mrežnog društva Ideja “Agore” - „grčki trg“ - mjesto gdje se ljudi
sastaju, informiraju i diskutiraju- problemi:
- nerazlikovanje informacija i dezinformacija- jednostrani pogled na stvarnost- ekstremni pogledi- nepostojanje sigurnih činjenica
Želja da se slijedi tehnološki razvoj- treba znati izabrati pravu temu, ona koja je „in“- nove su tehnologije uvijek na vrhu interesa- treba polako privikavati korisnike na nove tehnologije- treba izgradizi vlastiti pristup, a možda i brand- treba njegovati odnos s korisnicima koji su uvijek u pravu!
Novinarski integritet- novinari imaju ulogu “vratara” - kvaliteta se očituje ne u količini “propuštenih” informacija nego u njihovoj
kvaliteti-jako je bitna provjera, provjera i provjera - posebno kada se radi o linkovima- treba provjeriti sve izvore informacija (agencije, dopisnici…)- na webu je daleko veći doseg, ali i profilirana publika što treba poštovati
KAKO OTVORITI NOVO WEB IZDANJE Kreni od nekog tiskanog izdanja Razmisli koji je sadržaje moguće prenijeti na web, a koje nije i zašto Analiziraj prvu stranicu novina i naslovnicu web stranice i pokušaj ustanoviti koje zakonitosti njima upravljaju Koje su “ulazne točke” na papiru, koje na webu? Do kuda se može “skrolati” Treba paziti da ne bude premalo ili previše grafičkih elemenata Uvijek treba postojati interakcija Definiraj svoju misiju: Cilj, sredstva Informirati? Zabaviti? Obrazovati? Prenijeti neki stav? Zašto se ta funkcija do sada nije u potpunosti ostvarivala – koja su bila ograničenja (cijena distribucije,
daljina,cenzura...) Identificirati (pretežnu) publiku Skiciraj “poslovni model” Razmisli o sadržaju Načini “plan stranice” (“site map”)
DOBRU STRANICU PREDSTAVLJA:
Pravni aspekti novih medija - kako je što regulirano?
VRSTE PRAVA- ovi tipovi prava reguliraju područje novih medija:
Autorsko pravo (copyright) - © Trgovačko pravo (registrated) - ® ili (trademark) TM Pravo (zaštita) privatnosti tj. osobnosti Patentno pravo Geografske oznake i porijeklo
AUTORSKO PRAVO - droit d’auteur (franc), Urheberrecht (njem), diritto di autore (tal), copyright (engl)
- grana prava koja se bavi zaštitom stvaratelja
- povijest autorskog prava - nastaje početkom 18. st. 1709 - Statute of Anne - prva zaštita autorskog prava - Velika Britanija
- trajanje zaštite je 21 godina 1790 - SAD uvode zaštitu u trajanju od 14 godina 1883 - Pariška Konvencija o zaštiti industrijske svojine 1887 - Bernška Konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela - najcitiranija 1909 - SAD produžava zaštitu na 28 godina 1976 - SAD produžava zaštitu na 50 godina od smrti autora te 75 godina za korporativno autorsko vlasništvo
= Mickes Mous law 1998 - SAD produžava zaštitu na 70 godina od smrti autora te 95 godina za korporativno autorsko vlasništvo 1998 - SAD donosi “Digital Millennium Copyright Act (DMCA)” koji kriminalizira izbjegavanje plaćanja naknada,
te zabranjuje proizvodnju ili distribuciju uređaja koji to omogućavaju
*Nije službena podjela, to je njegova klasifikacija da bude preglednije
- uveden termin: Digital Right Management (DRM) 2001 - EU donosi “European Union Copyright Directive(EUCD)” koji kriminalizira izbjegavanje DRM-a
- inače, u Europi je također 70 godina od smrti autora, ali nema korporativnog vlasništva
- što je autorsko djelo zapravo? tvorevina s područja književnog, glazbenog i drugog umjetničkog stvaralaštva, ali i mnogih drugih područja
(npr.znanosti) autorsko pravo najčešće obuhvaća ta prava tvorevina s područja tehničkog stvaralaštva pravo industrijskog vlasništva - potpuno druga grana
- podjela sutorskog prava: imovinsko - prenosivo
- ima ograničeno trajanje- to je pravo na - umnožavanje djela
- stavljanje djela u promet (raspačavanje)- priopćavanje djela javnosti- iznajmljivanje djela
moralno ili osobno - neprenosiva među živima, a djelomično prenosiva u slučaju smrti- neograničeno trajanje- to je pravo na - priznanje autorstva
- poštivanje cjelovitosti djela (ako se adaptira u film ili predstavu autor to kontorlira i ima se pravo žaliti)
- poštivanje časti i ugleda autora- angloameričko pravo dugo nije obuhvaćalo moralna prava- tek britanski zakon iz 1988. obuhvaća i moralno pravo
- biti vlasnik autorskog prava znači pitati se „Što to zapravo posjedujemo?“ Reprodukciju Mijenjanje do novog sadržaja Distribuciju kopija Javno izvođenje Javno prikazivanje Opticaj putem Mreže
- što se sve može štititi? Tekst - literarni tekst, opis pojmova u leksikonu, definicije u udžbeniku... Baza podataka - zbirke brojaka, imena, činjenica... (ne toliko podaci, koliko sama organizacija) Likovi - iz mašte - vizualizirani - Donald duck, Mickey Mouse...
- iz literature - Sherlok Holmes, Petar Pan...- tumačeni glumcima - James Bond...
Slike, crteži, fotografije - 2D i 3D radovi Logotipi Pisma Odlomci iz filmova - igranih, dokumentarnih... Govori, zvukovi, glazba
- Koja prava postoje Prava autora teksta (scenarija, drame), kompozitora, izvođača (orkestar, solisti, dirigent), glumaca, modela,
urednika, fotografa, režisera, scenografa, kostimografa, snimatelja... Prava autora i suradnika koji rade na web projektu Sav softver korišten za izradbu web proizvoda (alati, sučelja, navigacijski elementi, pretraživači i sl.) također
podliježe zaštiti
- svi se zalažu za Slobodan internet internet je ljudsko pravo, ali i sloboda na interentu je ljudsko pravo! - to je sadržano u više dokumenata:
- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima:- Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to obuhvaća slobodu zadržavanja mišljenja i pravo da ne bude
uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo traženja, primanja i širenja informacije i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. (Članak 19, 1948.)
- već su 1948. detektirali taj problem ali granice se cijelo vrijeme šire, pogotovo zadnjih godina
- Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom i prepisku, niti napadima na njegov čast i ugled
- Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - članak 10 (Sloboda izražavanja) - - (Stavak 1.) Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i
širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj članak ne sprečava države da podvrgnu režimu dozvola (danas je to koncesija) ustanove koje obavljaju djelatnosti radija ili televizije te kinematografsku djelatnost.
- (Stavak 2.)Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti.
= Donesena na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima - 1950, 1970, 1990, 1998, 2010- u Europi se zadnjih nekoliko godina provodi ujednačavanje zakona u državama
- diskutabilna pitanja koja se pojavljuju i o čemu sve treba promisliti: Autorsko pravo je mač s dvije oštrice
- štiti VAS od toga da netko neovlašteno ne koristi VAŠ proizvod, no istovremeno osigurava prava svih onih autora čija ste djela (ili komadiće tih djela) eventualno koristiti!
Različito vrijeme zastarijevanja tj. trajanja zaštite - najvažniji je cilj bio ujednačavanje roka zaštite kroz cijelu EU. Razdoblje je produženo na 70 godina od smrti
autora, duže od 50 godina kako je bilo usuglašeno u Berne Convention for the Protection of Literary and Artistic Works. Originalni cilj Bernske konvencije bio je zaštititi rad dvije generacije po smrti autora, no onda se procijenilo da 50 godina nije za to dovoljno
Prilike koje internet otvara - Ima puno polemika oko prava, ali ne smijemo zaboraviti da internet omogućuje produkciju i distribuciju
(umjetničkih) proizvoda koje većina umjetnika nije mogla isfinancirati na klasičan način (snimanje ploča, izložbe fotografija, blog, književnost itd.) - kod autorskih prava to negdje ide
Treba biti svjestan razlike između sadržaja i reprodukcije tog sadržaja - Sadržaj obično nije posebno zaštićen (npr. Zrinjevac - svatko ga može slikati), ali reprodukcija sadržaja je obično
dosta zaštićena (crtež ili fotografija Zrinjevca). Korištenje reprodukcije treba platiti ili dogovoriti preuzimanje, ako ne možeš, slikaj sam! također, ako se dozvola i dobije, postoji više vrsta:
dozvola za korištenje integralnog sadržaja dozvola za mijenjanje (npr. kraćenje) dozvola za uređivanje dozvola za promjene (npr. morphing)...
= Stoga i dobiveno autorsko pravo treba uključivati: Pravo pristupa i eventualne reprodukcije (ovlašteno umnažanje originala) Pravo promjene sadržaja (adaptacija, usavršavanje) Pravo distribucije (prodaja cjeline ili dijelova, iznajmljivanje, posudba, leasing) Pravo izvedbe (pred publikom) Moralna prava (navođenje autora, tj. atribucija; pravo na integritet sadržaja; pravo na upravljanje
javnim izvođenjem; pravo na povlačenje sadržaja) Citiranje
- dopušteno je doslovno navođenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi znanstvenog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom, koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, s time da se mora naznačiti izvor i ime autora
- ako se samo preuzme i ako je citirano više od 30% - to je plagiranje!! - ima softvera koji otkrivaju plagiranje (npr. projekt na filozofskom - čak i na drugom jeziku)
- također, citiranje je zabranjeno ako to tako odredi autor
- najčešće povrede prava:1. Neovlašteno kopiranje s izmjenama ili bez njih2. Neovlašteno mijenjanje sadržaja (npr. bojanje crnobijelog filma)3. Neovlašteno stavljanje u distribuciju
- kraj autorskih prava?- Ponekad se čini se da je došao kraj autorskim pravima - masovno se kopiraju umjetnička djela- Bila bi potrebna radikalna promjena uvjeta proizvodnje distribucije tih djela NO, nitko ne razmišlja kako umjetnici
mogu živjeti u sustavu baziranom na dijeljenju, ako za svoja djela ne dobivaju nikakvu naknadu
- što misle “pirati”? - njihovo mišljanje postaje sve popularnije (piratska je stranka dobila 2 glasa u EU parlamentu, u Njemačkoj su postali 3. stranka)
- Cilj je promocija globalnog zakonodavstva kojem je cilj olakšati i ubrzati nastanak nadolazećeg informacijskog društva- Pirati ne žele zaključati kulturu pomoću autorskog prava i onda samo onima koji najviše plate omogućiti dostup
sadržaju- Oni žele da informacije slobodno putuju i da pripadaju jednako svakome- Mišljenje o autorskim pravima - Današnji sustav nije uravnotežen. On pokriva samo komercijalnu primjenu. Prava
ograničiti na maksimalno 5 godina- Mišljenje o patentima - Privatizacija i monopolizacija otkrića najveći je neprijatelj društva. Taj sustav treba postepeno
napustiti i zamijeniti državnim potporama za istraživanja i razvoj.- Zaštita privatnosti - Pokušaje smanjivanja prava na privatnost treba najoštrije osuditi. Zakoni kojima je cilj borba protiv
terora i sl. često mogu biti zloupotrebljeni kao sredstvo represije.
- REGULATIVA U HRVATSKOJ!! - Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima- Čl. 8 - Dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija nisu predmet autorskog prava- HINA (hrvatska izvještajna novinska agencija) se žali jer članci nisu zaštičeni - neki se snalaze pozivajući se na članak 7:
- Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe kao što su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata čine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zaštićene su kao takve
- Zaštita koju uživa zbirka iz stavka 1. ovoga članka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji način ne utječe na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrštenim u tu zbirku
- Baze podataka, po ovom Zakonu, jesu zbirke uređene po određenom sustavu ili metodi, čiji su elementi pojedinačno pristupačni elektroničkim ili drugim sredstvima
- Zaštita koja je ovim Zakonom predviđena za baze podataka ne odnosi se na računalne programe koji su korišteni za izradu ili rad baza podataka pristupačnih elektroničkim sredstvima
- Važni su i članaci:- čl. 107: Računalni program je zaštićen kao jezično djelo po ovom Zakonu ako je izvoran u smislu da predstavlja
vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora. Pojam računalni program obuhvaća izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku uključujući i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i ona na kojima se zasnivaju njegova sučelja, nisu zaštićena autorskim pravom
- čl. 85: Dopušteno je reproduciranje na papir ili sličan medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s područja znanosti, književnosti i glazbe, kao i pojedinačnih objavljenih autorskih djela s područja likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehničke prirode, u obliku zbirke koja sadržava priloge više autora i koja je po svojem sadržaju i sistematizaciji isključivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istraživanju uz navođenje izvora, osim ako to autor izričito ne zabrani. Reproduciranje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela ne smatra se povredom prava iz članka 16. Ovoga Zakona osim ako bi se objavljivanjem pojedinih dijelova ugrozili čast ili ugled autora
+ važan je i Kazneni zakon- čl. 230: Tko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava, odnosno osobe koja je ovlaštena dati
odobrenje, kada je odobrenje prema odredbama zakona potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, utvrdi na materijalnu podlogu, reproducira, umnoži, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese prekogranične crte, prikaže, izvede, odašilje, prenese, učini dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi način uporabi autorsko djelo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
- čl. 223 2004. godine je dodan članak o cyber kriminalu o Povredi tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka, programa ili sustava
- sadrži odrebe Konvencije o kibernetičkom kriminalitetu o tajnosti, nepovredivosti i dostupnosti podataka spremljenih na računalima i samih računala, a kazneni se progon vrši po službenoj dužnosti
- PROBLEM - Postoji nesrazmjer između antiknih zakona o autorskim pravima i društvene realnosti u kojoj žive ‘digitalni urođenici’ (digital natives - ljudi rođeni u eri digitalne tehnologije i cijeli život njome okruženi)
TRGOVAČKO PRAVO- zaštićuje korištenje likova, simbola, imena, znakova, naziva, i sl. koji su registrirani
- trademark može biti: Ime (Nestle) Riječi, fraze i slogani (“Information at your fingertips…”) Slike i simboli (jabuka duginih boja, Playboyev zečić...) Pisma i slova (IBM, Coca-Cola…) Kratice i nadimci (Buba…) Izgled produkata izgled (oblik) ambalaže, pakiranja (boca Coca-Cole) Boja, zvuk i glazba (povezana s proizvodom ili reklamom) Likovi Naslovi
... koje upotrebljava osoba ili poduzeće kako bi time jasno razlikovala svoje proizvode/usluge od drugih (sličnih)
+ To može biti i kreacija stranice (tj. multimedijska virtualna okolina) koja je prepoznatljiva (kao što su prepoznatljiva uređenja McDonald’s restorana u realnom svijetu)- pazi se i na prepoznatljivost adrese – imena stranica pamtljiva i u jasnom odnosu s realnom tvrtkom- ako ima više organizacija ili tvrtki s istim imenom u realnom svijetu (npr. zagreb.hr, zagreb-life.com,
zagrebindoors.com, hupzagreb.com itd.), tada samo jedna može imati “prirodnu” adresu (oko toga su se često vodili sporovi)
- primjer kršenja - kada netko koristi ista slova u logotipu
PATENTNO PRAVO- do sada relativno malo korišteno- 1993. Compton’s New Media zaštitila proces multimedijskog pretraživanja (sredstvima grafike i teksta)- Amazon, Google - nisu zaštitli patent (morali bi predati dokumente)- najveće hrvatsko patentno pravo - sumamed- u pravilu se primjenjuje na tehnologiju, a ne na sadržaj- uključuje - pravo izumitelja na proizvodnju, korištenje ili prodaju (proizvoda ili usluge) u definiranom vremenskom
razdoblju (17 godina u SAD)- ukupno se procjenjuje da je tim vidom zaštite do sada obuhvaćeno čak 10.000 softverskih proizvoda- Uvjeti - prvi koji je to izmislio, mora se moći patentirati kao postupak, mora biti stvarna novost, ne smije biti previše
očigledna, mora imati upotrebnu vrijednost
PRAVO ZAŠTITE PRIVATNOSTI- Postavlja se pitanje uključuju li, aludiraju li i spominju li sadržaji korišteni u web izdanju na ŽIVU osobu, i koju?
- Ako da, tada o toj osobi ne smije biti kazano ništa neistinito, ne mogu se bez njene izričite suglasnosti objaviti podaci koji ju prezentiraju u lošem svijetlu, ruše njenu reputaciju... pravo na baratanje osobnim identitetom!!!
- pravo zaštite privatnosi uključuje: Imena (uključujući nadimke, imena sastava...) Slike (fotografije, video) i crteži
Glasovi i imitacije (ozbiljno ili karikiranja, parodije) Biografske činjenice
- kako se krši? Neovlaštenim korištenjem osobnih podataka u komercijalne svrhe Javnim objavljivanjem osobnih podataka koji štete osobi Narušavanjem samoće neke osobe
- Što kaže zakon?- Zakon o javnom priopćavanju
- čl. 2, stav. 10 - Privatnost je osobni i obiteljski život. Pravo na poštivanje privatnosti razumijeva, prije svega, pravo na život po vlastitom izboru i opredjeljenju. Odnosi se na privatni, obiteljski i kućni život, fizički i moralni integritet, čast i ugled, na neobjavljivanje nepotrebnih i neugodnih podataka i neovlašteno objavljivanje privatnih fotografija, na zaštitu od špijunaže i neopravdanih ili neprihvatljivih indiskrecija, na zaštitu od zlonamjernoga korištenja privatnih razgovora, na zaštitu od širenja informacija priopćenih ili primljenih od pojedinca u povjerenju
- čl. 6 - (1) Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. (2) Javne osobe imaju pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u svezi s njihovim javnim životom (3) Ne može se na jednaka prava glede zaštite privatnosti pozivati osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i
drugim djelima u svezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti- dakle:
- Osobni podaci smiju su prikupljati samo uz privolu ispitanika i u slučajevima predviđenim zakonom- Mogu se prikupljati jedino u svrhu s kojom je ispitanik upoznat i koja je izričito navedena- Osobni podaci moraju biti bitni za postizanje određene svrhe i ne smiju se prikupljati u opsegu većem od nužnog- Ispitanik ima pravo u svako doba odustati od dane privole i zatražiti prestanak daljnje obrade- Ispitanik ima pravo usprotiviti se obradi osobnih podataka u svrhe marketinga- Osobni podaci se bez privole ispitanika smiju obrađivati za potrebe povijesne, statističke ili znanstvene svrhe, ako su
prije toga depersonalizirani
NOVI POJMOVI- mnogi su ove porobleme pokušali riješiti, a najpoznatije ideje su ove:
Zaklada elektroničke granice Koalicija za slobodu interneta Kreativno zajedništvo (CC) Pokret Otvorenog koda (GNU GPL) (General Public Licence)
Creative Commons (zajedničko kreativno dobro, skraćeno CC)- neprofitna organizacija koja želi povećati broj kreativnih radova dostupnih svima u cilju dijeljenja i korištenja- projekt je 2001. godine pokrenuo Lawrence Lessig (najveći teoretičar slobodnog interneta) s Halom Abelsonom i
Ericom Eldredom - ideju je iznio u djelu Free Culture- Logo „Creative Commons“ obično ispod svog kraćeg naziva CC ima i uočljiv natpis: Some rights reserverd- Objavljeno je nekoliko dozvola za autorsko pravo poznatih kao Creative Commons licence, kojih je četiri, a zovu se:
Attribution (by) - mora se priznati autorstvo Noncommercial (nc) - ne smije se koristiti u komercijalne svrhe No Derivative Works (nd) - ne smije se mijenjati Share Alike (sa)
- dakle, uz tu licencu smije se dijeliti, umnožavati..., ali se moraju poštovati ova pravila
- Creative Commons definira različite mogućnosti, od potpune autorsko-pravne zaštite do javno pristupačnih informacija(kompletno zaštićeno - neka prava zaštićena - potpuno slobodno)
- Lawrence Lessig: - problematizira drugi zakon informacijske ekonomije (informacija je neiscrpni resurs) = Obećanja koja nudi intelektualna svojina u virtualnom svijetu = stvari se razlikuju kada govorimo o intelektualnoj
svojini. Ako vi “uzmete” moju ideju, ja ju još uvijek imam. Ako vam ja saopćim neku ideju, vi mi ju niste oduzeli. Nezaobilazna osobina intelektualne svojine jest da njeno korištenje ili potrošnja (kako ekonomisti vole reći), nije u sukobu s vlasništvom; vaša potrošnja ne umanjuje moju “imovinu”. Ako napišem pjesmu, vi ju možete pjevati, a da istovremeno to mogu činiti i ja. Ako ja pišem knjigu, vi ju možete čitati – i molim vas, učinite to – bez da me lišite mogućnosti da ju i ja čitam. Ideje, u svojoj biti, mogu biti dijeljene bez ikakvih smanjenja u količini korištenja koje ima vlasnik
Shareware, Freeware, Public domain - još nekoliko oblika zaštite- Shareware - više marketinška metoda no vrsta zaštite prava jeftinije od standardnog oglašavanja
- sistem “Probaj prije nego što kupiš” - razdoblje probe (trial), poslije toga registracija i plaćanje gotovo je nemoguće dva puta instalirati - dozvoljeno kopiranje
- Freeware - autori ponekad traže donacije (npr. Wikipwedija)- Public domain - javno, svima pristupačno dobro
PRAVNA REGULATIVA SVIH OVIH PRAVA- temeljni zakoni: Zakon o telekomunikacijama - u jednom dijelu koji se odnosi na zaštitu imena internetskih domena Zakon o zaštiti intelektualnog vlasništva - o e-mediju, e-sadržaju Zakon o elektroničkim medijima - prijenos i uporaba e-sadržaja
- definicije:1. elektronički mediji: audiovizualni programi, radijski programi i elektroničke publikacije2. elektroničke publikacije: urednički oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadrže elektroničke inačice
tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg LOŠA DEFINICIJA - zašto bi morali biti inačice tiska? (net, index)
Zakon o javnom priopćavanju
- ostali zakonski propisi: Zakon o tajnosti podataka
- Kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka
- Prije donošenja odluke iz stavka 1. Ovoga članka vlasnik podatka je dužan zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost
- Odnosi se na dokumente, odnosno svaki napisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, fotografirani, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi zapis podatka, saznanje, mjera, postupak, predmet, usmeno priopćenje ili informacija, koja s obzirom na svoj sadržaj ima važnost povjerljivosti i cjelovitosti za svoga vlasnika
Zakon o informacijskoj sigurnosti Zakon o zaštiti osobnih podataka
- Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka Zakon o pravu na pristup informacijama
- Cilj - omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijma fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti
- Mehanizmi za ostvarivanje prava - redovito objavljivanje aktivnosti bez posebnog zahtjeva - usmeni i pismeni zahtjev - službenik za informiranje - katalog informacija - rok od 15 dana - pravo na žalbu i pokretanje upravnog spora - ALI - bez institucije neovisnog povjerenika
Zakon o elektroničkoj trgovini - Članak 5.
(1) Pružanje usluga informacijskog društva slobodno je.(2) Za pružanje usluga informacijskog društva nije potrebna posebna dozvola, odobrenje ili koncesija.(3) Pravni subjekt koji obavlja uslugu informacijskog društva upisuje u nadležni registar naziv djelatnosti – usluge
informacijskog društva.- Članak 8.
Korištenje elektroničke pošte u svrhu slanja netraženoga komercijalnog priopćenja (neželjenoga telekomunikacijskog priopćenja) dopušteno je samo uz prethodni pristanak osobe kojoj je takva vrsta priopćenja namijenjena, a u skladu s odredbama Zakona o telekomunikacijama DEBILNO
- Članak 21.Prilikom pružanja usluge informacijskog društva davatelj usluga nije obvezan pregledavati podatke koje je pohranio, prenio ili učinio dostupnima, odnosno ispitivati okolnosti koje bi upućivale na nedopušteno djelovanje korisnika.