Okvirna Pitanja Iz Revizije - Tanja

5/26/2018 Okvirna Pitanja Iz Revizije - Tanja

1/50

RVIZI I SISTMI INTRN KNTRL

1. Revizija, raunovodstveni i standardi revizije

Munrdni runvdstvni stndrdi

Munrdne runvdstvne stndrde izdaje International StandardsCommitte (IASC).

IASC ima sledee prolamovane !iljeve"# $ormulisanje i pu%liovanje raunovodstveni&i& standarda oji tre%a da se po'tuju od

strane raunovoa pri izradi $inansijsi& izve'taja radi op'te javno interesa ipromo!ija nji&ovo usvajanja te po'tovanja u !elom svetu i

# rad na op'tem po%olj'anju i &armoniza!iji propisa raunovodstveni& standarda ipostupaa vezani& za prezenta!iju $inansijsi& izve'taja.

Munrdni stndrdi rvizi

*mitt z munrdn rvizi+s stndrd ( Auditin ,ra!ti!es Committee -IA,C) izd+ iz+v saop'tenja z itv niz rvizrsi& $un!i+ i tstirnj(Munrdni& stndrd rvizi+ ISAs).

2. Medjunarodni standardi i saoptenja revizije, uvjeravanja i etike

/snovni zadata sistema $in.izvje'tavanja jeste uporedivost podataa isto o%r. ,erioda0er prezenta!ija 0I.a podrazumijeva da $in.izvje'tavanje mora %iti u sladu sa MS1 'to

podrazumijeva" Iz%or i primjenu ra.politia nezavisnost i nepristrasnost /preznost i du2nu pa2nju /!jena $inansijso imovinso i prinosno polo2aja ompanije

0inansijsi izvjestaji"3ilans stanja3ilans uspje&aIzvje'taj o promjenama na apitaluIzvje'taj o novanim toovima i

4apomene

,ored navedeno 0I.i sadr2e i izvje'taj o primijenjenim raunovodstvenim

politiama (to su MS0I.a )

Medjunarodni standardi revizije

MS i saop'tenja revizije uvjeravanja i etie 5tii odes Meunarodni o%razovni standardi Meunarodni raunovodstveni standardi za javni setor 4a %azi uvjeravanja daje se mi'ljenje s propisanim $razama

6slue revizije i uvjerenja

/d%or za medj.standarde revizije i uvjera vanja (IAAS3) razvija MS1 (ISA) i Meunarodnestandarde ana2ovanja (IS15s) na osnovu oji& se pru2a uvjeravanje a odnose se na na ostalaana2ovanja.

7


2/50

/d%or razvija standard za ontrolu valiteta za ompanije i timove oji rade na ana2ovanjimau o%lasti prase revizije uvjeravanja i sl. 6slua

3. Uloga IFA!a i njegovog "d#ora za standarde i saoptenja revizije,

uvjeravanja i etike

1azvija i jaa raunovodstvene pro$esije sa uslaenim standardima ,ru2anje uslua visoo valiteta u javnom interesu 5videntiranje svi& poslovni& promjena i $inansijso izvje'tavanje po istim

prin!ipima 1evidiranje $in. Izvje'taja i primjena *odesa etie

$. %oja& revizije

1evizija je sistematian pro!es o%jetivno do%ijanja i pro!ene doaza vezani& za izjave upravepreduzea o eonomsim ativnostima i doadjajima ao %i se odredio stepen salasnostiizmedju ti& tvrdnji i ustanovljeni& riterija a do%ijeni rezultati preneli zainteresovanim

orisni!ima

1evizija podrazumeva sistematian pristup (sprovodi se prema planu revizije) sprovodi se o%jetivno (%ez predrasuda i pristrasnosti) podrazumeva doaze (revizor priuplja i o!enjuje doaze) doazi se odnose na izjave (assertions) uprave o eonomsim ativnostima i

doadjajima revizor utvrdjuje nivo usladjenosti izmedju izjava uprave i ustanovljeni&

riterija !ilj revizije je preno'enje rezultata zainteresovanim orisni!ima (da $inansijsi

izve'taji 8daju istinit i taan priaz9 $inansijso stanja) svr&a revizije je da $inansijsim izve'tajima osiura redi%ilitet revizija se izvodi roz ativnosti i pro!edure (attest $un!tion) mi'ljenje nezavisno revizora (attestation) o tome da li $inansijsi izve'taji na

$er nain priazuju $inansijso stanje i poslovni rezultat preduzea naziva serevizijsi izve'taj

1evizija potjee od latinse rijei revidere 'to znai ponovno vidjeti nanadni preled ipreispitivanje poslovni& pro!esa i stanja. 6 enlesom se oristi rije audit lat. audire : uti tj.slu'ati. /riinalno znaenje rijei auditor (revizor) u enlesom jeziu je ;onaj to slu'a8 i iztoa je izveden pojam audit (revizije)

1evizija ira va2nu ulou pru2ajui o%jetivne i nezavisne izvje'taje o pozdanosti in$orma!ija.

/na zalazi u eonomse poslovne doaaje i poveava pouzdanost i vjerodostojnost$inansijsi& izvje'taja (0I).

'. (rste)tipovi revizije

%ostoje tri osnovna tipa revizije*

1evizija $inansijso izvje'taja podrazumeva ispitivanje $inansijsi& izve'taja radi utvrdjivanja da li oni daju

istinit i taan priaz ili istinito prezentiraju $inansijse podate u sladu sanavedenim riterijumimariterijumi mou %iti"

op'tepri&vaeni raunovodstveni prin!ipi (SA


3/50

1evizija poslovanja i %avi se ispitivanjem poslovanja odredjene oraniza!ione

jedini!e radi vrednovanja njeni& per$ormansi o%u&vata analizu pojedini& ili svi& poslovni& ativnosti radi

o!ene e$etivnosti i e$iasnosti poslovanja e$etivnost je merilo oje poazuje do o stepena oraniza!ija

ostvaruje svoje !iljeve e$iasnost poazuje ao oraniza!ija oristi svoje resurse u

ostvarenju !iljeva ispitivanja ne moraju %iti oraniena na raunovodstvo ve

mou o%u&vatiti i o!enu oraniza!ione struture maretinaproizvodni& metoda ompjutersi& aplia!ija ao i drui&aspeata poslovanja

po'to riterijumi za e$etivnost i e$iasnost nisu tao jasnode$inisani ova revizija za&teva vi'e su%jetivni& pro!ena od

revizije $inansijsi& izve'taja i od revizije usladjenosti sapravilima i propisima 1evizija usladjenosti ( revizija salasnosti sa pravilima i propisima)

!ilj joj je da proveri da li oraniza!ija po'tuje odredjene postupe pravila ipropise de$inisane od strane vi'e instan!e

proverava se da li oso%lje u raunovodstvu radi u sladu saraunovodstvenom i poslovnom politiom oje je odredilauprava preduzea

proverava se da li se po'tuje zaon o radu uovori sazajmodav!ima pravila o o%raunu poreza ao i drua pravila i

propisi ova vrsta revizije arateristina je za nepro$itne oraniza!ije oje primaju

pomo od dr2ave

"snovne vrste revizora*

Interni revizori i mnoe velie ompanije imaju stalno zaposlene slu2%enie za internu

reviziju oji za potre%e uprave ispituju i o!enjuju e$iasnost poslovanja pa2nja im je usmerena na o!enu interne ontrole velii deo poslova interne revizije odnosi se na poslovnu reviziju mada

mou da vr'e i reviziju usladjenosti interni revizori mou %iti ana2ovani i na reviziji $inansijsi& izve'taja i

tada nezavisni revizor proverava rezultate nji&ovo rada podnose izve'taj diretno predsedniu upravno od%ora moraju %iti nezavisni (na nji&ov rad ne mou uti!ati 'e$ovi odeljenja i drui

ruovodio!i iji se rad ispituje) s o%zirom da su zaposleni u ompaniji u ojoj vr'e reviziju ne mou

niada %iti nezavisni u smislu u ome su to nezavisni revizori

4ezavisni revizori o%ua li!en!iranje i ovla'enja nezavisni revizori su ulavnom ovla'eni ili od strane

pro$esionalne oraniza!ije ili od strane dr2avne aen!ije u raznim zemljama postoje razliiti nazivi

?


4/50

Certi$ied ,u%li! A!!ountants (C,A) - /vla'ene javneraunovodje

C&artered A!!ountants (CA) - /vla'ene raunovodje u mnoim zemljama ovla'enja daju pro$esionalne aso!ija!ije

raunovodja i revizora (dr2ava ontroli'e ovaj pro!es)

osma diretiva 56 reuli'e pitanja o%ue i davanja ovla'enjaraunovodjama i revizorima (postavljaju se pose%ni za&tevi)

minimalni uslovi prema osmoj diretivi su zavr'ena %ar srednja 'ola o%avezna teoretsa nastava najmanje ? odine pratine o%ue polo2en ispit osma diretiva o%avezuje zemlje lani!e 56 da osiuraju

postojanje pro$esionalno interiteta u izvodjenju revizije i dana!ionalno zaonodavstvo osiura mere ojima se 'tite revizorii nji&ov interitet


5/50

3ilans stanja 3ilans uspje&a Izvje'taj o otovinsim toovima i 4apomenenote.

ISA >DD istie op'te prin!ipe ojima se tre%a ruovoditi revizor a to su"

nezavisnost interitet o%jetivnost strunost du2na pa2nja povjerljivost pro$.pona'anje ipoznavanje te&. Stand

1evizor tre%a da planira i vr'i reviziju sa dozom struno septi!izma priznavajui da moupostojati oolnosti oje mou prouzroovati da 0I %udu znaajno pore'ni.

1evizija tre%a da o%ez%ijedi razumno uvjeravanje da su 0I u !jelini vjerodostojni odnosno danisu pore'no isazani.

/ranienja" uzorovanje in&erentna oranienja sistem ontrola doaziuvjerenja./dovornost za 0I (uprava

/. Model postupka revizije

,ostupa revizije poinje za&tevom lijenta zatim se pravi plan revizije sprovodi se postupa revizije (ispitivanje doaza) na raju revizor donosi mi'ljenje

/vaj model se sastoji iz B $aze"

,ri&vatanje lijenta " ,ro!jeniti %iora$iju lijenta i razloe za reviziju Stupiti u vezu sa pred&odnim revizorom 6tvrditi potre%u za druim stru!nja!ima ,ripremiti prijedlo uovora sa lijentom


6/50

/%ez%jediti pisane izjave uprave o !injeni!ama i uvjerenjima ,riupiti ona!ne doaze i provjeriti neevidentirane o%aveze

aljuivanje revizije i izdavanje mi'ljenja (izvje'taja).

Izvrsiti ompletno opste ispitivanje Izvesti postupe radi utvrdjivanja nanadni& doadjaja Izvrsiti opste ispitivanje 0I i drui& materijala i izvjestaja Izvesti zalju!ne postupe ,ripremiti %itna pitanja za partnere ,odnijeti izvjestaj upravnom od%oru ,ripremiti izvjestaj o reviziji 0i

0. "rganizaioni &odel revizorske ir&e

,artner (vlasni!i $irme) Menadzer (prate i nadledaju reviziju) /vla'eni revizor (supervizri rad na terenu) Mlai revizor - asistent revizora (rutinsi zada!i)

1evizije o%ino o%avljaju timovi revizora. 6 tom timu o%ino se nalaze" orta (partner)menad2er stariji saradni lavni revizor i revizor.Stariji saradni ili lavni revizor sudjeluje u planiranju o%avljanju i nadzoru revizije. /ntaoer ispituje rad ostali& revizora.Menad2er i orta (partner) imaju razliite administrativne odovornosti vezane za reviziju ao'to su podjela du2nosti i slanje $atura omitentu.*rajnju ovlast i odovornost dono'enja odlue oo raunovodstva i revizije uljuujui iizdavanje revizorso mi'ljenja ima orta.

@A3FICA 7>


7/50

1. "rganizaije koje utiu na reviziju

Medjunarodna $edera!ija raunovodja I0AC propisuje MS1 (ISA). $ormuli'e i propisuje medjunarodne standarde revizije (ISA) preo

*omiteta za medjunarodne standarde revizije (IA,C)

osnovan 7JKK. odine i radi na razvoju te&nii& etii& i o%razovni&smerni!a za raunovodje i revizore *omitet za medjunarodne raunovodstvene standarde (IASC).

$ormuli'e i propisuje medjunarodne standarde revizije (ISA) preo*omiteta za medjunarodne standarde revizije (IA,C)

osnovan 7JKK. odine i radi na razvoju te&nii& etii& i o%razovni&smerni!a za raunovodje i revizore

5vropsa unija i drue oraniza!ije (*omisija za &artije od vrijednosti International /ranization o$ Se!urities Commissions I/SC/).

$ormuli'e i propisuje medjunarodne standarde revizije (ISA) preo*omiteta za medjunarodne standarde revizije (IA,C)

osnovan 7JKK. odine i radi na razvoju te&nii& etii& i o%razovni&smerni!a za raunovodje i revizore

Medjunarodna $edera!ija raunovodja I0AC propisuje MS1 (ISA). *omitet za medjunarodne raunovodstvene standarde (IASC). 5vropsa unija i drue oraniza!ije (*omisija za &artije od vrijednosti

International /ranization o$ Se!urities Commissions I/SC/). 0ormuli'e i pu%liuje raunovodstvene standarde i nji&ove

primjene i po'tovanja u !ijelom svijetu i 1adi na op'tem po%olj'anju i &armoniza!iji propisa

raunovodstveni& standarda i postupaa vezani& zaprezenta!iju 0Ia.

11. eorije ponude i potra4nje revizijski5 usluga

@eoriju ponude i potra2nje rev.uslua o%ja'njava neolio teorija" eorija poliajaaritmetia tanost odovornost revizora i otrivanje i

o%jelodanjivanje prevareL imala je utemeljenje sve do BDti& odina pro'lovijea.

eorija davanje kredi#iliteta",rimarna $ija je davanje redi%iliteta 0I.6prava oristi revidovane 0I da %i poveala povjerenje prin!ipalaL

Medjutim revid.0I nije primarni osnov za investitoreL,ostoji tvrdnja da rev.0I je potvrda date izjave menad2mentaLIpa revizor ne mo2e preuzeti dio $ije doazivanja pouzdanosti i tanosti 0Ia.

eorija u&jereni5 garanija

/va teorija daje znaaj dodatnom ulaanju od strane svi& znaajni&uesnia.

a to svai a!ionar mora %iti uvjeren da do%ija adevatan dio do%itiL 1evizor se smatra ao posredni izmedju razliiti& interesni& rupa. 4i ova teorija ne mo2e o%jasniti sve atri%ute $un!ije davanja mi'ljenja

o tanosti 0Ia. vanzisudska teorija

1evizor se leda ao sudija u pro!esu distri%u!ije 0Ia. ,o'to"

7. Mi'ljenje revizora nije javno dostupnoL

K


8/50

>. 1evizija ne arantuje onzistentnost i elimina!iju presedanaL?. postoji razlia izmedju nezavisnosti revizora i sudije

ova teorija je neodr2iva. eorija poveanog povjerenja

/va teorija se %avila teorijom ponude i potra2nje rev.uslua.

,otra2nja za rev.usluama je diretna posljedi!a ue'a trei& strana uompaniji. /ni za&tijevaju odovornost menamenta. Interesi menamenta i tree strane mou %iti razliiti i neop&odna je

revizija izjava uprave. /d revizora se oeuje da zadovolji oeivanja javnosti.

12. ontraverze vezano za revizijsku proesiju )jaz u oekivanji&a)

@eorija poli!aj!a je oit primjer nemoi 8spreavanja i otrivanja prevare8 i 8veri$ia!ijeistinitosti i pouzdanosti 0Ia8L=o' uvje je taav razvoj s&vatanja uloe revizora i danas predmet rasprave revizijsi jazoeivanja.*ada%uri izvjestaj

*omitet za $inansijse aspete vodjenja orpora!ije N.3ritanije o%javio je7JJ>.. *ad%uri izvjestaj odovornosti upravno od%oraL

/n trazi da 6/ o%javi da su 0I usladjeni sa *odesom i da preuzmuodovornost za nji& interna ontrola i stalnost poslovanjaL

1evizor %i tre%ao dati samo svoja zapazanja da li je to u sladu sa navedenim.Coso izvjestaj

@radvej omisija (Committe o$ Sponsorin /ranisations o$ t&e @readnjaO Commission -C/S/) je o%javila izvjestaj oji za&tijeva"

&armoniza!iju de$ini!ija oje se odnose na internu ontroluL pomaanje upravi pri pro!jeni valiteta interne ontroleL omou!avanje upravi da svoju internu ontrolu poredi sa modernom ontrolomL nalazenje metoda izvjestavanja vanjsi& orisnia o adevatnosti interne ontrole

C/S/ de$inise internu ontrolu ao pro!es ustanovljen i sprovodjen od strane upravno od%orapreduze!a uprave i druo oso%lja a !ilj mu je da o%ez%ijedi razumno uvjerenje vezano zapostizanje !iljeva u sljede!im ateorijama" e$iasnost i uspjesnost poslovanja pouzdanost $in.izvjestavanja salasnost sa postoje!im zaonima i propisima i zastita imovine od neovlas!eno

prisvajanja oris!enja ili otudjenja.

13. "ekivanja od revizije

*orisni!i 0Ia su" primao!i uslua revizijeupravni od%ori i @rea strana (a!ionari %anari reditori zaposleni up!i i drue rupe)

/eivanja od revizora su sljedea" davanje mi'ljenja o istinitosti i pouzdanosti 0IaL davanje mi'ljenja o sposo%nosti ompanije da nastavi da redovno posluje (MS1

EKD)L davanje mi'ljenja o sistemu interne ontrole ompanije (MS1 BDD)L davanje mi'ljenja o pojavi prevare (MS1 >BD) i

P


9/50

davanje mi'ljenja o pojavi nezaoniti& radnji (MS1 >ED).

1$. 6akonska odgovornost revizije

Standard odnosa uovorni& strana"revizor odovoran prema treim stranama samo za o%inunepa2njuodovoran samo linetuali nije odovoran treim stranama.Standard predvieni& orisnia"revizor odovoran spe!i$inoj rupo orisnia za oje revizorzna (%anaridioniari)Standard razumno predvieni& orisnia"revizor je odovoran %ilo ojoj rupi orisniarevizorsi& usluaza oju je moao da predvidi da %i mola da se osloni na njeove uslueai onda ada revizor tavu rupu nije moao identi$iovati u momentu izra2avanja svomi'ljenja.Sistem propor!ionalne odovornosti"1evizor nije u potpunosti odovoran za !jeloupni u%ita o'teeni&ves samo u onoj mjeri uojoj se u%ita prepisuje revizoru.

Sve revizorse $irme imaju neu vrstu dis!iplinso suda.Svao mo2e da ulo2i 2al%u na rad revizora %ez o%zira na povezanost s revizorom.Ao se utvrdi odovornost revizora san!ije mou %iti"

novana aznaL opomena (usmena ili pismena)L suspenzija i do2ivotna za%rana rada u stru!i.

1'. valitet revizije i naknada za revizorske usluge

@e&ni!i valitet (valitet is&oda rvizije) stepen do kojeg revizija zadovoljavaoekivanja klijenta vezano za otkrivanje i izvjetavanje o grekama inepravilnostima kompanije.Prestavlja kvalitet ishoda revizije,koliko je revizoruspjean u pronalaenju greaka u fin.izvjetajima ili otkrivanju prevara iliproblema sa stalnou poslovanja.

0un!ionalni valitet (valitet pro!esa revizije) stepen u ojem pro!es vr'enjarevizije i o%avje'tenja o rezultatima zadovoljava za&tjeve lijenta.

Nisina nanade

0atori oji utiu na utvrivanje nanade za revizora"a)veliina lijenta i eora$sa rasprostranjenost

%)veliina revizorse $irme

!)nivo onsultansi& usluad)valitet sistema interne ontrolee)vrsta uovora ojim se reuli'e nanada ($isna ili varija%ilna)

4ova! lijenta je %ilo oji iznos ulju!uju!i mjeni!e promisorne note doumenta oja dajupravo pretvaranja isti& u nova! (o%vezni!e na donosio!a) i sl.4ov!ani iznosi lijenta ao se sumnja da su ste!eni na nelealan na!in revizor i& ne tre%aprimati i drzati.6 neim zemljama zaon ne dozvoljava da pro$.ra!unovodja moze tave nov!ane iznose drzatiu posjedu.

1+. 7tika i revizija

J


10/50

5tia je sup moralni& prin!ipa pravila pona'anja ili vrijednosti. Soro svaa pro$esija imasvoje odese. Cilj odesa je lanovim pro$esije dati smjerni!e za ouvanje pro$esionalnostavanji&ovo pona'anja i nain ao e po%olj'ati uled pro$esije.

5tio pona'anje i neovisnost revizora lavni su za $un!iju revizije. ,otra2nja za revizijomnastala je iz potre%e za pro$esionalnom neovisnom oso%om oja ontrolira uovore izmeu

prin!ipala i aenta. Ao revizor nije struan i neovisan strane e uovora dati malo znaajapru2enim usluama. 5tia se odnosi na sistem ili niz pravila o%avljanja posla oji se temelje namoralnim du2nostima i o%avezama. Amerii institut ovla'teni& raunovoa donio je desetopepri&vaeni& revizijsi& standarda i *odes o pro$esionalnom pona'anju oji propisuje

pona'anje revizora. Nei dio *odesa ovori o postup!ima oji mou naru'iti neovisnostrevizora. 4pr revizorima se ne dopu'ta da imaju $inansijsi ili upravljai interes od svoji&omitenata.

6 dana'njim uvjetima revizori su suoeni sa situa!ijama u ojima se nji&ovo etio pona'anje ineovisnost dovode u u'nju. ,rimjeri!e onuren!ija meu revizorsim dru'tvima dovela je dosmanjenii& nanada za reviziju 'to mo2e dovesti do manje valitetnije revizije ili doovora sa

omitentom o osjetljivim revizijsim i raunovodstvenim pitanjima.

1-. 7tiki standardi i s&jernie za proesionalne raunovodstvene eksperte

4ezavisnost Interitet Isrenost i po'teno o%avljanje pro$esionalni& uslua

,ro$esionalna uslua je svaa uslua oja od pro$esionalnoraunovoe za&tijeva /3=5*@IN4/S@

4amee o%avezu svim pro$esionalnim raunovodjama da %udu $erinteletualno po'teni i da ne podlije2u suo%u interesa

Iz%jeavati odnose oji omouavaju da predrasude pristrasnost iliuti!aji drui& prevladaju o%jetivnost o%avljanje raunovodstveni& ili sa njima povezani& struni& poslova

/%jetivnost%iti $erinteletualno po'teni da ne podlije2e suo%u interesa ,ro$esionalna ompetentnost i du2na pa2nja

,ovjerljivost 1aunovoe ne smiju upotrije%iti ili o%javiti %ilo oju oddo%ijeni& in$orma!ija u tou ili naon preida odnosa sa lijentom ili

poslodav!em %ez odovarajue i onretno ovla'tenja /siurati primjenu prin!ipa povjerljivosti od strane pomonia i

vanjsi& savjetnia

,ro$esionalno pona'anje ,ostupanje na nain oji je salasan do%roj reputa!iji pro$esije ,ostoje onretne smjerni!e za pro$esionalno pona'anje u dvije

o%lasti"7. 6slue vezane za poresu prasu>. ,u%li!itet

@e&nii standardi

1je'avanje etii& suo%a Ispitivanje pro%lema sa diretnim predpostavljenim *onsulta!ije na povjerljivoj osnovi sa pravnim savjetniom ili

nadle2nim raunovodstvenim tijelom Ao suo% i dalje postoji pro$esionali raunovodja mo2e datiotaz

7D


11/50

1/. 7tiki standardi i s&jernie za raunovodje koje o#avljaju javnu praksu

1aunovoa je ovla'ten da da ponudi naj%olje rje'enje za lijnta ili poslodav!a pod uslovom daje uslua pru2ena struno i ni na oji nain ne naru'ava interitet i o%jetivnost a u sladu je sazaonom.

*lijent ili poslodava! mora %iti svjestan postojei& oranienja ponueno rje'enje ne tre%as&vatiti ao neo%orivo on je taj oji je odovoran za sadr2aj porese prijave a ne raunovoa.,u%li!itet

Izno'enje u javnost injeni!a o pro$esionalnom raunovoi uolio !ilj nijenamjerna promo!ija to raunovoe

@e&nii standardi

,ro$esionalne uslue tre%a vr'iti u sladu sa te&niim i pro$esionalnim standardima propisanimod strane I0ACa peo Meunarodni& standarda revizije /d%ora za meunarodne

raunovodstvene standarde pro$esionalno lanso tijela i relevantno zaonodavstva

4ezavisnost /dovornost prema lijentima /dovornost prema oleama

10. 8ezavisnost revizije pre&a etiko& kodeksu proesionalni5

raunovodstveni5 eksperata

4ezavisnost"zauzimanje stava oji podrazumjeva nepristranost u o%avljanju revizorsi&testovaanalizi rezultata ti& testova i izvje'taja o reviziji.

Su'tinsa nezavisnost"raunovoa je sposo%an da odr2i nepristrasan stav toom !ijelo pro!esarevizije.,ojavna nezavisnost"rezulta intepreta!ije drui&odnosno nji&ovo vienje te nezavisnosti.*ompnente nezavisnosti"

0inansijsa povezanost sa lijentima i odreenim mjestima slu2%e u ompanijiL


12/50

,rimala! ulaanja je zavisno preduzee ili poslovan su%jeat na oa investitorima znaajan uti!aj.

6slue lijentima revizije line i porodine veze. 4anada ro%e i uslue. Nlasni'tvo nad apitalom javne revizorse prase.

21. "dgovornost revizora pre&a kolega&a

/dnosi sa druim pro$esionalnim raunovoama ,ostojei raunovoa je pro$.rauunovoa u javnoj prasi oji trenutno radi

ao raevizor ili o%avlja drue uslueraun.uslueporesesavjetodavne. 4ovi raunovoa

4ovi raunovoa tre%a onsultovati pred&odno raunovou aopostoje razlozi da se ana2ovanje ne pri&vati

@ema razovora zavisie od odo%renja lijenta i etii& za&tijeva 4ovi raunovoa tre%a svau in$orma!iju tretirati ao stroo

povjerljivu

@re%a se ispitati i da li je pred&odni raunovoa o%avje'ten o promjeniaran2mana

Svi eventualni razlozi za nepri&vatanje ana2mana moraju sedoumentovati

Ao novi raunovoa ne do%ije odovor od postojee raunovoetre%a ponovo pou'ati da omuni!ira sa njim

,ostojei raunovoa u sluaju pri&vatanja ana2mana od strane novoraunovoe tre%a da na njea prenese svu potre%nu doumenta!iju

22. "pti ilj revizije

Cilj revizije $inansijsi& izvjestaja - da izrazi misljenje da li su $inansijsi izvjestaji u svimzna!ajnim aspetima sa!injeni u sladu sa utvrdjenim ovirom $inansijso izvjestavanja.a izrazavanje misljenja revizora oriste se slede!e $raze". ,rava i o%aveze - sredstvo ili o%aveza pripadaju pravnom li!u?. ,ojava - transa!ije ili doadjaj su se desili toom o%ra!unso perioda a

vezani su za preduze!eB. *ompletnost - ne postoji neevidentirana sredstva o%aveze transa!ije

doadjaji ili neo%jevljene staveE. ,ro!jena - sredstvo ili o%aveza vode se po odovarajuQoj njiovodstvenoj

vrijednosti. Nrednovanje - transa!ija ili doadjaj su evidentirani u odovaraju!em

iznosu a pri&odi i ras&odi alo!irani u odovaraju!em periodu

7>


13/50

K. ,rezenta!ija i o%javljivanje - stava je o%javljena lasi$iovana iprezentovana u slopu sa utvrdjenim ovirom za $inansijso izvjestavanje.

2$. Rizik i znaajnost)&aterijalnost u postupku revizije

6 o%avljanju revizije postoje dvije vrste rizia" 1izi da revizor ( revizorsa $irma) %udu oste!eni z%o odnosa sa datim

lijentom 1evizorsi rizi da revizor moze dati neta!an izvjestaj

Inherentni rizik je rizik nastanka greke u saldu rauna ili vrsti transakcija koja bi moglabiti znaajna pojedinano ili kada se sabere sa grekama u drugim saldima ili vrstanmatransakcija,pod pretpostavkom da nije bilo potrebne interne kontrole.

ontrolni rizik je rizik da greke koje bi se mogle pojaviti u saldu rauna ili vrstitransakcija,a mogle bi biti znaajne pojedinano ili kada se saberu sa ostalimznaajnim grekama u drugima saldima rauna ili vrsta transakcija nee biti sprjeene

ili otkrivene ili korigovane na vrijeme primjenom ra.metoda i sistema interne kontrole.

!izik neotkrivanja znaajne greke je rizik da postupci dokaznog ispitivanja kojeprovodi revizor nee otkriti greku koja postoji u saldima rauna ili vrstanamatransakcija,a mogle bi biti znaajne.

"naajnost je vezana za toleranciju revizora u pogledu greaka.Prilikom planiranjarevizije revizor razmatra ta je to to bi fin.izvjetaje moglo uijiti znaajno pogrenoiskazanim.!evizor procjenjuje koliko je dopustivi stepen netanosti u fin.izvjetajimakoje nee izazvati sumnju u kvalitet reviziji."naajnost zavisi od veliine stavke iligreke koje se procjenjuju ma osnovu konkternih okolnosti u kojima je dolo doizostavljanja ili pogrenog iskazivanja."naajnost predstavlja neku vrstu praga ili take

tolerancije."nacajnost #materijalnost$I%& '()* "nacajnost u reviziji ...... informacija je znacajna ako bi njeno izostavljanje ilipogresno iskazivanje moglo uticati na ekonomske odluke korisnika donesene naosnovu finansijskih izvjestaja.

1izi poslovanja - viso je ao" =e lijent revizije u rani oja se suo!ava sa pro%lemima" =e oslanjanje na izvjestaje veoma velio ,ostoji vjerovatno!a da !e se lijent suo!avati sa pro%lemima naon izdavanja

revizorso izvjestaja

,ostoje pitanje i interitetu uprave1evizorsi rizi pri&vata odredjen nivo nesiurnosti u o%avljanju svo posla@estovi oje revizor mora sprovesti zavise od"

,ri&vatljivo revizorso rizia In&eterno rizia *ontrolno rizia

1evizijsi rizi

,14 : ,11(I1 *1)dje je",11 : pri&vatljiv rev.rizi.I1 : in&erentni rizi.*1 : ontrolni rizi.naajnost

7?


14/50

*on!ept znaajnosti se primjenjuje na tri naina" Ao je znaajna. nea stava ra.in$orma!ije se o%javljuje na nain oji je ini

pouzdanom. %o izostavljanja ili pore'no isazivanja znaajne re'e ra. in$orma!ije

se ispravljaju.

3eznaajna stava ra.in$orma!ije se ne navodi u izvje'taju. a neva2na re'ase ne ispravlja osim u sluaju ada to propisuje zaon ili nala2e pro$.du2nost.

Ilustraije* 9tandardni &odel u proesa revizije

Faza 1* %ri5vatanje klijenta

Cilj " 6tvrditi i pri&vatiti lijenta odnosno revizora./dluiti o pri&vatanju novolijenta ili nastavu saradnje sa postojeim lijentom ao i vrstu i %roj potre%nooso%lja.

,ostup!i" 7.,ro!ijeniti %iora$iju lijenta i razloe za rvizijuL

>. Stupiti u ontat sa pret&odnim revizoromL ?. 6tvrditi potre%u za druim pro$esional!imaL

B. ,ripremiti prijedlo za lijentaL E. ,ri%aviti uovorpismo o ana2ovanju i . /da%rati radno oso%lje oje e o%aviti reviziju.

Faza 2* %laniranje revizije

Cilj" /drediti o%im i tip doaza i ispitivanja oja su neop&odni da %i revizor steaouvjerenje da ne postoje znaajno pore'ne tvrdnje u $inansijsim izvje'tajima.

,ostup!i"

7.. Istra2iti podate vezane za zaonodavstvoL ?. Izvesti poetne analitie postupeL B. Izvesti postupe radi sti!anja saznanja o int.ontroliL E. 4a osnovu doaza pro!ijeniti rizi i utvrditi znaajnost i . ,ripremiti proram revizije.

Faza 3* estiranje i provodjenje dokazni5 postupaka

Cilj" @estiranje radi utvrdjivanja doaza oji podr2avaju interne ontrole istinitost i

o%jetivnost $inansijsi& izvje'taja.,ostup!i"

7. @estovi ontrolaL>.


15/50

,ostup!i" Izvr'iti uupno op'te ispitivanjeL Izvesti postupe radi utvrdjivanja nanadni& doadjajaL Izvr'iti op'te ispitivanje $in.izvje'taja i drui& materijala i izvje'tajaL Izvesti postupe zaljuivanjaL

,ripremiti %itna pitanja za partnereL ,odnijeti izvje'taj upravnom od%oru i ,ripremiti izvje'taj o reviziji $in.izvje'taja

2'. %ri5vatanje klijenta

%ri5vatanje klijenta* prvi korak u reviziji

Cilj"


16/50

.izmjena ra.sistema i sistema interne ontrole.

Istra2ivanja vezana za novo lijenta"

pret&odni $in.izvje'taji lijenta

izvje'taji a!ionara dostupni dr2.$in.izvje'taji interitet lijenta i menazmenta revizorsi izvje'taji lij.i rane i sl.

,ret&odni revizor

*odes etie veza sa novim revizorom izmjena revizora novim revizoromrazovor sa raunovodjom je o%avezan

.ISA E7D sueri'e da revizor do%ije "a.poetni %ilans ne sadrzi rese oje zna!ajno uti!u na $inansijse izvjestaje

teu!e perioda%.zalj.salda pret&.odine pravilno prenesena u teu!i period%.doaze o primjeni ra.politiav.radna doumenta!ija pret&.revizora

,ostojei lijentiSvae odine vrsi se pro!jena postoje!i& lijenata

4a nastava saradnje izmedju revizora i postoje!e lijenta uti!e na eventualni suo% ooo%ima revizije vrste misljenja ili nanade revizorima i eventualni nedovrseni spor izmedjulijenata....

Suo% u vezi o%ima revizije i nanade te vremenso per. naplate uro2ava nezavisnost

revizora pose%no ao se sve o%aveze ne plate prije nove revizije. Suo% reulatora i lijentamo2e dovesti i revizora do spora.

Neza rizia i pro$ita.

4erije'eni sporovi izmedju revizora i lijenta (nezavisnost).,oretanje sudso spora protiv revizora od strane lijenta.6 sluaju ana2ovanja revizor a2urira i ponovo pro!jenjuje pret&odno saupljene in$orma!ije.1evizor mora da izvede postupe da %i se utvrdile znaajne promjene od pro'le revizije(pret&odni suo% oo o%ima rev. mi'ljenja i nanade postojanje sudso spora izmedjurevizora i lijenta).

2-. ori


17/50

Sta tre%a da %ude uradjenoR*o to tre%a da uradiR*olio to ostaR 4anada revizoru

4anada tre%a da uzme u o%zir"

Stru!nost i znanje revizora 4ivo o%u!enosti i isustva !lanova revizorso tima Nrijeme oje svaom !lanu tre%a za o%avljanje uslua Stepen odovornosti oju sa so%om nose pro$esionalne uslue

,ismo revizora o anazovanju6ovor izmedju revizorse $irme i lijenta o o%avljanju revizije,ismo o anazvanju sadrzi slede!e elemente"

!ilj revizije $inansijsi& izvjestaja /dovornost uprave za $inansijse izvjestaje /%im revizije /%li izvjestaja ili druo na!ina prenosenja rezultata revizije Cinjeni!u da postoji rizi neotrivanja zna!ajno poresni& izjava 4eorani!en pristup doumentima eviden!ijama i svim in$orma!ijama

vezanim za reviziju

ISA >7D reuli'e uslove ana2ovanja.


18/50

(.Prijedlog revizije za novog klijenta %kraeni sadraj prijedloga

Poslovanje klijenta i oekivanje od revizije

Prednosti rev.firme

!evizorski tim

Pristup reviziji

Interni revizori klijenta

Promjene revizora i menadment

/sluge koje rev.fitma moe pruiti klijentu,

&ktivnosti nakon zavrene revizije

etalji vezani za naknadu

Prilog

0aze planiranja revizije"7. 6poznavanje ompanije i privredne rane>. Izvesti poetne analitie postupe?. In$.o sistemu interne ontroleB. 6tvrditi znaajnostE. ,ro!ijeniti rizie

. Izraditi proram revizije

3. Upoznavanje ko&panije i privredne grane u okviru planiranja revizije

Saznanje i rani djelatnosti - potre%na je radi poznavanja ra!uovodstveni&za&tijeva ali i radi pro!jene in&eterno rizia

Saznanje o ompaniji - in$orma!ije do oji& je doslo u $azi ,ri&vatanja lijenta 1azovor sa upravom preduze!a - od lju!no je zna!aja 1azovori sa ostalim oso%ljem *omisija za reviziju

,osjete preduze!ima Ispitivanje zaonso polozaja preduze!a - provjera doumenta!ije - statut

izvod iz sudso reistra ISA EED ,ovezane strane ,rema IAS >B p%javljivanje o povezanim stranama strana je povezana s

pravnim li!em ao diretno ili indiretno preo jedno ili vise posrednia" *ontrolise ontrolisana je ili je pod zajedni!om ontrolom pravno

li!a ( sto o%u&vata i mati!na i zavisna preduze!a) ,osjeduje udio u oravnom li!u oje joj omou!ava zna!ajan uti!aj nad

istim Nrsi zajedni!u ontrolu nad pravnim li!em

=e ontrolisano zajedni!im uti!ajem ili pod zna!ajnim uti!ajem iliod oa je zna!ajna lasa!a prava diretno ili indiretno posjeduje

%ilo oji pojedina!...

7P


19/50

@ransa!ija izmedju povezani& strana je prenos resursa ili o%avezaizmedju povezani& strana %ez o%zira da li je zara!unata !ijena ili ne

*ontrola vlasnistvo posredno ili neposresno nad vise od polovinelasova na supstini preduze!a ili zna!ajno u!es!e u pravu lasa ao i

pravo na osnovu zaona ili sporazuma na upravljanje $inansijsim i

poslovnim politiama preduze!a. na!ajan uti!aj - u!es!e u odluama oje se ti!u poslovni& i$inansijsi& politia preduze!a ali ne i ontrolu nad tim preduze!em

1azovor sa upravom osnovni izvor in$orma!ija ,ravna ata preduze!a doument o osnivanju statut zapisni!i sa

sjedni!a uovori....

31. %reli&inarni analitiki postupi

Analiti!i postup!i - pro!jena $inansijsi& i ne$inansijsi& in$orma!ija primjenomodovaraju!i& metoda analie oji se svode na utvrdjivanje i analizu vjerovatni& odnosaizmedju $inansijsi& i ne$inansijsu& in$orma!ija

,rimjenjuje se da %i revizor moao pro!jeniti rizie /%u&vata naj!es!e odredjene podate iz teu!e o%ra!unso perioda ao sto

su oe$i!ijenti ra!ija....

ISA E>D a2e da revizor tre%a da primijeni analitie postupe u $azama planiranja isveuupno op'te ispitivanja revizije.6 $azi planiranja revizije analitii postup!i o%u&vataju podate teue perioda.

@ipini analitii postup!i u $azi planiranja su"

uporedjivanje poazatelja $irme sa ranom uporedjivanje izdataa za ras&ode opravi ili odr2avanja sa istim pret&.odine.

32. Upoznavanje raunovodstvenog i siste&a interne kontrole

1a!unovodstveni sistem - sup zadataa i eviden!ija pomo!u oji& se o%radjuju transa!ije aosredstvo vodjenja $inansijsi& transa!ija u preduze!u

Sistem interne ontrole - politie i postup!i usvojene od strane uprave preduze!a radi postizanja!iljeva vezani& za o%ez%jedjenje redovno i uspjesno vodjenja preduze!a

Saznanja o internoj ontroli se sti!u " ,ostavljanjem pitanja oso%lju uprave preduze!a ,reledom doumenata i eviden!ije oji du reirani od strane

ra!unovodstveno i sistema interne ontrole ,osmatranje ativnosti i redovno poslovanja preduze!a 0un!ije interne revizije - oraniza!ioni status o%im njene $un!ije te&ni!a

ompetentnost duzna pro$esionalna paznja *ompjutersi in$orma!ioni sistem

33. %laniranje znaajnosti)&aterijalnosti

7J


20/50

Materijalnost zavisi od veliine stave ili re'e prosuene u spe!i$inim oolnostima njenoizostavljanja ili pore'no priazivanja. /tuda materijalnost prije o%ez%jeuje pra ili taurazranienja neo valitativnu arateristiu oja in$orma!ija se mora imati da %i %ila odoristi.

Materijalnost - znaajnost %i se mola de$inisati da je odreena in$orma!ija znaajna ao njenoizostavljanje ili pore'no priazivanje u $inansijsim izvje'tajima mo2e uti!ati na pro!esdono'enja odlua od strane orisnia $inansijsi& izvje'taja.

1evizor razmatra materijalnost na op'tem nivou na nivou $inansijsi& izvje'taja i na nivou vrstaposlovni& doaaja odnosno stanja na pojedinim raunima - pozi!ijama u $inansijsimizvje'tajima. 1evizor materijalnost razmatra"

- 6 strateijsoj $azi revizije ada odreuje prirodu vrijeme i o%im revizijsi& postupaai

-

6 $azi pro!jene i izvje'tavanja ada vrednuje e$ete pore'ni& isazivanja.Ativnosti revizora oji se odnose na materijalnost podrazumijevaju"

- 6tvrivanje preliminarne - poetne materijalnostiL

- 1asporeivanje - aloa!ija preliminarne pro!jene materijalnosti na pojedine raune -pozi!ije u $inansijsim izvje'tajimaL

- ,ro!jena re'e na pojedinim raunima - pozi!ijama u $inansijsim izvje'tajimaL

- ,ro!jena uupne re'e na nivou $inansijsi& izvje'taja i

- 6poreivanje uupne re'e sa preliminarnom pro!jenom znaajnosti

6 strateijsoj $azi revizije revizor utvruje poetnu - preliminarnu materijalnost i rasporeujeje na pojedine raune - pozi!ije u $inansijsim izvje'tajima. /stale navedene radnje oje seodnose na materijalnost revizor provodi u $azi pro!jene i izvje'tavanja.

6 Meunarodnim standardima revizije nije reulisano 'ta je osnov za utvrivanje praamaterijalnosti meutim meunarodna prasa revizije uazuje oja pravila se mou oristiti priutvrivanju osnove za utvrivanje poetne - preliminarne materijalnosti"

- Nrijednost osnovni& sredstava

- Nrijednost uupni& ras&oda

- Nrijednost uupni& pri&oda

- D


21/50

7. /drivanje osnova za utvrivanje poetne materijalnosti (uupan pri&od ili uupnaimovina po pravilu ono 'ta je vee vrijednosti)

>. 6tvrivanje poetne materijalnosti ( osnov pro!enat)

?. 6tvrivanje ta%li!e $atora materijalnosti

0aktori materijalnosti0aktori materijalnosti

1rijednost1rijednost ProcenatProcenat

o )).)))o )).))) ),)2 3 ),)4),)2 3 ),)4

)).)) 3 .))).))))).)) 3 .))).))) ),)4 3 ),)'),)4 3 ),)'

.))).)) 3 4.))).))).))).)) 3 4.))).))) ),)' 3 ),)4),)' 3 ),)4

4.))).)) 3 ).))).)))4.))).)) 3 ).))).))) ),)4 3 ),)),)4 3 ),)

).))).)) 3 (4.))).)))).))).)) 3 (4.))).))) ),) 3 ),))5),) 3 ),))5

(4.))).)) 3 4).))).)))(4.))).)) 3 4).))).))) ),))5 3 ),))4),))5 3 ),))4

4).))).)) 3 )).))).)))4).))).)) 3 )).))).))) ),))4 3 ),))6),))4 3 ),))6

Preko )).))).)))Preko )).))).))) ),))6 3 ),))(),))6 3 ),))(

4pr. /snov za utvrivanje poetne - preliminarne materijalnosti je vrijednost osnovni&

sredstava od BD.DDD.DDD. ,ro!enat oji se primjenjuje je DK ili DDDKBD.DDD.DDD DDDK : >PD.DDD

Ao pretpostavimo da je u pitanju prvi revizijsi ana2man i to tretiramo ao nepovoljnvalitativni $ator poetnu materijalnost mo2emo odrediti ao ?DD.DDD ili uolio je revizija uontinuitetu i to tretiramo ao povoljan valitativni $ator poetnu materijalnost mo2emoodrediti ao >ED.DDD.

,rimjer" 1evizor prvo utvrdi pozi!ije $inansijsi& izvje'taja oje nee revidirati ili ojee u potpunosti revidirati i na nji& ne rasporeuje materijalnost. Ao pretpostavimo da je

%ilansna suma BD.DDD.DDD *M a da je %ilansna suma pozi!ija oje e se revidirati ?.DDD.DDD apoetna materijalnost ?DD.DDD a pozi!ija potra2ivanja ?.DDD.DDD *M. @re%a rasporediti poetnumaterijalnost na pozi!iju potra2ivanja"

,rvo odrediti ue'e potra2ivanja u revidiranoj %ilansnoj sumi

?.DDD.DDD 7DD " ?.DDD.DDD : P??

B.JDD

4a ovaj pra materijalnost mo2emo promjenuti valitativne $atore ao primjenimo nepovoljnevalitativne $atore pra materijalnosti mo2e %iti >E.DDD.

>7


22/50

Utiaj ukupnog revizijskog rizika na strategiju revizije

6 osnovi postoje dvije strateije u reviziji"

- Stateija oslanjanja na interne ontrole i

- Strateija su'tinso ispitivanja

9trategijski &e&orandu& naelno sadr4i*

op'te zaljue iz analize opera!ijaL

stateijse !iljeve revizijeL

pro!jenu in&erentno rizia i uupno rizia revizjeL

pro!jenu praa materijalnostiL

iz%or te2i'ta revizijeL

drua pitanja relevantna za revizijsi pro!es.

3$. %rojena revizijskog rizika

ISA BDD de$ini'e rev.rizi"1evizijsi rizi je rizi da e revizor dati neodovarajue revizorso mi'ljenje ada je$inansijsi izvje'taj znaajno pore'no isazan.1evizijsi rizi ima tri omponente" in&erentni rizi ontrolni rizi i

>>


23/50

rizi dete!ije.

/olnosti oje za&tijevaju pose%nu pa2nju6 pro!esu analize rizia C/S/ izvje'taj za&tijeva da se o%rati pose%na pa2nja priliom analizerizia. @e oolnoati su"

,romijenjeno radno oru2enje (reulatorne ili eonomse)L 4ovo radno oso%ljeL 4ovi ili inovirani in$orma!ioni sistemL 3rzi rast (u%ljenje ontroleraspad sistema)L 4ove proizvodne linije (neadevatnost ontrole)L 1estruturisanje preduzea (smanjenje oso%lja i inopati%il.$un!ija)L ,oslovne ativnosti u inostranstvu (onmtrolno oru2enje zavise od ulture i

o%iaja).

3'. Analiza in5erentnog, kontrolnog i rizika detekije

In&erentni rizise odnosi na podlo2nost stanja na neom raunu ili vrste poslovni& doaaja pore'nimisazima oji uzeti pojedinano ili umulativno sa pore'nim isazima stanja na druimraunima ili vrstama poslovni& doaaja mou %iti materijalno znaajani uz pretpostavu danisu postojale odovarajue interne ontrole.

1evizijsi postup!i u odnosu na in&erentni rizi,riliom razrade op'te plana revizije revizor tre%a da pro!ijeni in&erentni rizi na nivou

finansijskih izvjetaja u cjelini. ,riliom razrade revizijsi& prorama revizor tre%a da pove2eovu pro!jenu sa materijalno znaajnim stanjima na raunima i vrstama poslovni& doaaja i sanivoom tvrdnje ili da pretpostavi da je in&erentni rizi viso za tvrdnje.

a pro!jenu in&erentno rizia revizor se slu2i pro$esionalnim prosuivanjem da %i izvr'iopro!jenjivanje %rojni& $atora ao 'to su npr"

4a nivou $inansijsi& izvje'taja" Interitet ruovodstva Isustvo i znanja ruovodstva i promjene ruovodstva u tou perioda na

primjer neisustvo ruovodstva mo2e uti!ati na sastavljanje $inansijsi&izvje'taja pravno li!a.

4euo%iajeni pritis!i na ruovodstvo na primjer oolnosti oje moupredodrediti ruovodstvo da saini pore'ne $inansijse izvje'taje ao 'to jesluaj sa djelatnosti oja ima velii %roj poslovni& neuspje&a ili ada pravnoli!e nema dovoljno apitala za nastava poslovanja.

,riroda poslovanja pravno li!a na primjer te&nia zastarjelost njeovi&proizvoda i uslua omplesnost njeove struture apitala znaaj povezani&su%jeata i %roj i eora$si raspored loa!ija njeovi& proizvodni& resursa.

0atori od uti!aja na djelatnost u oviru oje pravno li!e posluje na primjereonomsi i onurentsi uslovi oji se identi$iuju pomou $inansijsi&trendova i relativni& poazatelja promjene u te&noloiji tra2nji potro'aa iraunovodstvenoj prasi arateristinoj za djelatnost u oviru oje pravno li!e

posluje.

4a nivou stanja na raunima i vrste poslovni& doaaja"

>?


24/50

,ojedini rauni iz $inansijsi& izvje'taja podlo2ni su pore'nom isazivanju naprimjer rauni na ojima je tre%alo izvr'iti ore!iju u pret&odnom periodu ilirauni za oje se za&tijeva viso stepen pro!jene.

*omplesnost odreeni& poslovni& promjena i drui& poslovni& doaaja zaoje %i se molo tra2iti ana2ovanje esperta.

Stepen prosuivanja pri utvrivanju stanja na raunima. ,odlo2nost sredstava u%itu ili protivpravnom prisvajanju na primjersredstva oja su u visoom stepenu po2eljna i poodna za prisvajanje ao 'to

je otovina. *ompletiranje neuo%iajeni& i slo2eni& poslovni& doaaja naroito na raju

ili neposredno prije raja odine. ,oslovni doaaji oji nisu o%u&vaeni redovnom o%radom.

1evizijsi postup!i u odnosu na ontrolni rizi

,riliom revizije $inansijsi& izvje'taja revizor razmatra one politie i postupe u oviruraunovodstveno sistema i sistema interne ontrole oji su relevantni za tvrdnje u $inansijsimizvje'tajima. 1azumijevanje relevantni& aspeata raunovodstveno sistema i sistema interneontrole zajedno sa pro!jenom in&erentno i ontrolno rizia i druim razmatranjimaomouava da"

identi$iuje vrste poten!ijalni& materijalno znaajni& pore'ni& isazivanjaoja mou nastati u $inansijsim izvje'tajimaL

razmotri $atore od uti!aja na rizi od materijalno znaajno pore'noisazivanjaL i

osmisli priladne postupe revizije.


25/50

6upan revizijsi rizi utvruje se po modelu "

11 : I1 *1 E


26/50

,rimjer utvrivanja revizijso rizia"

Ao revizor utvrdi da je pri&vatljiv nivo revizijso rizia od E a da je pri tom

pro!jenjeni in&erentni rizi od ?D i ontrolni rizi od ED potre%no je utvrditi dete!ionirizi.

D

Ao revizor utvrdi da je pri&vatljiv nivo revizijso rizia E a da se prvo%itnopro!jenjeni in&erentni rizi povea na ED a prvo%itno pro!jenjeni ontrolni rizi na PD

potre%no je utvrditi dete!ioni rizi.

ili 7>

In$orma!ija je materijalno znaajna ao %i njeno izostavljanje ili pore'no priazivanje molouti!ati na eonomse odlue oje %i orisni!i donijeli na osnovu $inansijsi& izvje'taja.

3+. Me&orandu& o planu i progra& revizije

,oslednja ativnost u pro!esu planiranja je priprema memoranduma o planu revizije i priprema

prorama revizije.Memorandum o planu revizije sadr2i"

,odate i in$orma!ije u ojoj su opisane strutura $irme lijenta djelatnostoraniza!ijaL

Ciljevi revizije (rev. za a!ionare dr2.or.)L ,ro!jenu rizia ana2ovanja i poten!ijalne nanadne postupe s o%zirom na

utvrdjene poveane rizie ana2mana evidentirane u $azi pri&vatanja lijentaL Identi$iovanje drui& revizora ili esperata oji e se ana2ovatiL ,ro!jena znaajnostiL In&erentne rizie utvrdjene na osnovu uvida u posl.lijenta aljue vezane za ontrolno oru2enje (moue oslanjanje na internu

ontrolu)L /!jnu sistema raunovodstveno sistemaL

>


27/50

*rata priaz revizorso pristupa za o%radu salda svao rauna za oji jeutvrdjen in&erentni riziL

Nremensi raspored i terminsi plan rada revizora uz navodjenje postupaaoji se mou o%aviti prije datuma %ilansa stanja (provjera otovineon$irma!ije provjera zali&a)L

0inansijsi plan revizije.

Memorandum o planu revizije se izradjuje prije poeta rada u prostorijama lijenta.

3-. oordinaija rada koji o#avljaju drugi revizori i strunjai :eksperti;

3/. %oja&, vrste i znaaj interne kontrole

Interna ontrola je pro!es ustanovljen i sprovodjen od strane upravnood%ora preduze!a uprave i druo oso%lja a !ilj mu je da o%ez%jedirazumno uvjerenje vezano za postizanje !iljeva uprave u slede!imateorijama " e$iasnost i uspjesnost poslovanja pouzdanost

$inansijso izvjestavanja salasnost sa zaonima i propisima i zastitaimovine od neovlasteno prisvajanja oristenjem ili otudjenja.

Interna ontrola prema tome je" ,ro!es Sprovodi je oso%lje preduze!a 1azumno uvjerenje Ciljevi u vise ateorija

na!aj interne revizije"

,rema ISA BDD sistem interne ontrole je - sup politia i pro!edura oje je usvojila uprava

preduze!a ao %i joj pomoli u ostvarivanju !iljeva uprave vezane za o%ez%jedjenje olio jeto prati!no mou!e redovno i e$iasno o%avljanja njeno poslovanja ulju!uju!ipostovanje politie uprave zastitu sredstava spre!avanje prevare i rese ta!nost i ompletnostra!unovodstveni& eviden!ija i %laovremena priprema $inansijsi& in$orma!ija.

Nrste interne ontrole Administrativne ontrole" usmjerene na promovisanje uspjesnosti poslovanja i

postovanja politia od strane upravlja!i& orana preduze!a 1a!unovodstvene ontrole" usmjerene na zastitu sredstava i pruzanje razumno

uvjerenja da su ra!unovodstvene eviden!ije pouzdane

30. o&ponente interne kontrole *ontrolno oruzenje ,ro!jena rizia *ontrole ativnosti pro!edure In$orma!ije i omunia!ije 4adledanje i pra!enje

$. ontrolno okru4enje

*ontrolno oru2enje se sastoji od ativnostipolitia i postupaa oji odra2avaju uupanodnospona'anje menad2mentadiretora i vlasnia.

0atori oji utiu na ontrolno oru2enje su"privr2enost interitetu i etiimvrijednostimaprivr2enost ompetentnosti i valitetunezavisnostinteritet i otvorenostna nivou upravno od%oraodovarajua oraniza!iona struturaodovarajua dodjela

>K


28/50

ovla'enja i odovornostiodovarajua adrovsa i poslovna politiaruovoenjeontrolom i davanje vlastito primjera.

,rivrzenost interitetu i eti!im vrijednostima ,rivrzenost ompetentosti i valitetu 4ezavisnost interitet i otvorenost na nivou upravno od%ora

1uovodjenje ontrolom davanje vlastito primjera /dovaraju!a oraniza!iona strutura /dovaraju!a dodjela ovlastenja i odovornosti /dovaraju!a adrovsa i poslovna politia

$1. %rojena rizika kao ko&ponenta interne kontrole

Procjena rizika od strane uprave se razlikuje,ali je usko vezana za procjenu rizika kojuvri revizor./prava procjenjuje rizike kao dio izgradnje i provo+enja sistema internekontrole da bi se greke i nepravilnosti sveli na minimum.!evizor procjenjuje rizike dabi utvrdili dokaze potrebne za reviziju.&ko uprav efikasno procjeni i odgovori na

rizike,revizor e da skupi manje revizorskih dokaza,nego kada uprava ne izvri dobruprocjenu,zato to je kontrolni rizik nii.

6tvrditi osnovne resurse preduze!a i one oji su riziu najvise izlozeni 6tvrditi mou!e o%aveze Izvrsiti analizu rizia iz proslosti 1azmotriti dodatne rizie oje name!u novi doadjaji ,ousati predvidjeti promjenu razmatranjem pro%lema i prilia na ontinuranoj

osnovi /vlas!enje zastita i evidentiranje Adevatno razdvajanje duznosti /dovaraju!e odo%renje transa!ija i ativnosti

0izi!o !uvanje sredstava i poslovni& njia 4ezavisne provjere izvrsenja postavljei& zadataa Adevatni doumenti i eviden!ije

$2. ontrolne aktivnosti)postupiontrolne aktivnosti su politike i postupci koji pomau upravi da osiguara provo+enjenjenih smjernica.ontrolne aktivnosti se mogu podijeliti na ( dijela.politiku kojaodre+uje ta se treba uraditi i postupke za sprovo+enje te politike.7apr.provjeravamo poslovne aktivnosti sa kupcima.ontrolni postupak je provjera kojase vri u odre+eno vrijeme i sa obraanjem na faktore formulisane politikom.zajedno tosu kontrolne aktivnosti.

ontrolne politike ili skup odluka o vo+enju kontrolnih aktivnosti formulie odgovarajuinain za postizanje odre+enog cilja kontrole.

$3. Inor&aija i ko&unikaija kao ko&ponenta interne kontrole

I40/1MACI=A - o internim i esternim doadjajima o ativnostima %itnim zaposlovanje preduze!a u $inansijsom i ne$inansijsom o%liu

6,1ANA - tre%a utvrditi oje su in$orma!ije relevantne i u!initi i& dostupnimsvima ojima su potre%ne

*TM64I*UCIVU -rzm+n in$rm!i+ u ntstu SI* - svi mr+u primiti

+snu pruu d s I* z%iljn s&vti d rzumi+u sv+u ulu u SI* li + istrn muni!i+ vzn z SI*

I40T1MUCIVU - lju! uprvljnj

>P


29/50

IS (r!unvdstvni prizvdni $innsi+si drvsi muni!ini i %zpdt)

0innsi+s in$rm!i+ i izv+st+i %zir+u n 1IS *IS - zn!+ z prduz! i z rvizi+u 0I 1IS - pm! uprvi u ntrli pslvnj zstiti srdstv priprmi 0I

usldjnsti s znsim i druim prpisim CIF="

Idnti$ivnj i vidn!i+ svi& vzni& trns!i+ srdstv i %vz 3lvrmn i dtljn pis i lsi$i!i+ trns!i+ u !ilju

$innsi+s izv+stvnj Nrdnvnj trns!i+ srdstv i %vz (pslvn nji i 0I) ,rzntvnj i %+vljivnj 0I

$$. 8adgledanje i pra


30/50

,rirode doumenta!ije preduze!a 1evizorove pro!jene in&eterno rizia

nanje o I* se sopunjuje putem"a) ,ostavljanja pitanja slu%eni!ima iz uprave nadzora

i druom oso%lju

%) ,releda eviden!ije i doumenataI*!) Sti!anja uvida u redovno poslovanje preduze!a>. 1azumjevanje ra!unovodstveno sistema

,olazna ta!a - lavna njia / svaom sistemu supljaju se slede!i poda!i"

Svr&a to sistema


31/50


32/50

# Mijenjajui vremensi period na oji se odnose doazni testovi izvodei i& uneim druom periodua ne na raju odine# Mijenjajui o%im doazni& testovaoristei manje o%iman statistii uzora

*ada revizor ztvrdi da se dete!ioni rizi (rizi neotrivanja) vezan za pojedinu izjavu ili vrstutransa!ije u $in.izvje'taju ne mo2e svesti na pri&vatljiv niza nivorevizor tre%a da izrazirezervisano mi'ljenje ili da se uzdr2i oda davanja mi'ljenja.

'. Revizija u ko&pjutersko& okru4enju

In$orma!iona te&noloija (I@) je te&noloija in$orma!ioni& sistema preduzea za o%avljanjeraunsi& opera!ijaomunia!iju i upravljanje./va te&noloija o%u&vata omunia!ionesistemeompjutersi &ardver i so$tver.*ljuna pitanja oe %i revizor tre%ao razmotriti z%o razlie izmeu tradi!ionalni& poslovni&njia i eletronsi& doaza o%u&vataju"

*ompetentnost eletronso doaza ,rezenta!ija eletronso doaza ,ristup in$orma!ijama

1evizor tre%a da zna sljedee arateristie e$iasno in$.sistema" Sistemi tre%a da proizvode in$orma!ije u pravo vrijeme%laovremenou

upotre%ljivom o%liu i na pri&vatljivom nivou tanosti 6potre%ljivost ompjuterso so$tvera je oraniena na pro%leme i postupe

oji mou %iti svedeni na espli!itne instru!ije /%rada ulazni& podataa u !jeloupnom in$orma!ionom sistemu je

jednoo%razna osim u sluaju ada se mijenja nei aspet sistema.Sistemi tre%a da omoue la pristup poda!ima onim oso%ama oje imaju opravdane !iljeve.*ompjuterse (CIS) ontrole"CIS oristi dvije vrste ontola"

7. /p'te ompjuterse ontrole se odnose na dijelove CISa i z%o toa se moraju

o!ijeniti u poetnoj $azi revizije>. Aplia!ione ompjuterse ontrole se odnose na spe!i$inu upotre%u sistema ao'to je ta%elarni priazo%rada testa ili ra.so$tver

/p'te ompjuterse ontrole o%u&vataju" *ontrole razvoja Modi$ia!ija ,ristup Monotorin &ardvera i so$tvera

1evizija putem so$tvera"dvije naje'e te&nie"7. Metoda ispitivanja uzora podataa"je metod revizije ra.sistema s!iljem

utvrivanja sposo%nosti sistema da tano o%radi podate

>. Metod paralelne simula!ije je metod revizije in$.sistema u ome se pu'ta proramoji pounjava so$tversu aplia!iju oristei iste podate oje oristi i dataso$tversa aplia!ijatao da se ta dva pro!esa uporede.

1evizorsi so$tver je ompj.aplia!ija oja je spe!ijalno namijenjna potre%ama revizora a ojao%ez%jeuje ponovno do%ijanje podataamanipula!iju sa poda!ima.@ipini testovi oji se o%avljaju ori'tenjem revizorso so$tvera su"

provjera produ2enja(roovauovora) i oomiti& z%irova provjera ompletnostivalitete eviden!ija poreenje podataa pojedini& $ajlovaY vr'enje analize podataa poreenje sa poda!ima do%ijenim putem drui& postupaa revizije eviden!ija lijenta. oda%ir i analiza revizorsi& uzoraa

'tampanje za&tjeva za on$irma!iju

3. Revizijski dokazi

?>


33/50

1evizijsi doazi su in$orma!ije oje je revizor pri%avio u vezi sa izvoenjem zaljuaa naojima se zasniva mi'ljenje revizora.1evizijsi doaz je najvea !jelina u oviru Meunarodni& standarda revizije i o%u&vatasljedee pojedinane standarde"

1evizijsi doaz 1evizijsi doaz dodatna razmatranja za spe!i$ine pozi!ije ,rva ana2ovanja poetna stanja Analitii postup!i 1evizijso uzorovanje 1evizija raunovodstveni& pro!jena ,ovezani su%jeti 4anadni doaaji 4aelo stalnosti pravno li!a Izjave ruovodstva

1evizijsi doaz o%avezuje revizora da pri%avi zadovoljavajui revizijsi doaz oji muomouava da izvede razumno pri&vatljive zaljue na ojima zasniva mi'ljenje revizora.Mo2e se pri%avljati provjerama $un!ionisanja ontrole i sprovoenjem postupa su'tinsoispitivanja.

(rste revizijski5 dokaza osnovne vrste revizijsi& doaza su" izi!ka provjera- relativno pouzdanaL doaz o postojanju sredstava amo2e i doaz o pro!jeni ponovno izvodenje- revizor ponovno o%ra!unava npr amortiza!iju ili

provjerava z%irove dnevnia po olonama - spadaju u ateoriju veomapouzdani& doaza

doku&entaija- provjerava se doumenta!ija npr omitenta konir&aija- postupa priupljanja doaza u diretnoj omunia!iji saomitentima - npr on$irma!ija potra2ivanja od upa!a analiti!ki postupi- pro!jena $inansijsi& in$orma!ija na osnovu studijavjerodostojnosti veza izmedu $inansijsi& i ne$inansijsi& in$orma!ija upiti- pismeni ili usmeni upiti zaposlenim aili !lanovima upraveL o%i!nose ne smatraju previ'e pouzdanima pos&atranja- revizor posmatra o%avljanje nee opera!ije - postupa sene smatra previ'e pouzdanim

@ijerar5ija pouzdanosti vrste dokaza4ivo pouzdanosti Nrste doazaNelia 0izi!a provjera ,onovno izvodenjeSrednja


34/50

,ovezanost doaza sa revizorsim !iljevima

Nrste doaza Naljanosr ,otpunost Cuto$$ Nlasnistvo Me&ani!ata!nost

,ro!jena

lasi$ia!ija o%javljivanje

0izi!aprovjera

Z Z Z Z

,onovnaizved%a

Z Z Z Z


35/50

Inspe!ija mat.doaza pru2a pouzdan rev.doaz u smislu postojanja sredstava ali ne i nji&ovovlasni'tva.Izvorna doumenta!ija mo2e %iti interne ili esterne prirode.Interna je izraena u preduzeuoristi je preduzeeostaje uvije u preduzeune daje se van

preduzea i manje je pouzdana.5sterni doumenat je %io u ruam neo van preduzea (poli!e osiuranja$ature

prodav!a%anovni izvje'tajipouzdaniji su..Ispitivanje doumnta!ije radi podupiranja evidentirani& transa!ija ili iznosa se nazivavou!&in.Nou!&in je pro!es u reviziji pomou oje revizor vr'i oda%ir uzoroa stavi izneo rauna i prati nji&ovo retanjeidui unazad roz ra.sistem ao %i na'ao izvornudoumenta!iji.0izio %rojanje zali&a inventura*ada su zali&e znaajne za $in.izvje'taje revizor tre%a do%iti dovoljno doaza u poledunji&ovo postojanja i stanjatao 'to e prisustovati poisu zali&a.Ao revizor na planirani datum nije u mounosti prisutovati poisu zali&atre%a da izvr'i ili

posmatra $izio %rojanje neo druo dana i ada je potre%no da o%avi testove ontrolaosnovni& transa!ija.

Ao revizor iz pratini& razloa nije u mounosti da lino prissustvuje popisu tre%aalternativnim postup!ima odredi odovarajue rev.doaze.1evizor tre%a provjeriti upustva uprave vezano za",rimjenu ontrol%ni& postupaa(sladi'ne arti!e@anu identi$ia!iju $aze zavr'eta posla oji je u tou,ostojanje odovarajue oraniza!ije u poledu retanja zalijanji&ove otpreme i prijemaIzraunavanje se sastoji u provjeri aritmetie tanosti izvorni& doumenata i ra.eviden!ija iliizvoenja nezavisni& ra.opera!ija./va te&nia priupljanja se naziva ponovno izvoenjera.opera!ija ili me&ania tanost.6o%iajeni postup!i su"lasi$ia!ija izlazni& rauna i zali&asa%iranje dnevnia i pomoni&njiaprovjera o%rauna ras&oda amortiza!ije i uparije plaeno ras&oda.


36/50

,ozitivna on$irma!ije uljuuje prijem in$orma!ije

> vrste pozitivni& on$irma!ija*on$irma!ija u ojoj se tra2i da in$orma!iju dostavi primala!upa!*on$irma!ija u ojoj se tra2i potvrda in$orma!ije navedene u o%raz!u

Ao uprava tra2i od revizora da ne vr'i potvrdu odreeni& salda rauna potra2ivanjaupravamora revizoru dostaviti valjan razlo za taav postupa(du2ni osporava odreeni raunao%raanje od strane revizora mo2e poor'ati preovore).

''. Analitiki postupi kao &etod prikupljanja dokaza

Analitii postup!i predstavljaju ori'enje poredjenja i medjuso%ni& odnosa da %i se utvrdiloda li su salda rauna ili drui poda!i razumni.

@o su" $in. izvje'taji iz pret&odno periodaL planirani rezultatiL poredjenje sa preduzeem s line djelatnostiL poredjenje sa ranom djelatnostiL tro'ovi zaradaL %roj zaposleni& itd.

Stepen oslanjanja na analitie postupe (naplativost rauna potra2ivanja provjera nanadni&otovinsi& primitaa %ruto mar2a u odnosu na pret&odni period ontrole ne$inansijsi&in$orma!ijapojedinane prodaje i *I0).

,ostoji pet tipova analitii& postupaa. @o su"

7. /ni poaz.oji porede podate lijenta s poda!ima privredne raneL>. ,oazatelji oji porede podate lijenta sa slinim poda!ima iz pret&odno

periodaL?. ,oazatelji oji porede podate lijenta s oeivanim rezultatima utvrdjenim od

strane lijentaLB. ,oazatelji oji porede podate lijenta s oeivanim rezultatima utvrdjenim od

strane revizora iE. ,oazatelji oji porede podate lijenta s oeivanim rezultatima ori'enjem

$inansijsi& podataa.

Analitii postupa ima tri omponente"7.predvidjanje>.poredjenje predvidjeno rezultata sa stvarnom situa!ijom i?.na'e struno mi'ljenje o rasliama izmedju pret&odna dva rezultata.

Analit.postup!i su e$iasni za do%ijanje rev.doaza vezani& za !iljeve revizije oji se odnosena"

rutinse transa!ije i ra.pro!jene za oje se mou utvrditi trendoviL salda rauna i toove in$orma!ija dje se promjene reu u malim iznosimaL salda rauna i toove in$orm. od oji& se znaajne re'e ne %i uoile

ispitivanjem pojedinani& transa!ijaL i salda rauna i toova in$orm. za oje je rev.doaz te'o do%iti izvodjenjem

nei& drui& rev.postupaa ao 'to je ompletnost.

?


37/50

Nrste analiti!i& postupaa "7. Analiza trendovaanaliza dato salda rauna u te.per. u odnosu na pret&.periode ili

neolio per.L>. Analiza oe$i!ijenata"

analiza odnosa" jedno salda rn.i druo salda rauna rauna salda i toa in$orma!ije $inansij.i poslovni& podataa poslov.L

?. @estovi razumnostisastoje se u izraunav. za pro!jenu neo iznosa (saldo rn.) B. Analiza reresije ada je model slo2en a utvrdjene varija%le nemaju proste medjuso%nematematie odnose . E. Analiza odnosa izmedju rauna postupa ojim se porede $in.in$orma!ije i relevantnene$inan.in$orma!ije (poredjenje tro'a izrade platne liste sa %rojem zaposleni& tro'ovi zali&a

po omponentama" materijala radna snaa. administr.tro'ovi pro!enti %ruto mar2e i sl.)

'+. %ouzdanost i trokovi te5nika)&etoda prikupljanja dokaza

*valitet interni& ontrola ima znaajan uti!aj na pouzdanost.Spe!i$ine metode priupljanja doaza su"

Izraunavanjeje postupa pri%avljanja revizijsi& doaza postavljanjem upita iuzimanjem izjava od li!a iz revidirane institu!ie i li!a izvan revidiraneinstitu!ije oji su do%ro upueni u poslovanje revidirane institu!ije . Ispitivanjese mo2e provesti putem $ormalno upueni& upita ili uzimanja izjava ili putemne$ormalno intervjua

Inspe!ija je postupa pri%avljanja revizijsi& doaza putem ispitivanjadoumenata poslovni eviden!ija poslovni& njia i materijalni sredstava.Inspe!ija je izuzetno rasprostanjena metoda i njenom primjenom o%ez%jeuju

se pouzdani revizijsi doazi oji se odnose na postojanje vlasni'tvoompletnost i nastana. *on$irma!ija- esterna potvrda je pose%an metod priupljanja revizijsi&

doaza ojom se potvruju poda!i u poslovnim njiama i eviden!ijama i$inansijsim izvje'tajima od trei& - esterni& li!a. *on$irma!ija je uvijevezana za esterna li!a. *on$irma!ija se u osnovi oristi za pri%avljanjerevizijsi& doaza oji se odnosi na postojanje i prava i o%aveze. ,oodna je za

provjere stanja rauna u %anama depozita plasmana potra2ivanja o%aveza izali&a na onsina!iji odnosno pozi!ija %ilansa stanja

Analitii postup!ije postupa pri%avljanja revizijsi& doaza putemnanadne raunse provjere tanosti podataa u izvornim doumentima

poslovnim njiama i eviden!ijama oje neposredno provodi revizor.

,osmatranjeje postupa pri%avljanja revizijsi& doaza nadledanjemativnosti oje o%avlja li!e - li!a u revidiranoj institu!iji lijentu.,osmatranjem se o%ez%jeuju revizijsi doazi oji se odnose na postojanje iompletnost.

6pitianete.4ajsuplje te&nie su on$irma!ija i inspe!ija.Sve metode se sprovode zajedno s ostalim rev.postup!ima. ,rema tro'ovima od najsuplje "on$irma!ija inspe!ija analitii postup!i upiti izraunavanje i posmatranje).

Spisa te&nia priupljanja doaza od najpouzdanije do najmanje pouzdane"# Izraunavanje (ponovno raunanje ili me&ania tanost)# Inspe!ija ($izii doazi i provjera doumenata)# *on$irma!ija# Analitii postup!i# ,osmatranje

?K


38/50

# 6pitianeta

Nrste doaza"#


39/50

zato se ne priupljaju svi doazi ve! se !esto oristi svoje znanje o pojavi metodu uzora zaone vjerovatno!e veli!ina uzora je $un!ija zna!ajnosti i pri&vatljivosti revizijso rizia(inverzan odnos)

Mtd slu!+n uzr - %z%+dju+ d sv +dini! iz ppul!i+ mz d %ud iz%rn uuzr !im s %z%+dju+ rprznttivnst p+v. ,rim+nu mtd slu!n uzrmu!u+ t%li! slu!+ni& %r+v.Sistmsi iz%r + mtd +i %ir stv ris!njm nstntni& intrvl d+ s prvi intrvldrdju+ slu!+nim iz%rm. @ s stvr uzr +i !ini sv nt stv ppul!i+.[zrdni iz%r (mtd nrtr slu!+ni& %r+v) + mtd +i s pri&vt ltrntiv zmtd slu!+n uzr. rzliu d t%li! slu!+ni& %r+v nrtri slu!+ni& %r+v

prdstvlj+u mp+utrsu t&niu i dns prdstvlj+u stndrdnu pnudu u s$tvrsimptim.1evizijsi doazi predstavljaju one in$orma!ije oje je revizor oristio pri izvoenju zaljuaa

na ojima zasniva mi'ljenje i o%u&vata in$orma!ije sadr2ane u raunovodstvenim eviden!ijamaoje predstavljaju podlou za sastavljanje $inansijsi& izvje'taja ao i drue in$orma!ije.

'0. 6avrna aza revizije

1evizija nije zavr'ena do se ne potpi'e izvje'taj o reviziji.meutim ni tada revizija ne mora %itizavr'ena ao se utvrde no poslovni doaaji naon datuma %ilansa stanja a prije sljedeeizvje'taja na datum %ilansa oji imaju znaajan uti!aj na $in.izvje'taje,ostup!i zavr'ne $aze revizije su"

Izvr'iti sveuupan preled Izvesti postupe radi utvrivanja nanadni& doaaja Izvr'iti sveuupan preled $in.izvje'taja i drui& materijala iz izvje'taja

Izvesti zaljune postupe ,ripremiti primjed%e za partnera ,odnijetu izvje'taj upravnom od%oru ,ripremiti izvje'taj o reviziji

Standardni model pro!esa revizije sadr2i" $azu pri&vatanja lijentaL $azu planiranjaL $azu ispitivanja i do%ijanja doazaL $azu pro!jene i dono'enja mi'ljenja. Standardni model revizije [ejs str. ?B.

,ostup!i oje je potre%no izvesti u ovoj $azi revizije su" postup!i radi utvrdjivanja nanadni& doadjajaL op'te ispitivanje $inansijsi& izvje'taja i materijala iz izvje'tajaL izvesti zaljune postupeL pripremiti primjed%e na oje partner tre%a da o%rati pa2njuL podnijeti izvje'taj nadzornom od%oru i sastaviti izvje'taj o reviziji.

+. Ukupni pregled i analiza u okviru zavrne aze revizije

,ostupa sevuupne analize poinje analizom rada oju je ooavio ni2i raunovoa podontrolom ovla'teno raunovoe.,osao oji je o%avio vi'i raunovoa %iva naliziran odmenad2era i partnera zadu2eno za reviziju.

?J


40/50

,ro!es sveuupno op'te ispitivanja uljuuje i do%ijanje dva doumenta od lijenta"# ,isma pravnia# ,isma upravepisane iujave uprave da je odovorna za $in.izvje'taje

1evizor da %i otrio postojanje sudsi& sporovatu2%i se oslanja na postupe oje je o%avio nali!u mjesta i pismo do%iveno od pravno zastupnia lijenta.,ravni zastupni lijenta 'alje pismo revizoru u ojem a o%avje'tava o nerje'enim parni!ama./vo pismo za&tjeva doaza vezano za"

# ,ostojanje uslova oji uazuju na mounost u%ita parni!e# ,eriod u ome se uzro pojavio# Njerovatnou nepovoljno is&oda# Iznos poten!ijalno u%itasudse tro'ove


41/50

# 3eoma mala vjerovatna mounost nastana (o%aveza je malo vjerovatna ada je 'ansada e se %udui doaaj desiti veoma mala)

Ao je poten!ijalni u%ita vjerovatana iznos u%ita se mo2e razumno pro!ijeniti taj u%itatre%a o%raunati i evidentirati u osnovnom dijelu izvje'taja.Ao je u%ita razumno mou ili se ne mo2e razumno pro!ijeniti tre%a a o%javiti u $usnoti alise ne uvr'tava u osnovni dio $in.izvje'taja.Ao je u%ita malo vjerovatan ne mora %iti o%raunat niti o%javljen.,oten!ijane o%avez oje interesuju revizora su"

4erje'ene parni!earan!ije za o%aveze drui&aran!ije za proizvodeo%aveze proistele izproizvodnjesporovi za neplaeni porez na do%it.

6ovorne o%aveze su o%aveze iz uovora prema ojim se ompanija o%avezala da e po'tovati$isne usloveao 'to je upovina ili prodaja ro%e po navedenim !ijenama na nei %udui datum

+2. Ispitivanje povezani5 strana u okviru zavrne aze revizije

Strane se smatraju povezanim ao jedna strana ima sposo%nost da ontroli'e druu stranu ilida vr'i znaajan uti!aj na druu stranu pri dono'enju $in. I poslovni& odlua.,oslovna transa!ija povezane strane je prenos resursa ili o%aveza izmeu strana %ez o%zira nanaplatu.1evizor tre%a da izvede postupe ao %i do%io dovoljan %roj revizorsi& doaza vezani& zaidenti$iovanje i o%javljivanje transa!ija izmeu povezani& strana od strane uprave ao iuina transa!ija povezani& strana.1evizor tre%a da provjeri in$orma!ije oje je do%io od uprave a oje se odnose na transa!ijeizmeu povezani strana sljedeim postup!ima"# ,onovo preleda radnu doumenta!iju iz pro'le odine i provjeri imena poznati&

povezani& strana

# 1aspita se o mouoj vezi diretora i slu2%enia s druim preduzeima# Ispita postupe oje je provelo preduzee radi identi$ia!ije povezani& strana# ,rovjeri eviden!ije o a!ionarima da %i utvrdio imena lavni& a!ionara# Izvr'i analizu zapisnia sa satana a!ionara i upravni& ud%ora# /%avi analizu poresi& prijava# 1aspita se od postojeij ili %iv'i& revizora o mouem postojanju dodatni& povezani&strana.,ostup!i utvrivanja transa!ija izmeu povezani& strana\ Izvoenje detaljni& testova transa!ija i salda\ ,reled zapisnia sa satanaa a!ionara i upravno od%ora\ ,reled on$irma!ija potra2ivanja i o%aveza\ ,reled investi!ioni& transa!ija\ 6vid u ra.eviden!ije sa !iljem otrivanja velio %roja transa!ija ili neo%iajena salda

/lonosti oje uazuju na postojanje neidenti$iovani& povezani& strana7) @ransa!ije oje su nastale ali ne postoji vidljiv razlo za to>) @ransa!ije od oji& se razliuje su'tina od $orme?) @ransa!ije o%raene na neu%iajen nainB) Nelii %rij @ransa!ija sa up!ima ili do%avljaima u poreenju sa druimE) @ransa!ije pod neu%iajenim omer!ijalnim uslovima(!ijene amataran!ije)) 4eevidentirane @ransa!ije ao 'to je do%ijanje ili pru2anje %esplatini& uslu$a uprave

+3. Ispitivanje naknadni5 dogadjaja

Ispitivanje radi otrivanja nanadni& doaaja su revizorsi postup!i oje izvode revizori da %iutvrdili i pro!ijenili %udue doaaje.

B7


42/50

4aadni doaaju su poslovni doaaji oji su nastali naon datuma %ilansa stanja a oji utiuna $er prezenta!iju $in.izvje'taja.Imamo > tipa ovi& doaaja"7) /ni oji pruaju doaz o stanjima i oji su postojali na raju o%ra.perioda(ore!ija u$in izvje'tajim)>) /ni oji uazuju na stanja proistela naon o%raunso razdo%lja (o%javljivanje),ostup!i radi utvrivanja doaaja oji mou za&tjevati ore!iju ili o%javljivanjaa) ,rovjera postupaa oje je upra%va ustanovila da %i se identi$iovali nanadni doaaji

%) Gitanje zapisnia sa satana a!ionara!) Gitanje posljedni& rapolo2ivi& privremeni& $in.izvje'taja preduzead) @ra2enje odovora od advoata o parni!ama ili potra2ivanjimae) ,ostavljanje upita upravi da li sus se desili nanadni doaaji1evizor nije du2an da izvede postupe za one doa'aje oji su se desili izmeu datuma %ilansastanja i izdavanja $in.izvje'tajave a tre%a o%avijestiti uprava.

4aon 'to su $in.izvje'taji izdatirevizor nema o%avezu da vr'i istra2ivanja vezani& za teizvje'taje.Ao naon datum izdavanja $in.izvje'taja revizor postane svjestan injeni!e oja je

postojala na datum ozvje'taja revizora a oja je da je tada %ila poznata mola navesti revizorada modi$iuje svoj izvje'tajrevizor tre%a da sa upravom razmotri ore!iju $in.izvje'taja.4ovi revizorsi izvje'taj tre%a da stavi nalasa za'to je do'lo do izmjene pred&odno izdati&$in.izvje'taja.

+$. %onovno raz&atranje inansijski5 izvjetaja i drugog &aterijala

Na2an postupa u zavr'noj $azi revizije je utvrivanje adevatnosti o%javljivanja u$in.izvje'tajima.,rovjera adevatnosti je op'te ispitivanje o%javljivanja u $in izvje'tajima iza%ilje'ama.

/%javljivanje o upravljanju/d strane Fondose %erze je za&tjevano da su ompanije du2ne navesti u izvje'taju da su

postupile u sladu sa *odesom na%olje prase(moraju navesti da li posluju i da li se pona'aju usladu sa *odesoma ao ne moraju navesti razloe za'to)Izvje'taj diretora u vezi sa internom ontrolom minimalno tre%aju da sadr2e sljedee elemente"

I. ,otvrdu nji&ove odovornosti za internu ontroluII. ,otvrdu da sistem mo2e pru2iti samo razumno uvjerenje o nepostojanjuznaajno pore'ni& isaza.III. /pis ljuni& postupaa namijenjei& o%ez%jeenju e$iasne $in.ontroleIN. ,otvrdu da su ispitali e$iasnost sistema interne ontroleN. In$orma!iju o nedosta!ima interne ontrole oji su doveli do znaajni& u%itaa

/stale in$orma!ije u odi'njim izvje'tajim/stale in$orma!ije o ojim arevizor ne mora da podnese izvje'taj ali oje mora provjeriti da %iutvrdio da li u njima postoje znaajne nedosljednosti u odnosu na $in.izvje'taje o%u&vatajudoumenta ao 'to je odi'nji uzvje'tajizvje'taji oje podnosu uprava ili upta!ni od%or a sadr2iin$orma!ije o $in.poslovanjupodate o zaposlenostiplanirane apitalneizdate$in.poazateljeimena 'e$ova.Ao revizor da postoje znaajne nedosljednostiao je potre%no dopuniti revidirane$in.izvje'taje a preduzee to od%ije revizor tre%a da izrazi uzdr2ano mi'jenje ili nemounostdavanja mi'ljenja.6pitni za provjeru o%javljivanja u $in.izvje'taijma"zali&e

7.


43/50

uupna njiovodstvena vrijednost zali&aiznos %ilo oje storna nji2enjadjelimino otpisadoaaji oji su doveli do otpisa*nji.iznos zali&a oje su zalo2ene ao aran!ije za o%aveze

>.Ao ompanioja oristi FI0o metod voenje zali&a da li $in.izvje'taji priazuju razliu izneuzali&a priazani& u 3S i ili"

vrijednosti po 0I0/ ili metodu prosjeno ponderisani& i neto prodajne vrijednosti ojije ni2i iliteui tro'a na datum 3S i neto ostvarivu vrijednost ao je ni2a

?.


44/50

1evizor tre%a da doumentuje stvari oje su va2ne za pru2anje doaza ojiporepljuju mi'ljenje revizora i doaz da je revizija o%avljena u sladu saMeunarodnim standardima revizije

1adna doumenta!ija" =e diretno pomono sredstvo u planiranju o%avljanju i superviziji revizijeL

Sadr2i eviden!iju doaOa priupljeni& toom o%avljanja revizije oji surevizoru neop&odni da %i podr2ali njeovo mi'ljenje uljuujui iOjavu da jerevizija o%avljena sladu sa Meunarodnim standardima revizije

,oma2e pri op'toj analizi posla o%avljeno na reviziji /%li i sadr2aj radne doumenta!ije"Svi radni doumenti %i tre%ali da sadr2e"

4aznau aran2mana o ome se radiL Imena li!a oja su o%avila radL /pi'u 'ta je uraeno - vai!ere$eren!e o%ja'njenja i slinoL Se pozivaju na drue radne doumente ada od za to ima potre%eL 4avedu onanu odluu u vezi sa ;Hre'ama8i slinim india!ijama tao da

ni'ta ne ostave nerije'eno Sadr2e zaljua

Nrste radne doumenta!ije"

,ostoje dvije osnovne vrste doumenta!ije revizora" Stalna (trajna) je doumenta!ija oja sadr2i radni materijal u ome se

nalaze poda!i o lijentu oji se rijeto mjenjeju iz odine u odinu. I @eua (radna doumenta!ija) - sadr2i sve papire vezane za reviziju

$inansijsi& izvje'taja teue odine.

+0. "snovni ele&enti)sadr4aj izvjetaja revizora

/snovni elementi izvje'taja revizora prema ISA KDD izvj.rev.tre%a da sadr2i"a. naslov INVWS@UV 1WNIT1U (pmz !it!urisniu d +sn i

dm& utvrdi vm izv+st+u s rdi t d l rzliu+ d stli&izv+st+)

%. primala! prviln nslvljn - zvisn d lnsti nzmn i llni&prpis - %i!n U!inri 4T 6T prduz! pnd+ npr. [lndi+8ndrsirni9 - pdrzumi+v s d su nmi+njni sir+ ili nnimn+

+vnsti)!. uvodni parara$

a)identi$ia!ija revidovani& 0Ia uz nvdjnj nziv prduz! dtum iprid n +i s dns %)izjava o odovornosti uprave i odov.revizora d + dvrnst rvizrd n snvu prvdn rvizi+ izrzi MISF=W4=W 0

B. parara$ u ojem se opisuje priroda revizije(S!ope pararap&)"a. ,ozivanje na ISA ili na!.propisprasu

%. opis posla oji je revizor o%avio!. @vrdnj d + rvizi+ plnirn i %vljn u sldu s MS1 i

d pruz rzumn uv+rnj z izrzvnj misljnjd. T%rzlznj priupljnj 1< (uzr)e. 1vizi+ pstuppr!s tstirnj izns i %+vljivnj u

0I !+n ris!ni& r!unvdstvni& prin!ip i pr!+n 0Iu !+lini

d. parara$ u ome je izra2eno mi'ljenje o 0I (/pinion pararap&)L

BB


45/50

1vizr tr% d +sn izrzi MISF=W4=W - d li 0I d+u 8istinit i $rpriz9 ili 8su przntvni n $r n!in u svim %itnim sptim9 usldu s Tvirm $innsi+s izv+stvnj (i d + ptr%n i usldu s nm)

U + misljnj ,TI@IN4T - t + psldnji prr$ +

mdi$ivn dd+ s nvi prr$. datum izvje'taja - %vzn dtum zvrst rvizi+ (psldnji dn rd n trnun pri+ dtum d%rvnj i ptpis 0I d strn uprv vzn +r d t dtum +rvizr rzmtri u!in n 0I ddj+ i trns!i+ +i& + %i sv+stn ulju!u+u!i i

4


46/50

B. $%s&' r&vizi(& - uazuje na to da je revizija uraena u sladu saopepri&vaenim revizijsim standardima i nala'ava injeni!u da revizija

pru2a te razumno uvjerenje da $inansijsi izvje'taji ne sadr2e znaajnepore'e.

E. Mi)(&n(& r&viz!ra - o realnosti $inansijsi& izvje'taja oje se temelji na

revizijsim doazima ( sintama 9...priazuju realno i o%jetivno u sladu saopepri&vaenim ra naelima 9 zadovoljava prvi standard izvje'tavanja a 9usvim znaajnim pitanjima9 nala'ava on!ept znaajnosti.

. I*& r&viz!rs"!' dru)tva- runi potpis ili $asimil revizoraK. Nadn&va" r&vizi(&- izvje'taj nosi onaj nadneva ada je revizor zavr'io sve

revizijse postupe. 4adneva uazuje oji je zadnji dan odovornosti revizoraza uvid u znaajne poslovne doaaje.

/%ja'njenja uz standardni pozitivan revizorsi izvje'taj

7. Miljenje revizora djelomino je utemeljeno na izvjetaju drugog revizora- od

nei& poduzea dijelove revizije mo2e dovr'iti neo druo revizorso dru'tvo pau tom sluaju lavni revizor ne preuzima odovornsot za rad druo revizora

>. Problematika vremenske neogranienosti poslovanja- temeljna postava ojale2i u osnovi $inansijso izvje'tavanja jest da e poduzee poslovatineoranieno

?. Revizor je suglasan sa odstuoanjem od opeprihvaenih raunovodstvenihnaela- moue je da se pojave oolnosti u ojima omitent primjenjuje naelooje nije u sladu sa opepri&vaenim raunovodstvenim naelima. %oneuo%iajeni& oolnosti revizor se mo2e slo2iti sa ovim jer primjena ra naelamo2e navesti na pore'no mi'ljenje.

B. Nedosljenost - drui standard izvje'tavanja za&tijeva da se u revizorsomizvje'taju napomene ao raunovodstvena naela nisu dosljedno primjenjivana.

E. Naglaavanje nekog znaajnijeg dogaaja- moue je da postoje oolnosti ilidoaaji oji su tao va2ni da revizor zaljui ao oni za&tijevaju pose%nu

pa2nju ( npr poslovni doaaji sa povezanim stranama).

-2. Izvjetaj revizora koji sadr4i &iljenje s rezervo&

*ada se ne mo2e izraziti poz.mi'ljenje a neslaanja nisu znaajna da za&tijevaju ne.mi'ljenjetada se izdaje mi'.s rezervom"^prezentovani $er^ ^osim za^ e$ete i one semente na oje se odnosi rezerva suzdr2anost.

-3. Izvjetaj revizora koji sadr4i negativno &iljenje

*ada je e$eat neusladjenosti tolio znaajan da revizor mora zaljuiti da rezerva izra2ena unjeovom izvje'taju nije dovoljna da otrije pore'nu ili nepotpunu prirodu 0I izdaje seneativno mi'ljenje.,ostoji trei parara$prije mi'ljenja dje se o%ja'njava neslaanje (nenaplativi rediti isl.).Alternativa je povlaenje iz revizije.

-$. Izvjetaj revizora u ko&e se revizor uzdr4ava od davanja &iljenja

B


47/50

*ada je moui e$eat oranienja u o%imu revizije tolio znaajan i sveo%u&vatan da revizornije %io u stanju da do%ije dovoljno zadovoljavajui& rev.doaza i nije u stanju da izrazimi'ljenje o 0I revizor tre%a da izda izvje'taj u ojem izra2ava nemounost da da ni'ljenje.

-'. Modiikovanje izvjetaja revizora koji sadr4i pozitivno &iljenje

,ozitivno mi'ljenje uz modi$ia!iju izvje'taja,oz.mi'ljenje uz potre%u da se orisni!ima 0I o%jasnile nee stvari a oje ne utiu na mi'.

@o su" trajnost poslovanjaL neizvjesnost z%o %udui& doadjajaL neuporedivost izvje'taja is&od sudsi& parni!a pro!jena nadonadive vrijedn.sredstava u%itaa i sl.

(mo2da modi$iovano ili suzdr2anoR)

-+. "kolnosti koje &ogu dovesti do izra4avanja &iljenja koje nijepozitivno

/rani!enje o%ima revizije4eslaanje sa upravom

6 ,THFW


48/50

4 zmlj n dzvljv+u pri&vtnj nzmn rvizr ni+ nzvisn(npr. [lndi+)

(6lju!nst drui& rvizr i stru!nj)

U + misljnj ,TI@IN4T rvizr s ulvnm n tr% pzivti n rd

dru sprt (ml %i s s&vtiti rzrv ili pd+l dvrnsti) U + misljnj MT


49/50

lmnti +i upu!u+u n zn!+n ndstt ris i si nnd z pr$sinln uslu muni!i+ s li!im dvrnim z uprvljnj (msr >D)" pitnj u vzi s sistmm intrni& ntrl r!unvdstvn i rvizrs pitnj

stl pitnj

zpznj

prpru

/. Me&orandu& o zavretku revizije

/va taa memoranduma o zavr'etu je izjava da je revizorsa doumenta!ija vezana zaritina podruja revizije preledana od strane odovorni& menaera iapartnera to je postupaod su'tinso znaaja jer provjera oju vr'e menad2eri I partneri mo2e otriti sla%a ilinepotpuna podruja revizije oja su li!a radial na reviziji ili preduzea ili nisu %ila isusna dauoe taj pro%lem.

/1. Interna revizija ! poja& i sutina

8Intrn rvizi+ + uspstvljn !+njiv! tivnst u viru pslvn su%+t rdipruznj uslu tm su%+tu. 4=n $un!i+ izmdju stl ulju!u+u ispitivnj !+nu ipr!nj tivnsti i $isnsti r!unvdstvn sistm i sistm intrn ntrl9

/2. Uloga interne revizije i interne kontrole u unkiji ostvarivanja iljeva i

upravljanja preduze. usmjerenje?. uslue vezane za model odluivanjaB. pro!jena riziaE. pouzdanost sistema. eletronsa trovinaK. mjerenje uspje'nosti preduzea

P. uspje'nost pru2anja zdravstvene za'titeJ. pomo starim oso%ama

BJ


50/50

ED

Documents

Okvirna Pitanja Iz Revizije - Tanja